EPM_Vea Porotetani_193611.pdf
- Texte
-
Te 36
0
AITA’TU
NOVEMA 1936
te Matahiti
E NIU E TIA I TE
HIA RA,
Mesia RA O lESU.
HOO I TB MATAHITI
Ch. VERNIER,
e
Hihi 11.
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
OIA HOI TE
Maitihia
—
—
I Korinetia 3,11.
HOÊ: HOÊ TARA
Directeur-Gérant.
te Atua (Romaviii:33.)
E ava‘e maitiraa teie. Ei te 8 no Novema nei e maiti ai te rnau
taata tiaraa farani, i Oteania farani nei, i te hoê auvaha, ei auvaha
no te fenua nei i te aro o te Apooraa Rahi no te mau Aihua-raau
farani, i Paris. E ani tatou i te Atua ia tau mai to’na varua i nia i
maitihia i taua mahana ra, ia parahi hauti orehia
tatou, mai te hau, e te parautia, te paieti e te tura. ( I Tim. II. 2. ),
ia tere to tatou fenua i mua, i roto i te maramarama e te tiamâ. —
E maitiraa ê râ ta te irava e parau nei.
te auvaha o te
I.
-
NA VAI TEIE MAITIRAA, TA PAULO E PARAU NEI ?
1. E ere ïa
i ta te taata;
na
te Atua râ.
Te huru o te feia ta te taata e maiti nei ei auvaha na ratou i te
aro no tera apooraa e no tera apooraa, e feia taa ê ana'e ïa. Feia taa
ê, na roto i to ratou maramarama, e to ratou mau tiaraa teitei; feia
taa ê na roto i to ratou ite hohonu, e to ratou aravihi i te parau ; feia
taa ê na roto i ta ratou mau faufaa ; feia taa ê na roto i te roo o ta
ratou mau ohipa; e feia taaê na roto i te mau fafauraa parau maere
rahi ta ratou e fafau nei, ei umeraa i te mana'o o te taata, etc..
e maiti nei- Eita te Atua e hi‘o i te
te aau rà ; eita oia e hi‘o i te huru no te toro‘a
e no te faufaa, o te feia ta’na e maiti nei, o to ratou râ mana'o itoito,
e to ratou aau paieti, e to ratou hinaaro i ta te varua.
Na’na i maiti ia Levi (Mataio) raua o Zakaio: e feia faufaa ïa,;
na’na hoi i maiti ia loane ma, e ia Petero mâ ; e feia ravaai e te veve
e te maua ; na'na i maiti ia Paulo, e inaha hoi, e enemi oia no te
Satauro o te Mesia i mua ra ; aita oia i hi ‘o i te huru o te iri o te
taata (e iri uouo anei. eiri ereere anei): ua maiti oia i te Eunuka no
te arii v. no Etiopia, no Kaneta... no te mea i roto i to’na basileia,
e hui arii ana'e, e autahua, e nunaa mo'a. Te huru ïa o ta’na maiti
raa i to’na pupu taata, ei auvaha no’na i te ao nei.
E
mea
huru
ê
roa
te feia ta te Atua
rapae au noa, o
2
POROtEtANl
VK’A
II.
Te
TE TUMU NO TEIE MAITIRAA.
-
1. O te
faatupuraa ïa
to’na basileia.
%
maitiraa auvaha ta te taata
mau
faatupu nei, ei faufaa ïa no
fenua, i te pae tino. E imi raton i te mau ravea ia tere te fenua
i mua, i te pae o te tino : ia maitai te mau purumu, te mau
eaturu;
te mau uahu ; ia maitai te hoo o te puha, e to te vanila, e to te
pârau
etc., ia maitai te mau haapiiraa tamarii; ia utuutuhia te feia ma‘i
e
te
etc.. Aita â râ i itehia te hoê auvaha
o
tei imi i te
taiata
e
faaoreraa i te mau fare ava, e te
te hupehupe rahi o tei -faaino i te nunaa tahiti,
to tatou fenua nehenehe roa
E
te
e
te
mau
te
patoi
ohipa
parihia’i
ravea no
etaetaraa i te ava, e te
mau
e
ratere !!
ê ta te Atua mau auvaha : ei faufaa ïa no to’na basileia i
nei ; ei faatupu i ta te Varna, e ei faaore i ta te tino. Ta te tino
te faaturi ïa, e te poreneia, te mau peu faufau, te taiata, te
mea
ao
ra: 0
haamori idolo, te tahutahu, te tairoiro, te tama‘i, te mârô, te iria,
te amahamaha, te taparahi taata, te taero ava... Ta te varua râ: o
tehinaaroïa, te oâoa, te hau, te faaoroma‘i, te maru, te maitai^ te
faaroo. (Gai. 5: 19-23). E ao to tatou, ia maiti hia tatou e te Atua, ei
auvaha
no
to’na io‘a i te fenua nei.
OPANI: I Petero, II.
nunaa
mo‘a,
e
—
E ui maitehia outou, e autahu‘a arii, e
feia hoohia.
Faatiaraa i te PIRl
E iva
pahonoraa tei tae mai
te aYa‘e i mairi aenei.
no
te piri o tei
no
mau
irava
rahi ta te hoê pae. Teie te tahi hohoa maitai:
au
Te upoo\
irava tei tano maitai i te
na oe :
i te hoê
Kol. 1-18: Oia hoi te
melo
mau
upoo o te
tino
faaite mai
te tino.
no
—
E
na
mau
ra;
Te mata-. Heb. XII-2: Ma te tiatonu maite to outou mata ia lesu.
Te
Luka XXI-18: Eita
rourw.
upoo e
Te faria: Mas. XV-31 : Te taria
i te
.
râ te hoê io
roa
rouru
o
to
outou
na
moê.
parahiraa i roto i te feia paari
Te ihu : Sal. CXV-6
: e
Je vaha
:
:
losua 1. 8
e
faaroo i te a‘o
e
ora‘i ra, e tia ia
ra.
ihu to ratou, eita râ
e
hô‘i.
Eiaha te buka-ture ia taae atu i to vaha.
Te arero'. Mas. XV-4: Te arero parau maitai ra, e raau ora ïa;area te
arero
parau
area
ino
ra, e
mauiui ïa
no
te
varua.
Mas. X-4 : E veve to’na to tei
te rima o te itoito ra, e tao'ahia ïa.
Te rima
:
Te rimarima : Mas. VII-3
:
rave
i te
ohipa
ma
te faatau
E taamu i ta’u nei ture i nia i to rimarimà
;
rn.
VEA
3
POROTETANI
Sal. CXXVII-3 ; Ta te opa i fanau ra. e utua ia.
: Te neheiiehe o te avae o te vea i nia
hopoi mai i te parau maitai ra. . .
Te opu :
Te avae; Is. LII-7
-ï’
tei
O
E
uru roa
o
rahi alu
rave
a
i te mouaj
maitai, tei ite hia mai, e ua mauruTei tano roa : O Elena vahiné ( Papeete ),
te mau irava au
hia. Teie râ te faataaraa :
( Papeete ).
maitai roa: Haamoura a Huitoofa, e o
Tara vahiné
E
mea
Arii
rua
E
Hauarii tane, e o Mahu-
(Papeete).
itoilo‘toa : o Tehuiarii
mea
Germaine Alexandre
(Pirae), o Tiamata a Fiu
( Faaa ) e o
Mauruuru.
( Papetoai ).
faaitehia'i ( e aore ïa i fepuare 1937 )
IA VAI TE PARAURAAHIA, I ROTO I TE FAUFAA TAHITO, TE
REO FAAITOITORAA E: A fia i nia. (e aore ra: E TIA OE I NIA,
e aore ïa : A tia, e rave. E Faanoho maitai i te mau pahonoraa, a faaite i te
irava. E opereraa rê to teie piri : e hitu rè\ 1 aratai bibilia ; 1 bibilia nainai ;
2 Tihoni Wiliamu ; 1 buka aoraa, 1 carnet ; puohu vehi rata ! Faailoito i
te imi e i te pahono mai, to Tahiti, to Raro, to Nia, e to Nuu-Hiva roa.
TE PIRI API. I te
matahiti api
e
F^éformaîion ( Reforomatio)
Te
matahiti atoa, i te sapati matamua no novema, te haapa'o
porotetani i Farani, e i Europa, i te OfO'a no te
mation, mai te haamana‘o e te faahanahana i reira, i te
i
I te mau
te mau
Ekalesia
nei
Refortauiraa rahi
Taravino, e o tei
i Europa i te anotau no Lutero e no
faaroo i nia i to’na niu mau : o lesu-Mesia, e te
Parau a te Atua. — Te ma'ua rahi nei tatou i te huru o te tupuraa o taua
tauiraa rahi, e te mau maitai ta’na i faatupu mai, i mûri a‘e. — No reira,
e tamata tatou i te tuatapapa rii noa i te reira.
I.
TE EKALESIA, HOU TE TAU NO TE REFOROMATIO.
varua
tei tupu
faahoi i te haapaoraa
—
rahi
haere
to’na pape i te rahiraa e i te hohonuraa. Teihea to’na tumu ? Tei lerusarema ïa, i te mahana Penetekose. O te pû ïa no taua pape o tei lahe
tia i te pae o te mau fenua no te Hau Roma e i te pae no te mau fenua
tuatapaparaa parau no te Ekalesia Chresitiano i te anapape
oramahia e te peropheta ra, e Ezechiela (peneXLVII) o tei
E au te
tei hi‘o
noa
etene. E
*
Te tau upootiaraa, oia hoi te tau no te mau aposetolo. Te
nei na aposetolo tino-12, i mûri a‘e i te Penetekose, ei faatia i te
faaueraa mana no te Fatu (Ohipa 1: 8). — Te taati nei te Aposetolo ra, o
Paulo ja ratou, e na’na i afai j te Evanelia i- Europa. — E mau eka|esia
a. —
^
purara
I
'1^
■
.
piti tau i reira:
4
VEA
POROTETANI
faahiahia rahi tei tupu i reira, i Asia-Iti, i
Makedonia, i Ahaia, e i Roma
hoi. Teie râ, ua tupu atoa te auahi o te hamani ino
( Nero ma) e e rave
rahi te feia Teresitiano tei
pohe roa, i te pohe riaria, ei ite ia lesu-Mesia.
I te matahiti 320
o
haapaoraa teretitiano:
turu tumuraa râ.
revaraa
te
Fatu, to te hoê emepera no Roma fariuraa i te
Totatino ia.
Aita’tura e hamani ino raa, e tauNa Roma’tu te mau monati e te mau
o
—
—
a‘o i te Evanelia i te
e
tahito, Paratane, Eremani)
oire rahi
fenua
h.
i te
no
te Hitia
—
te râ
o
epikopo te
mau
fenua
no
No te reira tau
—
riroraa ei
pû
te Tooa
atoa to
no
te râ
(Farani
Constantinople —
o
te Ekalesia
no
taua pae
ra.
Te tau ropu
(i mari mai). Ua riro te mau fenua etene no Europa
haapaoraa teretitiano; e mea papa'u ê râ to ratou faaroo; e haamoriraa
—
rapae noa. E ua tupu rahi atoa te
râ: hoê â tupuraa te mau
ora o
te Ekalesia i te reira tau.
hape. No te rahi
i rahi atoa’i te
mau
O te tau atoa ïa
peapea, e te mau
o
te
tarnaM,
manu o te
e
te
mau
mau
—
Teie
pope arii,
ohipa pi‘o.
Mahomet, te taata arabia tei haamau i te haapaoraa
tei fatata taua haapaoraa apî ra i te parare mai, i
Europa. —
Ua patoi etaeta te mau
pope no Roma i taua haapaoraa ra; no reira i
mahometa,
no
e o
faatupuhia’i te mau Croisades, oia hoi teie mau tere taa ê roa no te feia
faaroo papaa tei haere i te fenua no
lesu, e patu i te haapaoraa mahometa
i rapae, e e haru faahou mai i te fenua
mo‘a.
Aita râ te haapaoraa
mahometa i pohe i te reira, e i te
—
hopea a‘era, ua parare ïa i Asia-Iti, i
Initia, i Aferita e i Turitia. Te mana noa nei â i reira.
Inaha hoi, na roto i taua anotau
arepurepu rahi e te anoi, o tei haa-
viivii i te tiamâ
o
te Evanelia mau, na
faatupu te Atua i te hoê
aito
mau
i nia i to’na avei'a mau, oia
mau aito ra: te mau namua
o
roto i te
mau
tumu politita
—
ua
tei tamata i te faahoi mai i te Ekalesia
hoi i to’na tiamâ matamua: ua mairihia taua
te Reforomatio. O
Jean Huss ïa, i Europa
ropu, o Wickleff i Paratane; o Petero Valdo, i te vahi mou'a
( Alpes ) e
o
no
Savonarole i Italia.
II. TE EKALESIA 1 TE TAU NO TE REFOROMATIO.
Ua ite tatou i te huru
te anapape : i to’na pû ra, e mea mâ roa ïa
;
to’na tere, te faauta nei oia i te vari e te mau
huru peu repo, e reru ai oia. O te huru atoa ïa no te Ekalesia
teretitiano,
I te reira tau, ua huru raoê roa te Bibilia oia hoi te
Farau a te
ia tae râ i raro,
e ua
mono
ia
o
maoro
hia te haamoriraa
varua
e
te parau mau no te
hoê
Atua;
Evanelia, e te
mau tiaturiraa hape e te
auore, mai te hooraa i te hara i te hooraa
moni, te haamoriraa i te paratenia ra ia Maria, e te feia-moa, e te mana
o te pope arii etc.
.
.
No reira te Atua i
faatupu ai, i te
mau
vahi
e rave
rahi, i te hoê
taafa
mau
Ekalesia,
e te maramarama o tei tamata i te taui i te hohoa no te
i te faahoi ia’na i nia i to’na hohoa mau, oia hoi te hohoa o
paieti
e
te Evanelia hanahana
oia hoi:
5
POROTETANI
VEA
o
no
lesu-Mesia. O ratou te mau aito no te
reforomatio:
(1483-1546) i Eremani; o Taravino (1509-1564) i
Lutero
Tiniva; o Zwingle ( 1484-1531) i Helevetia; o Tyndale raua o
Knox, i Paratane e i Ecosse.
Te tahi râ ravea rahi i ohie ai te ohipa a teie mau aito — na roto i
te opua e te paari hau ê a te Atua — o to te auri neneiraa itea raa hia
(1450)— na te reira i haaparare i te ite i te Parau a te Atua. — No
te reira tau te parau raa hia te parau: Porotetani. — I reira’toa to te Eka¬
lesia Katolika tahooraa i teie ohipa, na roto i te hoê mau tama'i riaria rahi.
I Farani ua manii rahi roa te toto o te feia porotetani, e i te mat. 1585,
Farani
e
i
faaorehia
ua
te feia
e
te Hau Arii te mau parau
porotetani i
mua ra.
mai i te orure-hau rahi
roa
E
no
faatiaraa tei faatia rii noa hia i
ua vai noa te faaino
te matahiti 1789.
i nia ia ratou, e tae
111. I MURI A’E 1 TE ‘TAU NO TE REFOROMATIO.
1 mûri a‘e i te
reira,
e
toru atura haapaoraa tumu tei tupu: Te Haa-
paoraa Tatorika Roma, te Haapaoraa Heleni, te Haapaoraa
mea huru faatura maitai te tahi i te tahi, eiaha râ i te mau
vai
noa
i te tahi
nei â te
mau
mau
ati
e
Porotetani. E
vahi atoa. Te
te faaoromai rahi no te mau ite no lesu-Mesia
fenua.
Ua amui te mau ekalesia porotetani, i te mau tau i mairi a'enei, no te
tamata i te faatupu i te Evanelia no lesu i roto i teie nei ao, i Aferita, i
Asia e i Oteania. — E ua riro te mau ravea maramarama rahi no te anotau
hopea nei ei e'a ohie no te tereraa o te Evanelia i muâ. — E nuu rahi
orometua tono teie e vai nei; ua iti i te 60.000. Te hinaarb no te mau eka¬
lesia porotetani: ia tahe noa taua pape rahi ra e tae noa’tu i te hopea o
teie nei ao, ia au i te tohu a Zekaria : E tupu to’na hau mai te tahi miti
e tae noa’tu i te tdhi miti, e mai te pape mai e tae noa'tu i te hopêa
0
te
fenua.
Eiaha ia tiai noa^ a maoro...
Ua tuturi te hoê taata i raro i pihaiiho i te hoê menema i roto
aua ma‘i e te tat noa ra oia i te parauraa e ; Aue, e to'u taeae
e, aue e to’u taeae e ! E inaha ! ua fa malra te tahi melahi i mua
i to’na aro, hio-aroha maira ia'na ma te ui mai ia'na i te tumu
no to’na ati. Teie hoi te huru no ta raua paraparauraa ;
Te Melahi : Eaha oe e oto ai ?
i te
Te taata: O to’u ïa taeae iti teie tei taoto i roto i teie mene¬
I te tau i ora’i oia, aita roa vau i haapao maitai ia’na. I teie
ma.
nei râ, ua ite papu vau
ia’na ra¬
i to’na
mau
maitai
e te
ie melahi: E nahea hoi oe, mai te mea e
taeae ia oe na?
rahi
o
ta’u hara
faahoihia mai teie
VEA
6
POROTETANI
Te taata: Eita roa vau e parau faahou atu
parau e mauiui ai to’na aau, e faaite râ vau
to‘u here na roto i te mau mahana’toa.
ia’na i te hoê mau
ia’na i te tapao no
Te melahi: E hoi haapeepee oe.i to oe tare e na reira’tu
fetii e to oe mau taata tupu aloa ; te vai ra hoi te
oe mau
ai i to
maha-
pohe atoa’i raton.
haapii-atoa-hia tatou e teie aamu iti, e raaitai ai. la tupu te mau
tanuraa ma‘i, te farereihia nei te mau fetii tei tatarahapa roa no te
mea aore ratou ihaapao maitai i te taata pohe i te taime i ora’i oia.
Eiaha hoi tatou e tia‘i i te mau mahana hopea no te haapao i te ture
na
e
la
e note faaite atu i to tatou aToha mau i to tatou
tae noa’tu i to tatou mau fetii atoa. Aita roa tatou
evanelia
tua
e
feia mei ite i te
taime e taa e ai ratou ia tatou, la raaoro tatou, aita’tu ai ravea to
tatou, maori ra te tatarahapa faufaa ore noa.
Pohe
rioâ... te parau noa mai ra.
1. Ua faaroo atura to Farani i te parau no te poheraa o to
tatou hoa here, no Moreau t., Peretiteni. Te papai mai nei te hoê
faatere no te Taiete Metua no Paris: «la haamana'o vau ia O.
mea e, o te hohoa no te Tavini oaoa o te Fatu,
E tavini haehaa hoi, o tei ore i imi, e hoê iti
Moreau t., mai te
ta‘u
e
hi‘o nei.
a‘e, i te mau tiaraa hanahana; e tavini haapao maitai râ, o tei
haapao maitai i te mea iti, e te mea iti roa; e tavini o tei taamuhia i to’na Fatu e i te feia’toa i to’no hia’i oia e to’na Fatu;
e tavini no te mau taime atoa, e no le mau huru ohipa atoa,
noa’tu e mau ohipa rii haehaa roa, e tavini aau paieti rahi e te
î i te aroha motia ore...»
Ua papai atoa mai te Peretiteni Rahi no te Taiete, (Mr Merle
d’Aubigné ), i te Apooraa Rahi e i te mau Ekalesla Tahiti, i te
aroha tumu, e te oto amui no te Taiete faatupuraa Parau no Paris,
e
te hui faaroo o tei hinaaro 1 te
no
Basileia
no te
Atua.
Terepo (te aito no te moana) tapae faahouraa mai i
ava'e i mairi a'enei, ua faaroo oia i te parau ho te
poheraa no Mehao or.. Ua oto lo’na aau, no. te mea ua màtau
oia ia’na i Borabora. No reira Terepo (Mr Gerbault) i papai mai
ai i te faatere o te vea nei i te maa rata iti i mûri nei:
2. I to
Tahiti, i
na
Yacht ((Alain Gerbault
Mai teie
ia oe, no te
«
0
y>.
I te 10 no Atopa IgSô.
mau hepetoma i mairi aenei to‘u hinaaro i te papai
faaite ia oe i te rahi o to‘u mauiui-aau no te poheraa
Mehao, orometua.
Ua mâtau
roa vau
ia’na, mai mua roa mai, i te fenua ra i Pora-
te fenua tei herehia e to‘u aau, e tei reira’toa te hoê mau
rahi no‘u, i roto i te feia maohi. I to‘u faaearaa i
Porapora, ua nehenehe ia’u ia ite e ia mauruuru i te afaro rahi
no te aau no Mehao, to'na maru, e to’na manao hau. No roto mau
pora,
hoa
e rave
i
POROTËÎANÎ
VÈA
ola i taua pupu
taata maohi o te ite roa i te faatere i to ratou
iho fenua, ahiri ratou e titan hia mai.
E mauruuru vau ia faaite oe i roto i ta outou vea, i te hui taata
porotetani taatoa
vai i te feuua Porapora, i Matuita, i Maareva
e amo nei, i roto i te ati peapea
e
etae noa’tu i
Rapa, i te tuhaa ta'u
rahiteitupai iho nei ia’na. »
Ua
te vea i te farii i teie rata nehenehe roa no
tei faere rahi i te taata tahiti.
mauruuru roa
te aitoote
moana
Tomoraa tare pureraa i îe mau fenua i rare.
I te mau fenua i Raro nei, ua faaotihia te ava'e no Tetepa e
ua haamatahia te ava'e no Atopa na roto i na tomoraa fare pure-
e to Aiai (Tahaa). K ere o Faaroa
Aiai i te Paroika mau, aita hoi te tahi orornetua e faaea
tumu i taua na vahi ra, e aita’toa te oroa euphari e haapaohia
i reira. Teie rà, no te atearaa, aita to Faaroa e amui 1 te Paroika
no Avera i te mau
sabali atoa maori ra i te sahati oroa. I te
mau sabati haapae, te haapao nei ratou i te mau pureraa’toa mai
to te poipoi e tae noa’tu i to te ahiahi i roto i to ratou iho fare
raa
e
raua
piti, to Faaroa (Raiatea)
o
te na reira atoa nei to Aiai.
Üa tupu te tomoraa fare i Faaroa i te mahana toru i te 30 no
Tetepa i mairi aenei. O te fare oîai malamua teie tei tomohia i
te mau fenua i Raro. E ere i te fare rahi, e inaha ! e mea nehe¬
pureraa e
nehe
roa
te
raveraa
i
raro
a'e i te faatereraa
no
Nou tane tei haa¬
pao i taua ohipa ra na roto i te raana'o tauturu mau. O Peniela
te i'oa no te fare. Na Puhiava orornetua raua J. Charpier te pure¬
raa tomoraa i haapao (Genese 32, 30)
Ua riro to te Paroika taa¬
toa e vai i Avera ei manihini no taua oroa ra e ua mauruuru
roa ratou i to te amuiraa no Faaroa faanahonaho-maite-raa i te
mau
ohipa’toa. 1 te pô,
faatere
Puhiava orornetua te mau tüaroi i
taeae e piti no Uluroa.
poipoi a'e to te fare-pureraa no Aiai tomoraahia. O
ma
na
te tauturuliia e
na
Tei te
Nazareta te i'oa no te Amuiraa tei riro atoa ei i‘oà no te fare api.
E fare ^maitai roa teie tei faatiahia i te hoê vahi nëhenelie mau.
O M. Alger ïa tei tauturu maite i te mau ohipa’toa e o tei faatia noa e ia hamanihia teie fare i nia i to’na iho fenua. Na J.
raua o Teriifautua diakono te pureraa tomoraa
te tahi tuaroi avatea i haapao. Te mau tuaroi râ no te pô, na
Heimata orornetua e to’na mau diakono no Vaitoare i faatere i te
te reira. Mai to Faaroa atoa, ua farii maitai to Nazareta i ta ratou
mau manihini o te ore e moe ia ratou teie oroa tomoraa.
Charpier orornetua
e
E mea itoito to Faaroa e to Aiai i te amoraa i ta ratou mau ohipa
mai te taime mai i haamatahia’i na fare e tae roa mai i na mahana
tomoraa. Hoê vahi rahi râ e toe nei maori ra e amui noa i te mau
pureraa atoa o te ravehia i roto i na fare o piti ma te imi mau
i te ora o to ratou mau varua, e na te Atua e haamaitai mai i te reira,
s
VEA
POROTETANI
parau rii Api
1. Te tamal orure hau i Paniora.
Aita e faaearaa ; ua uâna roa i teie nei,
te mea ua fatata roa te nuu orurehau i te oire rahi faatereraa hau, i Madrid.
E te mana‘0 nei raton e: ia noaa mai taua oire rahi ra, o te otiraa ïa no
teie peapea rahi. Eanei râ? Riro noa’tu taua,oire pû ra, e vai a te hoê tuhaa
no Paniora o tei ore i roaa i te nuu, e te reira te
puna hopea no te niau pani—
no
ola pîri hau repupilita ( o Catalogne ). E rê rahi tei roaa i te nuu orurehau
i te avae i mairi, e ua haere noa i mua, no te mea, e faehau-nuu mau ratou,
no Aferita, e ua tauturu maite hia ratou e te hoê mau hau, mai ia Portugal.
To ratou mau raatira, e mau raatira tumu atoa, o tei mâtau i te ohlpa tama‘i.
Hohoa ê to te nuu repupilita; e mau rave ohipa anae o tei ore i haapiihia
i te ohipa tama‘i ; ua faahepo hia e haere i nia i te tiaraa aroraa, mai te iueine
no taua
ohipa ra. Teie râ, e mea etaeta roa na pae e piti, e te
roa te taata. E inaha, e taeae anae ratou. e paniora ana‘e. üa faaite
te mau vea tei tae mai, i te hoê tumu i tutui hia’i i te auahi te hoê mau fare
pureraa pope e te mau fare monati, mai te rahi : No te mea, ua riro taua mau
fare ra ei haapûraa no te mau taata orurehau. patoi repupilita, e ua haaputuhia
te mauhaa tamai i roto i taua mau fare ra. No reira i tutui tahoo hia’i taua
mau fare a te Atua ! E mea aroha mau !
ore
ratou
pohe rahi
Hoê râ vahi peapea rahi : mai te mea e upootia te paeau orurehau, e riro
oaoa raa e ei ravea na Purutia e na Italie, no te haamataû raa ia Farani
e ia Paratane. E parau hohonu roa ïa, e na te mahana e faaite i te
hopea
mana‘o ore hia paha no teie peapea paniora. O te Atua râ teie e faatere nei
ia tatou, e i to te ao.
ïa ei
2. la tia i te Fatu, e tapae poto noa o Ariège mâ i Papeete, i te 10 no
Novema. Na nia i te pahi farani. Te haere nei oia e to’na hoa i Taratoni e
faatere i te hoê haapiiraa rahi taiete. Na’na hoi i faatere i ta tatou haapiiraa
tamaroa i
Papeete, i te tahi aenei mau matahiti.
3. Ua mahere atura te ribene ninamu i te pahi paratane, ia Qiieen Mary,
no te oîoi rahi o to’na tere — haere hoi mai — i Marite. •— Tei mûri rii noa
o Normandie ia’na.
4. E Tavana Rahi api tei
nia nei: o Chastenet de Gery
oia i Tahiti nei.
faataahia no to tatou aihu'araau farani i Oteato’na i‘oa. Aitâ i papu te mahana e tae mai ai
5. E rata na Taatajoarea, orometua i Hitiaa ; Ua haamata matou i te vavahi
i te fare pureraa no Hitiaa i te monire 19 no Atopa-, i te iriti raa matou i
te aroaro, ua itea
o te mau tamuta,
mai i nia’tu i te aroaro te tahi iri tei papai hia te io‘a
mai te faaite e, ua oti te aroaro i te patitihia i te 19 no
Atopa 1903. E
iritihia te ofai tihi,
ua
e
mohina i roto ; e parau i roto ; eita râ e
hia mai i te fare orometua !.. la tau
opuaraa
fare
pureraa
api
no to
ofai maohi mau, e mea paohia, e te
itea faahou te parau ia taio, e ua afai
na
mata
e
hitu
o
te Atua i nia i te
Hitiaa.
n\oni ïauïuru i ïe Vea
PAPEETE.
Brown
Tita vahiné: 5 f. ; M“e J.
10 f.; Pere. vahiné 3
f. ;
Yorss : 20 f.
Rey: 5 f.; VAIRAO. Tetuanui Maitere: 5 f.
:
la amuihia: 48 farane.
Imprimerie
eue.
f.juventin.
—
MAURUURU.
rue du c‘ destremau
-
papeete, tahiti.
;
Fait partie de Vea Porotetani 1936