EPM_Vea Porotetani_193805.pdf
- extracted text
-
Te 38 0 te Matahiti
WIE
1938
Hihi 5.
VEA POROTETANI
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA
HIA RA, OIA HOI TE
HOO I TB MATAHITI HOE: HOE TARA
Ch.
O TEI HAAMAÜ
Mesia RA O lESU. — I Korinetia
3,11.
VERNIER,
TOATA
Directeur-Gérant.
Eiaha e faaruei fa fafou
h^^putuputuraa,
mai ta t@ tahi paeasi ra p@u.
Hebera X 25
-
Te taata tei ore i haere tuutuu ore i te pureraa i te
A| nei oia i na hapa teiaha e toru :
Sabati, te hapa
1
Teie te hapa matamua : e hapa haamaitai-ore-raa i
to’na mètua
'‘'^vahiné i te pae faaroo, oia hoi teEkalesia, o tei aratai ia’na i te Eva—
;||nelia, Te mau maitai varua ta tatou e maitai nei, na te Ekalesia ïa
horoa mai ia tatou, mai te fanauraa mai à: te
papetitoraa, te haaJifJpiiraa faaroo, te mau pure, te mau himene, te parau a te Atua, te
'A/tiaraa faaroo, te oroa euphari.
E hara tatou i te Ekalesia ia haa.
.x^'moe tatou i te reira.
2 —
.
Teie te piti o te hapa : tefaaere nei oia ia’na iho i te
hoê ravea
ÿ.ia te Atua i tuu mai ia’na no te faaapuraa e te faahoturaa i to’na
y^iora varua, Na roto i taua mau pureraa ra, te patu nei te taata i to’ha
faaroo ; te vaere nei oia i te aihere e tupu nei i roto i te f
aaapu o to’na
aau ; te tope nei i te mau amaa hotu ore
ia rahi atu te hotu. E ruperupe te faaroo o te taata tei haere i te pureraa mai te hinaaro i te
haamau i roto i to’na aau i te mau
haapiiraa e te mau aoraa ta te Atua
e horoa nei ia'na, i'te vaha o te mau
tavini o te Atua. Sal. 119:11.
3 — Teie te toru o te hapa : te tapu nei oia i te taura
no te aroha
'^/ftaeae o tei taamu ia’na i to’na mau taeae i te pae o te faaroo. Eita
e maoro, e ite oia i te ino o te ati no
to’na taa'eraa i to te Atua pupu
taata. E parahi moemoe noa oia, mai te hoê tamarii tei
taaê i te utuafare mau. E huruê to’na mana'o, to’na aau
; e huruê to’na oraraa.
la taaê te mau omoi auahi, e pohe te auahi
; ia haafatatahia râ, e
rahi ïa te ama. No reira te reo himene ho te Salarao
CXXXIII : Inaha
hoi te maitai e te poupou ia parahi atoa te mau taeae ma
te au maite !
No reira eiaha e faarue i teie taoa rahi, oia hoi teie
maitai no ô mai,
i te Atua : te mau pureraa tumu i te Sapati. E utua rahi
to te reira.
'
,
‘
'
Te hoê buka himene-pureraa no îe matahiti 1827.
A taa'i te hape, te mana'o
nei matou e, tei te matahiti 1821 te
Orometua Peretane, i Ta¬
neneiraahia i nia i te auri na te raau
hiti nei, te buka himene reo tahiti, matamua roa,
i te Atua i te fare-pure. Elaha râ, mai te mea e,
arueraa
ei haamoriraa
aitâ ïa e himene
i papaihia e 1 haaplihia e te mau orometua t te taata ta¬
Te vai ra taua mau himene matamua roa ra. —
Tei to matou rima te piti o te'puta himene
auri a te Taiete, i Tahiti, i te matahiti 1827, oia
i mairi aenei. E puta iti faufaa rahi, e
mau
hiti i mua'atu.
tei neneihia i nia i te
hoi 111 matahiti
eraverahi te
parau
nei ia tatou. A hi‘o na:
1. Hoê ahuru noa iho matahiti to te mau Ekalesia Tahiti haamauraahia i reira, e inaha, ua oti i te haaputuhia e 236
i roto i taua buka ra. Tapa'o faaite e: e mea himene roa te mau
taata tahiti i te mau himene faaroo, mai mua roa mai: te mau
ta’na e haapii
himene
faatupuraa parau, no te Euhari,
tomoraa tare, no te haapiiraa parau, no
himene nb te pure ruru, no te
no
te pure poipoi, no te
aiiiahi,
tamarii, na te tamarii, no te poipoi, no te
no
i te pure ruru e te mau pureraa atoa, ei na mua i
te a‘oraa, no te hoeraa i te vaa, e rahi atu â. E mea navai roa te
mau huru himene i te reira tau.
te uiraa
te faaotiraa
himene-noa-hia nei i teie â tau (e te Eka¬
lesia), no te reira mau tau te faaauraahia: mai teie i mûri nei:
Tei ia lesu te Arii. Tei vai ora e te Hau.
Rurutaina to te p6. Haleluia to te ao. Ei ia lesu â te roo. To
2. Te hoê mau reo e
tatou arai vavao.
E teie hoi ;
E teie nei e te Atua e, A ite mai ia matou
nei.
fare-pure nei... (tomoraa (are).
E teie hoi: Te hoe nei au i to‘u nei vaa — mana‘o â hoi i te
tipaeraa — I tipaehia e rat ou — Te feia i rave i to’na ao.
Na oe hoi i horoa mai, to matou
E teie atoa hoi : Mai te toa matapuu ra —
Tatou nei i te hvoraa.
ei hororaa.— Tatou nei e hi‘o ia’na.
Mai te ono e tau nei. E te vai atu ra, e te vai atu ra.
3. Te ite atoa nei tatou i reira i te mau himene matamua roa,
tei himenehia i Papetoai, Teie te vetahi :
a] lehova ta tatou. E homa e haamaitai. Te i'oa mana, i‘oa mata'u. Te Atua no te ra'i. (papa'ihia i Tiurai 1812).
bj E aroha rahi to’na nei. To te Atua i pa mai ai. (papaihia 1813).
la lesu ei taraehara — la lesu
3
POROTETANI
VEA
c] Te Atua mana no te ra,‘i. Te Atua no matou. Te mau fenua e
(papaihia 1814).
te lai...
Te hoê mau himene taaô:
a] To matou nei metua mau. Metua no te ra‘i... « I papaihia no
faatupuraa parau, te pureraa matamua a te taata tahiti,
i Papetoai, Moorea, Atopa 1813 »,
b] Teie na himene o tei himenehia « no te faaariiraa ia Pômare
III i Papaoa, Epcrera â/, 4824 ».
te Pure
\. E te Atua a hi‘o mai
O
to matou Fatu mau
oe
2. Te hui arii
To ratou
tele nei
o
te hau
mana e
A hi'o mai ia matou nei.
—
No oe ana'e à hoi te hau.
—
ao
—
No
—
Na
oe
te Atua i Arit
te Atua i
oe
ai;
hopoi mai.
3. E pure â hoi matou nei — la oe te Fatu no te
la maitai ia’na nei te hau — Te faaariihia e matou.
4. la faaroo oia i ta oe parau
rai.
la maoro nei i teie nei ao.
hoi i Tahiti nei — la tupu mau te parau maitai.
la tupu
—
Teie te piti o te himene “no te faaariiraa ia Pômare 111”.
1. (( la ora te Arii » — ei ora mau — Amene hoi tatou.
«
'
la
ora
te Arii
»
i teie nei ao
2. la ora hoi i te Atua
mau
—
—
la maitai to'na hau.
Te Fatu
no
te ra‘i.
Na reira atoa hoi tatou — la pure tatou nei.
3. la ora Pômare toru nei — la maoro to'na Hau.
la tupu ia’na
té maitai
—
E ta te Atua parau.
4. E haamaitai ia hoi tatou
Tahiti nei i
E
mau
1 te parau —
—
E oaoa ana'e.
I mau i te parau maitai.
homa, e te feia ekalesia faaâra himene, i roto i te
mau tare
haamanao â i taua mau himene tahito ra. Eiaha ratou ia
ia mairi roa i roto i te moeraa. üa mahanahana e ua
itoito e ua oaoa to tatou mau tupuna i taua mau otoraa himene
ra. Pohe noà ratou, te parau noa mai ra ratou, na roto i taua
pureraa,
morohi,
mau
Te
e
himene tahito
mau
Te faaite nei te
ra.
piri no te Vea Porotetani
Vea, i teie àva'e, i te mau pahonoraa no te mau piri tei
api, ei ohipa na ta’na mau hoa. Aita te mau pahono¬
raa i neneihia i te ava'e Eperera, no te mea, aita i hope i te tae mai te
mau pahonoraa i reira ( To Nuu-Hiva, to Rurutu). 1 teie nei râ, ua tae mai.
tuuhia i te matahiti
POROTETANI
VEA
4
iti te
pae ahuru pahcnoraa tumu, e te feruri maitaihia, tei tae mai. E te ite nei
Area râ,
te faaite nei te Vea i to’na mauruuru rahi i te mea e: e
feruriraa hohonu, e e imiraa rahi mau ta te paeau rahi.
iho, i te rni e i te ao, i te pahern maiteraa i ta raton Bibilia
No te hinaaro hoi e te anaanatae o te manao, no
reira na faaitoito i te imi. Te na ô nei te lahi hoa : Area râ hoi, te hoê
te Vea i reira e: e
Aita raton i faaherehere ia raton
.
te manao. Te tnmn van i manao ai e, e ohipa
faahiahia, no te mea, na te reira man ohipa rii e faatupn mai i te hoê man
pnairaa rahi no te taioraa i te Bibilia, e riro te reira ei haamaramarama
i te aan o te taata nei. 1 roto iho i to mana ntnaîare tan i ite: e piti roa
ra mahana papn maitai tan i ite e, e taio rii an i te Bibilia; te mahana
torn e te Sapati ; area te rahi o te mahana ra, no te haaman'a noa ia. E mea
varavara ïa i te taio i te Bibilia.
Oia man! Tei reira mau te hoê tumu i tuuhia'i teie mau piri : ia taio-hia
e ia haaputuhia te Parau Moa a te Atua i roto i te aan, ia au i te reo no
te pâpai Salamo : Te hinaaro nei au i ta oe mau parau i faaitehia maira,
ei tuhaa na'u e a mûri noa’tu : o ta tau aan ïa oaoaraa ( Sal. 119-111)
man
teie ohipa faahiahia o
I te hi‘o-raa-hia te mau
pahonoraa, e 23 tei roa ia raton te uiraa hoê
( te irava roa a‘e); e 41 tei ite i te piti o te piri; te irava poto a‘e; aita roa
( te irava ropu no te Bibilia taatoa): e ohipa
rahi mau râ ta raton i rave, i te amui maiteraa i te mau irava no te Bibilia,
e te faaafaraâ. E ere i te ohipa nainai. Aita’toa matou i tiaturi i te hoê mau
atu hoê i tà’no i te uiraa torn
hi'oraa. Teie
puta papaa o tei parau e: o te €al. 118; 8 ; na hape i te
ta matou pahonoraa. o te Salamo 105 : 43. No reira, e horoahiate numera
maitai i te mau hoa tei fatata roa ta ratou pahonoraa i taua irava ra. Ua
te Sal. 104-9 104-25 106-13 106-35. Te maha o te piri
( te irava p. a. pa. ) e 38 tei tano ; e 35 tei tano atoa i te pae o te piri te
moua-otoraa Oliveta ). 46 tei roa ia ratou te ono o te uiraa (Na vahiue o te F.
T.: o Debora) ; area i te hitu o te uiraa ( te hoê vahiné, e io‘a tahiti to’na,
oia hoi o Pua, 18 noa iho pahonoraa tano; 39 tei tano i te uirava'u; 36
i te uiraa iva; 31 le uiraa ahuru; 6 noa iho to te uiraa ahuru ma hoê( ua
faatano e 36 pahonoraa i nia ia Solomona, aita hoi e haperaa. O lesu-Mesia
tano te tahi pae i
(
râ ta matou i feruri ).
no
E 24 tei roa ia ratou te piri hopea roa. Te huru ia
te mau pahonoraa.
I ■ to matou opereraa
mau
i te mau rê, ua hi‘o matou i te tano maitai o te
pahonoraa, ia au i te huru o te uiraa. E rave rahi tei pahono mai,
mai te faatia ore i te irava, e
aore ra, mai te faatia ore te io‘a o te taata,
no taua mau uiraa
Aita ïa i afaro maitai, ua fa-afa noa-hia ta ratou numera
ra, i
tei na reira. Te vetahi mau pahonoraa, e mau faaauraa parau faahiahia
hoi : aita râ i tano i te uira
VEA
E i teie nei, teie te hara
o
POROTETANI
te
mau
5
pahonoraa tel feruri-mau-hia e te Vea,
Uiraa 1: Eaha te irava tei hau a‘e i te roa i te Bibilia
taatoa:o Daniela
V :
23-(13 leni, 138 reo, 349 leta, 18 parau tapao. )E mea poto rii a‘e
Esetera VIII-Q
Uiraa 2: Eaha te irava tei hau a‘e i te
poto i te Bibilia : loane XI\ 35
( e toru reo, 11 leta ).
Uiraa 3: Eaha te irava ropu no te Bibilia taatoa?
Salamo CV: 43.
Uiraa 4: Eaha te irava, i roto i te Ezera
( pene IV tae noa’tu i te pene
VII, tei roto i taua irava ra, te mau leta no te P. A, PA. reo tahiti
(13).
Ezera VI: I (area râ
hoi, e iti te 15 irava tei itehia mai e te mau hoa,
e ua tano ana'e
; te fariihia nei ).
Uiraa 5 ; Te hoê Mou'a iti no te Bibilia tei ife i te ati rahi no
ra,
(i
11)
lOê
i': /
;
Uiraa 6 : E piti vahiné no te F. T. etc.
te
tahi, i te tau o te mau Tavana,
IV : S ;
roa
’v'iS-;'
ipa
te hoê arii i te
F.T., e no to’na huaai i te F. A.? O Oliveta, te mou'a iti tei ite i te ati
no Davida, i-te F. T.
( Il Sam. XV i 30 1, e to lesu, to’na huaai, i te F. A. (Mat.
XXVI; 38, Mar. XIV : 26).
o
eaha raua e au ai ? O Debora
Debora te piti, hii no Rebeka. Tav.
..
Genese XXXV ; 8. Ua au raua no to raua io'a.
Uiraa: 7 Te hoê vahiné
no
te F. T.:
e
io'a tahiti
mau
to’na (tiare te
auraa)? o Pua, vahiné faafanau tamarii i Aiphiti: Exodo I: 15.
ilia.
nau
'eie
■'''''K'
lera
-'v::';;;'
Ua
Uiraa: 8 Na vai te parau e : E î te mau aroao te oire i
te tamarii. etc?
Na lehoha Sabaota, i te vaha o te
Peropheta ra o Zekaria VllI : 5.
Uiraa: 9 Te hoê tamaiti arii tei riri ma te tia- i to’na metua tane? o
tana ïa 1. Sam. XX: 34.
lona-
Uiraa', 10 Te hoê tamaiti arii tei riri-ma te
hape rahi-i to’na metua? O
Abasaloma ia. II Sam. XV: 10-14..
piri
(te
V'';
Uiraa: 11 Te hoê tamaiti arii tei faatia-ma te itoito-i te
hinaaro o to’na
metua ? O lesu-Mesia ïa ; Hebera X : 7
; Mat. XXVI : 42 ; Phil. II : 9-11 ;
eF.
l’na,
loane XVH: 4-S.
36
Uiraa : 12 E tamaiti e e mootua na te hoê arii : hoê â o
raua io'a.
etc.
O Mephiboseta ïa, tamaiti na
Sauta, ta Rizepa i fanau ia Saula, e o tei rî
hia i nia i te aivi, mai te faatiahia e
Davida-, Il Sam. XXI; 7-9; e o
Mephiboseta, tamaiti a lonatana, mootua a Saula, tei hamani maita'ihia e
Davida no ta’na tapu II Sam. IX : 7.
.
( ua
:
,esia
U ia
0 te
vS
mai.
rata.
'M
airaa
i
iahia
Ua faaauhia te
ra
mau rê ia au i te huru o te mau
pahonoraa. (Te numetia: 12 ïa, aita i roaa, oia atoa te numera 11. Teie atura
te huru:
1. — N. 10: Mahuru diakono
(Papeete). Aramu diakono. Teave Kekela
(Hiva-Oa). Temarii (Tevaitoa).
2. — N. 9 3/4 :
Tapete (Hiva-Oa).
1/2 ; Teanau v., Mamaie v., Teriitua diatono
(Papeete). Miriama Betham ( Apia-Samoa).
3. — N. 9
4.
N. 9: Ruroa, diakono (Fitii).
tevaearai (Tevaitoa).
—
Ariipaea Teriifaatau (Taunoa). Terii-
(Hiva-Oa). Teuira
Tihoti Ropati.
Tuaiva diakono (Tevaitoa). Temahahe
pipi-orometua.
N. 8 : Roura diatono (Afareaitu). T. T. (Mamao).
Teira Tuairau (Feitii). Tetuanui v. (Pirae). Teipo v.,
5. — N. 8 1/2;
6. —
7.
—
aita
e
io‘a.
8 — N. 7 ! Toofa (Taunoa).
ratha v. (Papeete). Mme Alex.
te hoê hoa aita e io‘a.
9. — N. 6 1/2;
10.
—
N. 5; Ariirata ;
Tomoraa
Noho (Punaauia). Tara v., Rahero v., MaGermain (Papetoai). Vehiarii (Tehaupoo).
Arearea v. (Afaahiti). Faanui (Orofara).
N. 0; Vaia diakono
—
[Fare].
11.
Arohamai v.
(Papeari), te hoê hoa aita e io‘a,
N. 7 1/2; Tiho (Papenoo) Puoi diatono (Tevaitoa), te hoê hoa
[Faaa]. Teriifaatau [Papenoo]. Haamoura
Haoatapu. [Uturoaj.
fare-pureraa api i Faaone, Tahiti.
(Tahiti), i te mahàna maha, i te 31 no
i taua tomoraa nehenehe
mau ra. Aita te ua i haapeapea i te ohipa, e mahana maitai rpa.
E fare raau teie, 'e te au rahi no te afa paroita no Faaone, O Marama, no Papeari, te tamuta. Mea ma roa o roto e o rapae hoi. Aita
atoa i rahi te pau, no te mea te tahi pae o te hui-raau, no o mai ïa
Ua tupu ïa oro‘a i Faaone
Mati 1938. Ua oaoa paatoa te taata tei tae
i te fare pureraa tahito no Hitiaa ; o
te i‘oa 0 taua fare-pureraa nei.
I te hora ahuru-ma-hoê te
te paroita hoi te rima. O Sinai
faatereraahia te oro‘a tomoraa e te pu¬
Na te Tavana no
himene taviriraa nehenehe roa i rapae.
Hitiaa-Faaone i taviri. I roto ra, na na Peretiteni e na na
reraa; e 2
i faatere i te mau ohipa atoa, tae
rii e te oro'a faaipoiporaa. Na te
Orometua
noa’tu i te oro‘a papetitoraatama-
Peretiteni no te Tuhaa II te a'oraa:
mo‘a. Ua faaite oia i te auraa no
te i‘oa ra, o Sinai, i te paroita.
la oti te reira oro'a, ua haapa'ohia ta te pae tino, i roto i te hoê tamaaraa maitai mau. I te hora maha i te ahiahi, ua tae faahou te taata
i roto ia Sinai, no te oro'a aufauraa i te mau tao'a-rii aroha, ei faatupuraa i te Basileia o te Atua i teie nei ao. - E anaanatae rahi to
Gen. XIX-6. Erirooutoueinunaa
ohipa.
hoê putuputuraa. Na na orometua ratere
ïa o te amuiraa, mai te haamaitai i te Atua. — Faaitoito e to Faaone !
te taata, e ua manuia te
I te po, ua haapaohia te
i faatere ; e i te aoraa, te purararaa
VEA
POROTETANI
Haapiiraa Bibilia
(Faaiteraa polo no te mau buka no te Faufaa Api).
2. Te Evanelia a lesu ia au ia
Mareko. — O vai teie
Marekô? O loane-Mareko ïa, tamaiti na Maria
(Oh. 12; 12). 1 to'na
apiraa, ua amui oia i te tere faatupuraa parau œatamua no Paulo
raua O Baranaba i
Kupero e i Asia-iti; aita ra i maoro, ua hf‘o
i mûri, e ua faarue oia ia raua. I mûri
iho ua amui oia ia Bara¬
naba; e i te hopea iho ra, ua riro oia ei boa rave
Petero. E riro e, ua haere oia e o Petero atoa i ohipa amui no
Roma, i te
hopea roa. Tei reira paha to’na aniraahia e papai i te mau pae
pa¬
rau no lesu tei riro ei tumu no
te mau a'oraa a Petero. E te mana'ohia nei e: te Evaneiia a MareKO
nei, o taua mau a'oraa tu¬
mu, tei a'o haerehia e Petero.
Te mana'o-atoa-hia nei e: tei Pioma
Mareko a papai ai i teie
evanelia ; e ua papaihia no to
Roma, oia hoi te nunaa no te puai.
No reira teie Evanelia i faaau ai ia
lesu, mai te Tamaiti no te
Atua Mana-hope. No reira atoa Mareko i
faanavai maitai ai i te
ohipa tapa'o ta lesu i rave, e ite hia’i to’na mana-Atua; e
aita oia i faarahi i te mau a'oraa. No
reira teie reo na Petero i
roto i te ohipa 10.b8, o -tei
mau
haapoto i te Evanelia a Mareko.
Ua ite hoi outou i te
parau no lesu i Nazareta, o tei
faatahinuhia
mai e te Atua i te Varua Maitai e te
Mana; o tei hamani maitai
haere ra e te faaoraraa i te
feia’toa i neneihia e te
tei ia’na
ra hoi te Atua.
àiapolo,
Te hoê
tuhaa nehenehe ia taiô: J:
i4-i5, o tei faatia i na
e piti na lesu, e nau mahana tei i roa i te
ohipa, e o tei faaareahia e te hoê pô tei pau i roto i te
pure. Taio :
Vllt: 27-37. te fairaa
ijarau nehenehe na Petero ia lesu i Kaisarea-i-Phiiipi, tei reira to lesu parau-atoa-raa ia Petero i te
parau teiaha e: E haere e oe, Satani e, aore hoi oe i au i ta te
Atua
ra, 0 ta te taata nei ra ta oe i au. I roto i teie
mau parau ta Pe¬
tero e faatia nei — na roto i te
rima no Mareko — alla oia e
huna nei i te mau parau o tei faahaehaa
ia’na. O Mareko anae
tei faatia e: a piti to te moa aaoraa
i te taime i huna’i Petero ia
lesu.
mahana
3. Te Evanelia a lesu la au
ia Luka. O vai o Luka?
:E rapaau mai; e taata etene i to’na
fanauraa. Ua amui ra oia
lia Paulo i te piti o to’na tore
faatupuraa parau. No reira, te Eva|nelia
ta’na i papa'i, e ta’na i pûpù ia Teophilo, o te Evanelia ïa
Ita Paulo i a'o haere i mua i to’na
aro, e ta te
i papai
|i to Roma e : o te mana ïa o te Atua e ora’i te Aposetclo
mau taata’toa, te
|Ati-Iuda e te Heleni. No reira, te huru o te Mesia ta’na efaataa
i roto i to’na evanelia o te Faaora ïa no to te ao taatoa. E
|mea au rahi na Luka te faatia i te mau parau e maitai ai te mau
letene, e e ite ai ratou e: no ratou atoa te Evanelia hanahana
no
Ilesu-Mesia. A hi'o na i te taata
no Samaria o tei horo ia
ilesu e haamaitai ia’na, e te taatalepera
hara i nia ite Satauro.
Jnei
tere
ïiai-
mau
ohiparaa
POROTETANi
VËA
il ' :
E tia ia haapotohia teie Evanelia i roto i te reo a te melahi
i te mau tiai mamoe: Eiaha e matau ! iriaha lioi e parau maitai
e hopoi na oulou etc... Luka 11:10-11, e te reo no Simeona :
E teie nei e tuu i to tavini ma te liau, ua ite a'enei ta‘u''mata
i te ora na oe, i haapa'ohia e oe i mua i te mata o te taata’toa
tau
nei, ei tiarama, ei haamaramarama i te mau Etene... (II. 29-32).
Te hoê poe anaana rahi no teie Evanelia, o te pene XV ïa,
oia hoi: na parapole faahiahia rahi e toru: Te mamoe moe (no
roto i te lOO) te diderama moe (no roto i te 10), te tamaitt moe
(no roto i te 2).
( Te vai atura )
I m
\'i ■■
P^R^U RU ^?\
1. üa tae mai te manua faraiîi o Jeanne d’Arc i Bora-Bora e i Papeete, i te
mau mahana i parauhia ra. Ua faahiahia to te fenua i te nehenehe o teie
pahi-Haapiiraa, i te tura no te mau taata, mai te mau raatira e tae noa’tu i
mau mataro. E 700 ratou e tiahapa. üa farerei te Peretiteni no te A. K.
i te Tomana, e ua faaite ia’na i te aroha tumu e te here o to te faaroo porotetani i te nuu moana farani o tei paruru ia tatou. Ua mauruuru roa oia i
te
taua tere ra.
2. Te tamai Paniora : Te haere noa nei te pae orurehau i mua e te otohe
nei te pae repupirita i mûri. E rave rahi to ratou i horo i Farani ei
noa
lÉIi.
haapuraa, no te mea ua haati roa-hia ratou e te enemi.
3. Oia’toa te Tamai Tapone-Tinito. E itoito rahi to te tiuito i te ava'e Eperera
i te paturaa i te Tapone i mûri, e ua roaa faahou mai te hoê mau oire i te
tinito. Teie râ, te faaineine nei te Tapone i te tahi paturaa rahi api tahoo.
4. E hamani ino rahi to
Purutia i te mau faaroo. E iti te 140 orometua
porotetani tei hurihia i roto i te auri no to ratou farii oreraa i te mau faaheporaa
a
te
feia mana. Aita râ ratou i aueue
eiaha i te taata.
no te mea o
te Atua ta ratou i
hinaaro i te faaroo,
5. 1 te 8 no Eperera te tomoraahia te fare putuputuraa i Pihaena (Moorea)
tei faaapi roa-hia, i raro a‘e i te faatereraa no jia diakono no Tuarae e no
Raimae. E oroa iti maitai rahi. Tei reira o Vehiarii raua o Tetuanui oromoo
tua, e to raua mau taata. Na Vehiarii orometua te paraparauraa i rapae; na
Maraerua i taviri; na Tetuanui orometua te pureraa i roto (Num. 13 : 22). I
tuaroiraatei rave-hia e ao noa a‘e. Tei reira’toa te hoê amuiraa no Papetoai.
api i Tiarei. — Ua tupu ïa oroa i te 28 na
Eperera, i te taime avatea. E mahana rauma'i roa. ua hope mai te Paroita,
te pô
Niuraa ofai tihi no te Uiero
mai te otia e te otia. üa ma'ue atoa mai te mau manihini e rave rahi e te
Peretiteni no te A R. e to te tuhaa II, e te mau orometua e rave rahi. Na
te Peretiteni no te A. R. te a'oraa; na Urarii Micheli auvaha no te T. T. i
taiô i te parau tapa'o tei omonohia i roto i te ofai tihi; e na te Peretiteni o te
A. R. i haamau i taua ofai tihi ra, na roto i te i‘oa no te Torutahi. E oro‘a nehe¬
nehe roa. E i mûri iho, ua tamaa te jraroita taatoa i te vahi hoê, mai te oaoa hoê.
E i mûri a‘e i te paiaraa ra, ua haapa'ohia te oro'a pûpûraa i te mau tusia no te
faatupuraa i ie Basileia o te Atua i te ao nei. Tei te taperaa o te mahana, i purara’i te taata.
fAoni fâuîuru i
Vea
Papeete: Mme Yorss: 14 frcs; Paraita: 4. Vairao: Tetuanui Maitere: 5.
la amuihia: 23 farane.
Impkimebib Elib F. JUVENTIN
—
MAURUÜEU.
Eue du Commandant Destremap,
Fait partie de Vea Porotetani 1938