EPM_Vea Porotetani_193808.pdf
- extracted text
-
îe 38 0 te Matahiti
ATEÎE 1938
Hihi 8.
VEA POROTETAN
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA, OIA HOI TE Mesia RA O
lESU. — I Korinetia 3, 11.
HOO I TB MATAHITI
HOÊ: HOÊ TARA
Ch. VERNIER,
Directeur-Gérant.
TOATA
Na te feia ravaai taata
I te hoê sapati te a‘o ra te hoê orometua tuiroo i te parau o te haI to mûri iho mahana, ua haere mai te hoê o ta’na mau diatono
ia’na ra, e parau ia’na e : E to matou orometua here e! eiaha pa‘i oe
e a‘o i nia i te hara, o te ite ta‘u mau tamarii (o te faaroo ia oe) e :
eaha te hara, e o te riro ratou ei taata hara. Eiaha e parau i te ha¬
ra, e hara ; e hape râ ! Haamaru i ta oe mau tuuraa reo.
Ei pahonoraa i teie mana‘o, ua tapapa te orometua i te hoê mohina
iti, tei huna maitehia e ana i roto i te hoê afata taviri etaetahia, i
roto i to’na piha papai. — E parau papaihia to nia iho i taua mohina
ra : raau faataero love. Raau taero.
Parau atura te orometua i te diatono e : Te ite nei au i to oe hinaaro : ia tauihia te parau tapa'o tei papaihia i nia iho i te mohina nei.
Teie râ, ia tapiri noa’tu vau i te hoê parau tapa‘o api, mai teie te
huru : e raau monamona no te hota...., eaha atura ia te tupu ?Teie
ia : e rahi roa’tu te riaria no teie raau taero. No reira, e_to‘u hoa e,
eita vau e faatia i to oe hinaaro, o te riro vau ei taparahi taata.
ra.
E mea rahi roa a‘e te itoito e te faaroo o te orometua o tei farerei
huai te hoê taata rave hara i roto i to’na iho fare, a a‘o atu ai ia’na
na roto i te hoê tau reo rii noa, i to te orometua o tei a‘o ma ■te puai,
mai nia mai i te pulupiti, i na taata e piti hanere, o tei faaroo-taria
noa ia’na, e o tei parau noa i roto ia ratou e : e au ïa mau parau i te
ra taata i mûri mai ia‘u, eiaha râ ia‘u iho,
Sf!
*
«
Ua tae mai te hoê taata e farerei i te hoê orometua i te fenua papaa; parau atura ia’na: ua ite oe, e te orometua, aore au e tiaturi
nei e : te vai mau ra o Satani !
E pai e !. Te reira to oe mana'o ? Teie râ ta‘u nei parau ia qe :
Tamata na oe i te patoi ia’na, i te tahi maa taime ! Ei reira oe e tia¬
turi ai e : te vai mau ra oia !
—
VËA
2
POROTETANî
Tomoraa fare pureraa api i Hanaiapa (Hiva-oa)
itoito rahi nei te
paroita no Hiva-oa (Matuita) i te
faaapi roà i to ràtou mau fare pureraa, i teie mau tau, ia tura
te mau fare o te Atua. Ua oti a'enei te fare pureraa no Atuona,
i te matahiti api; e i teie nei, o te fare pureraa ïa no Hanaiapa
(Hiva-oa) — Te papai mai nei to tatou hoa, o Teata orometua e:
Ua oti aenei i te tomohia te fare pure i Hanaiapa i te b no Tiunu.
E oro'a rahi hanahana roa. Ua amui atoa mai to na paroita’toa
e toru i Hiva-oa nei; e ua tae atoa mai to Fatu-Iva, e to Tahuata,
e to Ua-Pou, e tae noa’tu i te mau tavana mataeinaa, e to matou
Te
mau
«
atoa tomitera e te infirmier.
—
Ua tae te mau manihini i le hora
ahiahi, i te mahana maa, i te 4 no Tiunu, e ua farii
poupouhia ratou i roto i te hoê fare rahi tei hamanihia ei fare
amuraa maa; e 80 metera te roa. E ua faaotihia te hoê pure no
te farereiraa; e ia oti, ua haapa'ohia to te pae tino. E i te pô, ua
haapa'ohia te ohipa tuaroiraa: na te peretiteni no te Apooraa Tuhaa, na Tiaihau te tuaroi (Apok. XI. I.); e i te hora 10, ua faaoti
te tuaroi, a haere atu ai te peretiteni e to te Apooraa Tuhaa’toa,
i roto i te hoê fare no ta ratou apooraa tuhaa i taua pô. E ua
vaiihohia’tu te mau amuiraa i te fare putuputuraa, na te hoê diatono i faatere i te ohipa e tae noa’tu i te 12 i te pô, opani ai taua
putuputuraa.
E i te tapati, i tomohia’i te fare pureraa api. Ua putuputu pauroa mai na Amuiraa himene e pae, oia hoi to Ua-Pou, to FatuIva, to Tahuata, to Atuona ^tei amuihia e lo Taaoa), to Hanaiapa
(tei amuihia e to Puamau).
Ua faaue te peretiteni i te himene na to Ua-Pou, te himene
taviriraa e te tomoraa. Himene reo farani; e ia oti te himene,
ua taviri te Peretiteni i te opani, e ua tomo raua o te tomitera,
e te tavana mataeinaa, e te mau taata’toa e ua î roa te fare. Aita
i ô te taatoa o te Paroita 1 roto. Na Pekeekee te a'oraa (Mika
V, 2) i roto i te pulupiti; na’na'toa te Bibilia api i haamau i nia
i le terono, e tao'a horoa na Marae a Viu. — la oti te a'oraa,
ua haapa'ohia te oro'a papetitoraa no na tamarii too-piti. (Na
Tiaihau i faatere) Haere atura te taata i rapae; e ua haapa'ohia
i reira ta te pae tino.
I te pô, e putuputuraa rahi, e tae noa’tura i te aoraa. I taua
poipoi montre ra, te revaraa te mau manihini i to ratou mau feiiua
toru i te
na
nia ia Tereora...»
VEA
POROTETANI
üa tuu te Afua i te raaitai rahi i te valii tei ere.
E rata tei tae mai i te faatere
te Vea
no
Porotetani.
Papeete, i te 24 no Tiiinu 1938.
teie, o T. a P. te faaite noa'tu net au ia oe no teie maa
parau iti o tei aimaro noahia. Te hinaaro nei au e la faaltehia
«O
e
vau
oe na
roto i te Vea
teie ava'e, i te
papuraa mau, ia ite te
teie parau. Teie taua
parau ra: I Korinetia, XII: 24. Teie te mau uiraa i mûri nei:
I. To tatou mau valii
nelienehe; II. Ta te Atua
mau
hoa i te
no
auraa mau o
taatiraai te mau
melo atoa; III. Te maitai raid i tuuhia i te vahi i
ere ra.
Ote mau valii ïa tei hinaarohia, e na oe e faataa
mai.»
E tamata te
vea
i te pahono i teie rata, i te vahi e au.
*
*
^
Ei haamaramarama ia tatou i te
parau o teie irava, e hiô rii tatou i te
parau rahi tumu no teie nei pene parau XII nei, no te I Korinetia. Te
faatia ra Paulo i reira i te hoê ainahamaharaa
apî i roto i taua Ekalesia
ra, maori râ te
mau
mârôraa toro‘a. Mai te mea râ
e: te faa rahi roa ra te
hoê pae o te feia faàroo, i
Korinetia, i te faufaa no te, hoê maa mea i
horoaliia mai e te Varna, no te mau
peu maere rahi ta ratou
ra, i te aro o te taata, mai te parau i te parau êê, te tahi.
E te haafaufaa
ore ra ratou
i te tahi atu
I hoi e te Varua, i roto i te Ekalesia.
E
mau
e
faatupu
toro'a tumu, tei horoa’toa hia
—
piti râ huru peapea ta taua faatereraa hape, i faatupu mai i roto i te
[Ekalesia i Korinetia:
1. Te feia
faaroo, aore i roaa mai ia ratou te toroa parau i te parau êê
I ra, ua parahi ïa i te atea è,, mai te iiioino e te paruparu o te aau; e te
|ere ra hoi te Ekalesia i ta ratou ohipa e i to ratou hinaaro i te tauturu
2. Te feia faaroo, tei roaa mai ia ratou te toroa
parau i te parâu êê ra
|(e te faaite i te parau êê) te î ra ïa i te teoteo mai te tuu noa i ta ratou
lohipa i mua i te aro o te amuiraa, e te faateitei hua i to ratou toro'a, i
[oreai i maitai faahou ai te mau toro'a huru haehaa rii a'e, i roto i te Ekalesia.
Te
pahono nei te aposetolo i taua na peapea e piti nei, na roto i te
mrapole no te Tino e to’na mau melo. (XII; 15 — 26).
E au na irava 15 — 16—
17, ei pahonoraa i te peapea matamua, e e au
|na irava 18 — 26, ei pahonoraa i te peapea pipi.
Peapea hoê: I roto i na irava matamua (15—17) te faariri, ra te mau
lelo haehaa
eer
au
o
te tino i to ratou tiaraa
i to te tino
no
te
mea e ere au
haehaa; te
i te rima
parau ra te avae: e
(melo hanahana); le parau
VEA
4
POROTETANI
haehaa) e ere au i to te tino, no te mea e ere au i te mata
(melo hanahana rahi). — Ua hape râ te avae e te taria i te reira mana'o
ra
te taria (melo
faataaêraa ia raua i te
tino, no te mea ua haarnauhia e te Atua
te mau
ta'na vahi i hinaaro ra. E e ohipa faufaa rahi ana'e
ta te mau melo atoa, i roto i te tino hoê. Aita e inoinoraa to te tahi i te
tahi. Ua tiaturi paatoahia te mau melo, ei faufaa amui no le tino taatoa. Oia
atoa te mau mea tei horoahia e te Varua i roto i te Ekalesia: e faufaa ana'e
to ratou. Eita te mau toro'a faaroo e marô e e faariri ratou ratou iho: e
melo
O
te tino nei i
haâpa‘0 ihoa â ratou i to ratou iho toro'a, ia au i te opereraa e te faataaraa o te Varua: E aposetolo ra^t aposetolo ïa; & peropheta ra, eperopheta
iho â ia; mai te reira’toa te haapii, te rave tapa'o, te faaora ma'i e te taiituru>
e
te parau êê.
te faaite, e
Peapea piti: I roto i na irava 18 — 26, te faahapa ra te Aposetolo i te
feia faaroo tei faateitei hua i to ratou iho toro'a, mai te patu ê atu i te mau
toro'a haehaa. E mea hape roa ïa. A hiô na i te tino taata. E ore hoi te
mata
(melo hanahana) e tia ia parau i te rima (melo haehaa i roto i teie
aita ta oe e faufaa iaû nei!)
(melo hanahana rahi) e parau i te avae (melo haehaa) : ore
faaauraa piti): ore noa’tu âoe iaû nei! (oia hoi:
E
ore
te upoo
noa’tu â
orua
ia'u nei.
melo huru paruparu o te tino nei,
rahi to ratou, noa’tu te huru e te
tiaraa. Te mau melo o te tino ta tatou e mana'o nei e: aore maitai rea, te
haati nei tatou i te reira i-te maitai rahi. E to tatou mau vahi nehenehe
ore ra, te hau nei te reira i te nehenehe.
A hi'o na i te arapoa, te ouma, te opu, na huha e te vai atu ra; te
faatura rahi hia nei e tatou, e te tapoi nei i te ahu. Aita te upoo e pari
nei ia ratou e: ua ere ratou i te nehenehe e te faufaa: te poihere nei râ,
e te tuu nei i te maitai rahi i nia iho ia ratou, e hau roa’tu â.
Oia’toa te Tino o te Ekalesia, e to’na mau melo. Eita roa e tia i te teoteo no le tahi pae feia toro'a no te Ekalesia i Kormetia, ia faaooo, ia faahaehaa, i te mau melo toro'a haehaa no taua Ekalesia ra. Eita e au ia
faaino i te tahi toro'a no te mea, e toro'a haehaa; e au râ ia faatura e
ia aroha e ia faahanahana roa i te reira, no te mea ua tuu te Atua i te
maitai rahi i te vahi tei ere, (i roto i te mana'o o te tahi pae feia faaroo).
I roto i te tino o te Ekalesia, aita e vahi i ere i te maitai!. Ua faito te
mau toro'a i te maitai. Aita’tara e au-oreraa i roto i te tino, ua faito râ
to te mau melo haapa'o ia ratou iho. Aita’tura e piti huru melo i roto i
te tino o te Ekalesia : te mau melo hanahana e te mau melo hanahana
ore. Ua amuimuihia ratou i roto i te tino hoê, e te imi nei te tino i to
ratou hanahana, to te taatoa. Te rahi nei to te tino aroharaa ia ratou paatoa
e e rahi atu â i te mau melo paruparu e te nehenehe ore,
Eiaha
roa
ïa, no te mea, o te mau
eita roa’ta ïa e tia ia ore (22) ; e tara
VEA
POROTETANI
5
la mauiui te hoê melo, e mauiui te mau melo
atoa; e ia faateiteihia te
hoê melo, e oaoa ïa te mau melo atoa. O te huru ïa o teie
parapole.
No reira, ia hi‘o tatou i na uiraa e toru o te rata a to tatou hoa
taiô
Vea, e pahono tatou i na pahonoraa e piti:
1. To tatou mau vahi nehenehe! Te
mata, te
ïa
te toro'a
no
(ir. 28).
upoo, te rima,.. faaauraa
aposetolo, e no te toro'a peropheta, e no te haapii etc...
2. I to te Atua taatiraa i te tino atoa
(eialia; i te mau melo
tuu oia i te maitai rahi i te vahi tei ere; oia hoi te
atoa), ua
avae, te taria, te arapoa,
te mau toro'a haehaa i
te ouma, te opu, te tiuha, etc... faaauraa ïa no
roto i te Ekalesia, i Korinetia: te rave
tapa'o, te faaora mai, te parau e
te faaaite i te parau êê (ir. 28). Opani: Te nounou na outou i te mau toro'a
rahi ra, e faaite atu râ vau ia outou, i te ea maitai rahi roa ra
(o te aroha
ïa( I Kor.' 12. 31.
Te Vea.
Te mau famaaraa e te mau arearearaa-amui
no te Huiraatîra.
Te taiôhia nei, irolo i te VEA MAORI no te avaê Tiurai, te faaueraa mana
i mûri nei:
Papeete, i te 14 no me 1938.
Te TAVANA rahi
î te
mau
n©
te mau
haapaoraa
Peretiteni no te mau Apooraa
farani
i
Oteania,
mataeinaa no Tahiti e
Moorea.
Ei faahopearaa i te taurua t ravehia Rio nei no te “Jeanne d’Arc”,
te ineine nei ïa te tahi mau mataeinaa no te faa arearea no te
mau
rê 1 roaa ia ratou.
I nia i te hoê mataeinaa ta'u i haere noa, ma te faaite ore i
to'u tere, e ohipa peapea au ore ta'u i ite no roto mai i te taero
0 te taata’toa, o te hopea hoi ïa o te hoê o taua mau arearearaa
ra, e mea tûra e te au
maitai i te haamataraa.
Te faaite etaeta’tu nei
roa
vau e
au
i te
mau
Tavana mataeinaa e; eita
vaiho noa la riro te mau faa arearearaa a te taata ei
ohipa hairiiri e ei tama'i raa te hopea.
Tei ia ratou, na nia i to ratou mana, te faatere i te parau no
o te inu faa rahi taa ore noa hia i roto i teie nei huru
te inu :
taupiti, te opani roa e aore ra etarani maite. Eita vau e ore te
faa teiaha i nia ia ratou te mau hape e ravehia, e o te tumu hoi
ia e tupu ai te tahi mau ohipa e moê roa te hiroa, e te haapa'oraa, o te mau huiraatira o to ratou mataeinaa.
POROTETANI
VEA
6
Mai teienei atu, e orc roa e tia ia putuputu te huiraatira no te
tamaaraa e le arearearaa amui, mai te peu e aita i anihia mai le
parau faatia iaû.
Te mana‘0 nei
nei
e
e
no
au e
tutonu maitai
e
E faaite mai outou
e
mau a'oraa ta‘u e ani atu
i te tahi mau ohipa au ore,
ravai teie nei
te opaniraa
reira aita ia ta‘u e tairiraa,
no
ua
faaati ta‘u.
tae atu teienei parau
Papaihia
: CHASTENET de
GÉRY.
Haapiiraa Bibilia
Omuaraa rii poto no te mau buka no te Faufaa Api
(A lii‘0 i te mau Ve‘a i mairi a‘enei)
2. Ua papaihia na Episetole e piti i to Kprinetia, i te hoê tau rumaruraa rahi
faito ore, no te oraraa o Paulo. Mai te mea ra e, te ite ra
tau e, eita lesu e tae vave mai;
atu ai la’na i to’na hoiraa mai ;
faaao mai ia’na.
oia i te reira
eita oia e tahitihia i nia i te ra‘i, farerei
e na roto râ oia i te pohe tino nei, tei
Teie nei ekalesia i Korinetia, o te Ekalesia paha ïa tei here rahihià e
Paulo, i te mau ekalesia’toa, no te hohonu o to’na paieti : teie râ o te
Ekalesia’toa paha ïa o tei faatupu rahi roa i to’na oto. O ta’na tamaili mauiui rahi teie. Ua papai oia i te piti o ta’na epitetole, “i roto i te roimata
Ua haapotohia te Epitetole I, i roto i te pene 1. 18: O te parau o te
saiauro râ, e parau maamaa ïa i te feia e pohe; area ia tatou, i faaorahia nei, o te mana ïa o te Atua.
I roto i te episetole, te na mua nei te aposetolo i te a‘o puai i to Ko¬
rinetia i ta ratou haapaoraa peapea rahi; i mûri a‘e râ, te pahono nei oia
i te hoê
mau
uiraa e
Mau parau. faufaa
rave
rahi te huru tei uihia ia’na
e
to Korinetia.
rahi ia taio; 1: 17. II: 5. (te mana o te Satauro ;
Pene XIII: te aroha (pene faahiahia
pene VIII e te IX (Te faaoromai);
rahi ) ; Pene XV : te tiafaahouraa.
Ua haapotohia te Episetole
II i roto i te Pene I. 3-4. la haamaitaihia
Atua, te Metua o to tatou Fatu ra o lesu Mesia, te tumu o te aroha
e o te Atua no’na ana'e te mahanahana, o tei haamahanahana mai ia
matou i to matou mau pohe atoa nei, ia tia ia matou ia haamahanahana
i te feia i roohiâ e te pohe ra, i te mahanahana a te Atua i mahanahana’i
te
matou iho nei.
Te parau rahi ta Paulo e faatia nei i roto i teie episetole piti, o te tao te Varua, oia hoi te hoê taviniraa ati rahi. Te faaite nei oia
viniraa ïa
o te mau ati ta’na e ati ra
i nia i to’na tino, i te reira tau, e
mai te haamaitai hoi i te Atua, i te mea, ia paruparu oia ra, te taa ra to’na puai
i te huru
j rerai.
v;ëa
porotetani
,7
3. Ua mairihia te Episetole na
Paulo i to Roma, i le
Episetole-auro
oia hoi te Episetole tei hau i te
faufaa i te mau Episetole ta fe
aposetolo
i papai. Oia tei tuuhia i mua
roa i na Episetole .14 a te
aposetolo;
e inaha,
O te ono teie
episetole, ia au i te tau i papaihia’i. Eaha teie episetole |
tuuhia’i ei omuaraa? Teie: no te
niea, te tatara maramarama nei Paulo i te
ravea hoê roa e ora’i te
taata, oia hoi te faaroo. Te feAa parau lia i
te faaroo, e ora ïa. (I. 17. v.
m.). — Eiaha râ mai te mea e, na Paulo
ana‘e teie parau; ua na mua lesu i
te parau atu i te taata
hapepà: ua ora
06 i to oe
faaroo. Ua na mua ê roa râ te peropheta ra, o Habakukâ i te
parau e: Inaha, o te teoteo ra, aore ïa e tia to'na aau i
roto ia’na; o tei
tiahia râ i te faaroo
ra, e ora ïa. (II. 4). No rêira, e tia ia
haapotohia teie
episetole i roto i te pene 1. ir. 17. ta tatou i parau aenei. —
Ua haponohia teie
episetole i te mau amuiraa rii faaroo. e tupu noa ra
i Roma, mai te îaaite te
aposetolo ia ratou i to’na opuaraa fatata, oia hoi,
te haere e farerei ia ratou. Te tahi
ra tumu rahi no teie
lata, maori rà:
e haapapu i taua mau amuiraa
faaroo e vai i Roma ra i nia i te niu no
te faaroo ia
lesu-Mesia; e
haapii ia ratou i te ea afaro o te ora.
E maha tau tuhaa rarahi i roto i teie
episetole:
I. Ua hara paatoa. I. 18 — 111. 20
II. Te parautia o te Atua i te heheuraahia i roto i
te Evanelia: e tiahia
tatou i te faaroo ana‘e
(111.31 — V. 21); to te taata faa fanâu-faahouraahia e te faaroo, i roto ia
lesu, e na roto i te Varua maitai (VI — VIII)
III. Te mau ati luda e te mau Etene i te aro o te
Parautia o te
ia au i teie faaitehia mai
e
te Evanelia.
Atua,
(IX — XI).
IV. Te Parautia a te Atua i te itea raa hia i roto i te ora o
te taata hoê,
i roto i te ora o te mau taata’toa,
(XII — XIV. 13) Opani: XV. 14. —
XVI. 27.
e
tahi mau taiôraa tumu: Pene I. 2.
III. 20; te hara a te mau
Etene, e ta te mau Ati luda; pene III. 21 —V. 11: te nehenehe o te
tjaraahia e te faaroo; pene VI — VIII: te ora i te faaroo ana‘e.
Te
—
—
RII ^Pl
1. Te mau mahana no te
Apooraa EaM — la tia i te Fatu, e haamata te ApooEahi i te pô mahana piti, i te 23 no Atete
(na te tuhaa VI te a‘oraa) e
e faaotihia i te
pô, i te 26 no Atete (na te Peretiteni no te Tuhaa IV, te a‘oraa
raa). E ani i te Atua ia parahi te Varua-Maitai i roto i taua apooraa taatoa,
ia ferurihia e ia faaotihia te
te Atua
E
e
no
mau
ta’na Tamaiti, no
ohipa’toa mai te titau i te hanahana mau o
lesu-Mesia.
haapa‘ohia te Af)Ooraa no te Tuhaa I (Apatoerau) i te 2 no Atete: e to
(Apatoa) i te 4 no Atete, i Papeete.
te Tuhaa II
2. E ati to te
utuafare —■ Ua faaroohia e:
ua
pohe roa to tatou hoa, o
Hoatapu vahiné, orometua vahiné i Patio.
Oia’toa te tamahine hererahihia no Tapao ma, orometua i
Haapiti (Moorea), o Rebecca. Te papa'i mai nei o Tapao e; ua faarue aenei ta maua tamahine iti (14 matahiti) i te 8 no Tiurai e ua tanuhia i te 9. “ Tei roto maua
POROTETANI
VEA
i te peho o te maru pohe —
i teie hunaraa. üa hope mai to Haapiti taatoa, te paroita, te fgia mana, to te mau faaroo ê, ei faaite i na tavini
O te Atua i te ralii o to ratou aroiia; oia atoa te Vea nei, te faaite atu nei ia i
to’na here tumu i na utuafare ati. Sal. 23-4.
3. Aitâ na tamaH i faaea — Te tamau uoa nei te tama'i Paniora, e te tama‘i noa ra hoi te Tinito e te Tapone. E piti mataliiti i teie nei, te tama‘i Pa¬
niora, e te u‘ana noa nei. Te haere maite noa nei te nuu orurehau i mua;
oia’toa te Tapone. E mea itoito ralii ra na pae e piti, e te vi-ore. Tamata noa
ai Peretane i te faaiiau, eita e tia te hau i na pae e piti. Tei te vi-roa-raa te
tahi, e hau ai. No reira e Jaaroo noa ia tatou i te mau ati, e rave rehi: te
pohe rahi o te faehau, te poHe rahi o te mau vahiné e no te mau tamarii hara
ore. E 27 pahi-reva tei pupuhi iho nei i te oire tinito, ia Hankéou, na roto i
na hora e piti. E inaha, e iti te 1500 taata i pohe roa, e 300 taata i pohe roa
tei
i te ati raLi e te oto, e mai te mea e,
roto
Na Vehiarii orometua i Afareaitu i faatere
— E mea riaria !
Tapone. ■— E ati taaê atoa to Tapone: e ere i te ati
i te fare teata ana‘e.
4. E pau pape i
tama'i,
vai
E iti
E puahiohio rahi tei tupu i te area ropu no Tapone, e ua
pue te mau anavai. E mea u‘ana roa. Tei te oire Kobe te ino rahi.
te
400.000 fare tei parari e o tei painu; 416 taata i pohe roa; 400 i moe roa; e
ati pape râ.
e
2500 taata i paparu.
5. E pahi-reva faahiàhia
rahi. ■— O te pahi-reva ia ta te hoê taata Marite,
i roto) e ati noa a‘e i teie
New-York to’na maueraa; 16 hora i mûri iho,
tau oia i Paris (E 350 kilometera i te hora hoê, te huru o to’na tereraa);
tamaa ratou, e ua maue faahou, mai te faaafaro i nia ia Moscou (RutiaEuropa); mai reira i Omsk (Rutia), e na reira noa’tura i te mau fenua atea.
o
Hugues, i faatere iho nei (e mea rahi râ ratou
nei ao, i na mahana e toru. Na
ua
ua
roa
âo
E paapi roa te reira. Ahiri taua pahi ra i faatano mai i Tahiti, na Marite mai,
rau
e ua tau faahou i New-York. Huru
pahi, aita hoê ino; ai ta roa te mau matini i rohirohi. •—
i Alaska (Amerita Apatoerau),
te huru o te
faarue ia Talifonia i te hora pae i te poipoi, e ua tapae
Papeete, i te hora va‘u i te po.
6. E fariiraa hanahana e te poupou rahi. — Ua farii iho
te
o
Paris, e te Hau Farani, e to Farani hoi, i te Arii no Paratane
e te Arii vahiné. E fariiraa taaê roa. E rave rahi te mau tao‘a aroha i horo'ahia ia raua e i ta raua tau tamahine Arii, ei tapa'o no te hereraa o
ia Paratane. E ere ra to raua hereraa, no te haapeapea i te mau
ê;
no te faatupuraa râ, i te hau e te hoturaa api, i roto i teie
au.
7. Ua tae mai te Siîaiz. hulia paa ereere e te taie (cahier),-ao te mau ohipa a
hoê â huru ia e; ua
i
nei oire rahi
(Tihoti VI)
Faranf
Patireia
nei
paroita. — Ani nOa mai.
tàuturu puha. — Na nia i te aniraa o te Tavana Rahi, e mai
te tauturuhia e to tatou Auvaha-Paruru o M. Chappedelaine, ua faatia te
Faatere-Hau Rahi e: ia aufauhia te moni-pirimu no te puha no te matahiti
1936, mai té faau i te 50 farane i te tane hoê. Ua haamata teie moni i te au¬
fauhia i Tahiti nei, e e na reirahia te mau fenua no te aihuaraau nei.
9. Ta tatou Vea. — Te vai nei ia te hoê paeau hoa no te vea, aore â i au-
te mau
8. Te moni
fau mai i ta ratou utua matahiti
atu i te
(e ono farane). Eiaha e faataupupu; aufau
orometua i teie nei.
IMPRIMERIE EUE F. JUVENTIN — RUF. DU
COMMANDANT DESTREMAU.
Fait partie de Vea Porotetani 1938