EPM_Vea Porotetani_193804.pdf
- extracted text
-
Te 38 0 te Matahiti
EPERERA 1938
Hihi 4.
VEA POROTETANI
AITA’TÜ.E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA, OIA HOI TE Mesia RA O
Iesu. — I Korinetia 3,11.
HOO I TE MATAHITI HOE: HOE TARA
Ch.
E mata
na
VERNIER,
TOATA
Directeur-Gérant.
rà outou i te imi i te Basîleia o te Atua e te
Iparaiitia na’na; e amui atoabia mai taua mau mea va, ia
\outou.
( Mataio 5. 33)
I hea tatou e ite ai i te tano maitairaa o teie irava ? i roto ïa i te
[parau no Aberama e no Lota.
O Aberama, ua mana'ona'o noa ïa oia i te hau no te Atua,
e i
|to’na hanahana. Ua haapae oia i to’na mau tiaraa fatu, e te faarue
nei oia i te mau mea’toa, ei ravea e topa mai ai te hau (Mataio
5. 9. ) i roto i to’na utuafare tamarii, e i roto i to’na utuafare tavini,
E inaha, aita i mahia, e utu'a rahi ta Aberama i noaa
mai, no’na
no ta’na mau huaai, e a mûri noa’tu : o te fenua ïa no
Kanaana,
lai ia apatoa e apatoerau, mai te hitiraa mahana e to’na
toparaa.
Te au nei ia’na te reo a Iesu : E ao to tei 'maru ra, e riro ia ratou te
'■^i^enua. O Lota râ, te mana‘ona‘o noa nei oia i ta’na mau faufaa
.
Tino; te maiti nei oia, ei tuhaa na’na, i te fenua tei hau i te hotu,
;^ei rarirari maital î te pape, ia oioi te nanearaa o ta’na mau nànà
;i)uaa, e ia ore oia ia roohia e te ati o‘e.
Teie rà, ua vare noa
—
oia i te haapiiraa ino
no
to’na
aau nounou
faufaa tino
(Mataio,
ÿl:31-32t. Etuhaa-inoroa ta’na i maiti, i te mau huru atoa. I to’na
îomo maiteraa i rotopu i te mau oire taiata e te paieti ore no te vahi
papu ta’na i tiaturi, te ere maite nei oia i to te Atua haamaitairaa,
è te haaœata nei to’na mau ati riaria. Te taaê nei te Varua o te Atua
ià’na. E i te hopea ihora, te ere nei oia i ta’na mau faufaa, e i to’na
raamâ, no te mea, e ore mau e tia i te taata ia tavini i na fatu too~
^üi. (Mataio 6. 24. ) Haaraana'o tatou i te reira. Haamana'o i ta
^ Atua tuhaa i roto i te mau maitai ta’na e horo'a noa nei ia tatou,
POROTETANl
VEA
2
O vai to
lehova? Exodo 32-26.
(A hi‘o i te Ve'a i mairi a‘enei)
Te orometua.
E ori atoa anei oe i reira?
—
feia tei rave i taua
tuhaa ohipa ra. Te tauturu nei râ vau ia ratou, mai te reo atoa, e te arapoa
Fareute.
Aore au e ori, no te mea, te vai ra te
—
atoa, -e te puai
Orometua.
Fareute.
fatu
o
atoa, e te hinaaro atoa.
Aita’nei oe i haamâ rii i teamui liaere i taua mau ohipa
ra?
Eaha vau e haamâ’i? Te haamauruuru noa’tu nei au i te
—
—
te faaoaoa i to‘u aau.
Orometua.
Fareute.
O vai taua fatu ra.?
—
—
Teie to’na i‘oa: o te “atua upaupa”.
Tel taua fatu ra to‘u
te haapii nei au i to‘u mau tamaroa e to‘u mau
hinaaro mau, e
tamahine
peeraa’tu ia’na.
— Aita’nei oe i ite i tei papaihia no te taata maamaa?
Fareute. — Eaha tei papaihia?
i te
Orometua.
Orometua.
—
Teie te tahi parau : « te rû
nei to’na ava‘e i te pohe »
Teie te tahi: «te patu ra te vahiné paari i to’na utuafare,
te rave ra ta’na rima e vavahi i raro» (Mas. 14-1).
(Mas. 5-5). —
are‘a te maamaa ra,
Fareute.
E nahea vau?
—
Orometua. — A tatarahapa! e ia iriti mai oe
ra.
E faaooo anei oe
i to avae i taua mau êâ iino
i te Fatu, ia riri? E puai rahi anei to oe i to’na?
e! Aita’nei oe e faaroo nei ia lehova e ia Mamona?
Feaapiti. — E parau mau roa to oe. Te faaroo nei àu ia lehova ia haaraaitaihia vau e te taata. E te haamaitai nei au ia’na, i te mea, e ere au
E Feaapiti tane
ra( Tai-toru
nei i te popore tao'a, i te faataero e te taiata
a‘u haereraa i te fare pureraa i te hepetoma hoê, e te horoa nei au, i tera
tau e i tere tau, i te tao'a rii ei tauturu i te ohipa evanelia.
mai te taata’toa
Orometua.
—
Aita’nei oe i peapea i taua vahi ra?
râ to'u
tei
Feaapiti. Eaha i ore ai? Tei ia lehova to‘u vaha, are‘a
aau,
Oia hoi te too-piti o te fatu ta‘u e faaroo, ma te mana'o
e te puai atoa. I te poipoi, i te avatea, i te ahiahi e tae
toraa i nia i te ro‘i i te pô ra, ei ia’na atura to‘u hinaaro, e to‘u oaoaraa,
ia noaa mai ia‘u te faaearaa maitai i roto i teienei ao.
ia Mamona ïa.
noa’tu i to‘u tao-
Aita’nei oe i mauiui i roto i te âau, ia hi‘o oe i te mau
tuahine e rave rahi e tae noa’tu i te mau taurearea e te
mau tamarii atoa o tei horoa noa i ta ratou mau taoa aroha ei faatupu
i te basilea o te Atua i roto i teie nei ao?
Orometua. —
taeae e te mau
POROTETANI
VEA
Feaapiti. — Ua mauiui roa hoi to‘u aau, e huru ê atura to‘u puê mata
horo'a’toa nei au i te raera rii.
Ua leiaha râ to‘u maiia‘o e te tahitohito haere ra to‘u vaha i taua ohipa
ra, ia ore ia- manuia, e ia faatoetoehia te aau o te tahi pae.
i reira. No to‘u râ haamâraa i te taata, te
Orometm.
—
Eaha te tumu i riro ai
na roto i taua
ta‘u tao'a, mai te au
Feaapiti. — E ere ïa
Màmona to‘u
aau
e
oe
ei enemi
no
te Mesia?
tnmu ra, no te mea râ, tei ia
i tei papaihia i te luka 12-34,
Arapoanui e, e Fareute hoi, e Feaapiti e, outou e to outou mau hoa,
too piti e, a ara mai na! Mai te aha te
maoro .o tena na feaa pitiraa? O Mamona te Atua ra, a pee ia’na! O te
opu ra te Atua, a pee ia’na ! O te upaupa te Atua ra, a pee ia’na ! O lehova
râ te Atua, a pee ia’na. — O vai to lehova!
Pomaret
Raraepa Apî.
E
e
te feia’toa tei faaroo i na fatu
-
E a‘oraa no te Sapati Tiafaahouraa.
I faasataurohia oia no te paruru,
mana o te Atua. Il Korin. XIII-4.
te ora nei râ oia i te
hepetoma mo'a, e mataitai tatou ia lesu, te taata mataro'i
Ua paruparu oia i to tatou
nei ino, ua tairihia i ta tatou nei mau hara, e te ao e hautiia’i
tatou, tei nia ïa ia'na. Ua inu roa 1 te auâ avaava no to’na polie
taraehara. Ua polie roa i nia i te Satauro, e ua tuuliia to’na tino
I te
te
oto, i roto i to’na mau polie.
;i roto i te menem'a.
Ua pohe roa mau anei? Ua pohe hoi; teie râ, ua tia faahou
|mai oia e ua ite mata roa, e ua omiri roa te mau pipi ia'na.
iO te tiaturiraa rahi no te mau aposetolo, no Paulo hoi (ia au i
Ita tatou irava ). O lesu iho teie e parau nei e: 0 vau teie e ora
\nei, pohe noa’i au? E inaha, e tia vau i te oraraa c a mûri
I
moa’tu, amené! E tei ia‘u te taviri o te uputa a to Hade. (Ap. 1-18).
Teie nei ora
ïa
no
1.
no
lesu, ta tatou e faahanahana nei, eiaha
te Ekalesia ?
0 te niu ïa no te
Ua tia faahou lesu
faaroo no te Ekalesia.
e
te
ora
nei oia i te
mana
o
te Atua :
o
te tiaturiraa papu; paari maitai (mai te ofai) no te mau aposetolo.
Tei nia i taua ofai ra, to te EKalesia metua niuraahia, i te mahana
Penetekose.
te e‘a
no
—
Ua hio
Damasoko.
roa
e ua
E tae
roa
Paulo Ia’na i nia i
mai i teie tau hopea nei, o te
faaroo
roa
[tiaturiraa papu aueue ore no te Ekalesia laatoa. — Ahiri te reira
VEA
4
POROTETANI
patoihia ra, hoê â ïa huru parau e : ua patoihia te parau
Aposetolo, e ta te mau Evanella haapiiraa e ta lesu
iho, e to te Atiia lioi. Ahiri lesu, aore i tiafaahou: e mea faufaa ore to tatou faaroo e tei roto â tatou i ta tatou mau hara !
Aue ïa parau toetoe e !
2. O te niu ta no te oaoa o te Ekalesia.
1 roto i te I Korinetia, pene XV, te feruri iiei Paulo i te parau
no te tia faahouraa. Te mata nei oia i te faataa i te faatereraa
no te feia o tei parau e: aore e tia faahouraa, e te hopea riaria
no taua parau ra. Tele râ, i te irava 20, te pii nei to’na reo e!
ua tia faahou mau râ te Mesia, e ua riro ei
matamua’no te
feia tei mairi i te taoto. E i te hopea roa o taua pene nei, mai te
hoê himene faateniteniraa ia lesu o tei upootia i nia i te pohe :
E teienei, ia haamaitaihia te Alua, o tei horoa mai i te rê no tatou,
parau e
a
te
na
mau
roto i to tatou Fatu,
ia lesü.
O te parau oaoa rahi ïa no te Ekalesia, o tei ite e, te ora nei
to’na faaora, e e ora’toa oia, ia au i te parau e : e hi‘o mai hoi
outou ia'u nei, e no le mea e ora vau, e ora’toa hoi outou (loa. •14-19).
|
ij
ai i to te ao, teie ora ta
|
IL Eaha
te mea e taa maitai
1
te Mesia e ora nei.
L la taa
ia’na taua ora ra, t roto ia tatou, te feia faaroo.
Ua riro to lesu tia faahouraa eiaha no oe? Ua riro anei ïa
mai te hoê parau rahf faahiahia tei tupu i lerusalema, 1938 matahiti i mairi a'enei, aita râ ta taua tia faahouraa ra e tuhaa i roto
ia oe? O te reira ra, aita ïa oe i faufaahia i to lesu tere i te
ao nei. e i ta’na mau haapiiraa, e i to’na pohe, e i to’na tiafaahouraa.
|
i
|
i
I
1
|
Teie râ, mai te mea ua riro to oe aau ia’na, e mai te mea ua |
pohe oe, e oia’toa, e ta oe hara (i roto i to’na poheraa ), e mai p
te mea, ua tia faahou oe, e oia’toa, (i roto i to’na oraraa apî);
ua maitai roa ïa oe, ia au i te haapiiraa a Paulo i to Roma e:
|
I
apiti atoa-hia tatou i te huru o to’na ra pohe, e apiti atoa-hia i
ïa tatou 1 te huru o to’na tia faahouraa (6-3).
Hoê â tanu- |
raa, hoê â tupuraa apî, hoê â oraraa. — Opani: Gai. 11-20.
g!
la
E utu‘a maitai to te hamani maitai
Ua triatau te hoê emepera Rutia, i te anotau tahito- o Ivan-te-riaria
to’na i‘oa
-
ua matau taua taata raana
rahi, i te ahu i te ahu o te feia
veve ani maa, ei ravea no te amui hunaraa i to’na pupu taata, e itç
ai oia i to te taata mana'o i ta’na mau faatereraa,
|
VEA
-I te hoê ahiahi,
POROTETANI
ua tamata
5
oia i te torao haere i roto i te hoê mau
fare no te hoê oire iti fatata i Moscou (te oire faatereraa hau) ia
fariihia oia no te pô. Teie râ, i te mau fare ta’na i tamata i te tomo,
ua
patuhia oia i rapae, mai te reo faaino. - I te hopea ihora, tia
maira oia i te paeuputa no te hoêmaa fare iti hoho'a haehaaroa. E
inaha, ua farii maitai mai te taata fare ia’na, mai te parau râ ia’na
e : « eiaha e peapea, e teie ratere e : e taata veve au, eita e nehenehe ia'uia horoa rahi i te maa na oe : e e taime peapea hoi teie, no
te raveraveraa ia oe no te mea, te fanau nei
ta‘u vahiné i teie hora
mau, i tera a‘e piha ». ISToa’tu râ taua fifi ra, ua faanahohia te amuraâ maa, e te mau maa rii i nia iho; te faraoa ereere, e te huero
rii, e te meli, O ta teie ratere ahu veve roa, i amu, oia e te mau
ai te taata fare i ta’na vahiné i
to’na fanauraa mai, — la poipoi a‘e, ua fanau iho â te hoê tamarii
moa
tamarii no te utuafare, a raverave
nehenehe roa i roto i te utuafare nei.
I reira to te ratere aniraa i to te utuafare,
eiaha ratou ia rû no te
toparaa i‘oa o taua aiu ra ; e tiai ia’na e toru a‘e hora, no te mea te
hae.re nei oia i te oire rahi e tii i te hoê hoa no’na, e na’na te i‘oa o
taua aiu ra e topa. Haere atura. E inaha, e toru hora i mûri a‘e, te
mau faehau maira o te arii, te mau raatira hanahana no to’na nuu
paruru, te mau pereoo unauna e te faufaa rahi ; e te emepera iho, i
roto i to’na ahu toro'a,
ratou paatoa i te tomoraa i roto i taua oire
iti ra. I te faarooraa te taata iti utuafare i taua haruru rahi ra, ua
horo oia i te uputa fare, e hi‘o i te huru. E inaha, ite atura oia ia
Ivane, te emepera rahi no Rutia, i te parauraa mai ia’na : « o vau
te ratere ta oe i farii maitai i te fare nei, o vau iho te mairi i
te i‘oa 0 to aiu iti; haere ana‘e tatou i te fare pure. Ua farii maitai
mai oe ia‘u i to fare i napo ; e teie nei, e horoa vau ia oe i te ràvea
e ohie ai to oe farii raa i te taata i to fare. Inaha, te horoa nei au ia
ia tae i te
faatoparaa û, e tono mai oe ia’na i te oire arii, e na'u e
haapao roa ia’na »
OIA MAU : eiaha e rohirohi i te parau maitai! Ei tè tau mau
ra tatou e ooti ai, ia ore tatou ia toaruaru.
oe i te
fenua e rave rahi, e te nânâ puaa ; te aiu iti râ,
mahana
Haapiiraa Bibilia.
Faaiteraa poto no
te mau buka no te Faufaa Apî.
Te mana'o nei te Vea e,
e mea maitai la tamata tatou i te
poto na roto i teie mau ava'e e haere nei, i te huru o te
mau buka no te Faufaa Apî.
Eita tatou e irai i te mau parau
hobonu roa e te roaroa i te mau parau mâramarama râ, e ohie
feruri
VEA
6
ai. e,
e faufaa hia'i te mau
POROTETANI
feruriraa mana'o no te feia’toa tei hina-
i te imi i te mau Paran i Papaihia ra.
Tira’tu ai buka faufaa e au i te hoê taata ia taio, i
aro
i te taio e
teie nei
maori râ : o te Bibilia, oia hoi, te Parau a te Atua. Na te
parau a te Atua e faarahi i te tura e te banahana no te hoê fenua.
Tei te huru o to te hoê taata màtauraa i taua Parau ra, te
roaaraa ïa ia’na te hau e te oaoa tumu o te aau.
Faaitoito tatou i te imi i te mau parau i papaihia, e i te haaao,
i
Atua.
putu i te reira i roto i te aau, ia ore tatou ia hara
te
E vaiiho tatou i te mau buka no te F. T. i teie tau; e hi'o
râ tatou i to te F. A.
Ua ite tatou e ; e
27 buka i te F. A.;
teie te huru o to ratou
ta-tuhaaraahia: 1. te mau buka tuatapaparaa, (e 5 ïa ). Ote mau
Evanelia ïa e te mau Ohipa a tè mau aposetolo. - 2 - Te mau
episetole, oia hoi, te mau buka a‘o, ( e 21 ïa ). - 3 - E buka tohu,
(Apokalupo).
Te mau buka tuatapaparaa.
Te faatia nei na
i roto i teie nei ao.
Evanelia e maha i te huru o to lesu oraraa
O te mau papaa parau ïa ta te mau aposetolo
(e aore ra to ratou mau boa rave ohipa amui) i mâtau i te faa¬
tia haere, i roto i ta ratou mau a'oraa, i te aro o te mau Atiluda, e aore ra, i mua i te aro o te mau etene. — Ua na mua
teie mau parau i te faatia vaha noa nia e te mau ite no I. M.
No mûri roa iho to ratou papairaahia. E ere hoi 1 te mea paheru
faahope-roa-hia ; ua rahi roa te mau parau rii no lesu tei ore
i roaa mai ia tatou; teie râ, e mau parau tumu e te faufaa rahi
mau ta te mau Evanelia e faatia nei no lesu, na roto i te faataaraa o te varua maitai, e tia’i ia tatou ia parau e: tira’tu ai
taata i te mau anotau tahito tei taa maitai to’na hoho'a, i te mau
taata’toa, maori râ : lesu Mesia.
Teie atoa te tahi: te au rahi nei na Evanelia matamua e toru,
ratou ratou iho (Mataio, Mareko, Luka). Te faatoro rahi nei
ratou 1 te mau ohipa ta lesu i rave i Galika ; e iti to ratou faahitiraa i te mau ohipa ta lesu i rave i ludea. I mana'ohia’i e:
e riro e,
ua papai ana'e ratou i ta ratou tuatapaparaa parau
(no lesu) ia au i te hoê hoho'a matamua, ta Mareko palia i papai.
1.
Te Evanelia ia au ia Mataio. O vai teie Mataio? o
te telona ra, o Mataio, oia hoi o Levi, no Kaperenaumi. Ua
papai oia i ta’na evanelia no te màu Ati-Iuda faaroo. Ta’na parau
rahi onoono, i roto i ta’na evanelia, o te parau ïa no te Basileia
0 te Atua, oia hoi, te Basileia no te ao. Teie te irava auro no
—
VEA
POROTETANI
7
teie Evanelia o te basileia : Pene IV-17: a
talarahapa, te fatala
nei te basileia o te ao. — Tei roto atoa i te
Pene VI-33 : E mata
na râ outou i te imi i te basileia o
te Atua e te
parau-tia no’na, e,
e amui atoa-liia mai taua mau
mea ra ia outou.
Te Mesia ta Mataio e faatia
nei, o te Mesia-Arii ïa tei tohuhia
te mau
peropheta.
e
No reira te rahi
o
te mau parau o te F. T. ta’na e faatoro nei
(e iti te 46) ei haapapuraa i te mana'o o te mau Ati-Iuda.
E teienei, ia feruri tatou i te mau
parau raralii no teie Eva¬
nelia, G pae a'oraa tumu ta tatou
1. Pene 5-7:
o
2. Pene 10:
o
e
ite i reira;
te ture ïa no te
basileia;
te basileia;
3. Pene 13: te tupuraa o te basileia
(e 7 parapole);
te
mau
tavlni
no
4. Pene 18-23: te mau cnemi no
te'basileia
( pharlsea haavare) ;
5. Pene 24-25: te basileia no a mûri atu nei.
Ua rahi, e ua rahi roa te mau
pene e te mau irava faahiahia
rahi i roto i teie evanelia, e au râ ia
tatou ia îaataa : te omuaraa no te a'oraa na lesu i nia i
te mou'a (§: 1-12); te rê i nia
i te mau tapitapiraa (6:
24-34); te parau opani no te a'oraa
i nia i te mou'a: te
parapole no na tare e piti (6: 24-27). E i
hopea, teie te poe maitai roa no teie evanelia: te pene 2S,
e na
parapole e toru e vai nei i taua pene ra, oia lioi, na faate
ueraa
e toru na lesu : te
parapole no na paretenia tino-ahuru
(oia hoi: e ara!}, te parabole no te mau taleni, (oia hoi : a
rave i te
ohipaf), e te parabole no te haavaraa rahi hopea, (oia
hoi :
e
arolial).
( Te vai atura ).
PARAU RII API
1. Te
arepurepuraa
rahi i Europa. E ava'e parau rahi te ava'e no mati i
A taa’i te parau
peapea no Paniora, e no te fenua Tinito.
Teie te parau
api, tei faahiti maue roa ia Europa ( mai te hoê haruru patiri
laturi ore roa hia
) maori râ : to Purutia tomo ta'ue noa raa i roto i te fenua
Dteteria, e to’na haruraa i taua fenua rahi ra, mai te amui ia’na i te fenua
Purutia. Na te mau faehau
purutia, na te mau pahi reva no te nuu purutia
Jeie ohipa oioi rahi i rave, mai te opua ateahia e to raton mau faatere. Ua
Hurihia i raro te faatereraa hau
repupilita; ua tiahihia te tahi pae no te mau
aterehau, e ua tuuhia te tahi pae i te auri. E teie hei, ua amui hoê ahuru
a piti milioni taata ia
Purutia; oia hoi te hui taata no Oteteria. E inaha,.
jsjfta .tü Rau Amui teie Hau Oteteria i
faatupu, e i ta otia i mûri a‘e i te Tanairi iho nei.
—
POROTETANJ
VEA
8
ma‘i Rahi.
I teie nei râ, ua
vahavaha roa Purutia i taua faaotiraa ra, ei
faufaa ore, i te faaoooraa i te Hau
mea
Aita Paratane - Farani
Amüi.
i faatupu i te tama‘i, no te hi'oraa e: e
feia toto
â, te rahiraa o te mau taata oteteria, e üa parauhia e: o ratou tei titau ia Purutia e iiaere mai e rave ia ratou. —
peapea nei râ o Paratane - Farani o te na reira faahou o
fenua, ia Teliekoslavie, tei piri roa ia Farani. E ua faaite maramarama o
rani e: ia tamata noa’tu Purutia i te na reira faahou, o te tama‘i iho ïa.
Ua arepurepu roa Europa, i teie tau, e te faaineine ra te mau Hau atoa
Purutia e te reo purutia iho
Te
Purutia i te tahi
Fa¬
i ta ratou mau ravea.
2. Te tamaH
i Paniora. E pau rahi atoa to te nuu no
te Hau Repupilita
orurehau i mua roa i roto i te paeau repupirita. E iti te 100 oire tei mahere ia ratou, e te fenua rahi. E e pohe rahi
to te repupirita, noa’tu te itoito o to ratou mau faehau.
E pohe rahi atoa to te oire faatereraahau repuplita, o Barcelonne, i te mau
i te ava‘e Matii e ua tome te nuu
I
pô hoê,
pohe
pohe roa e
te tonitera
teie ohipa: mai
ofai-tupita, no ô mai i te mau pahi reva enemi. te
ua
700 taata, tane, vahiné tamarii e ua putaputa 1.200. Ua
roa
farani. Te mauiui nei to tatou aau i te hi'oraa i te riaria o
te mea ra e, ua hoi tia te taata i mûri roa, i teie tau. Aita te ture
no te aroha i te taata rii, te vahiné e te mau tamarii ravea ore.
te
riaria ïa no teie mau tamai e
3. I te
O
haere nei.
mahana maha, i te 31 no Mati, te
faahou
vahi
tomoraahia te fare pureraa apî
Ei te avà‘e i mua e faatiahia’i teie oro'a.
4. Te mauruuru nei te Vea Porotetaui i na hoa rii tei farii aroha i te aniraa
na to tatou hoa, no Teata, ôrometua i Atuona (Hiva-Oa). üa ani oia, na
roto i te Vea, e ia tauturuhia te maa tarahu toe no to ratou fare pureraa apî
i Atuona. E inaha, ua horoa mai te paroita no Faanui (Bora-Bora): 152 tara;
te paroita no Hitiaa: 50 tara; e te tahi hoa, aau mahorahora, no Papeete:
20 tara. No reira, ua huru pee roa te tarahu i teienei. ■— Mauruuru roa.
'5. Ua haere mai te amuiraa Rurutu, no Papeete, e mataitai i te aua pipi,
no
Faaone (Tahiti).
üa tupu te mauruuru rahi, i teie
haari tapa^o e piti.
i Heremona.
i
na
6. Ei te ava‘e Eperera e
farereiraa. E ua tanu ratou
faaitehia’i te mau pahonoraa no te mau piri no te Vea.
n\oni tau^uru i te Vea
Papeete: Piirani: 3f. 50;
Mahea Paie: 5f. ; M“®Ch.B. : 14 f.;
Roo : 2f.; Tevailoa: Temarii a Tahimanarii: 5 f. ; Tipula; Mauri a Arai: 2f. ; Arue:
Raurea : 8 f.
Manihi: Manutahi: 6f. ;
la amuihia:
Impeumeeie Eue F. JÜVENTIN
—
45f. 50.
MAURUURU.
Eue du Commandant
Desteemau.
■J
J
Fait partie de Vea Porotetani 1938