EPM_Vea Porotetani_193802.pdf
- Texte
-
FEPUARE
I Te 3Ô 0 te Matahiti
AITA’TÜ E NIU E TIA I TE
HIA RA,
-
Hihi 2.
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
Mesia RA O Iesu. — I Korinetia 3,11.
OIA HOI TE
HOO I TE
MATAHITI
Ch. VERNIER,
I
1938
HOÊ: HOÊ TABA TOATA
Directeur-Gérant.
Tai-hanere i te
huero hoê
I
imi parau paari, i te hotu rahi no te hoê
nei oia i te parau no te opiumu : ua parauhia e, e toru ahuru ma piti tausani huero ta te huero hoê e faahotu mai nei; oia’toa te avaava (e pupuhihia nei) ; ua parauhia e,
e iti te toru hanere e pae ahuru tausani huero, te roaa mai i te hu¬
ero hoê. I Tahiti nei, te vai atoa nei te hoê mau raau, tei faahotu i
te huero rahi : e hia huero e vai nei i roto i te iita hoê, e aore ïa, i
Te faatia nei te hoê taata
mau
huero raau»; e te faaite
J
i te reira huru rahiraa huero. Teie râ, mai te mea e roaa i te pipi hoê,
tai-hanere taata ( o te haere mai i te Fatu ), e aore ïa tai-ono ahuru,
ÿ
e aore ïa
'I
e
tai-toru ahuru. E parau ïa tatou e : e
huero maitai roa ïa.
te hotu rahi.
Eaha râ hoi ? E
ere
anei i te ohipa nehenehe,
ahiri te feia faaroo
haapao noa a‘e i taua faito, tei tuu paraporehia e Iesu ? ahiri te
faaroo hoê e tamata i te aratai mai i te Evanelia, na roto i to’
na oraraa i te ao nei, e 30 e aore ïa, e 60, e aore ïa, 100 varua taata,
e ere anei ïa i te mea faahiahia roa ?
e
taata
Ahiri
O
te
e roaa
i te aito hoê
no
te Taiete
Haajiae,
e
30 a‘e taata faahou
h|ere mai i te Taiete Haapae, e aore ïa e 60 ahuru a‘e, e aore ïa
te mau taata
oioi no te parareraa o te
Eyanelia i te ao nei, e no to te ino otoheraa i mûri ! !
Eaha la e ore ai ! Teie hoi te mea e Vî ai teie nei ao, o to tatou faaroo.
100 a‘e ! Ahiri te reira te faito no te hoturaa no to
faaroo, i to ratou oraraa nei, eaha râ ïa te
2
VRA
E a‘oraa
POROTETANI
te fèia metua.
no
E nahea maua i te
haapaari i taua tamaiti nei ?
(Tavana XIII-12)
Te haamata faahou nei te
mana'o ai te
e
piiraa. E hinaaro hoi to
ratou ia tupu te
huaai. E hinaaro maitai
mau
haapiiraa i teie ava‘e. O te
mau
metua i te tono atu i ta ratou
mau
roa
ite
e
mau
anotau teie
tamarii i te haa¬
te paari i roto i to ratou
ïa.
Ahiri râ hoi tatou i hinaaro puai ia
tupu atoa to ratou paieti e to ratou
mata'u i te Atua e! O te mea maitai roa’tu hoi ïa. Tei ia
tatou te faaitoito ia tatou iho i taua ohipa faufaa tumu. — E mea mauruuru te ite
te
tino nei ; e mea mauruuru roa’tu te ite no te oraraa a mûri
atu; e tia hoi te reira i te vairaa. Hinaaro maitai to Manoa mâ i ta raua
tamaiti. la na reira’toa tatou e tia’i.
no
oraraa
TUMU I.
i te vaha
1.
—
mea
No te mea, e tao‘a
tamarii i te
mau
Te
Ua rahi te
mau
au
roa’i teie nei
haapa'o alâ le tamarii.
vahi atoa, e ua na reira’toa
metua
mau
tamarin E
e
reo
pure
i roto
te mau metua’toa nei.
o
o
tei
haapa'o atâ
mea
na
o
aita
e:
e
O te huru ïa
o
te
paha ïa i Tahiti mâ neL
ravea
i ta matou
mau
â ïa. Tei ia ratou; 1. te hara tumu;
2. te hinaaro tia ore; 3. te haerea
pi‘o; 4. te ha'uti, te mana'o ore, te
maamaa hoi. Ua au to ratou aau i te aua o tei î
roa i te aihere. E au ai
te pure a Manoa i nia ia ratou ia ite ratou i te ravea ia
haapaari ia ratou ra.
2.
])^o te
mau
mea, e tarcni mo‘a tei roto i to ratou
iaohipahial E
ruliia te repo, ia
au
te
aau o
pîpîhia te
vaerehia, ia tanuhia te
te tamarii: I. i te hoê
mau
pape, e maahia ïa. 2. i te hoê
maa, e
rahi
roa
aau, e ote au
tumu raau
apî: ia uta-
aua
fenua: ia
ïa te hotu.
Too-piti tau taeae;
te hoê, aita i haapiihia; te tahi, ua riro ïa ei oroaratai i te taata ia lesu-Mesia ra. E ara, e te mau metua e!
la hape te haapiiraa i te hoê
tamaiti, e itehia ïa hape i to’na paariraa. la
hape te ueueraa, e peapea ïa te auhune. la pi'o te raau apî, e pi'o atoa
ïa ia paari. — O te Atua râ te
haapii mai i te mau metua ia
metua,
e ua
i ta ratou
haapaari
mau
TUMU II.
ra,
mau
I.
tamarii i te
mau mea
tia
ra.
Te mau metu^ o tei ite i taua mau mea
maitai ia faaea i te pure i te Atua i ta ratou
tamarii.
eita
—
e
E mea faufaa tumu taua
ohipa pure ra. Eaha hoi tei hinaarohia?
Maori râ e, ia riro to tatou mau huaai ei feia
maitatai i raro nei, e ia
roaa ia ratou ta ora i te ao. Eita râ te
reira vahi e roaa i te mana taata
i
VEA
POROTETANI
ë te
paari laata, area râ i te Varua o te Atua. Oia tei haamarû i te aau,
faatitiaifaro, tei faatere i te avae | nia i te e‘a mau. — E riro taua
ohipa ra i te manuia: ua faaroohia te pure no Samuela e no Timoteo.
Ua rahi te mau taata tei riro ei feia tuiroo, no te mea, e feia pure to
tei
ratou
mau
S. la
metua.
apilihia te
pure
i tei haapiihia
noa
tatou i te Atua i ta tatou
mea
tia ia ratou ra,
orometua matamua
aita roa’tu ïa
na
ta ratou
tamarii,
mau
maitai.
e
mau
tamarii.
é tia’i. ta oineine te varua pure
tai ai. E te
mau
metua
i nia iho i
nei, haapa'o maitai
e
tia’i. Mai te
mea, ua pure
aita tatou i haapii atu i te
—
O te mau metua, te mau
la haapa'o ratou i te pure fetii
to tatou mau utuafare e mai¬
tatou i to tatou mau huaai e
e
tia’i. A tono tatou ia ratou i ta tatou m,aü
tono mai
a
tatou ia ratou i te
i roto i tô ratou
mau
haapiiraa i te hepetoma;
haapiiraa faaaroo. la ueuehia te huero
aau.
Tomona fare pureraa i
Atuona
Hiva-oa (Matuita).
(Hiva-oa), i te 17
no
Tenuare 1938.
Te faaite ata nei au i te parau api : ua oti aenei te fare-pure
i Atuona nei, i te tomohia i te matahiti api nei. E oroa hanahana roa. E mea rahi roa te taata tei tae mai i taua pô ra ; te
...
Porotetani, te Katolika, te papaa, te mau tinito. To Hiva-oa iho
te manihini. Ua titan atoahia to Fatu-Iva e to Tahuata. Aita râ to
Tahuata i tae mai, to Fatu-Iva râ (o Pakeekee ma e o Tihoti ma).
Na to Hiva-oa te himene tomoraa e te taviriraa i te opani. Na
Pakeekee i laviri i te
no
opani, na’na atoa i faatere i te hoê a'oraa
purupiti apî, o tei hamanihia e te ta mu¬
Ropati ( taata Niue, efaaea i Raiatea i mutaa iho)
te tomoraa i nia i te
ta ra, 0
Titifa
a
Teie te tuaroi parau
io'a 0 taua fare ra.
Ua tae atoa mai te
to te
la’na i a‘o : Genese XXVIII, 19. 0 Betela te
mau
ihitai
o
te moana, te raatira no Tere-
pahi taatoa. 1 te poipoi a‘e, i te mahana maa, i teotiraa te pureraa i te hora 11, o te oro'a amuraa maa ïa. Te mariihini riiaohi, hoè ïa amuraa-maa roa ; te manihini papaa, e na taote
too-piti, e to te pahi, e na tavana mataeinaa too-piti, te tomitera e te mutoi, e na orometua too-piti e te orometua
haapii ta¬
marii, hoê ïa amuraa maa. I te pô iho, ua haapaohiate ohipa tuaroi.
Hora piti i faaoti ai, i te Sapati. Hoê â huru ruperuperaa o te
taata i te pô. Tuaroiraa, e piti tuaroi pô; ua faaaohia.
ora e
VEA
4
I te
POROTETANI
poipoi raonire i purara'i te mau taata. O te hopea ïa no
taua oro'a râ.
faatupuhia i taua pô
E aufauraa tei
ra, no
te autan i te tarahu
toe; ua noaa mai e 220 tara. Ua toe à te tarahu, aita i pee roa;
no reira te tiaturihia nei e: e riro â te feia aau aroha i Tahiti e
i Raiatea mâ i te tauturu rii mai i teie ohipa tei amohia e matou.
Tci reira’tura te tiaturiraa no teie vqhi üi e toe nei.
paraît o tei faatupu i te mauruuru rahi o to Hivamaori râ te hoê ôe-veota T. B. i hapono mai ei tao‘a aroha i
to Atuona, no te tare pureraa apî nei. Ua haamauhia i roto i te
tare ôe i hamanihia. Ua faaorehia i teie nei te ta'i no te pû-tara,
tei riro ei ôe tumu na to Atuona, mai te matamua mai â ; e te tinai
nei teie ôe apî i te mau tahitoiiitoraa na te hoê pae taata. No reira,
teie to ratou reo hopea ia T. B., no to ratou mauruuru rahi:
Kaoha nui, T...ma to oe huââ pouku.
Te hoê
r
I
oa,
Na Teata, orometua
Te
Episetole toru
a
loane
( Haapiiraa Bibilia )
( a hi‘o i
2. O
faatia ia’na i te
mau
Ua ite hoi tatou
lesia, te hoê
tei riro ei ati
i mairi aenei )
Na te mau ratere evanelia, tei hoi mai i Ephesia,
parau nehenehe rahi no Gaio; na ratou atoa i
parau peapea mau no Dioterephe.
DioferephC*
i faaite ia loane i te
na vea
—
mau
e:
mai te matamua roa mai te vairaa i roto i te Eka-
melo peapea rahi e te tura ore, e te haapaoraa pio, o
ei tara no te feia faaroo mau. I roto i te Ekalesia tei reira
mau
e
pihai iho ia’na, te hoê taata tei parauhia
taata mana rahi i roto i ta’na mau haapiiraa, o tei patoi
Gaio te aroraa, te vai atoa ra, i
o
Dioterephe,
e
faàtereraa
loane. Ua mâtau oia i te faaino i te
aposetolo; e
patoi atoà oia i te mau ratere evanelia tei tono
hia e loane; aore i farii mai i roto i to’na utuafare, e ua patiatia oia i te
taata, eiaha e farii ia ratou, mai te faariaria i tei hinaaro i te faatia i te ture
0 te aroha. Te feia tei farii i taua mau ratere ra, ua tuuhia ïa e ana, i
rapae i te Ekalesia, na roto i te û‘ana o to’na riri (ir. 10)
i te
mau
a
eiaha i te reira ana'e:
ua
papai a‘enei loane i te hoê episetole iti poto i taua ekalesia ra, (ir.
9) - ua moê râ hoi - ei faaararaa ia’na i te ohipa a Dioterephe; aita râ teie
taeae aau teitei i mataù e i haapao i te mau a'oraa a te aposetolo; ua haapao â oia i ta’na mau ohipa iino e te pio, i te ruri ê raa i te parau, e
Ua
VEA
mai te
POROTETANI
5
haapao i ta’na ana'e ihora (Phil. 11 4). Te mata'u ra paha oia e:
i te Ekalesia, e loane e aore
te vai ra te mahana e faaatea hia’i oia i rapae
ra
e
Qaio iho, i na reira’i oia.
O te hoê
mau
oia
no
te feia ta loane i
papai
e:
“no roto mai hoi râtou
ia tatou iho, e ere râ ratou i to tatou ”
Aposetolo ifaaite ai ia Gaio, mai te riri ore hoi, e: E taetino
faaite hua oia i teie pi‘o no Dioterephe i te vahi taata, ei faaore i teie ino, ia ore te taata, e o Gaio hoi, ia riro i te mau haapiiraa no
taua melo faatupu peapea ra. No reira’toa teie a'oraa a loane ia Gaio e:
«E ta‘u here e, eiaha e pee i te parau ino, i te parau maitai râ.» O
ta Paulo i papai atoa i to Roma, a na ô ai e: Eiaha e pohe i te ino, ia
pohe râ te ino i te maitai (Roma Xll 21 ). ^No ô mai hoi te maitai i te
Atua; Q tei rave i te maitai ra, no te Atua ïa. E tapao ïa e, te ora ra te
Atua i roto ia tatou. Area o tei rave i te ino ra, aore ïa i ite i te Atua (ir.
11); aore i ite e i haapao i to’na hinaaro e i to’na maujiaerea.
Eaha te hara a DioterephCy i a'ohia’ioiâ e loane? E ere ïa i te hoê haa¬
piiraa haireti, mai ta loane i tama'i i roto i ta’na episetole hoê(l loa. 4: 1-3).
Aita Dioterephe i haapii e: e ere lesu i te Mesia. Teie râ ta’na hara, maori
râ, to’na teoteo. Ua hinaaro noa oia e, ei mua roa a‘e, i roto i te Eka¬
lesia. No reira te ino. Ua parau mai te Fatu e: o te hinaaro râ i te faarahi
i roto ia outou na, ia riro ïa oia ei tavini no outou ( Mar. X- 43 ).
Te aau teitei ! o te reira te tapa'o no te “ taata hara ’’, te tamaiti no te
pohe (1 Tesal. 11-4); te aau haehaa râ, o te tapa'o ïa no te Faaora o te
feia hara (Mat. XÏ-29).
E te Ekalesia e ! E ara ce i te varua no Dioterephe, te varua teoteo,
faateitei ia’ha iho, mai te faaino e te haavî i te mau taea'e rii. O te tumu
ïa no te hoê mau amahamaharaa e rave rahi e haapeapea nei i te tupu
No reira te
atu
oia,
e e
neheneheraa no te Ekalesia. Eaha’tura te ravea no te autahoêraa ora no te
Ekalesia? Teie ïa: o te haapa'o ïa i ta Paulo e papai nei i to Philipi e:
Eiaha roa ei mea e ravehia ma te mârô e te teoteo faufaa ore; ei aau
haehaa
iho
râ, i te mana‘o haamaitairaa’tu te tahi i te tahi, eiaha ia’na
(Phil. 11-3).
Te vai atu ra te hopea.
Te tupuraa o te aroha i Tahiti nei.
Tapena Uali (Wallis) te Raatira matamua i te ite ia Tahiti i
topa oia i te io'a « Georgina » i Jahiti, e te mau
fenua i pihai iho, ia amuihia ra, no te faahanahanaraa i te arii
Tihoti III ra. la hoi Tapena Uali i Paratane, eua faaite i te huru
0 te moana rahi i apatoerau nei, e rave rahi te taata o tei hinaaro
i te bi‘o atoa, ia ite ratou.
te raatahiti 1767. Ua
6
VEA
Ua faatere â te tahl
hoi,
e ua
te huru
te taata i te
o
te vai taehae
mea
rahi
hia
parahi maitai
mea
ra
i oto ai taua
Tahiti;
te maitai ra to ïa'hiti?
;
raro
e
a‘e i to ratou
e:
e
mau
e
Te tahi pae taata,
taata
ia Tahiti:
ra
feia eia rahi i te tao'a
iio
eaha
e te
tapa-
tia'i ia parau-^
reira ratou i aroha’i ia Tahiti.
ti‘a i te
mau raau
fenua maitai Tahiti
e
noa-raa.
te haavare. Ua manaotaua feia
e
Ua mana‘0 hoi ratou
i
pahi i Tahiti, mai ia Tute (Cook)
mau
hoi i Paratane, mai te faaite
oto ratou. Teie le
ua
te
POROTETANl
ra :
mau
e
taata tahiti ia
marumaru, e
la
parahi
amu noa
noa
i ta raton
maiore artro, e ia inu i te vai haari mai te û monamona ra ; e ore
e ii;aitai ia cre ratou ia itê i te
parau no te Paradaiso i nia
i te rai ra, e aore hoi i ite i te Pàaora o le ti'a ia’ua ia horoi
râ
atu i ta raton
mau
roohi;. ia
pohe, -No refra i tupu ai le oto o teie nei feia i
'ainp
te
hara i to’na
i te Atua, i to Tahiti
.ro
U
e
eiva'ioa raton i
n'
opua’i te
la ore-ia
loto,
ra
tamahia,
e
i.
ravea >
te haponoraa
mai i te
Kvanclia i Tahiti nei. Ua amui ratou ei taiele misionari ; ua aufaiiratou i te moni ia pue; ua imi i te tahi mau taata faaroo o tei
hinaaro i te haere mai i teie nei mau fenua i te moana i
apatoerau
nei.
rave
E itea ihora
i te
toru ahuru
e
orometua, te tahi pae
ohipa tamuta’toa
mau
Ua hoo taua
mau
ua
ite i te
ra.
taata faaroo
no
te Taiete misionari i te hoê
pahi, Tarapu te io‘a, e ua itea te hoê Tapena faaroo,
io‘a, ( Wilson) e faatere i taua pahi ra.
o
Uilisona
te
Ua tarahu Tapena Uilisona i te mau
rave ohipa, e piti ahuru
piti, e haere atoa i nia i taua pahi ra. Too-ono orometua taravahine, e ua haere atoa ta ratou mau vahiné e ta ratou mau tamarii,
na nia i taua pahi ra.
Ua haere te mau orometua i nia i te pahi i
Lonedona, i te 10
no Atete 1796 i te liera ono i
tepoipoi. Tei nia te hoê reva nehema
nehe i te pee noa-raa i te
toru hoi hohoa uuairao
e
manuâ,
ra
e
pahi hau
ra,
matai,
ma
te
tuu ai ratou; e mea ereere;
olive i te vaha. E ere te
a
amaa
tei tomohia
ratou i raro i te anavai ra, ua
te mau orometua ra. Te tère
himene i te hoê himene : « E
e
lesu e, i ta oe faaueraa, E tuu ai matou i te moana.... » Ua ite
te mau taata i nia i te mau
pahi i to ratou reo i te himeneraa,
e ua maere. E te mau taua i te ti‘a noa-raa i nia i té
pae ma
te afai i te mau taupoo i nia, ei tapao no te aroharaa ia ratou...
Te huru 'ia
no
to ratou faarueraa 1 to ratou
aroharaa il to Tahiti, ia
ora ratou i te
ai'a, 1 to ratou
Fatu.
(Tiarama. Mat. 1844).
PORÔTEÎANI
VEA
7
I te feia metua
Na
a‘e i to‘u revaraa’tu i
mua
faaite faahou atu i te rahî
te
Farani,
ati
e
faaea rii, te hinaaro nei
au
i te
faaao nei i to tatou ui
api. I te mau
faahemaraa e rave ralii te huru, mai te inu ava, te pere, e te taiata, etc,
ua apiti atoa-hia, i teie tau, te iioê ati o tei tupu i te rahiraa, maori râ: o te
o
mau
e
taivaraa i te Atua. la
ore ia roaa mai te hoê ite hotonu i te Parau a te Atua,
tamarii, mai to ratou vai api-raa mai â, e riro ratou i te vai
mai te ravea-ore, no te patoiraa i te taero no te mau haapiiraa taiva, tei
i ta tatou
noa,
mau
tomo maine noa i roto ia ratou.
Teie râ, tei to ratou haereraa mai, e faaea i Papeete, no te haapiiraa, ei
e au rati ai ia auahia ratou e taua aiio no te
paieti, e no te mata'u i te Atua,
reira
tei riro ei matameliai
0
E
feia metua
o
paarl.
te
! Haamana'o outou
te
faatupu nei e te Iwroa mau nei
Ilaapiiraa-Taiete i Papeete nei, i taua aho o te paieti, i ta tatou mau
tamarii. I roto i taua mau haapîiraa ra, te haapa'ohia nei hoi te ohipa o te
pure; e eiaha i te reira ana/e; teie râ, te feruri atoa-hia nei te Parau a te Atua,
e te haapiihia nei i te mau tamarii e: o te Atua ana'e te ravea, e roaa mai
te
ta tatou
e
e :
mau
ai ia ratou te rê, i te mau huru ino atoa.
Oia
hiti
e
! E pau
mau
i tera
iho â i te mau tamarii te hoê mau toata rii, i tera mata-,
matahiti, ei hooraa i ta ratou mau puta haapiiraa e ta ratou mau
puta-papairaa. Teierâ, ea,ha te reira haamauaraa iti haihai
ta oiuou tamarii ? Eaha Jioi ta te taata nei
0
e
roa,
ia faitohia i toVa-
Jioroa, ei hoo i to’nà Varua ?
E eaha’tu â ta tatou e parau no te
feia metua o tei tono i ta ratou mau tamarii,
faaea i ô te hoê mau fetii atea roa e te taa ore, aore riai lo latoii
e maoa in
patoi i taua mau tamarii ra, eiaha e haere i te Cinéma, i te mau
piha patiaraa poro, e i te mau fare oriraa (dancings)!!
Eaha outou e ore ai e pûpû atu ai i taua mau tamarii ra i te mau Haapiiraa-Taiete, mai te faaruê roa ia ratou i reira, ia faaea roa. Riro ai to outou
mau orometua papaa ei metua faaamu ia ratou
('metua tane, metua vahiné),
.
i
Papeete,
e
mai te tamata i te faaite maite ia ratou i
te e‘a
titiaifaro. E toru ahuru
ma
pae tara i te ava'e, i teie tau, i te haapiiraa-tamahine, e e toru ahuru nm, i'va
‘tara i te ava'e, i te haapiiraa-tamaroa, e ere te reira i te moni rahi roa. E
!ua ite maitai outou e, ua
jturu â ia outou, i te vahi
I roto i to matou
[maitehia nei te
rima, i te
mau
mau
mau
ineine
noa
e maraa
fare,
o
—
Üa
i te tau-
te Bihilia te turnu
e
te niu;
e
te aratai
tamarii tei faarue-roa-hia-mai i roto i to matou
haapiiraa faaroo, i te Sapati,
e i te mahana
Na Perrier vahiné,
Faatere
P. S.
to outou mau orometua papaa
ia ratou.
mauruuru roa
no
te
mau
maha.
Haapiiraa-tamahine i Papeete.
te Ve‘a 1 te nenei i teie rata nehenehe roa, o tei
I haarnaramarama maitai i te feia metua,
I tamarii, e i te ravea e hiaitai ai ratou.
i te huru
o
te adi o ta ratou
mau
VËA
POROTETAiSfl
pARAU RII API
mahana torU;, i te 9 no Fepuare 1938 i te
no te toroa orometua, na pipi orometua too-toru
to
ratou tau i Heremona; oia hoi, o Hauarii, o Tetuanui, e o Teunu. E haamauhia Tetuanui i Papetoai, e o Teunu i Faaa. E tapea rit hia Hauarii, i
1.
pô,
—
10.—
e
la tia i te Fatu, ei te
tei oti
faataahia’i
Papeete, hi‘o atu ai. E tupu teie oro'a i te fare pureraa i Papeete.
2.
Te Apooraa no te Tuliaa I, i Apatoerau, e tupu ïa i Papeete (Paofai) i te mahana piti, i te 15 no Fepuare; i te hora vau e te afa: Oia’toa te
Apooraa no te piti o te tuhaa, ei Papeete atoa ïa e putuputu ai, i te 17 no
Fepuare ( Mah. 4 ).
3.
E maha tau pipi apî o te mono mai i na pipi too-toru tei ineine
i te vaiiho i te aua: o Koringo (Papeete), o Tevaiautea (Rurutu), o Tinorua a Raparii (Toatotu) e o Tevaearai a Mehao (Bora-Bora).
4.
Ua tae mai iho â o Preiss mâ (Paraita mâ) i Tahiti nei, î te 1
no Ténuare. Tei Tahiti â raua, e ta raua tamahine iti. Ei te pae ropu no
teie ava‘e raua e haere atu ai i Eaiatea, e faatere i te tuhaa IV, na roto i te
tau e taa ê ai o Charpier mâ. — üa farerei haere o Preiss mâ i te hoê mau
paroita i Tahiti, e ua tupu te oaoa rahi i taua mau farereiraa ra.
5.
la tia i te Fatu: ei te 2 no Fepuare e hoi ai i Farani; o Made¬
moiselle Perrier te faatere no ta tatou haapiiraa tamahine i Papeete. — Na
—
—
/'
—
—
Mademoiselle Cook e mono ia’na.
Te ineine atoa nei o Charpier mâ no te ho'iraa i te ai‘a papaa. la haamaitai mai te Atua i to’na mau tavini, tei ho‘i mai, e tef ineine i te reya’tu.
6. — E roaa noa te mau hoho‘a no te tapaeraa o te mau orometua matamua i Mahina, i te matahiti 1797; oia’toa te hoho'a no “Tarapu”, te pahi
orometua. E 3 toata te hoho'a nainai ; e 25, e e 30 farane te hoho'a rahi.
Ani noa mai.
7. — Te toe rii nei te hoê mau Kalena papaa no te mat. 1938. üa
hia te hoho‘a no Samuela i nia iho, ( i to’na vai apiraa ). E hoho'a
neneinehe-
nehe, ei faaunauna î to tatou mau utuafare. Hoê toata i te hoo. Ani mai8.
Oia’toa te tabula tai'oraa bibilia, no te pureraa fetii. E 5 pene te
hoo. E tano teie parau i roto i te mau utuafare atoa.
9.
Ua parauhia e : ei te ava'e Eperera e tapae ai i Tahiti nei te hoê
manuâ rahi farani. E pahi haapiiraa i te mau raatira no te nuu-moana, i to
ratou toro'a. E faatupu te Hau i te hoê taurua rahi no te fariiraa ia ratou.
Te tamau nei te tama'i Paniora e te tamai tinito. E û'ana rahi,
e te taa ore te mahana e hau ai, e te huru o te hauraa. — E mea oto rahi
râ ia haamana'o i taua ati ra. Te parau nei te Tapone e: e iti te 700.000
—
—
■5
tinito tei
pohe
roa e aore ra
tei putaputa i teie tama'i.
A\oni tauturu i fe Vea
Papeete: Maraetefau: 23 farane;
Teehu: 3 f. ; M®® Crake;
Tupuraa v. : 5 f. ; Rereao v. : o f. ; Mahea Paie: 8 f. ;
Teura v. Aunoa : 10 f. ; M' Y. : 3 f. ; Pouvanaa t. : 8 f. ; Tara v.
Colombel: 5 f.
Papeari: Teahu v.: 5f. — Tevaitoa : M®” B.:
14 f. — Makemo: Taaroa ; S f. ; Ruatama: 5 f. — Maharepa: Taataroa d® : 4 f,
la amuihia : 121 farane.
MAURÜURÜ.
10 f. ;
—
IMPRIMERIE EUE F. JUVENTIN
—
RUE DU COMMANDANT DESTREMAU.
Fait partie de Vea Porotetani 1938