EPM_Vea Porotetani_193612.pdf
- extracted text
-
Te 36 0 te Matahiti
TITEMA 1936
-
Hihi 12.
VEA POROTETAN
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAÜ
HIA RA, oiA HOi TE
HOO
Mesia RA O Iesu. — I Korinetia 3,11.
I TE MATAHITI HOE: HOE TARA
Ch. VERNIER,
Directeur-G-éra,nt.
E nahea rà outou, ia tae i le taime hopea ra ?
(Jeremia 5: 3î v. h. )
E hopea teie:
ava'e hopea (Titema), hopea matahiti 1936 (ua
fatata ) ; hopea paha no te oraraa o Le hoê pae i te ao nei, ( eita e
ore). I to tatou feruriraa i te reira mau vahi, te haaroàna'o nei te
mana'o i teie reo ui na leremia: e nahea rà outou, ia tae i te
hopea? Na te Salamo a Mose e pahono mai : e haapii mai oe ia matou
i te tai‘o i to matou pue mahana, ia riro to matou aau i te haapao
maitai. —
Eaha tei au i teie ava'e hopea? ia taio (oia hoi, ia feruri) tatou i
te huru no to tatou mau mahana, e no to tatou mau hepetoma, e no
mau ava'e, i te oraraa nei, i te matahiti o te Fatu 1936.
Eaha ana'e ïa mau huru mahana? e mau mahana paha ïa o tei pari
to tatou
ia tatou, no to tatou haere tiaraa i mûri, e no to tatou mau-noa-raa i
roto i te niho e te maiùü no te liona uuru. Aita tatou i haere i mua
i te paari mau ; aita e vahi hau ; aita e manuiaraa.
No reira, ei aau tatarahapa e au ai, i teie hopea ava'e. — Ei aau
haamaitai atoa i te Atua no te mau mahana maitatai tei horoa faarahi hia e te Atua, ia au i te reo no te Koheleta : e oaoa ite mahana
maitai ra, e haamana'o rà i te mahana e ati ai ra.
E hopea atoa teie no te oraraa o te hoê pae no tatou. Te Atua tei
ite i te taime e te hora. E nahea râ, ia tae i taua hopea ra ? Eiaha e
liai no te faatitiaifaroraa i te aau, e te haapaoraa, e te utuafare. E
îS,
A
püpû râ ia tatou, te.tinoetevarua, la’na, eitusia mo'a; e tiai la’na
mai te ara ; e haapao i ta’na Parau. A tupu ai taua hopea ra, eita ïa
tatou e mata'u e e taiâ, no te mea oia te faaora ia tatou e o te fau'
tae i te Metua ra, —
VE A
2
POROtETANl
E a‘6raa no te Fanauraa (25 no Titema 1986)
Ahiri oe IITE I TA TE Atua I HOROA MAI RA. (loane IV. 10. V. m.)
Te faateniteni nei teie reo na lesu i te vahiné Samaria, i te horoa
ta te Ekalesia no lesu e faahanahana
e aita’tu
nei i te mahana fa¬
nauraa O te Mesia.
TUMU I.
-
EAHA TE TUMU NO TEIE HOROA A TE ATUA ?
1,-0 ta’na la aroha faito ore i to te ao.
E mea
maere rahi mau teie
aroha o te Atua i to te ao! E parau
hohonu e te moe rahi. A hi‘o na ra hoi :
a. aita roa’tu ta to te ao e hohoa nehenehe e te au, e au ai teie
aroha o te Atua ià’na. — Parau inau hoi : ua au roa teie nei ao i te
Atua i te mahana i hamanihia’ie ana; e ahiri te taatai tamau i taua
huru ra ! aita ra ; ua faaino te hara i taua maitai ra. — Aita râ te
aroha o te Atua i faarue ia’na.
6. te huru o te taata i to’na mairiraa i roto i te hara, e mea riaria mau ïa, e ore ai e au ai teie aroha o te Atua ia'na. - E mea ferurihia e te taata teie mairiraa i roto i te ino ; e mea opuahi- Aita râ
te aroha o te Atua i faarue ia’na.
^
c.
te au mau ra hoi i te taata hara te utua faahaparaa, te pohe
inaha : aita te aroha o te Atua i faarue ia’na. — Aue te
rahi, te teitei e te aano e te hohonu no te aroha o te Atua e !
mure ore ; e
tumu il te hohoa no taua horoa a te atua?
1.
—
O ta’na la Tamaiti fanau tahi ta’na i horo'a i to te ao.
A hi‘o na i taua horoa'ra: a. e horoa no
nia mai; no ô mai i te
Atua ; e ere i to raro nei, i ta te taata : b. e horoa ora : c. e horoa
tapeapea ore. Ua horoa faarue roa te Atua Ia’na, no tatou... mai te
phatene e tae noa’tu i te pohe Satauro ; ua horoa no te ora, e no te
pohe roa. — Aue ïa horoa e !
Tumu III. TE MEA E MAITÀI AI
A TE ATUA ?
TATOU I TEIE HORO'A
— Eiaha e ite ia’na ma te upoo ana'e, e na
puta o tei tuatapapa i te huru o to’na oraraa i te ao
1. la ite tatou Ia’na.
roto i te mau
nei ; e iteraa hohonu ore te reira, e te huru faufaa ore.
Ei iteraa râ
maitai ai ; ei iteraa aau ; ei iteraa ma te faaroo, e ma te
pee ia’na, e te haapao i ta’na parau. -- O te iteraa ïa e tupu ai te
oaoa e te hàu faito ore i roto ia tatou.
na roto, e
OPANI : II Kor, IX-16. F teie nei, ia haamaitaihia te Atua
to’na ra horo'a, eita é tia ia parau.
ç. V.
i
VEA
POROTETANI
Georges Barff (Puru).
3
>
pohe toa to tatou hoa here, o Puru tane oia hoi o Tihoti Barff,
Haapu (Huahine). O te parau apî ïa ta to tatou hoa, o
Tuteao, orometuà i Fare, i papai mai i te tahi a'enei tau hepetoma. Te
na ô nei ta’na rata: «I te mahana maa, i te 31 no Atopa, i te hora hoê
i te avatea, ua tae mai o Georges Barff i te fare orometuà, i Fare nei. I
taua taime ihora i tupu mai ai te tahi fiva rahi e te puai i nia ia'ha; (e
mahana veavea roa taua mahana ra). Ua imihia te mau ravea'toa, e tae
roa mai i te mahana piti; ua topa rii te hau. I te pô mahana toru, ua
haamata faahou te ahu, eiaha râ i nia i te tino taatoa, o te ouma ana'e;
tamau noa’i oia i te inu pape. — E i te mahana maha, i te ahiahi, ua
faahoi au ia’na i Haapu. la tae matou i reira, i te hora ono i te ahiahi, ua
rave te Paroita ia’na i roto i to ratou rima, e tae noa’tu i te hora e te taime
i mairi roa’i to’na taoto hopea, i te mahana pae, i te 6 no Noema, i te hora
piti i te ao. 1 taua pô ra ua putuputu te Paroita taatoa i te vahi hoê, e ua
faaterehia e matou te tahi tau tuaroi (Mât. 5: 9; Roma 14: 8) — I te
poipoi a‘e ua tae atoa mai o Tauniua e o Taaroarii, orometuà — Na Tauniua i haapao i roto i te fare-pure (loba 7: 10) na Taaroarii te pae apoo
(2 Sam. 1: 27) — E hunaraa hanahana roa — E i taua Sapati ra, ua parahi
noa na orometuà i roto i te Paroita Haapu, e tae noa’tu i te monire, i
Ua
orometuà a‘o no
haapurara’i... »
i teie tavini haehaa no te Atua. E
Bapu metua”, te orometuà tahito roa no Huahine,
te hoà here no Tihoni Wiliamu. Ua purara hoi te rahiraa no te mau huaai
Te oto nei te aau i te haamana'oraa
mootua oia no “Miti
Bapu metua i Oteteralia e i teie nei ao ; ua toe mau râ o Puru nei,
Haapu. E mea maoro roa to’na mau-noa-raa i te toroa diatono. A tae
ai f te matahiti 1925, to’na faataaraahia no te toroa orometuà faatere i taua
paroita ra, ia au i te aniraa onoonoa na te amuiraa porotetani taatoa, tei
here faatura ia’na. Mai reira mai to’na raveraa i te ohipa a to’na Fatu, mai
te itoito e te haehaa o te aau. Te faaile nei te Apooraa Rahi, e tae noa
atu i te vea nei i to’na aroha tumu i te Paroita no Haapu, e i te fetii
tamarii o tei ere iho nei i te metua i te pae faaroo e i te pae tino hoi.
a
Miti
i
E mau parau rii haamaramaramaraa,
no
te mau maitiraa
maiti apîhia’i, e aore ra e faaapî faahouhia’i
diatono. la an i to hoê aniraa tei tupu i roto i te Apooraa
Ei te ava'e no Tenuare e
te hoê mau
Diatono.
4
VEA
POROTETANI
Tuhaa i Apatoerau, te faataataa nei te Vea i te hoê mau
parau tei ore i
laa maitai i te tahi pae.
A — / roto i te
Apooraa diatono no
Titema, e aore ïa no Tenuare, e
faaafaro maitai hia’i te tabula no te feia maiti o te paroita, oia hoi to
te mau diatono, tote mau
taeae, to te mau tuahine, to te mau taurearea tane
( haapaoraa nelienehe) tei taeaehia i te 21 o te matahiti paariraa. E tiaraa
raaitiraa to te mau imi mana'o
(tane, vahiné) ore noa’tu te 21 o te ma¬
paariraa i taeahia. — Oia’toa te feia tei faaipoipo, hou te 21 o te
matahiti (te tane ana'e, mai te mea aifâ te vahiné i ô i roto i te
pupu imi
mana'o). Te mau taata tei reva ê, ter,pohe roa, tei hupehupe roa ino, e
tapu ïa i to ratou mau i'oa. Te feia râ tei taea api mai i te 21 o te ma¬
tahiti, e papai ïa i to ratou i'oa i nia i te tabula.
tahiti
2.
—
Na taua
Apooraa diatono no Tenuare e feruri i
te
diatono
mau
te
faaapihia, e te taeae e au no te toroa diatono, mai te mea e maitiraa
faanavairaa te tupu atoa i roto i te Paroita.
Eiaha râ taua taeae ra ia
o
—
faaite oioihia i te paroita; e mata na râ te orometua i te faaite i to’na
mau
huru i te Peretiteni no te Apooraa
Tuhaa, e na’na e hi'o i to’na mau huru,
ia ore ia hape te maitiraa, ia maiti noa hia’tu.
3.
E ia tae i te Sapati pororaa matamua
(te sapati oro'a no
te orometua e faaite maramarama i mua i te aro o te
na
—
Tenuare)
paroita i te huru
o ta ratou feruriraa
( i roto i te Apooraa Diatono ), ei hi'oraa ohie na te
patoita ia tae i te sapati maitiraa. — Tei te taatâ râ hoi te mana'o, i te
hopea.
pae
4.
E
piti sapati pororaa; e ia tae i te toru o te sapati, o te maitiraa
ïa, ia oti te pureraa avatea.
—
5. —E
mea
tia
roa
i te feia ruaù,
lumu ite-maitaihia to ratou, ia
paari roa, pohe ma'i,
e
fifi rahi
papai i ta ratou tiketi i roto i te hoê vehi
rata, hapono atu ai i te orometua, na roto i to ratou iho diatono, i te
sapati maitiraa, E na te orometua e tuu i taua mau tiketi ra i .roto i te
pueraa.
6.
no
e
—
E mana te maitiraa:
te rahiraa o te feia maiti
mai te mea, ua roaa mai i
a] mai te mea e ua tae mai teafa ehoêvaehaa
(e aore ra, no te mau tiketi i operehia); b]
te feia
e
tuuhia nei
i roto
i te
maitiraa, te
afa e hoê vaehaà no te mau tiketi tei tae mai.
E aita taua
na
vahi i
roaa
mai, aita ïa te maitiraa
i te piti o te raveraa i te sapati
pao noa
7.
—
i mana:
rave
faahou
i mûri iho. E ia tae i taua raveraa ra, haa-
i te reo hau, maiti ai i te reira.
Te ui mai nei te tahi: ia maitihia te hoê diatono
apî ei mono i
pohe, e au anei ia tuu faahouhia taua diatono apî fa i
rptp i te maitiraa faapîraa, i te matahiti e tano ai te faaapîraa o te diatonq
te hoê diatono tei
ta’na
5
POROTETANI
VEA
nei, mai te tiai ore e ia noaa mai e pae matahiti no fana
apî, i nia i to’na toro'a? Pahonoraa. E faaapîhia te diatono apî
pei, ia au i te tiaraa e te tau no le diatono i pohe, ta’na e mono nei.
e
mono
diatono
e
e
O te huru ïa no teie nei maü parau rii liaamaramaramaraa, ia papu maitai
ia ohie te mau raaitiraa diatono e vai nei; e na te mau Apooraa Tuhaa
haamana roa i te
maitiraa i ravehia i roto i te
mau
mau
paroita.
Ta tatou piri api (Hi oraa rê).
Te faaite faahou nei te vea i te huru
ei imiraa
ta’na
na
mau
hoa
e
la val te parau-raa-hia,
reo
faaitoitoraa
o
le piri
api e tuuhia nei,
rahi :
rave
i roto 1 te faufaa tahito, te
e:
A fia, e aore ra ; A fia mal, e aore ra ; A fia I nia, e aore ra :
A fia I fena na, e aore ra: E fia oe I nia, e aore ra: a fia
oe i nia, etc—
Faanaho maitai i te
E OPERERAA
mau pahonoraa: faaite i te mau irava.
RÊ: 1 aratai bibilia, 1 bibilia nainai, 2 Tihoni
Wiliamu, buka a'oraa, etc. etc.
E rave rahi te
pahonoraa lei tae mai; te faaite nei râ te Vea
hape rii paha te tahi pae o tei mana'o e: hoô noa iho pa¬
honoraa e maitai ai; e mea hape te reira, no te mea te tiaturihia nei e : ia rahi te mau irava pahonoraa.
Ei te ava'e fepuare e faaitehia’i te hopea o teie piri. — A rohi,
e te mau hoa no te Vea;
hapono-mai i te hopea o ta oe mau
imiraa. la hinaaro noa’tu te feia vea ore i te tamata i teie piri,
e: ua
ia hoo ratou i te vea
na
mua
a‘e
e
tia’i.
*
*
*
Parau faaite
Te faaitehia nei te feia’toa,
e mau parau ta ratou i vaiiho ia
Moreau, peretiteni i pohe aenei, e: ia haere mai ratou e tii e rave
faahoumai i taua mau parau ra, no te mea te hinaaro nei Moreau
vahiné e faahoi i te reira i to ratou mau falu.
(Parau ferma,
parau tivila, buka no te Afata Faaapu, buka moni-pension na te
—
hoê mau faehau, etc. )
loane Taravino
No te rahi
o
ta’na
mau
ohipa, e no te teiaha o ta’na mau hopoia, ua
tupi} to Taravino ma‘i rahi. Area râ hoi, e ere iho â Taravino i te taata
VEA
6
POROTETANI
ma‘i
tino maitai, mai te matamua mai â: e
opu
Aita ïa huru ati i faarue ia’na i te mau tau atoa.
e te hoa (mamae upoo).
la tae râ i te matahiti 1559,
e mau ma‘i apî tei tupu faahou mai: mai te rumati, e te mamae o te
tua, e te pihaé toto na roto i te hota tamau o tei faaivi roa i to’na tino
araraa pô, e te tautoora, e te
faaherehere oreraa ia’na, na te
râ o ta’na mau ohipa
mana'ona'oraa, e te haapaeraa maa, e te
reira i faaoioi maite mai i to’na polie.
iti. — Na te rahiraa
Ore noa’tu taua mau ati mamae rahi, aita
faatere noa oia i te Haapa'oraa faaroo i Tiniva;
oia i faarue i te ohipa: ua
te a‘o noa ra i te fare pure;
rahi; te papai noa ra i te mau epii Paratane, i Eremani, ei haa-
te haapii noa ra i te mau pipi e rave
setole i te mau taata e rave rahi i Farani,
ei faaitoito ia ratou.
to’na paruparu i te pae o te tino, aore
nehe ia’na ia haere na raro noa, i ta’na ohipa; e mea
maramarama e
atura i neheamohia i nia i te
No te rahi râ o
parahiraa.
I te matahiti 1564,
te fatata roa ra te pohe o teie
faarue i teiènei tino pohe e
ore i pihaiiho i to’na Fatu.
aito, o tei oaoa i te
te mauiui rahi, mai te faaô i te faaearaa mure
I te 2 no fepuare i taua matahiti ra, ua
a te mau Arii; i te ahiahi iho, o
a‘o oia i ta’na a'oraa hopea no
to’na ïa haapiiraa hopea (no Eze-
te buka
chiela) e i te Sapati (6 no fepuare) ta’na Ta a'oraa hopea
No te paupau rahi o to’na aho, ua
te oto rahi te mau taata i te fare pure.
raa.
I te 2 no Eperera, ua farerei
i te fare pure-
motumotu noa taua a'oraa ra, e
oia i te Oro'a Euphari, i te Sapati Tiafaa-
tapa'o e piti,
1 te 25 no
Eperera, ua tutuu oia i ta’na mau faufaa rii, oia hoi: e 225 tara, no te
fare haapiiraa, no te feia rii veve no Tiniva, e no to’na mau fetii rii.
Haamata’tura oia i ta’na mau aroharaa hopea. — Ua farii oia i te feia
te Oire, te mau melo no te Apooraa Oire, e ua faaite oia ia
ratou i te rahi o ta’na ohipa i rave i te imiraa i te maitai tumu no taua
Oire ra; aita râ i roaa maitai e ua tatarahapa oia i taua vahi ra.
Ua farii atoa oia i te mau orometua no te oire, no Tiniva; e farereiraa
toetoe rahi, e te mihi. Ua faatia Taravino io ratou i te huru o te haapa'oraa
faaroo i Tiniva i to’na taeraa mai. < la'u i tae mai i roto i teie ekalesia,
hoê â huru e: aore roa e ekalesia. Te a'o ra te mau orometua, tira’tu ai.
Aita
râ e apî no te aau, aita e tauiraa varua. To'u faaearaa i onei, e
ana'e ïa; ua hope te mau parau tahitohitoraa e te mau faariariaraa
te enemi; ua tamata ratou i te pupuhi ia'u. Ua faahae ratou i te mau
uri, ia amu ratou i to'u ahu e to'u avae, e ia pohe au i ta ratou man ravea.
Aita râ.
I teienei râ, te ani nei au i te Atua e ia faaoromai oia i to'u
ino e to'u faufaa ore, ua ite râ oia e : ua aahia te matau la’na i roto
i to'u aau.
Na roto i taua mau mahana hopea no’na, te u'ana ra te ma'i, te potopoto
te aho. Aita râ oia i aueue. Te parau noa ra to’na vaha i te reo
te papai Salamo: ua mamu noa vau, aore ta’u vaha i parau, no te
mea, na oe i rave mai. Teie atoa te tahi reo no’na: E te Fatu, te tupaipai
nei oe ia'u; aita râ vau e peapea nei, no te mea, na to oe rima. — Atire!
oia i
houraa; ua amohia oia i te fare pure, e ua rave
na
mai te oaoa rahi o te aau, ino noa’i to’na tino i te ma'i. —
no
mana
roa
aroraa
a
—
mau
>
noa
no
ra
VÈA
POROTETANI
1
I le 27 no Me 1564, to’na ïa îaarueraa i teie nei ao, i te hora 8 i te
pô, mai te hau. E 55 noa iho matahiti. — E ua tanuhia oia i Tiniva iho.
Aita oia ihinaaro e ei piha unauna e te hoo rahi ; ei iri uouo noa, e
aita’toa oia i hinaaro e ia tapa'ohia to’na vahi tanuraa i te hoê mau ofai
tapa'o taa ê: eiaha mau ia tapa'ohia, mai to te feia rii noa. E ua haapa'o
hia lo’na hinaaro. No reira, aita roa’tu i taa, i teie nei â. e tei hea to’na
vahi tanuraa, i te aua rahi tanuraa taata i Tiniva. Te huru ïa o te poheraa
O
teie aito
no
lesu-Mesia.
Ei iauiururaa I fe Hepetoma-pure
no te Amuiraa Evanelia
no teie nei Ao taatoa.
(3 e tae atn i te 10 no Tennare 1937)
Ei teie mau mahana e haponohia’i te mau lumu-pure no te
Hepetoma-Pure I te mau orometua e i te mau auvaha paroita.
la faaineine-maite-hia taua ohipa tumu ra, tei riro ei tuaroi mâtauhia e to tatou mau tiipuna faaroo (ejva ahuru ma iva to’na
matahiti i teie nei), e ia hee mai, i nia iho ia tatou e i to te ao
taatoa te hoê mau maitai taa-ê-roa, no ô mai i te Atua, i te mata¬
hiti 1937 e fatala mai nei.
E mau parau rii orauaraa teie, ei tautururaa i te mau oro¬
metua e le mau faatere. (Na Moreau, Peretiteni i polie, teie mau
haapiiraa nehenehe).
Te huru o te pure e au iapurehia: Eiaha ei pure faaue-noa-hia,
tei tamau-aau-noa-hia. Ei mau pure-onoono râ, mai to te taata
tei uana to’na hinaaro i te ora o ta’na mau tamarii. Mai ta lakoba i te pape ra ia laboka.
e
la operehia'le mau tumu pureraa i te feia i faataahia na mua
a‘e, e tia’i; ia nehenehe ia raton ia feruri na mua a‘e e: eaha
ta raton e ani i te Atua.
Na nai e pure? Na te taata tei faataahia i roto i te Apooraa
paroita. la oti ta’na, tiai rii maa taime iti poto, peneia'c o te hi¬
naaro atoa te tahi taeae, e aore ra te tahi tuahine i te pure, i
nia i teie tumu-pure. E aita e taata i pure mai..., haapao ïa i
te piti 0 te tumu-pure... E na reira noa’tu. Aila’loa teie faataaraa
e
e
faahepohia nei.
SABATIi te 3 no Tenuare 1937. ïe anihia nei te mau orometua
ia a‘o ratou i te hoê no na irava o tei faataahia no taua sa-
pati ra.
(Ei te ava'e Tenuare e faahope ai)
parau rii Api
1.
noa
e
—
Te taniaH orurehau i Panioia. Te u‘ana noa nei teie auahi, e te riaria
nei to te ao atoa, mai te ravea ore. Aita i tia te maru e te hau i na pae
piti, e inaha hoi : e mau taeae toto hoê ana‘e, e te reo hoê, e te nunaa, hoê.
è
VÉA POROtETAÎSfl
Te tamau noa nei te aroraa rahi no Madrid ; e aroraa faaherehere ore. E mea
taa ore: tei ia vai te rê, e tae roa mai i teieiiei. Te nünii
noa nei te mau
pahi reva i te auahi iio nia mai, i nia i te mau oire; te paapaa nei te mau
tare; te polie rahi nei te taata, te vahiné e te tamarii ; te iuoroa nei te mau
ohipa unauna e te roo rahi no te mau anotau tahito; e rehu auahi ana'e te
hopea. — Mai te mea ra e: o te feii, te orometua rahi no te tau hopea nei,
aita e ture faahou no te aroha.
Haapa‘o i te mouraa o te taata! E inaha, i
haere mai nei hoi lesu e huri i te patu faataaêraa i
ropu ra, e faaore i te au
ore i
rotopu i te taata, e te mau nunaa. (Eph. II, 14-15).
E
noa
ohipa rahi ta te Hau Farani i te parururaa
i nia i to’na otia. Te ara nei râ hoi.
ia’na iho i teie aiiahi tei ama
2. Te anihia nei te Vea, e faaite e;
na.Audemar, taote raau e te tâpû
ma‘i hi‘opo‘ahia no Paris, na’na roa’tura e fàgtere e e
haapa‘o i teiençi i te
ma‘i apî, i te purumu i tahatai a‘e i te aroa Ameli. E ohie atura ia’na ia haamâmâ i te moni no te hi‘opo‘araa e te
rapaauraa i te mau ma‘i rapaau noa,
e no te tâpûraa hoi e no te faaearaa i roto i taua fare ma‘i ra.
E haamana‘0
oia i te tiaraa taata rii.
3. üa faaroohia e: ua tafetiahia to tatou hoa
here, o Taute tane, tavana i
Pirae, ite fetia hanahana, e te Hau Farani. Ua fatata e maha ahuru matahiti,
0 to’na mauraa i te toro‘a tavana, i Tahiti nei. Ua mauruuru roa tatou i te
reira
parau api.
4. Ei te 3 no
Pirae.
Titema, i te hora 10 (inahana 4) e tomohia’i te Hiero api i
5. Ua tae mai te Kalena rahi (matahiti'
1937) no teTaite Orometua no Paris.
E te hohoa hoi i nia iho. Hoê farane. A ni mai.
6. Ua tae atoa mai te Kalena note amuiraa feia taio-Bibilia 1937. E 2
pene.
Ani mai. Ua tabulahia te mau tai'oraa no te
pureraa fetii, etc.
7. la tia i te Fatu, e baponohia te Kalena no te Ve;i
Porotetani, i te ava'e
i mua. E mata na ra te mau boa taupupu, o tei ore â i aufau i ta ratou vea i
te matahiti 1936,. .i te aufau i taua utua ra. Eiaha e haamarirau noa! E ere
i te mea au e ia rave noa bia te vea mai te tauturu ore ia’na. No
reira, faaoti
i teie taraliu iti, i teie ava‘e hopea, a tomo ai tatou i te matahiti
api, mai te
tiamâ.
.
8. Te feruri nei te Ilau Farani i te hoê utua moni
e
faautuahia’i te mau
faaipoipo ore, e te mau ivi-vahine tamarii ore.
9. Ua faaroohia e: ua faaoti te Apooraa oire, i
Papeete, e: e mairihia te hoê
purumu api i Papeete, i te i‘oa ra: Octave Moreau, ei haamana'oraa i ta’na
.ohipa i rave i Farani, i te mau tamarii faehau no Tahiti, e ei haamauruururaa
tane
ia’na i te
mau
huru ati ta’na i tauturu, i Tahiti nei, mai te hi‘o ore i te huru
haapa‘oraa faaroo. Te faaite nei te ve‘a Porotetani i to’na mauruuru i te
Apooraa oire no to’na mana'o nebenehe. Te feia e hinaaro i te hoho'a no Moreau ;
0
te
ani
noa
mai : 1 toata e pae pene.
Ittonî fauïuru i fe Vea
Papeete: Teave a Pani: 5 farane; Fautaua: Teîaumarama v. :
5farane; le tahihoa; 5farane; Makemo: Taaroa : 15 farane;
Ruamata: 10 farane; Faaa: Madame Leverd : 10 farane.
V. :
la amuihia: 50 farane.
MAURUUIIU.
Imprimerie eue. f.juventin, — rue du c< destremau - papeete, tahitj.
Fait partie de Vea Porotetani 1936