EPM_Vea Porotetani_193801.pdf
- extracted text
-
AITA'Tü E NIÜ K TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAOKI RA O TEI HAAMAU
HIA RA, OIA HOI TE Mesia RA O Iesü.
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
—
I Korinetia 3,11.
HOÊ: HOÊ TAEA TOATA
Directeur-Gérant.
la ora na i te Matahiti /\pî
-
1 938
-
Ta te Vea e hinaaro nei ia outou atoa, i teie matahiti apî.
I te matamua o te mau matahiti, ua mâtau te mau taata i te aroha
ia ratou, ratou iho, na roto i te hoê mau reo rii o tei faaite i te huru
O te hinaaro o to ratou aau, no taua matahiti
api ra.
Teie te aroharaa tumu i Tahiti nei : la ora na i te matahiti apî.
E aroharaa faahiahia mâu te reira, no te mea, te au ra ïa i te hoê
pure, mai te pure ta Aberahama i pure no ta’na tamaiti no Isemaela : la ora o Isemaela i to aro na e ! la ora apiti te tino e te Varua
atoa. Ua navai roa ïa pure.
reo
Teie râ, te hinaaro nei te Vea i te tuu, i te aro o to’na mau hoa, i
te mau parau aroharaa maitatai rahi mau ta Paulo e papai ra, na roto
i te Varua no te parau mau e no te aroha, i te mau Ekalesia e i te
feia faaroo no to’na ra anotau. E ia riro mau taua mau parau aroha¬
ra, mai te hoê tusia hau’a noanoa no tatou î te omuaraa o te
matahiti api nei.
raa
E ia outou atoa té aroha mau, e te hau no ô mai i te Atua, i to tatou
Metua ra, e no ô hoi i to tatou Fa tu ia lesu Mesia (Rom. 1-7) o tei
horoa ia’na ei tusia i ta tatou nei hara, ia ora tatou ia’na, i teie nei
ao ino (Gai. 1-4). E teie
nei, ia faafaito mai te Atua, no’na te faaoromai e te mahanahana i to outou aau, outou outou iho, ia au i te
hinaaro o te Mesia ra o lesu, ia haamaitai outou i te Atua ma te aau
hoê e te vaha hoê, ia faa-î-hia mai outou i te oaoa e te hau i te faarooraa i te Atua, e noaa'i te tiaturiraa, ia rahi to outou tiaturi i te
mana o te Varua maitai (Rom. XV,
5, 6, 13). E tèienei, e au mau
taeae here e,
ia itoito outou, eiaha e aueue ; ia rahi â te rave i tç
VÈ A
PüROTEfANi
ohipa O te Fatu eiaha e faaea : ua ite hoi outou e, e ere i te mea faufaa ore te ohipa a te Fatu ta outou e rave na (I Kor. XV, 58). E ara,
ia mau papu i te faaroo, e faa-taata paari outou, e faaitoito
( I Kor.
XVI, 13). la ravehiate mau mea’toa i roto ia outou na, ma te aroha
(I Kor. XVI, 14).
E oaoa i te Fatu, eiaha e faaea; e parau faahou atu â vau ; e oaoa
outou (Phil. IV, 4). la maitai â, ia mahanahana roa; ia hoê â aau, e
parahi ma te hau ; e tia ïa te Atua no’na te aroha e te hau i rotopu
ia outou (II Kor. XIII - 11). Na tau Atua ra e horoa mai i te mau
mea atoa e au ia outou i ta’na ra tao‘a rahi i te ao, i te Mesia ra ia
lesu (Phil, IV -19).
E te mau mea atoa ta outou e rave ra, i te ohipa e te parau, a rave
ana'e ïa ma te i‘oa o te Fatu ra o lesu-Mesia (Kol. III 17). E tamau maite i te pure, e faaitoito i te reira ma te haamaitai i te Atua
(Kol. IV-2).
-
E haamaitai hua mai te Atua hau iho ia outou; e iatiaihia mai te
taata atoa na, to outou varua, e te aau, e te tino atoa ma te hapa ore,
e
tae noa’tu i te haerea mai o to tatou Fatu ra, o lesu-Mesia ( I Tes.
V, 23'.
•
A taa noa’tu ai teie mau aroharaa tumu, no roto mai i te aau here
.
.
no te
Aposetolo, te aroha’tu nei te Vea i ta'na mau hoa atoa o tei vai
i te mau vahi moemoe ! Aita i moe i te aau ; aita atoa i
te aroha o te Atua. — Te aroha’tu nei te Vea i te feia ma‘i, e te paruparu, e tei roohia i te mau ati, e rave rahi te huru. — Oia’toa te
i te atea ê,
mau hoa e vai i roto i te oaoa e te auhune ; i tei veve e tei taoahia
;
i te mau Ekalesia e te mau paroita, mai te mau tavini o te Atua, te
mau diatono, te feia faaroo, te mau taurearea e te mau tamarii. —
la haamaitai atoa mai te Atua i to tatou nei fenua here, ia Tahiti,
e te feia mana tei imi i to’na maitai....
Ei ia outou atoa na te Hau e te aroha, no ô mai i te Atua.
Te Vea Porotetani
Hioraa rê
no
te Vea Porotetani
E hi'oraa rê teie, no te matahiti apî.
E toru ava‘e no te feruriraa
e no
te
pahonoraa. Ei te vea no Eperera, ia tia i te Fatu, e faaitehia’i te mau
pahonoraa, Faaitoito to Tahiti, to Raiatea ma, to Rurutu ma, to Nuu-Hiva
ma, e to te Tuamotu ma i te pahono mai.
o
te
mau
E faaauhia te rahiraa e te huru
rê, i te hohoa o te mau pahonoraa.
Pahono mai I na uiraa 12 nei:
1,
-
Eaha te irava tei hau a‘e i te roa, i te Bibilia taatoa?
POROTETANI
VEA
3
Bibilia taatoa?
taatoa?
4.
Eaha te hoê irava, i roto i te Ezera, pene IV tae noa’tu i te pene
VII tei roto i taua irava ra te mau leta no te P. A. PA reo tahiti (13).
5.
Te hoê moii'a iti no te Bibilia tei ite i te ati rahi no te hoê arii
no te Faufaa Tahito, e no to’na huaai, i te Faiifaa Api. (Faaite atoa mai
2.
■
Eaha te irava tei hau a'e i te poio, i te
3.
-
Eaha tè irava ropu mau no te Bibilia
-
-
i
arii, e na irava).
na
piti tau vahiné no te Faufaa Tahito: ua mâtau te tahi i te parahi i raro a'e i te tamara; e te tahi ua tanuhia ïa i raro a‘e i te hoê raau
6.
E
-
rahi Aluna. ( Faaite
7.
-
mai i te mea e au ai raua ; e na irava hororaa ).
Tahito; e i‘oa tahiti mau to’na. (e
Te hoê vahiné no te.Faufaa
Faaite mai i te i‘oa e te irava.
E î te mau aroa o te oire i te tamarii tamaroa e te tamahine i te ori noaraa i te mau aroa ra. Faaite i te irava.
9.
Te hoê tamaiti arii tei riri —■ ma te tia — i to’na metua tane
( irava ).
10.
Te hoê tamaiti arii tei riri — ma te hape rahi — i to’na metua tane
(irava).
11.
Te hoê tamaiti arii, tei faatia — mai te itoito — i te hinaaro o
‘tiare” te auraa ).
8.
-
Na vai te parau e :
■
-
-
to’na metua tane.
12.
-
anae
arii: hoê â o raua i‘oa. Ua hahamani maitaihia te_ piti e te tahi arii ? O vai
E tamaiti e e mootua na te hoê
mani inohia te tahi, e
â raton atoa?
ua
(irava).
E a‘oraa no te matahiti api.
E te faehau ra,
eaha te parau i teie iiei pô? Ua parau
te ao, e ua fatata atoa hoi
maira taua faehau ra: ua fatata
te pô.
Isaia XXI. il —12 —
Ua tae faahou tatou na roto i te aroha o te Âtua, i te hoê matahiti api. Te aroha mau o te Atua, e ora’i te taàta’toa ra, ua itea
mai nei ïa. Te ite nei tatou e: aore roa e mea tia ia faataa ê ia
tatou i tei aroha mai ia tatou nei; na’na tatou i faatomo i roto i
te tau api nei.
i teie matahiti api i ta’na mau
maitai, e ia topatapata noa mai ta’na mau horoa i to tatou mau
E an! la’na ia faakorona noa oia
haerea’toa.
poto tatou i te omuaraa o te tau api nei,
Isaia, i roto i te parau tohu no Duma (Edoma).
E feruri
na
i teie reo
4
VEA
POROTETANl
I. Na pahonoraa maere rabi ta te ïaehau e
pahono nei
te uiraa nei?
1. Te
^
faiala matra tepô. — (Ena mua tatou i teie pahonoraa).
Te faaau nei Isaia ia’na iho i te hoê faehau i nia i tehoê
pare
teltei, i lerusalema, i te hi'oraa i te mau fenua e ati noa a'e.
Tei roto ana'e ratou i te pouri. Eaha ïa
pouri? O te pouri ïa no
to te nuu Asura tomoraa i roto i taua mau fenua fatata ia
luda
ra, to raton faahepo-puai-raa-hia e to Asura. O luda ana'e tei ora
t taua ati
e i
ra. No reira Edoma i hi‘o ai ia
luda, e i to’na Atua,
ta’na oire, (lerusalema ) e i to’na peropheta, mai te onoono rahi.
No reira toa to Edoma i^ani ai i te faehau
(oia hoi te peropheta
nei): E te faehau? Eaha le parau o teie nei pô? Oia hoi: ahea
te tau hau mau e
tupu faahou mai ai? Ahea matou e faaapu faahou ai i to matou mau fenua mai te matau ore? 1 teie anei
matahiti? I teie anei tau?
E te pahono nei te
peropheta: ua fatata hoi te ao; ua fatata toa
rà te pô. E tupu faahou â te mau tere o te mau
enemi: te Tarataio,
te Peresia, e to Roraa, e e mou roa oe!
I te omuaraa o teie matahiti, te au nei tatou i
to
Edoma.
Tei roto tatou i te pouri no te ite ore, e te ui nei
tatou: eaha
te parau o teie matahiti
api? E maitai anei? E ino anei?
E mai te raea e, te pahono hia nei teie uiraa
iti
manaonao e:
ua
falata tepô! E matahiti peapea e te rumaruma. A hi‘o na râ:
E rave rahi te mau peapea taa ê, i teie
tau, i roto i teie nei ao!
Te turua taotoraa no te mau
basileia, i teie anolau: e pute paura
tamai ïa! Ua teitei te mauhaa tamai i te mau vahi
atoa; ua vahavahahia te Apooraa Hau no te mau nunaa i
Tiniva; te vai nei te
matai no te orurehau e no te
patoi-Atua i teie nei ao; le tupu
nei te teoleo e te aroha ore i te rahiraa. E mau vero
ana'e teie!..,
Oia mau! Ua fatata te
pô... ei faataiàraa i te aau taata!...
â.
Te fatata mai nei te ao.
Ite atura tatou
mau
ravea a
e:
te vai
mau
ra
te
ino rahi i teie tau, e te
Satani. Teie râ, te feia i haere
maramarama rahi tei itea
Ua fatata te ao:
GUI - 3, 4. — I roto i te
pô
Atua i to’na rima, to’na puai, to’na
ramo
na
te pouri ra, e
ia ratou (Is. 14 • 2).
o te aroha ïa o te
Atua, ia au i te reo o te Sa-
i matauhia
ra, e
faaite ai te
maramarama, e au ai te parau
na Paulo i to Roma : te
faatupu nei te mau mea’toa i te maitaii te feia
hinaaro i te Atua ( Roma VIII • 2S
). Te hoê tamaiti i nia i
e vero
te pahi;
rahi; e naiti riaria; e e pô hoi. Aita râ Oia i ntata'u note
VEA
S
POROTETANI
raatira ! »
te parau nei taua tamaiti ra ; « o lo‘u papa te
To tatou ïa huru, i teie pô e tohuhia nei: tei roto tatou
mea,
O
to tatou metua i te ao;
i rima
oia te faalere, e na’iia e turama i taua
pô ra. Sal. XXIII I - 4.
II. Tei
au
ia tatou i teie reo faaararaa.
{. Mau papu,
a
faalaala paari, faaitoito.
Mau papu i te faaroo, i te oaoa e te hau; mau papu i te ohipa
te Fatu i roto i ta’na Ekalesia. A rave i te ohipa oi vai a'e
te aroha o te
Atua,
e
te ora, e te itoito o te tino, e te
fariuraa;
te poipoi, i te avatea e
te ahiahi, e lae noa’tu i te hopea. E ia tae mai te hopea ra, oia
hoi to te Atua faaueraa e: Atire! Aita ïa e peapea. O te ao api
ïa, e te ra‘i unaerehia, i pihaiiho i te Arenio,
C. V.
a
ueue
i ta
oe
silona i nia i te pape, i
tifauraa i tei mua.
Haamoêraa i tei mûri...
Na te Faalere no te Vea Porolelani. laora oe
i te aroha o te Atua.
Ua tupu te hoê tere taa-ê i Makatea i te 3 no Novema; ua
farii maitaihia matou e to Makatea. E farereiraa oaoa e te mahanahana rahi.
Teie râ te hoé ohipa oaoa rahi tei
Taiete Haapae.
tupu : te farereiraa i te Amut-
raa
I te 8 no Novema, ua haaputuputu maua o te Orometua
o Ai-
mata; ua tae paatoa mai te mau mero, te mau lane e te mau vahiné,
ua faaterehia te hoê tuaroi no taua farereiraa ra. Philipi 3. t3.
Ua î to ratou aau i te oaoa, i to ratou iteraa e, o maua atoa
le hoê tau mero no ratou, e tau Orometua hoi.
Ua tairuru faahou i te pô
montre i te 15.
i mutaaiho; te paruparu o
i te ohipa i te hora mau, i te haamataraa o te
hepetoma, aita hoi e moni faahou, ua haamaua taatoahia no te inu,
e taoto haere noa na nia i te purumu feo, ua raoe roa te hiroa mau.
I teie nei râ, ua roaa mai te huru api i roto i teie nei Taiete Haapae:
Maramarama te upoo, mâ te tino, ravai te moni rii no te ohipa.
Na roto i taua na rururaa e piti ra, ua anaanatae roa te tahi
Ua faahitihiti ratou i to ratou ino
te tino, tae ore
pae e ua faaôhia-mai 12 mero api, E 42 mero to taua Taiete ra.
E vahi hi'oraa nehenehe rahi teie e te ui api i Tahiti ma nei,
e tae noa’tu i te feia tei matau hua i te inu, i moe roa’i te hiroa
mâ 0 le inau tamarii na te Atua.
A haamoÉ i te mau mea i
Te
mûri.... e a titau i tei mua.
inatahiapo no taua Taiete ra,
Taataparea, Orometua,
6
VEA
POROTETANl
Hebedoma Pureraa
I te feia’toa,
(2-9 Tenuare 1938).
i te mait vahi atoa, o tel tiaoro i te Atua, i te i'oa
to tatou Fatu, no lesu-Mesia.
no
E au
tata
mau
taeae,
e au
raau
tuahiiie here, na roto ia lesu-Mesia, ua fa-
hoê hanere matahiti i teie nei, no to te “ Amuiraa Evanelia taatoa i
teie nei ao” faatae maiteraa i ta’na mau
pure i te Atua, i tera
roa
matahiti, i tera
matahiti. Teie râ, aita’tu paha matahiti e au ai i te feia faàroo no teie nei
ao taatoa ia faaitoito i te
pure, maori râ : teie nei matahiti, oia hoi teie nei
omuaraa
te
nuu
matahiti. No te mea, aitâ ïa huru
ohipa mai teie e haere nei, ta
cheresitiano i farerei a'enei.
Ua taui roa te
huni, i teie anotait, ia hi‘o tia tatou i te mau uputa api
tei mahiti haere. Ua itehia hoi te hoê
mau
anotau mahitiraa
uputa
no
te
Evanelia, i te hoê mau vahi o teie nei ao. I teie nei râ anotau, tei te mau
vahi atoa to te mau uputa iritiraahia i te Evanelia hanahana no
to tatou
Fatu. Te hinaaro rahi nei to te ao taatoa i To’na Mana faatere. E
nahea
te Ekalesia i taua hinaaro onoono rahi? la vai tamau te reirâ
hiaairaa no
to te ao i te Parau ora a te Atua
ora, i teie tau, i roto i tô tatou mau
feruriraa, e to tatou mau manaonaoraa, i teie nei hebedoma pure.
Ua taui roa te huru, i teie anotau, no te
mea, te tairihia nei teie nei
ao, i teie tau, e te hoê mataare puai, e tupu noa nei i te rahiraa: o to
te
taata here teotep noa raa ïa i to’na noa iho
fenua, e to’na noa iho nunaa,
e ta’iia noa iho mau
haapaoraa. Mai te mea e, te au ra teie nei ao, mai
te Hitia
te râ e tae noa’tu i te Tooa o te
râ, i te hoê araea tararapu,
paari; te haere ra râ i te paariraa. 1 roto i tei hea farii e haapaarihia’i? 1 roto anei i te farii no te aroha ore ia vetahi ê, e no te hi¬
o
â i
aore
i te
naaro
noa
i roto
anei i te farii
mau
mea
no
o teie nei ao, e no te hinaaro-tamah !
e aore
ra,
te aroha ia vetahi ê, e no te faaroo e no te
Hau
te
taviniraa, ia au i te huru no lesu?
nei huru, e haamaitai â tatou i te
Atua, no te mea te
hi‘o atoa nei tatou i te hoê
opape rahi varua, aita ïa e faaauraa i mua
a‘e nei, o tei tupu i te rahiraa mai te mau fenua no te
hitiraa mahana e
tae noa’tu i te mau fenua no te
toparaa mahana.
e no
Noa’tu fâ teie
Te vai atoa nei te toru o te tumu
te peapea taa
e
au
ai ia tatou ia pure, maori râ:
teie tau. No te
ê roa ta tatou e ite.nei i roto i teie nei ao i
parareraa o te hoê mau haapiiraa taero no te mau fenna o te
maramarama,
i roto i te hoê mau fenua e te hoê mau nunaa
huru poiri rii, i itehia’i
peapea ra. Ua taiva rahi te hoê mau fenua, e ua patoi i te
Atua,
mai te haavî i te taata e te u‘i
api. Ua ore ua haapao faahou ratou i te
ture e te mau tapea no te
haapaoraa faaroo o to ratou mau tupuna; aita
e hôe faahou to te
pahi, e te painu noa nei ratou i te mau mata'i atoa.
E i te hopea, teie atoa mai te mau feiiraa
nunaa. E rave rahi te mau
tumu anaahamaharaa i teiç tau, i rotopu i te mau fenua. Ua
taiâ te taata
taua
mau
VEA
rave
e
7
POROTETANI
rahi i te tupu a mûri a‘e.
Eiaha râ e haaparuparu; e upootia te
itoito, ia
ohipa O te Varua-Maitai, e to te Paari e to te Aroha, e to te
ore
te feia faaroo ia toaruaru. No reira matou i ani onoono ai i te hui faaroo
no te mau i‘oa e no te mau fenua, i te vahi fatata
e i te vahi atea,
faaaraara ratou i- te horoa o te pure e vai i roto ia ratou, e ia faataa ratou
i te hepedoma matamua no te matahiti api, no te tiaororaa
te
ia
Atua, i te
i
vahi taata ore.
Na te Tomite no te Amiüraa Evanelia taatoa, i feie net ao.
vahi taata e i te
T© EpîSSfoie ÎOfU a loane (Haapüraa Bibilia)
(A hi‘o i te vea no Titema 1037)1. O
GaiO' —• O te taata majamua ïa ta tatou e farerei nei i roto i
Episetole nei. Aita tatou i ite papu i te huru no to’na fanauraa, e no
to’na oire faaearàa, e no to’na utuafare, e no to’na loroa. Teie râ, ua maramarama tatou i te huru no to’na oraraa varua; o tei hau roa ïa i te faufaa, ia tatou.
E taata here rahi hia e loane. Mai te hoê tamaiti varua oia na loane
te
here
(Irava 4.) — E maha to loane parauraa ia’na e: E tau
e, e aore ra:
«herehia (Irava î. 2. o. 11 ). Te aroha nei hoi oia ia’na « i te parau mau»
(Irava 1.). O te aroha tumu ïa, e te mo'a, e te mure ore.
mea
aroha no te taata o teie nei ao; e mea papau ïa e te parari noa. Te aroha
râ, i te parau mau, e mea hohonu roa ïa.
Te hinaaro nei loane ia maitai oia i te mau mea’toa ra, e ia ora to’na
tino ( huru paruparu -paha ) mai to’na varua e ora ra.. ( irava 2 ).
Eita’nei tatou e haama ia tatou iho, ia taio tatou i te huru o teie hina¬
aro o te aposetolo nei? To tatou hinaaro i to tatou taata tupu e i to tatou
fetii, e ere anei ïa: /a maitai to ratou varua, mai to ratou tino e
ra? E to te mau fetii hinaaro ia tatou, e ere anei ïa: ia maitai to tatou
varua, mai to tatou tino e maitai ra ?
E rave rahi anei, i rotopu ia tatou, o tei manaonao e o tei poihere i
to ratou Varua, mai ïa ratou e poihere nei i to ratou tino! e o tei ui noa
ia ratou iho; te aha nei fo‘u Varua? la Gaio râ, te au ra ïa oia i ta loane
i papai, a na ô ai e: o ta te Atua râ i fanau ra, te tiai ra
E
ê te
maitai
ia ia’na iho,
ra?
mai
ino ra e rave mai ia’na ( I. loane V. 18).
E teie nei, eaha te tapao o teie ora varua nehenehe ta Gaio e ora
O to’na ïa faaroo, te tapao matamua. E ere râ i te faaroo-upoo anae, e
faaroo-aau râ, o to’na ïa mâtauraa i te haere na roto i te parau mau,
te taata e haere nei na nia i te tino etaeta o te fenua. Te ite i te
mau
e ore
taua Varua
Atua
to’na ïa
râ: to’na aroha. Ua
i hoê
te haapao i to’na hinaaro : o to’na ïa faaroo ; o
oraraa.
Teie te piti o te tapao no to’na ora-varua, maori
ite-hia taua aroha ra, i te huru o to Gaio farii nehenehe raa
te
mau
ratere evanelia, mai Ephesia mai.
Ua haere ratou, no te i‘oa o te Fatu, e poro i te Evanelia, e haapapu te
faaroo no te mau taeae purara, e ia noaa faahou
le mau
ra,
mai â
i
taeae api. la
VÉA POROTE*? ANl
8
i te ture o to ratou
au
hia mai ta ratou
Fatu, te horoa noa ra ratou, no te mea i horoa-noa-
( Mat. X-8 ) Aita ratou i hinaaro i te rave i ta te etene:
reira te au ra i le feia faaroo ia tauturu i teie
mau ratere evanelia aau
haehaa. O ta Gaio ïa irave: ua farii e ua
tauturu oia, ma te miimii ore
{ l Pet. lV-9) i taua mau tavini no lesu-Mesiae ua na reira’toa
hoi oia i te
taata êê atoa ra ( irava 5
). E i to’na na reira-raa, te ite ra Oaio e, ua riro
no
atoa oia ei taata rave
ohipa
i na reira ( irava 9
).
i te parau mau ( irava 8 ). Aita hoi
Dioterephe
I te hoi-raa mai o taua mau ratere
Evanelia i Ephesia, ua faaite
papu
mai ratou i taua aroha no Gaio i mua i
te aro no te
Ekalesia; e ua riro
ei tumu oaoa rahi faito ore no te
Aposetolo (irava 4).
Te au atoa nei teie mau parau ia tatou : ia
riro
te feia faaroo, te farii e te tauturu i te
mau tavini
i
mau
ei
mea
oaoa na
o te Atua i ta
ratou
No te mea, hoê â
ohipa ; e mau auvaUa anae ratou no te Ekalesia. Naohipa.
roto
i ta ratou mau tauturu e to ratou aau
aroha, e ta ratou mau pure, te riro
atoa nei te feia faaroo ei feia rave
ohipa i te parau mau.
Te vai atura.
1.
Parau rii api
Te tamai TaporJe — Tinito. Ua
taeahia i te nuu
Tapone, te oire pû
tahito no te fenua Tinito, o Pékin e te
oire pû api, o Nankin. Ua
roaa atoa
te oire rahi ava
pahi, o Changliai. Ua mana'o te Tapone e: o te
te aho o te mau
pauraa
ïa o
Tinito, e inaha! aita te Tinito i vî. Te tamai noa
nei.
Te parau nei te
Tapone e: I te aroraa no Cbanghai, ua
pohe roa 91.000
Tinito i nia i te tiaraa tamai. Ua
parauhia e: ua tamata Purutia i te faahau
i teie tamai, aita i manuia.
2
Te tamau noa nei te tamai
orurelum i Paniora. Eere râ i te
mea
roa i teie tau, no te toetoe
paha e te vero. Teie ra hoi, e rê rahi ta te puai
nuu
no te Hau
Repupirita: ua roaa te oire etaeta ra, o lerruel.
3
Te hapono nei te Vea
Porotetani i te Ealena no te matahiii
1938 i
to’na mau hoa. E tao'a aroha no te
matahiti api. Te tiaturi nei te
Vea e; e
faaite ratou i to ratou
mauruuru, ma te aufau vave i ta ratou
utua no te
matahiti nei.
—
—
—
Te
hoa tei
ore i
pee e
ta ratou Vea. la faaafaro ratou
4
mau
—
piti matahiti (1936 •— 1937), ua
tapeahia ïa
hapono faahouhia’i, e te Kalena’toa.
E riro te mau Kalena
papaa i te tae mai i Tenuare nei.
i te reira e
Papai noa
mai ia hinaarohia.
5
Ua tae mai te tabula taioraa
bibilia, no te
hana, e i tera mahana. E 5 pene. E parau iti faufaapureraa fetii, i tera marahi a ani mai, i Heremona e i Paofai; e i Uturoa
(Raiatea).
6 — Te faaite faahouhia nei te
hoo api no te Bibilia Tahiti
no te taata
tahiti tiaraa porotetani: Bibilia
Rahi: 60 farane; Bibilia
Nainai:
—
15 farane.
n\oni tauturu i te Vea
Papeete:
B. 15 frs.; M™® Vigor 6 frs. Tiarei:
Marii a Patu
la amuihia: 35 farane.
là frs.
MAURUURU.
IMPRIMERIE EUE F. JUVENTIN — RUE
DU COMMANDANT
DESTREMAU.
Fait partie de Vea Porotetani 1938