EPM_Vea Porotetani_193806.pdf
- extracted text
-
te 38 0 te Matahiti
TIÜNÜ 1938
—
Hihi 6
AITA’TÜ E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAÜ
HIA RA, OIA HOi TE Mesia RA O
lESU. — I Korinetia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI
HOÉ: HOÊ TARA
Ch. VERNIER,
Directeur-Gérant.
TOATA
Te Ekalesia aîoa i roto i to fare na.
(Philemona, ir. 2.)
I O vai O Philemona nei? o te hoê ïa tamaiti na Paulp, i te pae o te
I faaroo; o te hoê atoa ïa taata mana no te Ekalesia i Kolosa, i to te
Itaata mana'oraa. E tavihi to taua taata ra, o Onesimo. E inaha, ua
I horo ê teie tavini, i Roma, mai te faarue i to’na fatu i te pae tino nei.
I la tae râ i Roma, ua riro oia ei tavini no te Mesia, na roto i te ohipa
I a Paulo, aposetolo, tei faafariu ia’na i te Fatu. Mana'o aéra o Onesimo
le: e hoi ia Philemona, i to’na fatu matamua, e tatarahapa, e e faaI hau i teie peapea. Te tumu ïa no teie episetole ta Paulo e papai nei :
e taparu
ia Philemona, ia farii maitai oia ia Onesimo.
I rotoi teie irava, te aroha nei Paulo i te Ekalesia e vai i roto i to’na
fare. Eaha râ hoi? ua amui anei te fetii metua, te fetii tamarii,
te utuafare tavini i taua Ekalesia ra, oia hoi i taua amuiraa? E aore
ra, ua taaê anei ratou i te Ekalesia, no te mea aitâ ratou i fariu mai
[la’nara?.
:
Aue te oaoa o te feia metua e ! ia pûpû to ratou mau tamarii paatoa
i to ratou aau i te Fatu, mai tei api roa e tae noa’tu i tei paari roa.
la ore noa’tu râ, eiaha ratou e faaea i te pure, mai te tuutuu-ore,
te faahaamana’o i te Fatu i ta’na parau fafau: E faaroo oe,
e mai
e e ora oe e
to
utuafare atoa. O ta tatou ïa e ite nei ia Philemona.
Te hinaaro rahi mau no Philemona e ta’na pure: ia ora to’na utua>
fare taatoa. Teie râ: Aue to’na oto i to’na hioraa ia Onesimo, to’na
tavini, i te hororaa, mai te fariu-ore to’na aau ia lesu. Aita ra oia i
haaparuparu. Ua tamau noa oia i to’na tiaturiraa : e ravea rau ta te
Atua ia iteahia oia e Onesimo. E oia mau â. Ua tuu te Atua i te hoê
taata faaroo mau i nia i te ea no Onesimo, oia hoi o Paulo, aposetolo.
E mau-auri oia, i te reira tau, i Roma ; ua faatiamâ râ oia i te aau e
te Varua no teie tàvini-horo.
V K A
2
P0R 0 î É ïÀ N î
No reira, ua tia mau te pure a Philemona. e ua oaoa te Ekalesia i
roto i to’na fare.
E te mau metua faaroo e! a rohi, a faaitoito i te Ekalesia e vai i
roto i outou mau utuafare. Te utuafare ra, o te paroita matamua ïa. E
ia riro te mau utuafare atoa i te Fatu, e ohie ïa te Paroita rahi e vai
i roto i te oire.
Q vai taua na tau‘a îoo-toru ra?
(Parapole)
E toru to te hoê taata tau'a. E mea
here rahi roa oia i te tahi;
piti, e e mea iti roa i te toru. Ua hape
reira’i; aita râ e ravea; te huru ïa.
I te tahi mahana, ua parihia oia, e ua titauhia oia i te aro 1
te tiripuna. Ua horo râ oia e farerei i te tau'a ta’na e here rahi
ra, e ani ia’na e haere atoa mai i te tiripuna, e paruru ia’na.
Aita râ i tia ia’na ia haere tino i te tiripuna. E ua faaite oia i
to’na hoa 1 roto 1 te ati e: tira’tu ai ta’na tauturu, maori râ te
hoê aku ta’na e horo'a ia’na, no te haereraa i te tiripuna.
Horo oioi atüra taua taata ati rahi iô te piti o te tau'a, e hoê
â ta’na aniraa ia’na, mai ta te tau'a matamua. Aita teie i patoi;
e mea
huru iti a‘e i te
hoi oia i
na
N
e
ua
haere oia — ma to’na hoa — i te Tiripuna, Teie râ,
taeraa’lu i le wpula o te fare haavaraa, ua faaruê
e horo ê atura.
i lô’na
oia i td’na hoa,
I reira to teie taata ati haamana'oraa — i te hopea— i te toru
0
te tau'a,
ta'ua e mana'o ino ra e: e iti ta’na ravea (i to tetahi)
hepohepo rahi, ua tiaoro
mai ia’na. — E inaha, ua tia oia i nia, ua
lae hua roa — ma to’na hoa ati — i le aro roa o le hüava, e ua ame
roa oia i te utu'ao to’na hoa, i faatiamahia’i taua hoa no’nâ ra. —
E teie nei, o vai taua na tauâ too-toru nei?
Te tau'a matamua, e te here-rahi-hia ra? O te mohi ïd, oia hoi,
te mau faufaa no teie nei ao. I te taime e fâ paatoa’i tatou i te
aro 0 te Haavaraa o te Atua, e ahu noa iho, e ahu api, e e piha
vairaa no to tatou tino pohe, ta’na e tuu mai ia tatou; tirara’tu ai!
ia tauturu mai ia’na. I roto râ i to’na
oia ia’na, e tauturu
Te piti 0 te tau'a, o te mau felii ïa, te mau hereraa no raro nei.
Te aratai nei ratou ia tatou tae noa’tu i te uputa, e te aroha nei
ia tatou i reira,
mua’tu.
i te mau aroharaa hopea. Eita râ ratou e tae i
VEA
1.I
POROTETANI
Te toru o te tau‘a, o te Fatu ïa o lesu, to tatou tfa, to tatou paruru,
O
tei aufau i ta tatou utua, e o tei faaora ia tatou na roto i ta'na
iravarava (I Pet. II. 24 v p. )
Te iriti nei oia, ia tatou, i te
nputa 0 te ra‘l, e te aratai nei ia tatou i raua roa i te terono o
te Atua, e paruru ia tatou i te raau huru utua faahaparaa. —
E te hoa taio vea e! o vai to oe tau'a inau? la riro râ lesu ei
tau'a matamua roa no oe, e no to oe mau fetii.
mau
E
aoraa no
te Sapati-Penetekose
Ohipa XIX-2: Ua noa anei ia ouiou te Varna-Maüai?
mai Oia i ta’na mau pipi
e, e tono mai Oia i te Varua-Maitai. Ua tupu ïa parau i te Penetekose, e
te tupu noa nei ia, i roto i te Ekalesia. — E piti vahi e faaite ai te Va¬
Hou to lesu faarueraa i teie nei ao, ua parau
@
I
rua-Maitai i to’na
E piti
mana:
roto i te Ekalesia taatoa. — 2. I roto i te varua o te taata
faaroo.
atura tau tumu i ta tatou nei parau.
Tumu I.
—
To tatou ite e, ua tupu mai te mana o
te Varua-
Maitai i roto i te Ekalesia taatoa ? — Ua riro mau taua mana ra mai
te hopue
i roto i te puea taatoa,
1. Haamanaô
na
tatou i. te Ekalesia i to’na vai tamariiraa ra. — Faa-
hoi tatou i to tatou manaô 1800 melahiti i mûri: ia
hope na matahiti e
ta’na mau pipi, ua noaa te tahi pipi e 12
Aposetolo. E ua faarue atura ia ratou. Nahea ra ta ratou ohipa e manuia
aii^ Feia paruparu hoi ratou. A hiô na ra i tei tupu i te Penetekose. Te
mana no nia mai i roto ia tatou. Hou te mahana Penetekose, ua huru au
toru, i to lesu haapiiraa mai i
i mûri a'erà, ua au ïa i te tino no Adajnu,
aho-ora i roto i te apoo ihu. E 3000, e .^000 taata tei
ratou i tetino repo no Adamu; e
tei haapuaihia te
bapetitohia.
2. Haamanaô i te Ekalesia i to’na haereraa i te paariraa ra. — a] Ua
tupu mai to’na ati i lerusalema, i Roma e i te mau vahi atoa. — b] Ua
tupu te hairesi i roto ia’na. — c] Ua rahi te taupupu i roto ia’na: i Korinetia, i Galatia. Na vai i faatitiaifaro ? ItiaM? I haamaitai? O te VaruaMaitai ïa, na roto i to te Atua mau tavini.
to’na parareraa i teie nei anotau !
feia teretitiano; i teie anotau, ua
mairi e 600 milioni, ua hee te diabolo; ua fati te upoo o Dagona; ua
3. Haamanaô tatou i te Ekalesia i
I te tenetére matamua. ua roaa e 500.000
tapuni 0 Oro.
VEA
4
Tumu II.
—
POROTETANI
Te hoê mau tapaô e ite ai tatou e, ua noaa ia tatou
te Varua-Maitai?
1. la puta roa
to tatou aau i te parau mau e ora’î. — E ere anaê i
o te Ekalesia e tupu ai te mana o te Varua-Maitai ; tei
roto i te tino taatoa
roto atoa râ i tera taata faaroo
e
i tera taata faaroo. Na roto i te tahi ravea
mo‘a. — Ua rahi tei ite i te Evanelia
tei
i te
reira; tei faaroo i
tei ite i te pohe ore o te Varua ; i te ino rahi no te ineine ore a pohe atu ai. Aita râ i puta te aau.
Atua
E
e
e
arearea
ia lesu ;
manaôhaô te
pohe tino nei. E farereihia i te fare, i te aroa, i
i nia iho i te poti, e te tahi atu â. Eita ra e haapaôhia.
O te Varua-Maitai anaê te ravea e puta ai te aau. Ua rau ta’na mau ravea:
te ati, te veve, te ruperupe e te tahi atu â. Ua tupu anei i roto ia tatou?
mea
nia iho i te pereoo,
2. — la tamau malte i roto ia tatou te parau e oraH.
E moê noa te
ta tatou e faaroo i onei. Ua rahi tei puta rii te aau i roto i te
fare-pure ; ia tae râ i rapae, ua moê ïa i roto i te mau parau arearea. Te
tahi pae râ, ia tae atu i te fare, e tai'o â i te parau i a'ohia; e feruri ïa. O
te Varua-Maitai te tumu, na’na e haamau. — No te Varua-Maitai e riro ai
te parau ora, ei mea arearea e te fanaô no te aau nei. Te pae au rahi o te
taata, ite noa’i ratou i te maitai no te faaroo e no te paieti, eita ratou e
mau
parau
hinaaro. E
mea ê
mea nounouhia
e
roa
ta ratou
e
nounou.
Nahea râ
e
riro ai te paieti,
ei
ratou? O te Varua-Maitai ïa.
OPANI. — E te Ekalesia nei, ua roaa aenei ia tatou te Varua-Maitâi ira,
tatou. E ara o te tinai i te Varua. — O tei ere i te Varua-Maitai
e ara ia
ra, e ara atoa
ia outou. — Titau paatoa tatou i te Varua-Maitai ia pàrahi
Atua, eita oia e pipiri mai. Luka XI-13,
mai i roto ia tatou. E ani i te
F. V.
Haapiiraa Bîbilia
(Omuarua buka no te Faufaa Api).
4. — Te Evanelia
a
loane. Tehaàpotoraa oteie Evanelia tei roto ïa
i te Pene XX, ir. 31 : o teie râ tei papaihia, ia faaroo outou e: o lesu te Me-
sia, te Tamaiti a te Atua, e ia noaa mai koi to outou ora i to’na i‘oa i te
faarooraa. E au atoa na irava i mûri nei, ei haapotoraai teie Evanelia: XIX5: A hiô mai na i taua taata nei; e te XX, 28:
E tau Fatu, e tau Atua!
Aposetolo, te tamaiti no Zebedaio tei papâi i teie Evanelia, i to
te paeau rahi manaôraa. O te pipi herehia no te Fatu, tei hirinai i nia i to’ria
ouma. Ua tia fatata roa oia i pihaiiho i te Fatu ; e no reira, mai te mea e,
O loane,
O* to
lesu hohoa roto ta'na e faatia maite nei i roto i ta’na nei Evanelia
VEA
Ua na
mua
POROTETANI
râ loane i te faatia i te
puraa evanelia. No mûri
roa
5
reira, i roto i ta’na mau tere faatu-
(oia hoi, no te pae hopea roa o to’na oraraa
maoro) to’na papairaaa i ta’na evanelia.
Teie te hoê mau valu taaê no teie Evanelia
;
1. Te faatia maite nei lone i to lesu mau tere i
e
te
mau
lerusalema te pae tere)
ohipa tumu ta’na i rave i reira, mai te mea ra, ua hinaaro o
loane i te faaite maramara'ma i le mau ati luda
i te rahi o to lesu here i
taua oire tuiroo, te oire no te mau oro'a
moâ, te oire faatereraa hau no
te mau huaai no Iseraela. E o ta Mataio
ïa i parau atoa: E lerusalema e,
e
lerusalema, o tei taparahi i te mau peropheta, e tei pehi hoi i te ofai i
te feia i tonohia’tu ia oe na e, e raverahi toû
Aita râ i tia ia outou.
(Mat. 23: 37).
haaputuraa i to tamarii..,.
2. Te faaô nei loane ia tatou i te vahi moâ roa o
te hiero, oia hoi i roto
i te mau manaô aau no lesu
(a hiô na i te pure-tahuâ Pene XVll) mai te
faaite ia tatou i na hohoâ e piti no lesu: te Tamaiti o
te taata, e te Ta~
maiti o te Atua.
3. Te hoê
mau
parau
nehenehe roa, i roro i teie Evanelia: Te mau
pipi matamua (1: 35-52); Nikodemo(3: 1-21); te vahiné Samaria
(4: 1-42)
te hapepa no Beteseda (5;
1-18); te vahiné rave-hara (8: 1-11); te tamàiti
fanau matapo (Pene 9) ; Pilato(18:
28-40; 19: 1-16); Maria i Magadala
(20: 1-18; Petero (21 : 15-231: te mau aôraa faaitoitoraa hopea i te mau
pipi, mai te horoiraa avae (13: 1-17; pene 14 — 16: 35), te pure tahuâ (17).
5 — Te mau
Obipa a te mau Aposetolo.
Ua haapotohia teie puta taatoa i roto i te
pene hoê, irava 8 : E noaa
râ ia outou te Varua-Maiiai, e ei ite outou
noû, i lerusalema, i ludea
taatoa e ati noa aê Samaria, e tae noa’tu i te hopea
mau
reo
hopea roa no lesu, i te taime i reva
o
teienei ao. O te
ai oia i
nia i te ra‘i, i
to’na metua ra. O ta’na ïa parau tutuu i ta’na mau
pipi e i ta’na Ekalesia.
Na Luka, rapaau ma‘i, teie buka i
papai ; e mai le Evanelia a Luka, ua
papaihia teie buka, no Teophilo, te taata mana hiaai parau, ta Luka i hina¬
aro i te haamaramarama.
Ua mairihia teie buka i te Evanelia pae, oia
hoi te Evanelia o te Varua ; no te mea, te faatiâ nei oia ia tatou i te mau
—
ohipa tei ravehia e te mau Aposetolo i mûri aê i to lesu revaraa i nia i
te
ra’i, i raro aê i te mana o te Varua-Maitai. Mai te mea
atura lesu i roto ia ratou. Na roto i taua
mana, to ratou
Ekalesia Keresitiano. Ua
na mua ratou
i ôte Ati-Iuda
ra
e, ua
parahi
haamauraa i te
(Pene 1-12); o Pe¬
Aposetolo rahi i reira ; i muriiho, ua haere ratou i ô te mau Etene
(Pene 13-28); o Paulo, te Aposetolo rahi i roira, ma to’na mau tere Eva-
tero te
nçlia,
VEA
6
POROTETANI
Te faaife nei te hopea o teie bukà i to
i faaite mai i te huru o to’na
Ua taa atura te parau rahi ;
Paulo taeraa’tu i Roma; aita rà
pohe.
te faaite nei te Evanelia maha i te hnru no
Betelehetna i lerusalêma; te faaite-nei râ te
te huru o to te Evanelia taeraa’tu, mai ia lerusalema i Aneiokia, e mai ia Aneiohia i Uoma.
Mau taiôraa taaê : le bapetitoraa o te Varua-Maitai i te mahana Penekose (Pene 2); te haamataraa no te faatupuraa parau i ô te mâu Etene
(pene 13: 1-3), na tere faatupuraa parau e toru a Paulo; te vero
fiia i te miti rahi (pene 27), a haere ai Paulo i Roma.
Evanelia taeraa, mai
to te
Evanelia pae i
rahi i
itoito te Rimatara.
i. E oro'a tomoraa tare pureraa i Anapoto (Rimatara).
E
mea
mai nei o Turai, orometua i Anapoto e:
tupu te oro'a tomoraa fare pureraa i Anapoto, i te mahana
fanauraa, oia hoi i te 2o no Tltema 1937. E raveraa apî roa to
teie hiero apî e te nehenehe mau. Ua faa-apî-hia o roto e o rapae.
Ë mea mâ e te faahiahia rahi. Ua fnaterehia teie ohipa e na tamuta
too-pitf: Taihiva a Hatitio raua o Teamo a lotua, dfatono, na faaitoito ohipa : o Teata a Hatitio, tavana, raua o Turai, orometua faatere
i te paroita. No reira, ua oti nehenehe roa, e ua tomohia i te
mahana Noela. Ua titauhia te mau Tavana, e te mau auvaha no
te A. T. e na ratou e tomo i taua fare pure nei. — Na Teata, Tavana
i taviri i te opani, a tomo atu ai te mau tavana e te mau auvaha
atba no te A. T. e te mau manlhini e to te paroita atoa.— la
hope te taata’toa i te parahi i roto i te fare, ua faaite te orometua
i te paroita i te mau tao'a tei pûpùhia mai no te Hiero o te Atua
e te mau manihini, mai te mau Tavana e te mau auvaha, e to
Te papal
ua
te mau nunaa êê. —
I reira te haamataraa
fare
püre. —
hia te pureraa rahi no te tomoraa i teie
E piti tau tumu parau i faataahia e te orometua
teie fare pure; 2, No
nei.
O Ebene-Ezera
teie tomoraa fare: 1. No te tomoraa i
te tnahana fanauraa o te Ora o to te ao
—
hoi te i'oa o taua fare ra. — fa oti te pureraa, ua
no
faatupuhia te
te
ei faaotiraa i teie nei oro'a, ei tapa'o ïa no
baoa raa no te otiraa o teie nei fare pureraa i faa-apî-hia. —
Si E oro'a lomoraa fare putuputuraa i Papeete (Bete-Seda).
oro'a tamaaraa
Ua
I té hora 3 i te
putuputu te amuiraa
tupu ïa Oro'a i te tapati, i te 23 no me,
ahiahi, E mahana maitai roa e te ua ore. Ua
VEA
POROTETANI
7
taatoa, e te mau manihini (amuiraa
Riirutu, Patutoa) etote paroita
hoi, i raro a‘ei te faatereraa no
Tirei, te dia^ono itoito tei amo
i te ohipa rahi nei. üa
faateiteihia te tare tahito, ua
faa-apî-hia,
ua paraihia. E mea
vitiviti e te tura.
Na na peretiteni i tomo
i taua tare ra, mai te
pee hia e te oromelua tauturu no
Papeete
—
(Hauarii) e tae noa’tu i te mau cliatono.
no
te A.
Seda.
R. i roto i ta’na
—
Ua faaite te Peretiteni
a'oraa, i te hoè mau faaauraa no Bete~
—
la oti te pureraa, ua inu
paatoa te taata i te tî, mai te huru
utuafare hoê.
—
PjtRjfkU RM ^Pl
1. Haamauraa orometiia i
Afaahiti:
üa oti
O
Hauarii a
Mahinepeu i te haamauhia, ei orometua, i Afaahiti, i
i -te 25 no Me i mairi aenei.
Ua 'hope mai te paroita taatoa no te farii
raa i to’na orometua
api. üa
faaineine ena hoi
te -pô
oia; ua parai faahou i te fare orometua, ua tanu i te hoê
faaapu rahi i te maa, ua papaihia e ua haamanahia te
parau faaau no taua
fenua ra, tei tauturu hia e Moe tane.
No reira, i te taeraa o na
peretiteni, e no na auvaha no te T. T. e to to
ïuhaa e piti no Tahiti, ua ineine mau
taua paroita iti ra no te farii raa i
to’na faatere apî.
üa na mua te pae tino; e Ja
oti, o te pureraa haamauraa ïa (M” Eey-Lescure).
Na te Peretiteni no te A. R. A. i haamau
e i
pupu i te orometua apî, ma te
i‘oa o te A. R. e mai te faaitoito
apipiti i té Paroita e te orometua. — üa
farii maitai te Paroita
(Taaroa Langlois) e te orometua hoi. —
la oti taua tuhaa matamua
ra, ua haapa‘ohia te piti o te tuhaa, maori-ra ¬
te pûpûraa i te mau tao‘a
rii, no te faatupuraa i te parau a te Atua i ô tatou
nei e tae noa’tu i te mau fenua etene. E ua
manuia roa; te rahi ra te anaanatae. 7
Reva mai nei te mau ratere, mai te vai iho ia Hauarii mâ i
roto i te rinja
no te Atua, e no te Paroita iti.
—
'2. Te mau
arepurepuraa e vai nei, i te ao nei. —
üa ore te tau vero e te tau toetoe i te mau fenua
papaa e i Asia Rahi. No
reira, mai te mea ra e, o te u'anaraa ïa no te mau peapea e no te mau tama'i
ta
tatou
e
aroha rahi
faaroo
te
nei. Te patu puai nei te
'Papoue i te Tinito, e mea
Tinito, e te itoito rahi hoi. Eaha râ ratou e rê ai, i te mauhaa
noa
ore; ua rahi roa ratou,
ravea
te
i te pae 0 te taata; ua paruparu râ, i te pae o te mau
paari no te tau hopea nei : te pupuhi fenua, te pahi reva, te pahi tama-‘i
No reira te otohe noa nei Tatou, e te riro noa nei to
Papoue. Aita ra i vî. ■—•
Oia’toa te tamad Paniora: te otohe maite noa nei te nuu
no
ratou
nuu
moana.
mau
oire rarahi i te
atura ta ratou
mau
—
ravea, no te mea, te tauturu
Purutia i te pae orurehau, —
repupilita; te iti
puai noa nei o Italia raua 0
VÉA
8
POROTETANI
Uaarepurepu rahi atoa te mau basileia no Europa i te ava‘e Me, e ua mana'o
te tahi pae e: eita e ore te tama'i, no te boê peapea apî ta te Purutia e
faatupu nei i roto i te fenua o te Tclieko. — Ua a‘o puai râ o Paratane raua
O Farani ia Purutia, eiaha e na reira, no te mea eita mau raua e faaea noa
roa
ia taraa'i noa’tu o Purutia i te fenua o te Teheko. Ua topa rii te kau,
te topa maitai, e te parahi nei te mau Basileia mai te ara. Eaha râ
ta tatou tukaa, e te feia faaroo, i teie mau peapea rarahi e tupu noa nei ? Maori
ra: o te pure, e te ani i te Atua, ia tae to’na ra Hau, i roto i te aau no te
feia raralii o tei faatere i te mau Basileia. Eiaha ratou ia riro i te riri, i te nou¬
nou, i te mana‘o tahoo, i te teoteo; ia riro râ ratou i te maru, e te faaoromai, i te aroha e te hau.
3. Tataûraa no te kui-taata no te mau fenua aihuâraau nei.
i ropu,
eialia
ra
(Tahiti ma — Oteania Farani).
Ua faaite te Hau-fenua i te huru o te tataûraa tei tupu i te 6 no Me 1936.
8.456 taata; te mau mataeinaa i Tahiti: 10.573; tp
24.933. la amuihia: 43.962 taata. — Ua haere
i mua.
Teie faahou te faataaraa, na nia i tera fenua e tera fenua. Te mau
Fenua i rare: 9.544. Matuita: 2.400. Maareva: 1579. Tubuai: 937. Tuamotu:
4.586. Raivavae: 546. Rurutu: 1.230. Rimatara: 475. Rapa: 267. Moorea:
Teie te huru: i Papeete:
mau
fenua
no
te aihuâraau:
—
2.251. Maiao: 126.
Teie te toru
o
Makatea: 992.
te
faataaraa: Te rahiraa no te mau taata farani papaa:
6.412. Feia maohi, tiâraa farani: 19.367.
Taata êê: 1.253. Te mau tinito: 4.569.
Feia maohi, tiâraa maohi, 12.360.
teitei (Docteur en droit), tei tae mai
Papeete nei, e o tei mono i te tiâraa e te mau ohipa a M'= Capron: o Richecœur ïa. Ua na mua oia i te faatere i te toroâ Haava, i te hoê aihuâraau
farani, i Aferita. Ua vaiiho ra oia i taua toroâ ra, e ua faatere oia i te toroâ
paruru, mai te matahiti 1930 mai ïa.
5. I te 6 no Me i mairi a'enei, ua reva o Charpier tane, Peretiteni no te
Tuhaa IV, i te ai‘a, i Europa, oia e to’na utuafare taatoa. E ono matahiti to’
na faatereraa i te mau Ekalesia no Raiatea mâ; e teie nei, te hoi nei ratou
i te ai‘a. Ua monohia râ ratou e Preiss mâ, i Uturoa. Ua farerei aenei raua
i te mau paroita no to raua tuhaa, ma te oaoa. E eaha râ to raua hinaaro, ia
riro mau te mau Ekalesia no Raiatea mâ i te itoito o te Evanelia ora.
4. Ua faaroohia e : e paruru api, tiaraa
i
n\oni tauturu i te Vea
Papeete: Paraita: 10 f. Teotahi: 1 f. Mahea: 6 f. Teriitua v.: 2 f. Mata
Philipi: 14 f. Faaahu Richmond: 5 f. Marama v. (VI): 10 f.
Pirae: Tetuanui v. Schollermann : 14 f. Tehuiarii Puhiava: 5 f.
Mataiea: Hitirere: 4 f.
Fetuna: Teheurav.: 5 f. — Poutoru: Tumatarau V.: 5 f.
Fare: Puaoto: 5 f. Rere a Ropati: 5 f. Tihoni a Ropati: 5 f.
—
—
la amuihia: 96 farane.
Imprimerie Eue F. JIJVENTIN
MAURÜÜRU ROA.
RüB DU Commandant Destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1938