EPM_Vea Porotetani_193805.pdf
- Texte
-
Te 38
0
te Matahiti
WIE
1938
Hihi 5.
VEA POROTETANI
AITA’TU
E NIU E TIA I TE
TAATA’TOA
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia
IA HAAMAU MAORI RA O TEI
HAAMAÜ
RA O
lESU.
—
I Korinetia
HOO I TB MATAHITI HOE: HOE TARA
Ch.
Eiaha
e
VERNIER,
A| nei oia i
1
—
na
faaruei fa fafou
i haere tuutuu
hapa teiaha
Teie te
'‘'^vahiné i te
ore
e
toru
hapa matamua
: e
TOATA
Directeur-Gérant.
mai ta t@ tahi paeasi ra p@u.
Te taata tei
3,11.
ore
h^^putuputuraa,
Hebera X
i te pureraa i te
-
25
Sabati, te hapa
:
hapa haamaitai-ore-raa i to’na mètua
faaroo, oia hoi teEkalesia, o tei aratai ia’na i te Eva;||nelia, Te mau maitai varua ta tatou e maitai nei, na te Ekalesia ïa
horoa mai ia tatou, mai te fanauraa mai à: te
papetitoraa, te haapae
JifJpiiraa faaroo, te mau pure, te
'A/tiaraa faaroo, te oroa euphari.
.x^'moe tatou i te reira.
himene, te parau a te Atua, te
E hara tatou i te Ekalesia ia haa-
mau
.
.
2 — Teie te piti o te hapa : tefaaere nei oia ia’na iho i
te hoê ravea
ÿ.ia te Atua i tuu mai ia’na no te faaapuraa e te faahoturaa i to’na
y^iora varua, Na roto i taua mau pureraa ra, te patu nei te taata i to’ha
faaroo ; te vaere nei oia i te aihere e tupu nei i roto i te f
aaapu o to’na
aau ; te tope nei i te mau amaa hotu ore
ia rahi atu te hotu. E ruperupe te faaroo o te taata tei haere i te pureraa mai te hinaaro i te
'
,
haamau i roto i to’na aau i te mau
haapiiraa e te mau aoraa ta te Atua
horoa nei ia'na, i'te vaha o te mau tavini o te Atua.
e
Sal. 119:11.
Teie te toru o te hapa : te tapu nei oia i te taura no te
aroha
'^/ftaeae o tei taamu ia’na i to’na mau taeae i te pae o te faaroo. Eita
e maoro, e ite oia i te ino o te ati no
to’na taa'eraa i to te Atua pupu
taata. E parahi moemoe noa oia, mai te hoê tamarii tei
taaê i te utuafare mau. E huruê to’na mana'o, to’na aau
; e huruê to’na
3
‘
—
oraraa.
'
la taaê te mau omoi auahi, e pohe te auahi
; ia haafatatahia râ, e
rahi ïa te ama. No reira te reo himene ho te Salarao
CXXXIII : Inaha
hoi te maitai e te poupou ia parahi atoa te mau taeae ma
te au maite !
No reira eiaha e faarue i teie taoa rahi, oia hoi teie
maitai no ô mai,
i te Atua : te mau pureraa tumu i te Sapati. E utua rahi
to te reira.
Te hoê buka himene-pureraa no
îe matahiti
1827.
matahiti 1821 te
Peretane, i Ta¬
ei haamoriraa
aitâ ïa himene
orometua t te taata ta¬
ra. —
neneihia i nia i te
111 matahiti
hape, te mana'o nei matou e, tei te
neneiraahia i nia i te auri na te raau Orometua
hiti nei, te buka himene reo tahiti, matamua roa,
i te Atua i te fare-pure. Elaha râ, mai te mea e,
e
arueraa i papaihia e 1 haaplihia e te mau
hiti i mua'atu. Te vai ra taua mau himene matamua roa
Tei to matou rima te piti o te'puta himene tei
auri a te Taiete, i Tahiti, i te matahiti 1827, oia hoi
i mairi aenei. E puta iti faufaa rahi, e
mau
ta’na e haapii nei ia tatou. A hi‘o na:
A taa'i te
eraverahi te
parau
Ekalesia Tahiti haahaaputuhia e 236 himene
himene roa te mau
mai
mai: te mau
no te Euhari,
te pure poipoi, no te tomoraa tare, no te haapiiraa parau, no
te uiraa tamarii, na te tamarii, no te poipoi, no te aiiiahi, no
te faaotiraa i te pure ruru e te mau pureraa atoa, ei na mua i
te a‘oraa, no te hoeraa i te vaa, e rahi atu â. E mea navai roa te
1. Hoê ahuru noa iho matahiti to te mau
mauraahia i reira, e inaha, ua oti i te
i roto i taua buka ra. Tapa'o faaite e: e mea
taata tahiti i te mau himene faaroo,
mua roa
himene nb te pure ruru, no te faatupuraa parau,
no
mau
huru himene i te
reira tau.
himene-noa-hia nei i teie â tau (e te Eka¬
lesia), no te reira mau tau te faaauraahia: mai teie i mûri nei:
Tei ia lesu te Arii. Tei vai ora e te Hau.
Rurutaina to te p6. Haleluia to te ao. Ei ia lesu â te roo. To
2. Te hoê mau reo e
arai vavao.
hoi ; E teie nei e te Atua e, A ite mai ia matou
Na oe hoi i horoa mai, to matou fare-pure nei... (tomoraa
E teie hoi: Te hoe nei au i to‘u nei vaa — mana‘o â
tatou
nei.
E teie
(are).
hoi i te
I tipaehia e rat ou — Te feia i rave i to’na ao.
hoi : Mai te toa matapuu ra — Tatou nei i te hvoraa.
la lesu ei taraehara — la lesu ei hororaa.— Tatou nei e hi‘o ia’na.
Mai te ono e tau nei. E te vai atu ra, e te vai atu ra.
3. Te ite atoa nei tatou i reira i te mau himene matamua roa,
tipaeraa
—
E teie atoa
himenehia i Papetoai, Teie te vetahi :
a] lehova ta tatou. E homa e haamaitai.
tei
ta'u. Te Atua no
te ra'i.
Te i'oa mana, i‘oa ma-
(papa'ihia i Tiurai 1812).
bj E aroha rahi to’na nei.
To te Atua i pa mai ai.
(papaihia 1813).
3
POROTETANI
VEA
c] Te Atua mana no te ra,‘i. Te Atua no matou. Te mau fenua e
(papaihia 1814).
te lai...
Te hoê mau himene taaô:
a] To matou nei metua mau. Metua no te ra‘i... « I papaihia no
faatupuraa parau, te pureraa matamua a te taata tahiti,
i Papetoai, Moorea, Atopa 1813 »,
b] Teie na himene o tei himenehia « no te faaariiraa ia Pômare
III i Papaoa, Epcrera â/, 4824 ».
te Pure
\. E te Atua a hi‘o mai
O
to matou Fatu mau
oe
2. Te hui arii
To ratou
tele nei
o
te hau
mana e
No
ao
tupu hoi i Tahiti nei
Teie te
«
'
piti
la
1.
((
la
ora
2. la
ora
»
—
ora
—
la
maoro
la tupu mau te
—
ai;
hopoi mai.
— la oe te Fatu no te
Te faaariihia e matou.
nei
i teie nei
hoi i te Atua
Na reira atoa hoi tatou
3. la
te Atua i Arit
rai.
nei i teie nei
parau
ao.
maitai.
o te himene “no te faaariiraa ia Pômare 111”.
te Arii » — ei ora mau — Amene hoi tatou.
te Arii
ora
oe
te Atua i
oe
4. la faaroo oia i ta oe parau
la
No
—
Na
—
3. E pure â hoi matou
la maitai ia’na nei te hau
A hi'o mai ia matou nei.
oe ana'e à hoi te hau.
—
—
ao
mau
—
la maitai to'na hau.
—
—
Te Fatu
no
te ra‘i.
la pure tatou nei.
Pômare toru nei
—
la
maoro
to'na Hau.
la tupu ia’na té maitai — E ta te Atua parau.
4. E haamaitai ia hoi tatou — E oaoa ana'e.
Tahiti nei i
E
homa,
1 te parau —
mau
e
I
mau
i te
parau
maitai.
te feia ekalesia faaâra himene, i roto i te mau tare
haamanao â i taua mau himene tahito ra. Eiaha ratou ia
ia mairi roa i roto i te moeraa. üa mahanahana e ua
itoito e ua oaoa to tatou mau tupuna i taua mau otoraa himene
ra. Pohe noà ratou, te parau noa mai ra ratou, na roto i taua
pureraa,
morohi,
mau
Te
e
himene tahito
piri
mau
Te faaite nei te
ra.
no
te Vea Porotetani
mau pahonoraa no te mau piri tei
api, ei ohipa na ta’na mau hoa. Aita te mau pahono¬
raa i neneihia i te ava'e Eperera, no te mea, aita i hope i te tae mai te
mau pahonoraa i reira ( To Nuu-Hiva, to Rurutu). 1 teie nei râ, ua tae mai.
Vea, i teie àva'e, i te
tuuhia i te matahiti
VEA
4
rahi i te mea e: e iti te
te feruri maitaihia, tei tae mai. E te ite nei
râ, te faaite nei te Vea
Area
pae
POROTETANI
i to’na mauruuru
ahuru pahcnoraa tumu, e
feruriraa hohonu, e e
te Vea i reira e: e
imiraa rahi mau ta te paeau
raton iho, i te rni e i te ao, i te
raton Bibilia
No te hinaaro hoi e te anaanatae o
faaitoito i te imi. Te na ô nei te lahi hoa : Area
Aita raton i faaherehere ia
raa
i ta
reira
.
na
rahi.
pahern maitete manao, no
râ hoi, te hoê
ohipa
hoê
ohipa faahiahia o te manao. Te tnmn van i manao ai e, e
faahiahia, no te mea, na te reira man ohipa rii e faatupn mai i te
man
pnairaa rahi no te taioraa i te Bibilia, e riro te reira ei haamaramarama
i te aan o te taata nei. 1 roto iho i to mana ntnaîare tan i ite: e piti roa
teie
man
maitai tan i ite e, e taio rii an i te Bibilia; te mahana
te rahi o te mahana ra, no te haaman'a noa ia. E mea
varavara ïa i te taio i te Bibilia.
Oia man! Tei reira mau te hoê tumu i tuuhia'i teie mau piri : ia taio-hia
e ia haaputuhia te Parau Moa a te Atua i roto i te aan, ia au i te reo no
te pâpai Salamo : Te hinaaro nei au i ta oe mau parau i faaitehia maira,
ei tuhaa na'u e a mûri noa’tu : o ta tau aan ïa oaoaraa ( Sal. 119-111)
ra
mahana papn
torn
e
te
Sapati
; area
I te hi‘o-raa-hia te mau
pahonoraa, e 23 tei roa
ia raton te uiraa hoê
( te irava roa a‘e); e 41 tei ite i te piti o te piri; te irava poto a‘e; aita roa
uiraa torn ( te irava ropu no te Bibilia taatoa): e ohipa
rahi mau râ ta raton i rave, i te amui maiteraa i te mau irava no te Bibilia,
e te faaafaraâ. E ere i te ohipa nainai. Aita’toa matou i tiaturi i te hoê mau
atu hoê i tà’no i te
hi'oraa. Teie
puta papaa o tei parau e: o te €al. 118; 8 ; na hape i te
ta matou pahonoraa. o te Salamo 105 : 43. No reira, e horoahiate numera
maitai i te mau hoa tei fatata roa ta ratou pahonoraa i taua irava ra. Ua
i te Sal. 104-9 104-25 106-13 106-35. Te maha o te piri
( te irava p. a. pa. ) e 38 tei tano ; e 35 tei tano atoa i te pae o te piri te
moua-otoraa Oliveta ). 46 tei roa ia ratou te ono o te uiraa (Na vahiue o te F.
T.: o Debora) ; area i te hitu o te uiraa ( te hoê vahiné, e io‘a tahiti to’na,
oia hoi o Pua, 18 noa iho pahonoraa tano; 39 tei tano i te uirava'u; 36
i te uiraa iva; 31 le uiraa ahuru; 6 noa iho to te uiraa ahuru ma hoê( ua
faatano e 36 pahonoraa i nia ia Solomona, aita hoi e haperaa. O lesu-Mesia
tano te tahi pae
(
râ ta matou i feruri
te mau
no
). E 24 tei roa ia ratou te piri
hopea roa. Te huru ia
pahonoraa.
hi‘o matou i te tano maitai o te
mau pahonoraa, ia au i te huru o te uiraa. E rave rahi tei pahono mai,
mai te faatia ore i te irava, e aore ra, mai te faatia ore te io‘a o te taata,
Aita ïa i afaro maitai, ua fa-afa noa-hia ta ratou numera no taua mau uiraa
ra, i tei na reira. Te vetahi mau pahonoraa, e mau faaauraa parau faahiahia
I ■ to matou opereraa
hoi
:
i te mau rê, ua
aita râ i tano i te uira
VEA
E i teie nei, teie te hara
POROTETANI
te
o
mau
pahonoraa tel feruri-mau-hia
Uiraa 1: Eaha te irava tei hau a‘e i te
V
23-(13 leni, 138
:
reo,
Esetera VIII-Q
5
roa
e
te Vea,
i te Bibilia taatoa:o Daniela
349 leta, 18 parau tapao. )E mea poto rii a‘e
Uiraa 2: Eaha te irava tei hau a‘e i te
poto i te Bibilia : loane XI\ 35
(
e toru reo, 11 leta
).
Uiraa 3: Eaha te irava ropu no te Bibilia taatoa?
Salamo CV: 43.
Uiraa 4: Eaha te irava, i roto i te Ezera
( pene IV tae noa’tu i te pene
VII, tei roto i taua irava ra, te mau leta no te P. A, PA. reo tahiti
Ezera VI: I
e
ua
(13).
(area râ hoi,
tano ana'e ; te
e
ra,
(i
11)
lOê
i': /
;
nau
:
no
te Bibilia tei ife i te ati rahi
E piti vahiné no te F. T. etc.
tahi, i te tau
:
S;
o
te
mau
Genese XXXV
;
Tavana,
8. Ua
Uiraa: 7 Te hoê vahiné
auraa)?
ilia.
mau
hoa,
no
te hoê arii i te
e no
Uiraa 6
te
’v'iS-;'
ipa
te
to’na huaai i te F. A.? O Oliveta, te mou'a iti tei ite i te ati
no Davida, i-te F. T.
( Il Sam. XV i 30 1, e to lesu, to’na huaai, i te F. A. (Mat.
XXVI; 38, Mar. XIV : 26).
IV
roa
e
fariihia nei ).
Uiraa 5 ; Te hoê Mou'a iti
F.T.,
iti te 15 irava tei itehia mai
o
no
Pua, vahiné faafanau
o
eaha raua e au ai ? O Debora
Debora te piti, hii no Rebeka. Tav.
au raua
..
no
te F. T.:
tamarii i
e
to
raua
io'a.
io'a tahiti
mau
to’na
(tiare te
Aiphiti: Exodo I: 15.
Uiraa: 8 Na vai te parau e : E î te mau aroao te oire i
te tamarii. etc?
Sabaota, i te vaha o te Peropheta ra o Zekaria VllI : 5.
Uiraa: 9 Te hoê tamaiti arii tei riri ma te tia- i to’na metua tane? o
lonatana ïa 1. Sam. XX: 34.
Na lehoha
'eie
■'''''K'
lera
-'v::';;;'
Ua
Uiraa', 10 Te hoê tamaiti arii tei riri-ma te
hape rahi-i to’na metua? O
Abasaloma ia. II Sam. XV: 10-14..
piri
(te
V'';
Uiraa: 11 Te hoê tamaiti arii tei faatia-ma te itoito-i te
hinaaro o to’na
metua ? O lesu-Mesia ïa ; Hebera X : 7
; Mat. XXVI : 42 ; Phil. II : 9-11 ;
eF.
l’na,
loane XVH: 4-S.
36
Uiraa : 12 E tamaiti e e mootua na te hoê arii : hoê â o
raua io'a.
etc.
O Mephiboseta ïa, tamaiti na
Sauta, ta Rizepa i fanau ia Saula, e o tei rî
hia i nia i te aivi, mai te faatiahia e
Davida-, Il Sam. XXI; 7-9; e o
Mephiboseta, tamaiti a lonatana, mootua a Saula, tei hamani maita'ihia e
Davida no ta’na tapu II Sam. IX : 7.
.
( ua
:
,esia
U
ia
0
te
vS
mai.
rata.
'M
airaa
i
iahia
Ua faaauhia te
ra
mau rê ia au i te huru o te mau
pahonoraa. (Te numetia: 12 ïa, aita i roaa, oia atoa te numera 11. Teie atura
te huru:
1. — N. 10: Mahuru diakono
(Papeete). Aramu diakono.
(Hiva-Oa). Temarii (Tevaitoa).
2.
—
N. 9
3.
—
N. 9
3/4 : Tapete (Hiva-Oa).
1/2 ; Teanau v., Mamaie
riama Betham
( Apia-Samoa).
v.,
Teriitua diatono
Teave Kekela
(Papeete). Mi-
4.
TeriiN. 8 1/2; Tuaiva diakono (Tevaitoa). Temahahe (Hiva-Oa). Teuira
pipi-orometua.
N. 8 : Roura diatono (Afareaitu). T. T. (Mamao). Tihoti Ropati.
Teira Tuairau (Feitii). Tetuanui v. (Pirae). Teipo v., Arohamai v.
N. 9: Ruroa, diakono
tevaearai (Tevaitoa).
—
5.
—
6.
—
(Fitii). Ariipaea Teriifaatau (Taunoa).
(Papeari), te hoê hoa aita e io‘a,
1/2; Tiho (Papenoo) Puoi diatono
(Tevaitoa), te hoê hoa
8
N. 7 ! Toofa (Taunoa). Noho (Punaauia). Tara v., Rahero v., Maratha
(Papeete). Mme Alex. Germain (Papetoai). Vehiarii (Tehaupoo).
te hoê hoa aita e io‘a.
9.
N. 6 1/2; Arearea v. (Afaahiti). Faanui (Orofara).
10.
N. 0; Vaia diakono [Faaa]. Teriifaatau [Papenoo]. Haamoura
7.
—
N. 7
aita
e
io‘a.
—
v.
—
—
[Fare].
11.
—
N. 5; Ariirata ;
Haoatapu.
[Uturoaj.
fare-pureraa api i
Tomoraa
Faaone, Tahiti.
31 no
nehenehe
E fare
teie, 'e te au rahi no te afa paroita no Faaone, O Mano Papeari, te tamuta. Mea ma roa o roto e o rapae hoi. Aita
atoa i rahi te pau, no te mea te tahi pae o te hui-raau, no o mai ïa
i te fare pureraa tahito no Hitiaa ; o te paroita hoi te rima. O Sinai
te i‘oa
taua fare-pureraa nei.
I te hora ahuru-ma-hoê te faatereraahia te oro‘a tomoraa e te pu¬
2 himene taviriraa nehenehe roa i rapae. Na te Tavana no
Hitiaa-Faaone i taviri. I roto ra, na na Peretiteni e na na Orometua
i faatere i te mau ohipa atoa, tae noa’tu i te oro‘a papetitoraatamarii te oro'a faaipoiporaa. Na te Peretiteni no te Tuhaa II te a'oraa:
oro‘a i Faaone (Tahiti), i te mahàna maha, i te
Mati 1938. Ua oaoa paatoa te taata tei tae i taua tomoraa
mau ra. Aita te ua i haapeapea i te ohipa, e mahana maitai rpa.
Ua tupu ïa
raau
rama,
0
reraa; e
e
Gen. XIX-6.
Erirooutoueinunaa mo‘a.
Ua faaite oia i te auraa no
Sinai, i te paroita.
la oti te reira oro'a, ua haapa'ohia ta te pae tino, i roto i te
maaraa maitai mau. I te hora maha i te ahiahi, ua tae faahou te
i roto ia Sinai, no te oro'a aufauraa i te mau tao'a-rii
tupuraa i te Basileia o te Atua i teie nei ao. - E
te taata, e ua manuia te ohipa.
te i‘oa ra, o
hoê tataata
aroha, ei faaanaanatae rahi to
I te po, ua haapaohia te hoê putuputuraa. Na na orometua ratere
i faatere ; e i te aoraa, te purararaa ïa o te amuiraa, mai te haamaitai i te Atua.
—
Faaitoito e to Faaone !
VEA
POROTETANI
Haapiiraa Bibilia
(Faaiteraa polo
2.
no te mau buka
no
te
Faufaa Api).
Te Evanelia a lesu ia au ia Mareko. —
O vai teie
Marekô? O loane-Mareko ïa, tamaiti na Maria
(Oh. 12; 12). 1 to'na
apiraa, ua amui oia i te tere faatupuraa parau œatamua no Paulo
raua O Baranaba i
Kupero e i Asia-iti; aita ra i maoro, ua hf‘o
i mûri, e ua faarue oia ia raua. I mûri
iho ua amui oia ia Bara¬
naba; e i te hopea iho ra, ua riro oia ei boa rave
Petero. E riro e, ua haere oia e o Petero atoa i ohipa amui no
Roma, i te
hopea roa. Tei reira paha to’na aniraahia e papai i te mau pae
pa¬
rau no lesu tei riro ei tumu no
te mau a'oraa a Petero. E te mana'ohia nei e: te Evaneiia a MareKO
nei, o taua mau a'oraa tu¬
mu, tei a'o haerehia e Petero.
Te mana'o-atoa-hia nei e: tei Pioma
Mareko a papai ai i teie
evanelia ; e ua papaihia no to
Roma, oia hoi te nunaa no te puai.
No reira teie Evanelia i faaau ai ia
lesu, mai te Tamaiti no te
Atua Mana-hope. No reira atoa Mareko i
faanavai maitai ai i te
mau ohipa
tapa'o ta lesu i rave, e ite hia’i to’na mana-Atua; e
aita oia i faarahi i te mau a'oraa. No
reira teie reo na Petero i
roto i te ohipa 10.b8, o -tei haapoto i te Evanelia a Mareko.
Ua ite hoi outou i te
parau no lesu i Nazareta, o tei
faatahinuhia
mai e te Atua i te Varua Maitai e te
Mana; o tei hamani maitai
haere ra e te faaoraraa i te
feia’toa i neneihia e te àiapolo, tei ia’na
ra hoi te Atua.
Te hoê
tuhaa nehenehe ia taiô: J:
i4-i5, o tei faatia i na
e piti na lesu, e nau mahana tei i roa i te
ohipa, e o tei faaareahia e te hoê pô tei pau i roto i te
pure. Taio :
Vllt: 27-37. te fairaa
ijarau nehenehe na Petero ia lesu i Kaisarea-i-Phiiipi, tei reira to lesu parau-atoa-raa ia Petero i te
parau teiaha e: E haere e oe, Satani e, aore hoi oe i au i ta te
Atua
ra, 0 ta te taata nei ra ta oe i au. I roto i teie
mau parau ta Pe¬
tero e faatia nei — na roto i te
rima no Mareko — alla oia e
huna nei i te mau parau o tei faahaehaa
ia’na. O Mareko anae
tei faatia e: a piti to te moa aaoraa
i te taime i huna’i Petero ia
lesu.
mahana
3. Te Evanelia a lesu la au
ia Luka. O vai o Luka?
:E rapaau mai; e taata etene i to’na
fanauraa. Ua amui ra oia
lia Paulo i te piti o to’na tore
faatupuraa parau. No reira, te Eva|nelia
ta’na i papa'i, e ta’na i pûpù ia Teophilo, o te Evanelia ïa
Ita Paulo i a'o haere i mua i to’na
aro, e ta te
i papai
|i to Roma e : o te mana ïa o te Atua e ora’i te Aposetclo
mau taata’toa, te
|Ati-Iuda e te Heleni. No reira, te huru o te Mesia ta’na efaataa
i roto i to’na evanelia o te Faaora ïa no to te ao taatoa. E
|mea au rahi na Luka te faatia i te mau parau e maitai ai te mau
letene, e e ite ai ratou e: no ratou atoa te Evanelia hanahana
no
Ilesu-Mesia. A hi'o na i te taata
no Samaria o tei horo ia
ilesu e haamaitai ia’na, e te taatalepera
hara i nia ite Satauro.
Jnei
tere
ïiai-
mau
ohiparaa
POROTETANi
VËA
il '
:
E tia ia haapotohia teie Evanelia i roto i te reo a te
i te mau tiai mamoe: Eiaha e matau ! iriaha lioi e parau
melahi
maitai
Simeona :
e hopoi na oulou etc... Luka 11:10-11, e te reo no
E teie nei e tuu i to tavini ma te liau, ua ite a'enei ta‘u''mata
i te ora na oe, i haapa'ohia e oe i mua i te mata o te taata’toa
nei, ei tiarama, ei haamaramarama i te mau Etene... (II. 29-32).
Te hoê poe anaana rahi no teie Evanelia, o te pene XV ïa,
oia hoi: na parapole faahiahia rahi e toru: Te mamoe moe (no
roto i te lOO) te diderama moe (no roto i te 10), te tamaitt moe
tau
(no roto i te 2).
( Te vai atura )
I m
\'i
■■
P^R^U RU ^?\
1. üa tae mai te manua faraiîi o Jeanne d’Arc
mau mahana i parauhia ra. Ua faahiahia to te
i Bora-Bora e i Papeete, i te
fenua i te nehenehe o teie
pahi-Haapiiraa, i te tura no te mau taata, mai te mau raatira e tae noa’tu i
te mau mataro. E 700 ratou e tiahapa. üa farerei te Peretiteni no te A. K.
i te Tomana, e ua faaite ia’na
tetani i te nuu moana farani
i te aroha tumu e te here
tei paruru ia tatou. Ua
o
o
to te faaroo poro-
mauruuru roa
oia i
taua tere ra.
2. Te tamai Paniora : Te haere noa nei te pae orurehau
nei te pae repupirita i mûri. E rave rahi to ratou i
noa
lÉIi.
i mua e te otohe
horo i Farani ei
haapuraa, no te mea ua haati roa-hia ratou e te enemi.
3. Oia’toa te Tamai Tapone-Tinito. E itoito rahi to te tiuito i te ava'e Eperera
i te paturaa i te Tapone i mûri, e ua roaa faahou mai te hoê mau oire i te
tinito. Teie râ, te faaineine nei te Tapone i te tahi paturaa rahi api tahoo.
4. E hamani ino rahi to
Purutia i te
mau
faaroo. E iti te 140 orometua
porotetani tei hurihia i roto i te auri no to ratou farii oreraa i te mau faahepo-
mana. Aita râ ratou i aueue no te mea o te Atua ta ratou i
faaroo, eiaha i te taata.
5. 1 te 8 no Eperera te tomoraahia te fare putuputuraa i Pihaena (Moorea)
o tei faaapi roa-hia, i raro a‘e i te faatereraa no jia diakono no Tuarae e no
Raimae. E oroa iti maitai rahi. Tei reira o Vehiarii raua o Tetuanui oromotua, e to raua mau taata. Na Vehiarii orometua te paraparauraa i rapae; na
Maraerua i taviri; na Tetuanui orometua te pureraa i roto (Num. 13 : 22). I
te pô tuaroiraatei rave-hia e ao noa a‘e. Tei reira’toa te hoê amuiraa no Papetoai.
Niuraa ofai tihi no te Uiero api i Tiarei. — Ua tupu ïa oroa i te 28 na
Eperera, i te taime avatea. E mahana rauma'i roa. ua hope mai te Paroita,
mai te otia e te otia. üa ma'ue atoa mai te mau manihini e rave rahi e te
Peretiteni no te A R. e to te tuhaa II, e te mau orometua e rave rahi. Na
te Peretiteni no te A. R. te a'oraa; na Urarii Micheli auvaha no te T. T. i
raa
a
te
feia
hinaaro i te
taiô i te parau tapa'o tei omonohia i roto i te ofai tihi; e na te Peretiteni o te
A. R. i haamau i taua ofai tihi ra, na roto i te i‘oa no te Torutahi. E oro‘a nehe¬
nehe roa. E i mûri iho, ua tamaa te jraroita taatoa i te vahi hoê, mai te oaoa hoê.
E i mûri a‘e i te paiaraa ra, ua haapa'ohia te oro'a pûpûraa i te mau tusia no te
faatupuraa i ie Basileia o te Atua i te ao nei. Tei te taperaa o te mahana, i purara’i te taata.
fAoni fâuîuru i
Vea
Papeete: Mme Yorss: 14 frcs; Paraita: 4. Vairao: Tetuanui Maitere: 5.
la amuihia: 23 farane.
Impkimebib Elib F. JUVENTIN
—
MAURUÜEU.
Eue du Commandant Destremap,
Fait partie de Vea Porotetani 1938