EPM_Vea Porotetani_193806.pdf
- Texte
-
te 38
0
AITA’TÜ
te
Matahiti
TIÜNÜ 1938
E NIU E TIA I TE
TAATA’TOA
HIA RA, OIA HOi TE
Mesia
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
—
Hihi 6
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAÜ
RA O
lESU.
—
HOÉ: HOÊ
I Korinetia
TARA
3, 11.
TOATA
Directeur-Gérant.
Te Ekalesia aîoa i roto i to fare
na.
(Philemona, ir. 2.)
I O vai O Philemona nei? o te hoê ïa tamaiti na Paulp,
I faaroo; o te hoê
Itaata mana'oraa.
i te pae o te
atoa ïa taata mana no te Ekalesia i Kolosa, i to te
E tavihi to taua taata ra, o Onesimo. E inaha, ua
I horo ê teie tavini, i Roma, mai te faarue i to’na fatu i te pae tino nei.
I la tae râ i Roma, ua riro oia ei tavini no te Mesia, na roto i te ohipa
I a Paulo, aposetolo, tei faafariu ia’na i te Fatu. Mana'o aéra o Onesimo
le:
e
hoi ia Philemona, i to’na fatu matamua, e tatarahapa, e
e
faa-
I hau i teie peapea. Te tumu ïa no teie episetole ta Paulo e papai nei :
taparu ia Philemona, ia farii maitai oia ia Onesimo.
I rotoi teie irava, te aroha nei Paulo i te Ekalesia e vai i roto i to’na
fare. Eaha râ hoi? ua amui anei te fetii metua, te fetii tamarii,
te utuafare tavini i taua Ekalesia ra, oia hoi i taua amuiraa? E aore
ra, ua taaê anei ratou i te Ekalesia, no te mea aitâ ratou i fariu mai
e
[la’nara?.
:
Aue te oaoa o te feia metua e ! ia pûpû to ratou mau tamarii paatoa
i to ratou aau i te Fatu, mai tei api roa e tae noa’tu i tei paari roa.
e
e
la ore noa’tu râ, eiaha ratou e faaea i te pure, mai te tuutuu-ore,
mai te faahaamana’o i te Fatu i ta’na parau fafau: E faaroo oe,
e ora oe e to utuafare atoa. O ta tatou ïa e ite nei ia Philemona.
Te hinaaro rahi mau no Philemona e ta’na pure: ia ora to’na utua>
fare taatoa. Teie râ: Aue to’na oto i to’na hioraa ia Onesimo, to’na
tavini, i te hororaa, mai te fariu-ore to’na aau ia lesu. Aita ra oia i
haaparuparu. Ua tamau noa oia i to’na tiaturiraa : e ravea rau ta te
Atua ia iteahia oia e Onesimo. E oia mau â. Ua tuu te Atua i te hoê
taata faaroo mau i nia i te ea no Onesimo, oia hoi o Paulo, aposetolo.
E mau-auri oia, i te reira tau, i Roma ; ua faatiamâ râ oia i te aau e
te Varua no teie tàvini-horo.
V K A
2
P0R 0
No reira, ua tia mau te pure a
î ÉïÀN î
Philemona.
e ua oaoa
te Ekalesia i
roto i to’na fare.
E te
mau
rohi, a faaitoito i te Ekalesia e vai i
Te utuafare ra, o te paroita matamua ïa. E
utuafare atoa i te Fatu, e ohie ïa te Paroita rahi e vai
metua faaroo e! a
roto i outou mau utuafare.
ia riro te mau
i roto i te oire.
Q vai taua
na
tau‘a îoo-toru ra?
(Parapole)
E toru to te hoê taata tau'a. E mea
here rahi
roa
oia i te tahi;
piti, e e mea iti roa i te toru. Ua hape
reira’i; aita râ e ravea; te huru ïa.
I te tahi mahana, ua parihia oia, e ua titauhia oia i te aro 1
te tiripuna. Ua horo râ oia e farerei i te tau'a ta’na e here rahi
ra, e ani ia’na e haere atoa mai i te tiripuna, e paruru ia’na.
Aita râ i tia ia’na ia haere tino i te tiripuna. E ua faaite oia i
to’na hoa 1 roto 1 te ati e: tira’tu ai ta’na tauturu, maori râ te
hoê aku ta’na e horo'a ia’na, no te haereraa i te tiripuna.
Horo oioi atüra taua taata ati rahi iô te piti o te tau'a, e hoê
â ta’na aniraa ia’na, mai ta te tau'a matamua. Aita teie i patoi;
e mea
huru iti a‘e i te
hoi oia i
na
N
e
ua
haere oia
taeraa’lu i le
—
ma
to’na hoa
—
i te Tiripuna, Teie râ, i lô’na
wpula o te fare haavaraa, ua
e
horo ê atura.
0
te tau'a,
I reira to teie taata ati haamana'oraa
ta'ua
e
—
faaruê oia i td’na hoa,
i te hopea— i te toru
mana'o ino ra e: e iti ta’na ravea (i to tetahi)
hepohepo rahi, ua tiaoro
mai ia’na. — E inaha, ua tia oia i nia, ua
lae hua roa — ma to’na hoa ati — i le aro roa o le hüava, e ua ame
roa oia i te utu'ao to’na hoa, i faatiamahia’i taua hoa no’nâ ra. —
E teie nei, o vai taua na tauâ too-toru nei?
Te tau'a matamua, e te here-rahi-hia ra? O te mohi ïd, oia hoi,
te mau faufaa no teie nei ao. I te taime e fâ paatoa’i tatou i te
aro 0 te Haavaraa o te Atua, e ahu noa iho, e ahu api, e e piha
vairaa no to tatou tino pohe, ta’na e tuu mai ia tatou; tirara’tu ai!
ia tauturu mai ia’na. I roto râ i to’na
oia ia’na, e tauturu
no raro nei.
te aroha nei
aroharaa hopea. Eita râ ratou e tae i
Te piti 0 te tau'a, o te mau felii ïa, te mau hereraa
Te aratai nei ratou ia tatou tae noa’tu i te uputa, e
ia tatou i reira,
mua’tu.
i te
mau
VEA
1.I
Te toru
O
o
POROTETANI
te tau‘a, o te Fatu ïa o lesu, to tatou tfa,
tei aufau i ta tatou utua, e o tei faaora
to tatou paruru,
ia tatou na roto i ta'na
iravarava (I Pet. II. 24 v p.
) Te iriti nei oia, ia tatou, i te
nputa 0 te ra‘l, e te aratai nei ia tatou i raua roa i te terono o
te Atua, e paruru ia tatou i te raau huru utua faahaparaa. —
E te hoa taio vea e! o vai to oe tau'a inau? la riro râ lesu ei
tau'a matamua roa no oe, e no to oe mau fetii.
mau
E
aoraa no
Sapati-Penetekose
te
Ohipa XIX-2: Ua noa anei ia ouiou te Varna-Maüai?
mai Oia i ta’na mau pipi
e, e tono mai Oia i te Varua-Maitai. Ua tupu ïa parau i te Penetekose, e
te tupu noa nei ia, i roto i te Ekalesia. — E piti vahi e faaite ai te Va¬
Hou to lesu faarueraa i teie nei ao, ua parau
@
I
rua-Maitai i to’na
E
mana:
roto i te Ekalesia taatoa.
—
2. I roto i te varua o te taata faaroo.
piti atura tau tumu i ta tatou nei parau.
Tumu I.
—
te
mai te mana o te VaruaUa riro mau taua mana ra mai
To tatou ite e, ua tupu
Maitai i roto i te Ekalesia taatoa ?
—
hopue i roto i te puea taatoa,
1. Haamanaô
na
tatou i. te Ekalesia i to’na vai
tamariiraa ra. — Faahope na matahiti e
hoi tatou i to tatou manaô 1800 melahiti i mûri: ia
ta’na mau pipi, ua noaa te tahi pipi e 12
faarue atura ia ratou. Nahea ra ta ratou ohipa e manuia
aii^ Feia paruparu hoi ratou. A hiô na ra i tei tupu i te Penetekose. Te
mana no nia mai i roto ia tatou. Hou te mahana Penetekose, ua huru au
ratou i tetino repo no Adamu; e i mûri a'erà, ua au ïa i te tino no Adajnu,
tei haapuaihia te aho-ora i roto i te apoo ihu. E 3000, e .^000 taata tei
bapetitohia.
2. Haamanaô i te Ekalesia i to’na haereraa i te paariraa ra. — a] Ua
tupu mai to’na ati i lerusalema, i Roma e i te mau vahi atoa. — b] Ua
tupu te hairesi i roto ia’na. — c] Ua rahi te taupupu i roto ia’na: i Korinetia, i Galatia. Na vai i faatitiaifaro ? ItiaM? I haamaitai? O te VaruaMaitai ïa, na roto i to te Atua mau tavini.
3. Haamanaô tatou i te Ekalesia i to’na parareraa i teie nei anotau !
I te tenetére matamua. ua roaa e 500.000 feia teretitiano; i teie anotau, ua
mairi e 600 milioni, ua hee te diabolo; ua fati te upoo o Dagona; ua
tapuni 0 Oro.
toru, i to lesu haapiiraa mai i
Aposetolo. E
ua
VEA
4
Tumu II.
—
Te hoê
POROTETANI
mau
tapaô
e
ite ai tatou e,
ua noaa
ia tatou
te Varua-Maitai?
1. la
puta roa to tatou aau i te parau mau e ora’î. — E ere anaê i
o te Ekalesia e tupu ai te mana o te Varua-Maitai ; tei
roto i te tino taatoa
roto atoa râ i tera taata faaroo
mo‘a.
Atua
ine
e
i tera taata faaroo. Na roto i te tahi
tei
ravea
i te
reira; tei faaroo i
tei ite i te pohe ore o te Varua ; i te ino rahi no te inepohe atu ai. Aita râ i puta te aau.
e
arearea
ia lesu ;
ore
E
e
Ua rahi tei ite i te Evanelia
—
a
manaôhaô te
pohe tino nei. E farereihia i te fare, i te aroa, i
i nia iho i te poti, e te tahi atu â. Eita ra e haapaôhia.
O te Varua-Maitai anaê te ravea e puta ai te aau. Ua rau ta’na mau ravea:
te ati, te veve, te ruperupe e te tahi atu â. Ua tupu anei i roto ia tatou?
mea
nia iho i te pereoo,
2.
la tamau malte i roto ia tatou te parau e
oraH. E moê noa te
ta tatou e faaroo i onei. Ua rahi tei puta rii te aau i roto i te
fare-pure ; ia tae râ i rapae, ua moê ïa i roto i te mau parau arearea. Te
tahi pae râ, ia tae atu i te fare, e tai'o â i te parau i a'ohia; e feruri ïa. O
te Varua-Maitai te tumu, na’na e haamau. — No te Varua-Maitai e riro ai
te parau ora, ei mea arearea e te fanaô no te aau nei. Te pae au rahi o te
taata, ite noa’i ratou i te maitai no te faaroo e no te paieti, eita ratou e
mau
—
parau
hinaaro. E
mea
OPANI.
e ara
mea
nounouhia
—
roa
ratou? O te Varua-Maitai ïa.
ta ratou
E te Ekalesia
ia tatou. E
ra, e ara atoa
ê
e
ara o
e
nei,
nounou.
ua roaa
e
riro ai te
paieti, ei
aenei ia tatou te Varua-Maitâi ira,
te tinai i te Varua.
ia outou.
Nahea râ
—
O tei
ere
i te Varua-Maitai
Titau paatoa tatou i te Varua-Maitai ia pàrahi
mai i roto ia tatou. E ani i te Atua, eita oia e pipiri mai. Luka XI-13,
—
F. V.
Haapiiraa Bîbilia
(Omuarua buka
4.
—
Te Evanelia
no
te Faufaa Api).
loane. Tehaàpotoraa oteie Evanelia tei roto ïa
râ tei papaihia, ia faaroo outou e: o lesu te Mete Atua, e ia noaa mai koi to outou ora i to’na i‘oa i te
a
i te Pene XX, ir. 31 : o teie
sia, te Tamaiti
a
faarooraa. E
au atoa na irava i
5: A hiô mai na i taua taata
mûri nei, ei haapotoraai teie Evanelia: XIX-
nei; e te XX, 28: E tau Fatu, e tau Atua!
Aposetolo, te tamaiti no Zebedaio tei papâi i teie Evanelia, i to
te paeau rahi manaôraa. O te pipi herehia no te Fatu, tei hirinai i nia i to’ria
ouma. Ua tia fatata roa oia i pihaiiho i te Fatu ; e no reira, mai te mea e,
O loane,
O*
to lesu hohoa roto ta'na
e
faatia maite nei i roto i ta’na nei Evanelia
VEA
Ua
na
mua
POROTETANI
râ loane i te faatia i te
puraa evanelia. No mûri
roa
(oia hoi,
5
reira, i roto i ta’na
no te pae
hopea
maoro) to’na papairaaa i ta’na evanelia.
mau
roa o
tere faatu-
to’na
oraraa
Teie te hoê
mau valu taaê no teie Evanelia ;
1. Te faatia maite nei lone i to lesu mau tere i
lerusalema te pae tere)
e te mau
ohipa tumu ta’na i rave i reira, mai te mea ra, ua hinaaro o
loane i te faaite maramara'ma i le mau ati luda
i te rahi o to lesu here i
taua oire tuiroo, te oire no te mau oro'a
moâ, te oire faatereraa hau no
te mau huaai no Iseraela. E o ta Mataio
ïa i parau atoa: E lerusalema e,
e lerusalema, o tei
taparahi i te mau peropheta, e tei pehi hoi i te ofai i
te feia i tonohia’tu ia oe na e, e raverahi toû
haaputuraa i to tamarii..,.
Aita râ i tia ia outou.
(Mat. 23: 37).
2. Te faaô nei loane ia tatou i te vahi moâ roa o
te hiero, oia hoi i roto
mau manaô aau no lesu
(a hiô na i te pure-tahuâ Pene XVll) mai te
faaite ia tatou i na hohoâ e piti no lesu: te Tamaiti o
te
i te
maiti
taata,
te Atua.
o
3. Te hoê
mau
nehenehe roa, i
parau
e
te Ta~
i teie Evanelia: Te
roro
mau
pipi matamua (1: 35-52); Nikodemo(3: 1-21); te vahiné Samaria
(4: 1-42)
te hapepa no Beteseda (5;
1-18); te vahiné rave-hara (8: 1-11); te tamàiti
fanau matapo (Pene 9) ; Pilato(18:
28-40; 19: 1-16); Maria i Magadala
(20: 1-18; Petero (21 : 15-231: te mau aôraa faaitoitoraa hopea i te mau
pipi, mai te horoiraa avae (13: 1-17; pene 14 — 16: 35), te pure tahuâ
(17).
5
Te mau Obipa a te mau
Aposetolo.
haapotohia teie puta taatoa i roto i te pene hoê, irava 8 : E noaa
râ ia outou te Varua-Maiiai, e ei ite outou
noû, i lerusalema, i ludea
taatoa e ati noa aê Samaria, e tae noa’tu i te hopea o teienei
ao. O te
mau reo hopea roa no
lesu, i te taime i reva ai oia i nia i te ra‘i, i
—
Ua
to’na metua
ra.
O ta’na ïa parau tutuu i ta’na mau
pipi e i ta’na Ekalesia.
Luka, rapaau ma‘i, teie buka i papai ; e mai le Evanelia a Luka, ua
papaihia teie buka, no Teophilo, te taata mana hiaai parau, ta Luka i hina¬
Na
aro
i te haamaramarama.
hoi te Evanelia
o
ohipa tei ravehia
te
ra’i, i
raro
—
Ua mairihia teie buka i te Evanelia pae, oia
faatiâ nei oia ia tatou i te mau
te Varua ; no te mea, te
e
te
aê i te
mau
Aposetolo i mûri aê i to lesu
mana o
te Varua-Maitai. Mai te
atura lesu i roto ia ratou. Na roto i taua
mana,
Ekalesia Keresitiano. Ua
na mua
revaraa
mea ra
e, ua
i nia i
parahi
to ratou haamauraa i te
ratou i ôte Ati-Iuda
(Pene 1-12); o Pe¬
Aposetolo rahi i reira ; i muriiho, ua haere ratou i ô te mau Etene
(Pene 13-28); o Paulo, te Aposetolo rahi i roira, ma to’na mau tere Eva-
tero te
nçlia,
VEA
6
hopea o teie bukà
faaite mai i te huru o to’na pohe.
Te faaife nei te
i
POROTETANI
Ua taa atura te parau
i to Paulo
rahi ; te faaite nei te
taeraa’tu i Roma; aita rà
Evanelia maha i te hnru no
Betelehetna i lerusalêma; te faaite-nei râ te
Evanelia pae i te huru o to te Evanelia taeraa’tu, mai ia lerusalema i Aneiokia, e mai ia Aneiohia i Uoma.
Mau taiôraa taaê : le bapetitoraa o te Varua-Maitai i te mahana Penekose (Pene 2); te haamataraa no te faatupuraa parau i ô te mâu Etene
(pene 13: 1-3), na tere faatupuraa parau e toru a Paulo; te vero
fiia i te miti rahi (pene 27), a haere ai Paulo i Roma.
to te
Evanelia taeraa, mai
rahi i
E
i. E oro'a
itoito te Rimatara.
tomoraa tare pureraa i Anapoto (Rimatara).
mea
papal mai nei o Turai, orometua i Anapoto e:
tupu te oro'a tomoraa fare pureraa i Anapoto,
fanauraa, oia hoi i te 2o no Tltema 1937. E raveraa
roa
teie hiero apî e te nehenehe mau. Ua faa-apî-hia o roto e o rapae.
Ë mea mâ e te faahiahia rahi. Ua fnaterehia teie ohipa e na
too-pitf: Taihiva a Hatitio raua o Teamo a lotua,
na
ito ohipa : o Teata a Hatitio, tavana, raua o
i te paroita. No reira, ua oti nehenehe roa, e ua
mahana Noela. Ua titauhia te mau Tavana, e te mau
no
te A. T. e na ratou e tomo i taua fare pure nei. — Na Teata, Tavana
i taviri i te opani, a tomo atu ai te mau tavana e te mau
atba no te A. T. e te mau manlhini e to te paroita atoa.—
hope te taata’toa i te parahi i roto i te fare, ua
i te paroita i te mau tao'a tei pûpùhia mai no te
o
e te mau manihini, mai te mau Tavana e te mau
e
te mau nunaa êê. —
I reira te haamataraa hia te pureraa rahi no te tomoraa i
fare püre. — E piti tau tumu parau i
e te
no teie tomoraa fare: 1. No te tomoraa i teie fare pure;
te tnahana fanauraa o te Ora o to te ao nei. — O
hoi te i'oa o taua fare ra. — fa oti te pureraa, ua
oro'a tamaaraa ei faaotiraa i teie nei oro'a, ei tapa'o
no
baoa raa no te otiraa o teie nei fare pureraa i
—
Te
ua
i te mahana
apî
to
tamuta
dfatono, faaitoTurai, orometua faatere
tomohia i te
auvaha
auvaha
la
faaite te orometua
Hiero te Atua
auvaha, to
faataahia
teie
orometua
2, No
Ebene-Ezera
faatupuhia te
ïa te
faa-apî-hia.
Si E oro'a lomoraa fare putuputuraa i Papeete (Bete-Seda).
Ua tupu ïa Oro'a i te tapati, i te 23 no me, I té hora 3 i te
ahiahi, E mahana maitai roa e te ua ore. Ua putuputu te amuiraa
VEA
POROTETANI
7
taatoa, e te mau manihini (amuiraa
Riirutu, Patutoa) etote paroita
hoi, i raro a‘ei te faatereraa no
Tirei, te dia^ono itoito tei amo
i te ohipa rahi nei. üa
faateiteihia te tare tahito, ua
faa-apî-hia,
ua paraihia. E mea
vitiviti e te tura.
Na na peretiteni i tomo
i taua tare ra, mai te
pee hia e te oromelua tauturu no
Papeete
—
(Hauarii)
no
te A.
Seda.
e tae noa’tu i te
R. i roto i ta’na
cliatono.
mau
—
a'oraa, i te hoè
Ua faaite te Peretiteni
faaauraa
mau
no
Bete~
—
la oti te pureraa, ua inu
paatoa te taata i te tî, mai te huru
utuafare hoê.
—
PjtRjfkU RM ^Pl
1. Haamauraa orometiia i
üa oti
te
O
Hauarii
a
Afaahiti:
Mahinepeu i
te
-pô i -te 25 no Me i mairi aenei.
Ua 'hope mai te paroita taatoa no
faaineine
haamauhia, ei
te farii
hoi oia; ua parai faahou
faaapu rahi i te maa, ua papaihia e ua
fenua ra, tei tauturu hia e Moe tane.
No reira, i te taeraa o na
peretiteni,
ïuhaa e piti no Tahiti, ua ineine mau
to’na faatere apî.
ena
raa
orometua, i Afaahiti, i
i to’na orometua
api. üa
i te fare orometua, ua tanu i te hoê
haamanahia te parau faaau no taua
e no na
taua
auvaha
paroita iti
no
te T. T.
ra no te
e
farii
to to
raa
i
üa na mua te pae tino; e Ja
oti, o te pureraa haamauraa ïa (M” Eey-Lescure).
Na te Peretiteni no te A. R. A. i haamau
e i
pupu i te orometua apî, ma te
i‘oa o te A. R. e mai te faaitoito
apipiti i té Paroita e te orometua. — üa
farii maitai te Paroita
(Taaroa Langlois) e te orometua hoi. —
la oti taua tuhaa matamua
ra, ua haapa‘ohia te piti o te tuhaa, maori-ra ¬
te pûpûraa i te mau tao‘a
rii, no te faatupuraa i te parau a te Atua i ô tatou
nei e tae noa’tu i te mau fenua etene. E ua
manuia roa; te rahi ra te anaanatae. 7
Reva mai nei te mau ratere, mai te vai iho ia Hauarii mâ i
roto i te rinja
no te Atua, e no te Paroita iti.
—
'2. Te mau
üa
ore
arepurepuraa e vai nei, i te
te tau vero
e
te tau toetoe i te
ao
nei.
—
fenua papaa e i Asia Rahi. No
reira, mai te mea ra e, o te u'anaraa ïa no te mau peapea e no te mau tama'i
ta tatou e faaroo noa nei. Te
patu puai nei te 'Papoue i te Tinito, e mea
aroha rahi te Tinito, e te itoito rahi hoi. Eaha râ ratou e
rê ai, i te mauhaa
ore; ua rahi roa ratou, i te pae 0 te taata; ua
paruparu râ, i te pae o te mau
ravea paari no te tau
hopea nei : te pupuhi fenua, te pahi reva, te pahi tama-‘i
no te nuu moana. — No reira
te otohe noa nei
Tatou, e te riro noa nei to
ratou mau oire rarahi i te
Papoue. Aita ra i vî. ■—•
Oia’toa te tamad Paniora:
atura ta ratou
Purutia i
mau
te pae
te
mau
otohe maite
noa
ravea, no te mea, te tauturu
orurehau,
—
nei te
puai
nuu
noa
repupilita; te iti
nei
o
Italia
raua 0
POROTETANI
VÉA
8
Uaarepurepu rahi atoa te mau basileia no Europa i te ava‘e Me, e ua mana'o
te tahi pae e: eita e ore te tama'i, no te boê peapea apî ta te Purutia e
faatupu nei i roto i te fenua o te Tclieko. — Ua a‘o puai râ o Paratane raua
O Farani ia Purutia, eiaha e na reira, no te mea eita mau raua e faaea noa
roa
ia taraa'i noa’tu o Purutia i te fenua o te Teheko. Ua topa rii te kau,
te topa maitai, e te parahi nei te mau Basileia mai te ara. Eaha râ
ta tatou tukaa, e te feia faaroo, i teie mau peapea rarahi e tupu noa nei ? Maori
ra: o te pure, e te ani i te Atua, ia tae to’na ra Hau, i roto i te aau no te
feia raralii o tei faatere i te mau Basileia. Eiaha ratou ia riro i te riri, i te nou¬
nou, i te mana‘o tahoo, i te teoteo; ia riro râ ratou i te maru, e te faaoromai, i te aroha e te hau.
3. Tataûraa no te kui-taata no te mau fenua aihuâraau nei.
i ropu,
eialia
ra
(Tahiti ma
—
Oteania Farani).
tataûraa tei tupu i te 6 no Me 1936.
Papeete: 8.456 taata; te mau mataeinaa i Tahiti: 10.573; tp
mau fenua no te aihuâraau: 24.933. la amuihia: 43.962 taata. — Ua haere
i mua.
Teie faahou te faataaraa, na nia i tera fenua e tera fenua. Te mau
Fenua i rare: 9.544. Matuita: 2.400. Maareva: 1579. Tubuai: 937. Tuamotu:
4.586. Raivavae: 546. Rurutu: 1.230. Rimatara: 475. Rapa: 267. Moorea:
Ua faaite te Hau-fenua i te huru o te
Teie te huru: i
—
Makatea: 992.
2.251. Maiao: 126.
Teie te toru
o
te
farani papaa:
Feia maohi, tiâraa maohi, 12.360.
faataaraa: Te rahiraa no te mau taata
6.412. Feia maohi, tiâraa farani: 19.367.
Taata êê: 1.253. Te mau tinito: 4.569.
api, tiaraa teitei (Docteur en droit), tei tae mai
Papeete nei, e o tei mono i te tiâraa e te mau ohipa a M'= Capron: o Richecœur ïa. Ua na mua oia i te faatere i te toroâ Haava, i te hoê aihuâraau
farani, i Aferita. Ua vaiiho ra oia i taua toroâ ra, e ua faatere oia i te toroâ
paruru, mai te matahiti 1930 mai ïa.
5. I te 6 no Me i mairi a'enei, ua reva o Charpier tane, Peretiteni no te
Tuhaa IV, i te ai‘a, i Europa, oia e to’na utuafare taatoa. E ono matahiti to’
na faatereraa i te mau Ekalesia no Raiatea mâ; e teie nei, te hoi nei ratou
i te ai‘a. Ua monohia râ ratou e Preiss mâ, i Uturoa. Ua farerei aenei raua
i te mau paroita no to raua tuhaa, ma te oaoa. E eaha râ to raua hinaaro, ia
riro mau te mau Ekalesia no Raiatea mâ i te itoito o te Evanelia ora.
4. Ua faaroohia e : e paruru
i
n\oni tauturu i te Vea
Papeete: Paraita: 10 f. Teotahi: 1 f. Mahea: 6 f. Teriitua v.: 2
Philipi: 14 f. Faaahu Richmond: 5 f. Marama v. (VI): 10 f.
Pirae: Tetuanui v. Schollermann : 14 f. Tehuiarii Puhiava: 5 f.
Mataiea: Hitirere: 4 f.
rau V.:
5 f.
—
—
f. — Poutoru: TumataRopati: 5 f. Tihoni a Ropati: 5 f.
Fetuna: Teheurav.: 5
Fare: Puaoto: 5 f. Rere a
la amuihia: 96 farane.
Imprimerie Eue
f. Mata
F. JIJVENTIN
MAURÜÜRU ROA.
RüB DU Commandant
Destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1938