EPM_Vea Porotetani_193802.pdf
- extracted text
-
FEPUARE
I Te 3Ô 0 te Matahiti
1938
-
AITA’TÜ E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI
HIA RA, OIA HOI TE
HOO I TE
HAAMAU
Mesia RA O Iesu. — I Korinetia 3,11.
MATAHITI HOÊ: HOÊ TABA
Ch. VERNIER,
I
Hihi 2.
TOATA
Directeur-Gérant.
Tai-hanere i te
huero hoê
I
Te faatia nei te hoê taata imi parau paari, i te hotu rahi no te
hoê
faaite nei oia i te parau no te opiumu : ua parauhia e, e toru ahuru ma piti tausani huero ta te huero hoê e faahotu mai nei; oia’toa te avaava (e pupuhihia nei) ; ua parauhia e,
e iti te toru hanere e pae ahuru tausani huero, te roaa mai i te hu¬
ero hoê. I Tahiti nei, te vai atoa nei te hoê mau raau, tei faahotu i
te huero rahi : e hia huero e vai nei i roto i te iita hoê, e aore ïa, i
mau huero raau»; e te
'I
J
ÿ
i te reira huru rahiraa huero. Teie râ, mai te mea e roaa i te pipi hoê,
tai-hanere taata ( o te haere mai i te Fatu ), e aore ïa tai-ono ahuru,
e aore ïa tai-toru ahuru. E parau ïa tatou e : e
e te hotu rahi.
huero maitai roa ïa.
Eaha râ hoi ? E ere anei i te ohipa nehenehe, ahiri te feia faaroo
e
haapao noa a‘e i taua faito, tei tuu paraporehia e Iesu ? ahiri te
taata faaroo hoê e tamata i te aratai mai i te
na oraraa i te ao nei,
e ere
Evanelia, na roto i to’
100 varua taata,
e 30 e aore ïa, e 60, e aore ïa,
anei ïa i te mea faahiahia roa ?
Ahiri e roaa i te aito hoê no te Taiete Haajiae, e 30 a‘e taata faahou
O te
h|ere mai i te Taiete Haapae, e aore ïa e 60 ahuru a‘e, e aore ïa
100 a‘e ! Ahiri te reira te faito no te hoturaa no to te mau
taata
faaroo, i to ratou oraraa nei, eaha râ ïa te oioi no te parareraa o te
Eyanelia i te ao nei, e no to te ino otoheraa i mûri ! !
Eaha la e ore ai ! Teie hoi te mea e Vî ai teie nei ao, o to tatou faaroo.
2
VRA
E a‘oraa
POROTETANI
te fèia metua.
no
E nahea maua i te
haapaari i taua tamaiti nei ?
(Tavana XIII-12)
Te haamata faahou nei te mau
mana'o ai te
e
mau
haapiiraa i teie ava‘e. O te anotau teie
metua i te tono atu i ta ratou
mau
tamarii i te haa¬
piiraa. E hinaaro hoi to ratou ia tupu te ite e te paari i roto i to ratou
huaai. E hinaaro maitai roa ïa.
mau
Ahiri râ hoi tatou i hinaaro puai ia
tupu atoa to ratou paieti e to ratou
mata'u i te Atua e! O te mea maitai roa’tu hoi ïa. Tei ia
tatou te faaitoito ia tatou iho i taua
ohipa faufaa tumu. — E mea mauruuru te ite
tino nei ; e mea mauruuru roa’tu te ite no te oraraa a mûri
atu; e tia hoi te reira i te vairaa. Hinaaro maitai to Manoa mâ i ta raua
te
no
oraraa
tamaiti. la na reira’toa tatou e tia’i.
TUMU I.
i te vaha
1.
o
—
Te
mea
e
au
roa’i teie nei
reo
No te mea, e tao‘a
i roto
haapa'o alâ le tamarii. O te huru ïa o te
tamarii i te mau vahi atoa, e ua na reira’toa
paha ïa i
Ua rahi te mau metua o tei na o e: aita e ravea
i ta
mau
tamarin E
pure
te mau metua’toa nei.
mea
haapa'o atâ
Tahiti mâ neL
matou mau
â ïa. Tei ia ratou; 1. te hara tumu;
2. te hinaaro tia ore; 3. te haerea
pi‘o; 4. te ha'uti, te mana'o ore, te
maamaa hoi. Ua au to ratou aau i te aua o tei î
roa i te aihere. E au ai
te pure a Manoa i nia ia ratou ia ite ratou i te ravea ia
haapaari ia ratou ra.
2.
mau
])^o te mea, e tarcni mo‘a tei roto i to ratou mau aau, e ote au
iaohipahial E au te aau o te tamarii: I. i te hoê tumu raau apî: ia uta-
ruliia te repo, ia
pîpîhia te pape, e maahia ïa. 2. i te hoê aua fenua: ia
vaerehia, ia tanuhia te maa, e rahi roa ïa te hotu.
Too-piti tau taeae; te hoê, aita i haapiihia; te tahi, ua riro ïa ei orometua, e ua aratai i te taata ia lesu-Mesia ra. E ara, e te mau metua e!
la hape te haapiiraa i te hoê
tamaiti, e itehia ïa hape i to’na paariraa. la
hape te ueueraa, e peapea ïa te auhune. la pi'o te raau apî, e pi'o atoa
ïa ia paari. — O te Atua râ te
haapii mai i te mau metua ia
i ta ratou
haapaari
mau
TUMU II.
ra,
mau
I.
tamarii i te
mau mea
tia
ra.
Te mau metu^ o tei ite i taua mau mea
maitai ia faaea i te pure i te Atua i ta ratou
tamarii.
eita
—
e
E mea faufaa tumu taua
ohipa pure ra. Eaha hoi tei hinaarohia?
Maori râ e, ia riro to tatou mau huaai ei feia
maitatai i raro nei, e ia
roaa ia ratou ta ora i te ao. Eita râ te
reira vahi e roaa i te mana taata
i
VEA
POROTETANI
ë te
paari laata, area râ i te Varua o te Atua. Oia tei haamarû i te aau,
faatitiaifaro, tei faatere i te avae | nia i te e‘a mau. — E riro taua
ohipa ra i te manuia: ua faaroohia te pure no Samuela e no Timoteo.
Ua rahi te mau taata tei riro ei feia tuiroo, no te mea, e feia pure to
tei
ratou mau metua.
S. la apilihia
te pure i tei haapiihia e tia’i. Mai te mea, ua pure
mau tamarii, e aita tatou i haapii atu i te
noa
tatou i te Atua i ta tatou
mea
tia ia ratou ra,
orometua matamua
aita roa’tu ïa e maitai.
na ta
—
O te mau metua, te mau
ratou mau tamarii. la haapa'o ratou i te pure
fetii
é tia’i. ta oineine te varua pure
tai ai. E te
mau
metua
i nia iho i to tatou mau utuafare e mai¬
nei, haapa'o maitai tatou i to tatou mau huaai e
tia’i. A tono tatou ia ratou i ta tatou m,aü haapiiraa
tono mai
a
tatou ia ratou i te mau haapiiraa faaaroo.
i roto i tô ratou
i te hepetoma;
la ueuehia te huero
aau.
Tomona fare pureraa i
Hiva-oa (Matuita).
Atuona (Hiva-oa),
i te 17 no Tenuare 1938.
Te faaite ata nei au i te parau api : ua oti aenei te fare-pure
i Atuona nei, i te tomohia i te matahiti api nei. E oroa hanahana roa. E mea rahi roa te taata tei tae mai i taua pô ra ; te
...
Porotetani, te Katolika, te papaa, te mau tinito. To Hiva-oa iho
te manihini. Ua titan atoahia to Fatu-Iva e to Tahuata. Aita râ to
Tahuata i tae mai, to Fatu-Iva râ (o Pakeekee ma e o Tihoti ma).
Na to Hiva-oa te himene tomoraa e te taviriraa i te opani. Na
Pakeekee i laviri i te opani,
na’na atoa i faatere i te hoê a'oraa
purupiti apî, o tei hamanihia e te ta mu¬
ta ra, 0 Titifa a Ropati ( taata Niue, efaaea i Raiatea i mutaa iho)
Teie te tuaroi parau la’na i a‘o : Genese XXVIII, 19. 0 Betela te
no
te tomoraa i nia i te
io'a
0
taua fare ra.
Ua tae atoa mai te
mau
ihitai
o
te moana, te raatira no Tere-
to te pahi taatoa. 1 te poipoi a‘e, i te mahana maa, i teotiraa te pureraa i te hora 11, o te oro'a amuraa maa ïa. Te maora e
riihini riiaohi, hoè ïa amuraa-maa roa ; te manihini papaa, e na taote
too-piti, e to te pahi, e na tavana mataeinaa too-piti, te tomitera e te mutoi, e na orometua too-piti e te orometua
haapii ta¬
marii, hoê ïa amuraa maa. I te pô iho, ua haapaohiate ohipa tuaroi.
Hora piti i faaoti ai, i te Sapati. Hoê â huru ruperuperaa o te
taata i te pô. Tuaroiraa, e piti tuaroi pô; ua faaaohia.
VEA
4
I te
POROTETANI
poipoi raonire i purara'i te mau taata. O te hopea ïa no
taua oro'a râ.
faatupuhia i taua pô ra, no te autan i te tarahu
E aufauraa tei
toe; ua noaa mai e 220 tara. Ua toe à te tarahu, aita i pee roa;
no reira te tiaturihia nei e: e riro â te feia aau aroha i Tahiti e
i Raiatea mâ i te tauturu rii mai i teie ohipa tei amohia e matou.
Tci reira’tura te tiaturiraa no teie vqhi üi e toe nei.
paraît o tei faatupu i te mauruuru rahi o to Hivamaori râ te hoê ôe-veota T. B. i hapono mai ei tao‘a aroha i
to Atuona, no te tare pureraa apî nei. Ua haamauhia i roto i te
tare ôe i hamanihia. Ua faaorehia i teie nei te ta'i no te pû-tara,
tei riro ei ôe tumu na to Atuona, mai te matamua mai â ; e te tinai
nei teie ôe apî i te mau tahitoiiitoraa na te hoê pae taata. No reira,
teie to ratou reo hopea ia T. B., no to ratou mauruuru rahi:
Kaoha nui, T...ma to oe huââ pouku.
Te hoê
r I
oa,
Na Teata, orometua
Te
Episetole toru a loane
( Haapiiraa Bibilia )
( a hi‘o i na
vea
i mairi aenei )
2. O DioferephC* — Na te mau ratere evanelia, tei hoi mai i Ephesia,
i faaite ia loane i te
mau
parau
nehenehe rahi no Gaio; na ratou atoa i
faatia ia’na i te mau parau peapea mau no Dioterephe.
Ua ite hoi tatou
e:
mai te matamua roa mai te vairaa i roto i te Eka-
melo peapea rahi e te tura ore, e te haapaoraa pio, o
tei riro ei ati e ei tara no te feia faaroo mau. I roto i te Ekalesia tei reira
lesia, te hoê
mau
pihai iho ia’na, te hoê taata tei parauhia
Dioterephe, e taata mana rahi i roto i ta’na mau haapiiraa, o tei patoi
Gaio te aroraa, te vai atoa ra, i
o
i te
mau
faàtereraa a loane. Ua mâtau oia i te faaino i te aposetolo; e
patoi atoà oia i te mau ratere evanelia tei tono
loane; aore i farii mai i roto i to’na utuafare, e ua patiatia oia i te
taata, eiaha e farii ia ratou, mai te faariaria i tei hinaaro i te faatia i te ture
0 te aroha. Te feia tei farii i taua mau ratere ra, ua tuuhia ïa e ana, i
eiaha i te reira ana'e:
hia
ua
e
rapae i
te Ekalesia, na roto i te û‘ana o to’na riri (ir. 10)
a‘enei loane i te hoê episetole iti poto i taua ekalesia ra, (ir.
9) - ua moê râ hoi - ei faaararaa ia’na i te ohipa a Dioterephe; aita râ teie
taeae aau teitei i mataù e i haapao i te mau a'oraa a te aposetolo; ua haaUa papai
pao â oia
i ta’na mau ohipa iino e te pio, i te ruri ê raa i te parau, e
VEA
mai te
POROTETANI
5
haapao i ta’na ana'e ihora (Phil. 11 4). Te mata'u ra paha oia e:
i te Ekalesia, e loane e aore
te vai ra te mahana e faaatea hia’i oia i rapae
ra
e
Qaio iho, i na reira’i oia.
O te hoê mau oia no te feia ta loane i papai e: “no roto mai hoi râtou
ia tatou iho, e ere râ ratou i to tatou ”
ia Gaio, mai te riri ore hoi, e: E taetino
oia, e e faaite hua oia i teie pi‘o no Dioterephe i te vahi taata, ei faaore i teie ino, ia ore te taata, e o Gaio hoi, ia riro i te mau haapiiraa no
taua melo faatupu peapea ra. No reira’toa teie a'oraa a loane ia Gaio e:
«E ta‘u here e, eiaha e pee i te parau ino, i te parau maitai râ.» O
ta Paulo i papai atoa i to Roma, a na ô ai e: Eiaha e pohe i te ino, ia
pohe râ te ino i te maitai (Roma Xll 21 ). ^No ô mai hoi te maitai i te
Atua; Q tei rave i te maitai ra, no te Atua ïa. E tapao ïa e, te ora ra te
Atua i roto ia tatou. Area o tei rave i te ino ra, aore ïa i ite i te Atua (ir.
No reira te Aposetolo ifaaite ai
atu
11); aore i ite e i haapao i to’na hinaaro e i to’na maujiaerea.
Eaha te hara a DioterephCy i a'ohia’ioiâ e loane? E ere ïa i te hoê haa¬
piiraa haireti, mai ta loane i tama'i i roto i ta’na episetole hoê(l loa. 4: 1-3).
Aita Dioterephe i haapii e: e ere lesu i te Mesia. Teie râ ta’na hara, maori
râ, to’na teoteo. Ua hinaaro noa oia e, ei mua roa a‘e, i roto i te Eka¬
lesia. No reira te ino. Ua parau mai te Fatu e: o te hinaaro râ i te faarahi
i roto ia outou na, ia riro ïa oia ei tavini no outou ( Mar. X- 43 ).
Te aau teitei ! o te reira te tapa'o no te “ taata hara ’’, te tamaiti no te
pohe (1 Tesal. 11-4); te aau haehaa râ, o te tapa'o ïa no te Faaora o te
feia hara (Mat. XÏ-29).
E te Ekalesia e ! E ara ce i te varua no Dioterephe, te varua teoteo,
faateitei ia’ha iho, mai te faaino e te haavî i te mau taea'e rii. O te tumu
ïa no te hoê mau amahamaharaa e rave rahi e haapeapea nei i te tupu
neheneheraa no te Ekalesia. Eaha’tura te ravea no te autahoêraa ora no te
Ekalesia? Teie ïa: o te haapa'o ïa i ta Paulo e papai nei i to Philipi e:
Eiaha
haehaa
iho
roa
ei mea e ravehia ma te mârô e te teoteo faufaa ore; ei aau
râ, i te mana‘o haamaitairaa’tu te tahi i te tahi, eiaha ia’na
(Phil. 11-3).
Te vai atu ra te hopea.
Te tupuraa o te aroha i Tahiti nei.
Tapena Uali (Wallis) te Raatira matamua i te ite ia Tahiti i
i Jahiti, e te mau
fenua i pihai iho, ia amuihia ra, no te faahanahanaraa i te arii
Tihoti III ra. la hoi Tapena Uali i Paratane, eua faaite i te huru
0 te moana rahi i apatoerau nei, e rave rahi te taata o tei hinaaro
i te bi‘o atoa, ia ite ratou.
te raatahiti 1767. Ua topa oia i te io'a « Georgina »
6
VEA
Ua faatere â te tahl
hoi,
e ua
te huru
POROTETANl
pahi i Tahiti, mai ia Tute (Cook)
mau
hoi i Paratane, mai te faaite e fenua maitai Tahiti
te taata i te
o
ua
oto ratou. Teie le
te
mea
te vai taehae
ra
mea
i oto ai taua mau taata ra ia Tahiti:
Tahiti;
e feia eia
rahi e te haavare. Ua manaotaua feia
hia ; te maitai
to ïa'hiti?
ra
e
parahi maitai noa-raa. Te tahi pae taata,
reira
iio
rahi i te tao'a e te tapatia'i ia parau-^
ratou i aroha’i ia Tahiti.
ra :
eaha
e
Ua mana‘0 hoi ratou e: e ti‘a i te mau taata tahiti ia parahi noa
i raro a‘e i to ratou mau raau marumaru, e la amu noa i ta raton
maiore artro, e ia inu i te vai haari mai te û monamona ra ; e ore
râ
e
ii;aitai ia
cre
ratou ia itê i te parau no te Paradaiso i nia
o le ti'a ia’ua ia horoi
i te rai ra, e aore hoi i ite i te Pàaora
atu i ta raton
mau
roohi;. ia
pohe, -No refra i tupu ai le oto o teie nei feia i
e
te
hara i to’na
'ainp .ro i te Atua, i to Tahiti
U
eiva'ioa raton i
n'
ra
loto,
la ore-ia
tamahia,
e
i.
opua’i te ravea > te haponoraa mai i te
Kvanclia i Tahiti nei. Ua amui ratou ei taiele misionari ; ua aufaiiratou i te moni ia pue; ua imi i te tahi mau taata faaroo o tei
hinaaro i te haere mai i teie nei mau fenua i te moana i
apatoerau
nei.
E itea ihora
rave
i te
e toru ahuru orometua, te tahi
pae ua ite i te
ohipa tamuta’toa ra.
mau
Ua hoo taua
mau
taata faaroo
no
te Taiete misionari i te hoê
pahi, Tarapu te io‘a, e ua itea te hoê Tapena faaroo, o Uilisona
io‘a, ( Wilson) e faatere i taua pahi ra.
te
Ua tarahu Tapena Uilisona i te mau
rave ohipa, e piti ahuru
piti, e haere atoa i nia i taua pahi ra. Too-ono orometua taravahine, e ua haere atoa ta ratou mau vahiné e ta ratou mau tamarii,
na nia i taua pahi ra.
Ua haere te mau orometua i nia i te pahi i
Lonedona, i te 10
no Atete 1796 i te liera ono i
tepoipoi. Tei nia te hoê reva nehema
nehe i te pee noa-raa i te matai, a tuu ai ratou; e mea
ereere;
toru hoi hohoa uuairao ma te amaa olive i te vaha. E ere te
e
manuâ,
e pahi hau ra,
tei tomohia e te mau orometua ra. Te tère
himene i te hoê himene : « E
lesu e, i ta oe faaueraa, E tuu ai matou i te moana.... » Ua ite
te mau taata i nia i te mau
pahi i to ratou reo i te himeneraa,
ra
e
ratou i raro i te anavai ra, ua
ua
maere.
te afai i te
E te
mau
Te huru 'ia
no
mau
taua i te ti‘a noa-raa i nia i té pae ma
taupoo i nia, ei tapao no te aroharaa ia ratou...
to ratou faarueraa 1 to ratou
ai'a, 1 to ratou
aroharaa il to Tahiti, ia ora ratou i te Fatu.
(Tiarama. Mat. 1844).
VEA
PORÔTEÎANI
7
I te feia metua
Na mua a‘e i to‘u revaraa’tu i
faaite faahou atu i te rahî
Farani, e faaea rii, te hinaaro nei au i te
te mau ati
faaao nei i to tatou ui
api. I te mau
taiata, etc,
ua apiti atoa-hia, i teie tau, te iioê ati o tei tupu i te rahiraa, maori râ: o te
o
e
faahemaraa e rave ralii te huru, mai te inu ava, te pere, e te
taivaraa i te Atua. la ore ia roaa mai te hoê ite hotonu i te Parau a te Atua,
i ta tatou
mau
tamarii, mai to ratou vai api-raa mai â, e riro ratou i te vai
taero no te mau haapiiraa taiva, tei
noa, mai te ravea-ore, no te patoiraa i te
tomo maine noa i roto ia ratou.
Teie râ, tei to ratou haereraa mai, e faaea i Papeete, no te haapiiraa, ei
reira e au rati ai ia auahia ratou e taua aiio no te paieti, e no te mata'u i te Atua,
tei riro ei matameliai o te paarl.
0
E te feia metua e ! Haamana'o outou e : te faatupu nei e te Iwroa mau nei
ta tatou
Ilaapiiraa-Taiete i Papeete nei, i taua aho o te paieti, i ta tatou mau
mau haapîiraa ra, te haapa'ohia nei hoi te ohipa o te
pure; e eiaha i te reira ana/e; teie râ, te feruri atoa-hia nei te Parau a te Atua,
e te haapiihia nei i te mau tamarii e: o te Atua ana'e te ravea, e roaa mai
mau
tamarii. I roto i taua
ai ia ratou te rê, i te mau huru ino atoa.
Oia mau ! E pau iho â i te mau tamarii te hoê mau toata rii, i tera mata-,
e i tera matahiti, ei hooraa i ta ratou mau
puta haapiiraa e ta ratou mau
hiti
puta-papairaa. Teierâ, ea,ha te reira haamauaraa iti haihai roa, ia faitohia i toVata oiuou tamarii ? Eaha Jioi ta te taata nei e Jioroa,
0
.
ei hoo i to’nà Varua ?
E eaha’tu â ta tatou e parau no te feia metua o tei tono i ta ratou mau tamarii,
i
Papeete, e faaea i ô te hoê mau fetii atea roa e te taa ore, aore riai lo latoii
maoa in
patoi i taua mau tamarii ra, eiaha e haere i te Cinéma, i te mau
piha patiaraa poro, e i te mau fare oriraa (dancings)!!
Eaha outou e ore ai e pûpû atu ai i taua mau tamarii ra i te mau Haapiiraa-Taiete, mai te faaruê roa ia ratou i reira, ia faaea roa. Riro ai to outou
mau orometua papaa ei metua faaamu ia ratou
('metua tane, metua vahiné),
e
mai te tamata i te faaite maite ia ratou i
te e‘a
titiaifaro. E toru ahuru
ma
pae tara i te ava'e, i teie tau, i te haapiiraa-tamahine, e e toru ahuru nm, i'va
‘tara i te ava'e, i te haapiiraa-tamaroa, e ere te reira i te moni rahi roa. E
!ua ite maitai outou e, ua
ineine noa to outou mau orometua papaa i te tau-
jturu â ia outou, i te vahi e maraa ia ratou.
I roto i to matou
mau
fare,
o
te Bihilia te turnu e te niu;
e
te aratai
[maitehia nei te mau tamarii tei faarue-roa-hia-mai i roto i to matou mau
rima, i te mau haapiiraa faaroo, i te Sapati, e i te mahana maha.
Na Perrier vahiné,
Faatere no te Haapiiraa-tamahine i
Papeete.
P. S. — Üa mauruuru roa te Ve‘a 1 te nenei i teie rata nehenehe roa, o tei
I haarnaramarama maitai i te feia metua,
I tamarii, e i te ravea e hiaitai ai ratou.
i te huru o te adi o ta ratou mau
VËA
POROTETAiSfl
pARAU RII API
1.
la tia i te Fatu, ei te mahana torU;, i te 9 no Fepuare 1938 i te
pô, e faataahia’i no te toroa orometua, na pipi orometua too-toru tei oti to
ratou tau i Heremona; oia hoi, o Hauarii, o Tetuanui, e o Teunu. E haamauhia Tetuanui i Papetoai, e o Teunu i Faaa. E tapea rit hia Hauarii, i
Papeete, hi‘o atu ai. E tupu teie oro'a i te fare pureraa i Papeete.
2.
Te Apooraa no te Tuliaa I, i Apatoerau, e tupu ïa i Papeete (Paofai) i te mahana piti, i te 15 no Fepuare; i te hora vau e te afa: Oia’toa te
Apooraa no te piti o te tuhaa, ei Papeete atoa ïa e putuputu ai, i te 17 no
Fepuare ( Mah. 4 ).
3.
E maha tau pipi apî o te mono mai i na pipi too-toru tei ineine
i te vaiiho i te aua: o Koringo (Papeete), o Tevaiautea (Rurutu), o Tinorua a Raparii (Toatotu) e o Tevaearai a Mehao (Bora-Bora).
4.
Ua tae mai iho â o Preiss mâ (Paraita mâ) i Tahiti nei, î te 1
no Ténuare. Tei Tahiti â raua, e ta raua tamahine iti. Ei te pae ropu no
teie ava‘e raua e haere atu ai i Eaiatea, e faatere i te tuhaa IV, na roto i te
tau e taa ê ai o Charpier mâ. — üa farerei haere o Preiss mâ i te hoê mau
paroita i Tahiti, e ua tupu te oaoa rahi i taua mau farereiraa ra.
5.
la tia i te Fatu: ei te 2 no Fepuare e hoi ai i Farani; o Made¬
moiselle Perrier te faatere no ta tatou haapiiraa tamahine i Papeete. — Na
—
10.—
—
—
/'
—
—
Mademoiselle Cook e mono ia’na.
Te ineine atoa nei o Charpier mâ no te ho'iraa i te ai‘a papaa. la haamaitai mai te Atua i to’na mau tavini, tei ho‘i mai, e tef ineine i te reya’tu.
6. — E roaa noa te mau hoho‘a no te tapaeraa o te mau orometua matamua i Mahina, i te matahiti 1797; oia’toa te hoho'a no “Tarapu”, te pahi
orometua. E 3 toata te hoho'a nainai ; e 25, e e 30 farane te hoho'a rahi.
Ani noa mai.
7. — Te toe rii nei te hoê mau Kalena papaa no te mat. 1938. üa neneihia te hoho‘a no Samuela i nia iho, ( i to’na vai apiraa ). E hoho'a nehe-
nehe, ei faaunauna î to tatou mau utuafare. Hoê toata i te hoo. Ani mai8.
Oia’toa te tabula tai'oraa bibilia, no te pureraa fetii. E 5 pene te
hoo. E tano teie parau i roto i te mau utuafare atoa.
9.
Ua parauhia e : ei te ava'e Eperera e tapae ai i Tahiti nei te hoê
manuâ rahi farani. E pahi haapiiraa i te mau raatira no te nuu-moana, i to
ratou toro'a. E faatupu te Hau i te hoê taurua rahi no te fariiraa ia ratou.
Te tamau nei te tama'i Paniora e te tamai tinito. E û'ana rahi,
e te taa ore te mahana e hau ai, e te huru o te hauraa. — E mea oto rahi
râ ia haamana'o i taua ati ra. Te parau nei te Tapone e: e iti te 700.000
—
—
■5
tinito tei pohe roa e aore ra tei putaputa i teie tama'i.
A\oni tauturu i fe Vea
Papeete: Maraetefau: 23 farane;
Teehu: 3 f. ; M®® Crake;
Tupuraa v. : 5 f. ; Rereao v. : o f. ; Mahea Paie: 8 f. ;
Teura v. Aunoa : 10 f. ; M' Y. : 3 f. ; Pouvanaa t. : 8 f. ; Tara v.
Colombel: 5 f.
Papeari: Teahu v.: 5f. — Tevaitoa : M®” B.:
14 f. — Makemo: Taaroa ; S f. ; Ruatama: 5 f. — Maharepa: Taataroa d® : 4 f,
la amuihia : 121 farane.
MAURÜURÜ.
10 f. ;
—
IMPRIMERIE EUE F. JUVENTIN — RUE DU COMMANDANT DESTREMAU.
Fait partie de Vea Porotetani 1938