EPM_Vea Porotetani_193801.pdf
- Texte
-
AITA'Tü
E NIÜ K TIA I TE
TAATA’TOA
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
la
ora na
e
ia ratou, ratou
te hinaaro
o
—
HOÊ: HOÊ
I Korinetia 3,11.
TAEA
TOATA
Directeur-Gérant.
i te Matahiti
/\pî
-
hinaaro nei ia outou atoa, i teie matahiti
I te matamua
O
Iesü.
1 938
-
Ta te Vea
IA HAAMAU MAOKI RA O TEI HAAMAU
RA O
o
te
iho,
apî.
matahiti, ua mâtau te mau taata i te aroha
i te hoê mau reo rii o tei faaite i te huru
aau, no taua matahiti api ra.
mau
na roto
to ratou
Teie te aroharaa tumu i Tahiti nei : la ora na i te matahiti apî.
E aroharaa faahiahia mâu te reira, no te mea, te au ra ïa i te hoê
reo pure, mai te pure ta Aberahama i
pure no ta’na tamaiti no Isemaela : la ora o Isemaela i to aro na e ! la ora apiti te tino e te Varua
atoa. Ua navai roa ïa pure.
Teie râ, te hinaaro nei te Vea i te tuu, i te aro o to’na mau hoa, i
mau parau aroharaa maitatai rahi mau ta Paulo e
papai ra, na roto
i te Varua no te parau mau e no te aroha, i te mau Ekalesia e i te
feia faaroo no to’na ra anotau. E ia riro mau taua mau parau aroha¬
te
ra, mai te hoê tusia hau’a
matahiti api nei.
raa
noanoa no
tatou î te
omuaraa o
te
E ia outou atoa té aroha mau, e te hau no ô mai i te Atua, i to tatou
Metua ra, e no ô hoi i to tatou Fa tu ia lesu Mesia (Rom. 1-7) o tei
horoa ia’na ei tusia i ta tatou nei hara, ia ora tatou ia’na, i teie nei
ino (Gai. 1-4). E teie nei, ia faafaito mai te Atua, no’na te faaoe te mahanahana i to outou
aau, outou outou iho, ia au i te
hinaaro o te Mesia ra o lesu, ia haamaitai outou i te Atua ma te aau
hoê e te vaha hoê, ia faa-î-hia mai outou i te oaoa e te hau i te faaao
romai
rooraa
i te Atua, e noaa'i te tiaturiraa, ia rahi to outou tiaturi i te
te Varua maitai (Rom. XV, 5, 6, 13). E tèienei, e au mau
mana o
taeae here e,
ia itoito outou, eiaha
e aueue ;
ia rahi â te
rave
i tç
PüROTEfANi
VÈ A
te Fatu eiaha e faaea : ua ite hoi outou e, e ere i te mea faute ohipa a te Fatu ta outou e rave na (I Kor. XV, 58). E ara,
ia mau papu i te faaroo, e faa-taata paari outou, e faaitoito ( I Kor.
XVI, 13). la ravehiate mau mea’toa i roto ia outou na, ma te aroha
ohipa
faa
O
ore
(I Kor. XVI, 14).
E oaoa i te Fatu, eiaha e faaea; e parau faahou atu â vau ; e oaoa
outou (Phil. IV, 4). la maitai â, ia mahanahana roa; ia hoê â aau, e
parahi ma te hau ; e tia ïa te Atua no’na te aroha e te hau i rotopu
ia outou (II Kor. XIII - 11). Na tau Atua ra e horoa mai i te mau
mea atoa e au ia outou i ta’na ra tao‘a rahi i te ao, i te Mesia ra ia
lesu (Phil, IV -19).
E te mau mea atoa ta outou e rave ra, i te ohipa e te parau, a rave
ana'e ïa ma te i‘oa o te Fatu ra o lesu-Mesia (Kol. III 17). E tamau maite i te pure, e faaitoito i te reira ma te haamaitai i te Atua
(Kol. IV-2).
-
E haamaitai hua mai te Atua hau iho ia
outou;
e
iatiaihia mai te
taata atoa na, to outou varua, e te aau, e te tino atoa ma te hapa ore,
e tae noa’tu i te haerea mai o to tatou Fatu ra, o lesu-Mesia ( I Tes.
V, 23'.
•
aroharaa tumu, no roto mai i te
.
A taa noa’tu ai teie
mau
.
aau
here
te
Aposetolo, te aroha’tu nei te Vea i ta'na mau hoa atoa o tei vai
i te atea ê, i te mau vahi moemoe ! Aita i moe i te aau ; aita atoa i
te aroha o te Atua. — Te aroha’tu nei te Vea i te feia ma‘i, e te paruparu, e tei roohia i te mau ati, e rave rahi te huru. — Oia’toa te
no
mau
i te
hoa
mau
e vai i roto i te oaoa e te auhune ; i tei veve e tei taoahia ;
Ekalesia e te mau paroita, mai te mau tavini o te Atua, te
diatono, te feia faaroo, te mau taurearea e te mau tamarii. —
la haamaitai atoa mai te Atua i to tatou nei fenua here, ia Tahiti,
te feia mana tei imi i to’na maitai....
mau
e
Ei ia outou atoa
na
te Hau
e
te
aroha,
no
ô mai i te Atua.
Te Vea Porotetani
Hioraa rê
no
te Vea Porotetani
E hi'oraa rê
teie, no te matahiti apî. E toru ava‘e no te feruriraa e no te
pahonoraa. Ei te vea no Eperera, ia tia i te Fatu, e faaitehia’i te mau
pahonoraa, Faaitoito to Tahiti, to Raiatea ma, to Rurutu ma, to Nuu-Hiva
ma, e to te
o
te
mau
Tuamotu
i te pahono mai. E faaauhia te rahiraa
rê, i te hohoa o te mau pahonoraa.
ma
Pahono mai I
1,
-
na
uiraa 12 nei:
Eaha te irava tei hau a‘e i te roa, i te Bibilia taatoa?
e
te huru
POROTETANI
VEA
3
Bibilia taatoa?
Bibilia taatoa?
4.
Eaha te hoê irava, i roto i te Ezera, pene IV tae noa’tu i te pene
VII tei roto i taua irava ra te mau leta no te P. A. PA reo tahiti (13).
5.
Te hoê moii'a iti no te Bibilia tei ite i te ati rahi no te hoê arii
no te Faufaa Tahito, e no to’na huaai, i te Faiifaa Api. (Faaite atoa mai
i na arii, e na irava).
6.
E piti tau vahiné no te Faufaa Tahito: ua mâtau te tahi i te parahi i raro a'e i te tamara; e te tahi ua tanuhia ïa i raro a‘e i te hoê raau
rahi Aluna. ( Faaite mai i te mea e au ai raua ; e na irava hororaa ).
7.
Te hoê vahiné no te.Faufaa Tahito; e i‘oa tahiti mau to’na. (e
‘tiare” te auraa ). Faaite mai i te i‘oa e te irava.
8.
Na vai te parau e : E î te mau aroa o te oire i te tamarii tamaroa e te tamahine i te ori noaraa i te mau aroa ra. Faaite i te irava.
9.
Te hoê tamaiti arii tei riri —■ ma te tia — i to’na metua tane
( irava ).
10.
Te hoê tamaiti arii tei riri — ma te hape rahi — i to’na metua tane
(irava).
11.
Te hoê tamaiti arii, tei faatia — mai te itoito — i te hinaaro o
2.
■
Eaha te irava tei hau a'e i te poio, i te
3.
-
Eaha tè irava ropu mau no te
-
-
-
-
-
■
-
-
to’na metua tane.
12.
-
anae
hoê arii: hoê â o raua i‘oa. Ua hahamani maitaihia te_ piti e te tahi arii ? O vai
E tamaiti e e mootua na te
mani inohia te tahi, e
â raton atoa?
ua
(irava).
E a‘oraa
E te faehau ra,
no
te
matahiti api.
eaha te parau i teie iiei pô? Ua parau
fatata te ao, e ua fatata atoa hoi
maira taua faehau ra: ua
pô. Isaia XXI. il
te
—12
—
Ua tae faahou tatou na roto i te aroha o te Âtua, i te hoê matahiti api. Te aroha mau o te Atua, e ora’i te taàta’toa ra, ua itea
mai nei ïa. Te ite nei tatou e: aore roa e mea tia ia faataa ê ia
tatou i tei aroha mai ia tatou nei; na’na tatou i faatomo i roto i
te tau api nei.
oia i teie matahiti api i ta’na mau
ia topatapata noa mai ta’na mau horoa i to tatou mau
E an! la’na ia faakorona noa
maitai, e
haerea’toa.
poto tatou i te omuaraa o te tau api nei,
Isaia, i roto i te parau tohu no Duma (Edoma).
E feruri
na
i teie reo
4
VEA
I. Na
pahonoraa
POROTETANl
maere rabi ta te ïaehau e
te uiraa nei?
1. Te
faiala
tepô.
matra
—
(Ena
mua tatou
pahono nei ^
i teie
pahonoraa).
Te faaau nei Isaia ia’na iho i te hoê faehau i nia i tehoê
pare
teltei, i lerusalema, i te hi'oraa i te mau fenua e ati noa a'e.
Tei roto ana'e ratou i te pouri. Eaha ïa
pouri? O te pouri ïa
to te
Asura tomoraa i roto i taua
nuu
ra, to raton
faahepo-puai-raa-hia
mau
no
fenua fatata ia luda
to Asura. O luda ana'e tei ora
luda, e i to’na Atua,
e i ta’na oire, (lerusalema
) e i to’na peropheta, mai te onoono rahi.
No reira toa to Edoma i^ani ai i te faehau
(oia hoi te peropheta
nei): E te faehau? Eaha le parau o teie nei pô? Oia hoi: ahea
te tau hau mau e
tupu faahou mai ai? Ahea matou e faaapu faat taua ati
ra.
e
No reira Edoma i hi‘o ai ia
hou ai i to matou mau fenua mai te matau ore? 1 teie anei
matahiti? I teie anei tau?
E te
pahono nei te peropheta: ua fatata hoi te ao; ua fatata toa
pô. E tupu faahou â te mau tere o te mau enemi: te Tarataio,
Peresia, e to Roraa, e e mou roa oe!
rà te
te
I te
omuaraa
teie
matahiti, te au nei tatou i to Edoma.
pouri no te ite ore, e te ui nei tatou: eaha
te parau o teie matahiti
api? E maitai anei? E ino anei?
E mai te raea e, te pahono hia nei teie uiraa
iti manaonao e:
ua falata tepô! E matahiti
peapea e te rumaruma. A hi‘o na râ:
E rave rahi te mau peapea taa ê, i teie
tau, i roto i teie nei ao!
Te turua taotoraa no te mau
basileia, i teie anolau: e pute paura
tamai ïa! Ua teitei te mauhaa tamai i te mau vahi
atoa; ua vahavahahia te Apooraa Hau no te mau nunaa i
Tiniva; te vai nei te
matai no te orurehau e no te
patoi-Atua i teie nei ao; le tupu
o
Tei roto tatou i te
nei te teoleo
Oia mau!
â.
Te
te aroha ore i te rahiraa. E mau vero ana'e
teie!..,
Ua fatata te pô... ei faataiàraa i te aau
e
taata!...
fatata mai nei
Ite atura tatou
mau
e:
te
ao.
te vai
mau
ra
te
ino rahi i teie tau, e te
Satani. Teie râ, te feia i haere
ravea a
maramarama rahi tei itea
Ua fatata te
ao:
o
na
te pouri ra, e
ia ratou (Is. 14 • 2).
te aroha ïa o te Atua, ia au i te
reo o te SaI roto i te pô i matauhia ra, e faaite ai te
Atua i to’na rima, to’na puai, to’na
maramarama, e au ai te parau
na Paulo i to Roma : te
faatupu nei te mau mea’toa i te maitaii te feia
hinaaro i te Atua ( Roma VIII • 2S
). Te hoê tamaiti i nia i te pahi;
ramo
e vero
GUI
-
3, 4.
rahi;
e
—
naiti riaria; e e pô hoi. Aita râ Oia i ntata'u note
VEA
S
POROTETANI
tamaiti ra ; « o lo‘u papa te raatira ! »
pô e tohuhia nei: tei roto tatou i rima
ao; oia te faalere, e na’iia e turama i taua
4.
te parau nei taua
To tatou ïa huru, i teie
mea,
O
to tatou metua i te
pô ra. Sal. XXIII I
II. Tei
au
{. Mau papu,
a
-
ia tatou i teie reo faaararaa.
faalaala paari, faaitoito.
Mau papu i te faaroo, i te oaoa e te hau; mau papu
te Fatu i roto i ta’na Ekalesia. A rave i te ohipa
i te ohipa
oi vai a'e
fariuraa;
i te poipoi, i te avatea e
te ahiahi, e lae noa’tu i te hopea. E ia tae mai te hopea ra, oia
hoi to te Atua faaueraa e: Atire! Aita ïa e peapea. O te ao api
ïa, e te ra‘i unaerehia, i pihaiiho i te Arenio,
C. V.
te aroha o te
a
i ta
ueue
Atua,
oe
e
te ora, e te itoito o te tino, e te
silona i nia i te pape,
Haamoêraa i tei mûri...
Na te Faalere
no
tifauraa i tei
te Vea Porolelani. laora oe
mua.
i te aroha o te Atua.
Ua tupu te hoê tere taa-ê i Makatea i te 3 no Novema; ua
farii maitaihia matou e to Makatea. E farereiraa oaoa e te mahanahana rahi.
rahi tei tupu : te farereiraa i te Amut-
Teie râ te hoé ohipa oaoa
Taiete Haapae.
raa
haaputuputu maua o te Orometua o Aimata; ua tae paatoa mai te mau mero, te mau lane e te mau vahiné,
ua faaterehia te hoê tuaroi no taua farereiraa ra. Philipi 3. t3.
Ua î to ratou aau i te oaoa, i to ratou iteraa e, o maua atoa
le hoê tau mero no ratou, e tau Orometua hoi.
Ua tairuru faahou i te pô montre i te 15.
Ua faahitihiti ratou i to ratou ino i mutaaiho; te paruparu o
te tino, tae ore i te ohipa i te hora mau, i te haamataraa o te
hepetoma, aita hoi e moni faahou, ua haamaua taatoahia no te inu,
e taoto haere noa na nia i te purumu feo, ua raoe roa te hiroa mau.
I teie nei râ, ua roaa mai te huru api i roto i teie nei Taiete Haapae:
Maramarama te upoo, mâ te tino, ravai te moni rii no te ohipa.
Na roto i taua na rururaa e piti ra, ua anaanatae roa te tahi
pae e ua faaôhia-mai 12 mero api, E 42 mero to taua Taiete ra.
E vahi hi'oraa nehenehe rahi teie e te ui api i Tahiti ma nei,
e tae noa’tu i te feia tei matau hua i te inu, i moe roa’i te hiroa
I te 8
mâ
0
no
Novema,
ua
le inau tamarii na te Atua.
A haamoÉ i te mau mea
Te
inatahiapo
i mûri.... e a titau i tei mua.
no taua
Taiete
ra,
Taataparea, Orometua,
6
VEA
POROTETANl
Hebedoma Pureraa
I te
feia’toa, i te
mait
(2-9 Tenuare 1938).
vahi atoa,
o
tel tiaoro i te Atua, i te i'oa
to tatou Fatu, no lesu-Mesia.
no
E
tata
au
mau
taeae,
e au
raau
tuahiiie here,
na
roto ia lesu-Mesia, ua fa-
hoê hanere matahiti i teie nei, no to te “ Amuiraa Evanelia taatoa i
teie nei ao” faatae maiteraa i ta’na mau
pure i te Atua, i tera matahiti, i tera
matahiti. Teie râ, aita’tu paha matahiti e au ai i te feia faàroo no teie nei
ao taatoa ia faaitoito i te
pure, maori râ : teie nei matahiti, oia hoi teie nei
omuaraa matahiti. No te mea, aitâ ïa huru
ohipa mai teie e haere
te
roa
nuu
nei, ta
cheresitiano i farerei a'enei.
Ua taui
roa
te
huni, i teie anotait, ia hi‘o tia tatou i
tei mahiti haere. Ua itehia hoi te hoê
Evanelia, i te hoê
vahi atoa to te
mau
mau
vahi
o
teie nei
mau
ao.
te
uputa api
uputa no te
râ anotau, tei te mau
mau
anotau mahitiraa
I teie nei
uputa iritiraahia i te Evanelia hanahana
no to tatou
Fatu. Te hinaaro rahi nei to te ao taatoa i To’na Mana faatere. E
nahea
te Ekalesia i taua hinaaro onoono rahi? la vai tamau te reirâ
hiaairaa no
to te ao i te Parau ora a te Atua
ora, i teie tau, i roto i tô tatou mau
feruriraa, e to tatou mau manaonaoraa, i teie nei hebedoma pure.
Ua taui roa te huru, i teie anotau, no te
mea, te tairihia nei teie nei
ao, i teie tau, e te hoê mataare puai, e tupu noa nei i te rahiraa: o to
te
taata here teotep noa raa ïa i to’na noa iho
fenua, e to’na noa iho nunaa,
e ta’iia noa iho mau
haapaoraa. Mai te mea e, te au ra teie nei ao, mai
te Hitia o te râ e tae noa’tu i te Tooa o te
râ, i te hoê araea tararapu,
aore â i paari; te haere ra râ i te
paariraa. 1 roto i tei hea farii e haapaarihia’i? 1 roto anei i te farii no te aroha ore ia vetahi ê, e no te hi¬
naaro noa i te mau mea o teie nei
ao, e no te hinaaro-tamah ! e aore ra,
i roto anei i te farii no te aroha ia vetahi
ê, e no te faaroo e no te Hau
e no te taviniraa, ia au i te huru no lesu?
Noa’tu fâ teie nei huru, e haamaitai â tatou i te
Atua, no te mea te
hi‘o atoa nei tatou i te hoê
opape rahi varua, aita ïa e faaauraa i mua
a‘e nei, o tei tupu i te rahiraa mai te mau fenua no te
hitiraa mahana e
tae noa’tu i te mau fenua no te
toparaa mahana.
Te vai atoa nei te toru
te tumu
o
e au ai ia tatou ia
pure, maori râ:
ite.nei i roto i teie nei ao i teie tau. No te
parareraa o te hoê mau haapiiraa taero no te mau fenna o te
maramarama,
i roto i te hoê mau fenua e te hoê mau nunaa
huru
te peapea
taua
taa ê
roa
ta tatou
e
poiri rii, i itehia’i
peapea ra. Ua taiva rahi te hoê mau fenua, e ua patoi i te
Atua,
mai te haavî i te taata e te u‘i
api. Ua ore ua haapao faahou ratou i te
ture e te mau tapea no te
haapaoraa faaroo o to ratou mau tupuna; aita
e hôe faahou to te
pahi, e te painu noa nei ratou i te mau mata'i atoa.
E i te hopea, teie atoa mai te mau feiiraa
nunaa. E rave rahi te mau
tumu anaahamaharaa i teiç tau, i rotopu i te mau fenua. Ua
taiâ te taata
mau
VEA
7
POROTETANI
Eiaha râ e haaparuparu; e upootia te
Varua-Maitai, e to te Paari e to te Aroha, e to te itoito, ia ore
te feia faaroo ia toaruaru. No reira matou i ani onoono ai i te hui faaroo
no te mau i‘oa e no te mau fenua, i te vahi fatata
e i te vahi atea, ia
faaaraara ratou i- te horoa o te pure e vai i roto ia ratou, e ia faataa ratou
i te hepedoma matamua no te matahiti api, no te tiaororaa i te Atua, i te
rahi i te tupu a mûri a‘e.
rave
e
ohipa O te
vahi taata e i te
Na te
vahi taata ore.
Tomite no te Amiüraa Evanelia taatoa,
T© EpîSSfoie ÎOfU a
i feie net ao.
loane (Haapüraa
(A hi‘o i te vea no
Titema 1037)-
Bibilia)
O te taata majamua ïa ta tatou e farerei nei i roto i
ite papu i te huru no to’na fanauraa, e no
to’na oire faaearàa, e no to’na utuafare, e no to’na loroa. Teie râ, ua maramarama tatou i te huru no to’na oraraa varua; o tei hau roa ïa i te faufaa, ia tatou.
E taata here rahi hia e loane. Mai te hoê tamaiti varua oia na loane
(Irava 4.) — E maha to loane parauraa ia’na e: E tau here e, e aore ra:
«herehia (Irava î. 2. o. 11 ). Te aroha nei hoi oia ia’na « i te parau mau»
(Irava 1.). O te aroha tumu ïa, e te mo'a, e te mure ore. E mea
aroha no te taata o teie nei ao; e mea papau ïa e te parari noa. Te aroha
râ, i te parau mau, e mea hohonu roa ïa.
Te hinaaro nei loane ia maitai oia i te mau mea’toa ra, e ia ora to’na
1. O
te
GaiO'
—•
Episetole nei. Aita tatou i
ê te
-paha ) mai to’na varua e ora ra.. ( irava 2 ).
ia tatou iho, ia taio tatou i te huru o teie hina¬
aro o te aposetolo nei? To tatou hinaaro i to tatou taata tupu e i to tatou
fetii, e ere anei ïa: /a maitai to ratou varua, mai to ratou tino e maitai
tino
( huru paruparu
Eita’nei tatou e haama
ra? E to te mau
fetii hinaaro ia tatou, e ere
anei ïa: ia maitai to tatou
mai to tatou tino e maitai ra ?
rahi anei, i rotopu ia tatou, o tei manaonao e o tei poihere i
to ratou Varua, mai ïa ratou e poihere nei i to ratou tino! e o tei ui noa
ia ratou iho; te aha nei fo‘u Varua? la Gaio râ, te au ra ïa oia i ta loane
i papai, a na ô ai e: o ta te Atua râ i fanau ra, te
ra
e ore taua Varua ino ra e rave mai ia’na ( I. loane V. 18).
E teie nei, eaha te tapao o teie ora varua nehenehe ta Gaio e ora
O to’na ïa faaroo, te tapao matamua. E ere râ i te faaroo-upoo anae, e
faaroo-aau râ, o to’na ïa mâtauraa i te haere na roto i te parau mau,
te taata e haere nei na nia i te tino etaeta o te fenua. Te ite i te Atua mau
ra, te haapao i to’na hinaaro : o to’na ïa faaroo ; o
oraraa.
Teie te piti o te tapao no to’na ora-varua, maori râ: to’na aroha.
ite-hia taua aroha ra, i te huru o to Gaio farii nehenehe raa i te hoê mau
ratere evanelia, mai Ephesia mai.
Ua haere ratou, no te i‘oa o te Fatu, e poro i te Evanelia, e haapapu i te
faaroo no te mau taeae purara, e ia noaa faahou mai â le mau taeae
varua,
E rave
tiai
to’na ïa
ia ia’na iho,
ra?
mai
Ua
api. la
VÉA POROTE*? ANl
8
i te ture
au
o
to ratou
hia mai ta ratou
Fatu, te horoa
( Mat. X-8 ) Aita
noa ra ratou, no te
ratou i hinaaro i te
mea i
rave
horoa-noai ta te etene:
reira te au ra i le feia faaroo ia tauturu i teie
mau ratere evanelia aau
haehaa. O ta Gaio ïa irave: ua farii e ua
tauturu oia, ma te miimii ore
{ l Pet. lV-9) i taua mau tavini no lesu-Mesiae ua na reira’toa
hoi oia i te
taata êê atoa ra ( irava 5
). E i to’na na reira-raa, te ite ra Oaio e, ua riro
no
atoa oia ei taata
i na reira ( irava
rave
ohipa i te
parau mau
9 ).
( irava 8 ). Aita hoi Dioterephe
I te hoi-raa mai o taua mau ratere
Evanelia i Ephesia, ua faaite
papu
mai ratou i taua aroha no Gaio i mua i
te aro no te
Ekalesia; e ua riro
ei tumu oaoa rahi faito ore no te
Aposetolo (irava 4).
Te au atoa nei teie mau parau ia tatou : ia
riro mau ei mea oaoa na
te feia faaroo, te farii e te tauturu i te
mau tavini o te Atua i ta
ratou
No te mea, hoê â
ohipa ; e mau auvaUa anae ratou no te Ekalesia. Naohipa.
roto
i ta ratou mau tauturu e to ratou aau
aroha, e ta ratou mau pure, te riro
atoa nei te feia faaroo ei feia rave
ohipa i te parau mau.
Te vai atura.
i
1.
Parau rii api
Te tamai TaporJe — Tinito. Ua
taeahia i te nuu
Tapone, te oire pû
tahito no te fenua Tinito, o Pékin e te
oire pû api, o Nankin. Ua
roaa atoa
te oire rahi ava
pahi, o Changliai. Ua mana'o te Tapone e: o te
te aho o te mau
pauraa
ïa o
Tinito, e inaha! aita te Tinito i vî. Te tamai noa
nei.
Te parau nei te
Tapone e: I te aroraa no Cbanghai, ua
pohe roa 91.000
Tinito i nia i te tiaraa tamai. Ua
parauhia e: ua tamata Purutia i te faahau
i teie tamai, aita i manuia.
2
Te tamau noa nei te tamai
orurelum i Paniora. Eere râ i te
mea
roa i teie tau, no te toetoe
paha e te vero. Teie ra hoi, e rê rahi ta te puai
nuu
no te Hau
Repupirita: ua roaa te oire etaeta ra, o lerruel.
3
Te hapono nei te Vea
Porotetani i te Ealena no te matahiii
1938 i
to’na mau hoa. E tao'a aroha no te
matahiti api. Te tiaturi nei te
Vea e; e
faaite ratou i to ratou
mauruuru, ma te aufau vave i ta ratou
utua no te
matahiti nei.
—
—
—
Te
mau
hoa tei
ta ratou Vea. la
4 — E riro te
mai ia hinaarohia.
5
ore
i pee e
piti matahiti (1936 •— 1937), ua
tapeahia ïa
e
hapono faahouhia’i, e te Kalena’toa.
Kalena papaa i te tae mai i Tenuare
nei.
faaafaro
mau
ratou i te reira
Papai
noa
Ua tae mai te tabula taioraa
bibilia, no te
hana, e i tera mahana. E 5 pene. E parau iti faufaapureraa fetii, i tera marahi a ani mai, i Heremona e i Paofai; e i Uturoa
(Raiatea).
6 — Te faaite faahouhia nei te
hoo api no te Bibilia Tahiti
no te taata
tahiti tiaraa porotetani: Bibilia
Rahi: 60 farane; Bibilia
Nainai:
—
15 farane.
n\oni tauturu i te Vea
Papeete:
B. 15 frs.; M™®
Vigor 6 frs. Tiarei: Marii a Patu là
MAURUURU.
la amuihia: 35 farane.
IMPRIMERIE EUE
F.
JUVENTIN
—
frs.
RUE DU COMMANDANT
DESTREMAU.
Fait partie de Vea Porotetani 1938