EPM_Vea Porotetani_193611.pdf
- extracted text
-
Te 36 0 te Matahiti
NOVEMA 1936
—
Hihi 11.
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA,
OIA HOI TE Mesia RA O lESU. —
HOO I TB MATAHITI
Ch. VERNIER,
I Korinetia 3,11.
HOÊ: HOÊ TARA
Directeur-Gérant.
Maitihia e te Atua (Romaviii:33.)
E ava‘e maitiraa teie. Ei te 8 no Novema nei e maiti ai te rnau
taata tiaraa farani, i Oteania farani nei, i te hoê auvaha, ei auvaha
no te fenua nei i te aro o te Apooraa Rahi no te mau Aihua-raau
farani, i Paris. E ani tatou i te Atua ia tau mai to’na varua i nia i
maitihia i taua mahana ra, ia parahi hauti orehia
tatou, mai te hau, e te parautia, te paieti e te tura. ( I Tim. II. 2. ),
ia tere to tatou fenua i mua, i roto i te maramarama e te tiamâ. —
E maitiraa ê râ ta te irava e parau nei.
te auvaha o te
I. - NA VAI TEIE MAITIRAA, TA PAULO E PARAU NEI ?
1. E ere ïa i ta te taata; na te Atua râ.
Te huru o te feia ta te taata e maiti nei ei auvaha na ratou i te
aro no tera apooraa e no tera apooraa, e feia taa ê ana'e ïa. Feia taa
ê, na roto i to ratou maramarama, e to ratou mau tiaraa teitei; feia
taa ê na roto i to ratou ite hohonu, e to ratou aravihi i te parau ; feia
taa ê na roto i ta ratou mau faufaa ; feia taa ê na roto i te roo o ta
ratou mau ohipa; e feia taaê na roto i te mau fafauraa parau maere
rahi ta ratou e fafau nei, ei umeraa i te mana'o o te taata, etc..
E mea ê roa te feia ta te Atua e maiti nei- Eita te Atua e hi‘o i te
huru rapae au noa, o te aau rà ; eita oia e hi‘o i te huru no te toro‘a
e no te faufaa, o te feia ta’na e maiti nei, o to ratou râ mana'o itoito,
e to ratou aau paieti, e to ratou hinaaro i ta te varua.
Na’na i maiti ia Levi (Mataio) raua o Zakaio: e feia faufaa ïa,;
na’na hoi i maiti ia loane ma, e ia Petero mâ ; e feia ravaai e te veve
e te maua ; na'na i maiti ia Paulo, e inaha hoi, e enemi oia no te
Satauro o te Mesia i mua ra ; aita oia i hi ‘o i te huru o te iri o te
taata (e iri uouo anei. eiri ereere anei): ua maiti oia i te Eunuka no
te arii v. no Etiopia, no Kaneta... no te mea i roto
i to’na basileia,
ana'e, e autahua, e nunaa mo'a. Te huru ïa o ta’na maiti
raa i to’na pupu taata, ei auvaha no’na i te ao nei.
e hui arii
2
POROtEtANl
VK’A
II.
-
TE TUMU NO TEIE MAITIRAA.
1. O te faatupuraa ïa % to’na basileia.
Te mau maitiraa auvaha ta te taata e faatupu nei, ei faufaa ïa no
te fenua,
i te pae tino. E imi raton i te mau ravea ia tere te fenua
i mua, i te pae o te tino : ia maitai te mau purumu, te mau
eaturu;
te mau uahu ; ia maitai te hoo o te puha, e to te vanila, e to te
pârau
etc., ia maitai te mau haapiiraa tamarii; ia utuutuhia te feia ma‘i
etc.. Aita â râ i itehia te hoê auvaha o tei imi i te ravea no te
patoi
etaetaraa i te ava, e te faaoreraa i te mau fare ava, e te mau
ohipa
taiata e te hupehupe rahi o tei -faaino i te nunaa tahiti, e parihia’i
to tatou fenua nehenehe roa e te mau ratere !!
E mea ê ta te Atua mau auvaha : ei faufaa ïa no to’na basileia i
te ao nei ; ei faatupu i ta te Varna, e ei faaore i ta te tino. Ta te tino
ra: 0 te faaturi ïa, e te poreneia, te mau peu
faufau, te taiata, te
haamori idolo, te tahutahu, te tairoiro, te tama‘i, te mârô, te iria,
te amahamaha, te taparahi taata, te taero ava... Ta te varua râ: o
tehinaaroïa, te oâoa, te hau, te faaoroma‘i, te maru, te maitai^ te
faaroo. (Gai. 5: 19-23). E ao to tatou, ia maiti hia tatou e te Atua, ei
auvaha no to’na io‘a i te fenua nei.
OPANI: I Petero, II.
nunaa
mo‘a,
—
E ui maitehia outou, e autahu‘a arii, e
e feia hoohia.
Faatiaraa i te PIRl no te aYa‘e i mairi aenei.
E iva
pahonoraa tei tae mai no te piri
o
tei
na oe :
faaite mai na
i te hoê mau irava tei tano maitai i te mau melo no te tino. — E
irava au rahi ta te hoê pae. Teie te tahi hohoa maitai:
Te upoo\
mau
Kol. 1-18: Oia hoi te upoo o te tino ra;
Te mata-. Heb. XII-2: Ma te tiatonu maite to outou mata ia lesu.
Te rourw. Luka XXI-18: Eita
râ te hoê io
roa
rouru
o
to
outou
na
upoo e moê.
Te faria: Mas. XV-31 : Te taria
i te
e
faaroo i te a‘o
e
ora‘i ra, e tia ia
parahiraa i roto i te feia paari ra.
Te ihu : Sal. CXV-6 : e ihu to ratou, eita râ e hô‘i.
.
Je vaha : losua 1. 8 : Eiaha te buka-ture ia taae atu i to vaha.
Te arero'. Mas. XV-4: Te arero parau maitai ra, e raau ora ïa;area te
arero
parau ino ra, e
mauiui ïa no te varua.
Te rima : Mas. X-4 : E veve to’na to tei rave i te
area
ohipa ma te faatau ;
te rima o te itoito ra, e tao'ahia ïa.
Te rimarima : Mas. VII-3 : E taamu i ta’u nei ture i nia i to rimarimà rn.
VEA
3
POROTETANI
Sal. CXXVII-3 ; Ta te opa i fanau ra. e utua ia.
neheiiehe o te avae o te vea i nia i te mouaj
O tei hopoi mai i te parau maitai ra. . .
E rave rahi alu a te mau irava au maitai, tei ite hia mai, e ua mauruTe opu :
-ï’
Te avae; Is. LII-7 : Te
uru roa
hia. Teie râ te faataaraa : Tei tano roa :
O Elena vahiné ( Papeete ),
( Papeete ).
E mea maitai roa: Haamoura a Huitoofa, e o Hauarii tane, e o Mahu-
Tara vahiné
o
Arii
rua
E
(Papeete).
itoilo‘toa : o Tehuiarii
mea
(Pirae), o Tiamata a Fiu ( Faaa ) e o
Mauruuru.
( e aore ïa i fepuare 1937 )
IA VAI TE PARAURAAHIA, I ROTO I TE FAUFAA TAHITO, TE
REO FAAITOITORAA E: A fia i nia. (e aore ra: E TIA OE I NIA,
e aore ïa : A tia, e rave. E Faanoho maitai i te mau pahonoraa, a faaite i te
irava. E opereraa rê to teie piri : e hitu rè\ 1 aratai bibilia ; 1 bibilia nainai ;
Germaine Alexandre
( Papetoai ).
TE PIRI API. I te matahiti api e faaitehia'i
te imi e i te
i
carnet ; puohu vehi rata ! Faailoito i
pahono mai, to Tahiti, to Raro, to Nia, e to Nuu-Hiva roa.
Wiliamu ; 1 buka aoraa, 1
2 Tihoni
Te
F^éformaîion ( Reforomatio)
I te mau
matahiti atoa, i te sapati matamua no novema, te haapa'o
Ekalesia porotetani i Farani, e i Europa, i te OfO'a no
te mau
nei
te Refor-
tauiraa rahi
tei
mation, mai te haamana‘o e te faahanahana i reira, i te
varua tei tupu i Europa i te anotau no Lutero e no Taravino, e o
faahoi i te haapaoraa
te Atua. —
faaroo i nia i to’na niu mau : o lesu-Mesia,
e te
Te ma'ua rahi nei tatou i te huru o te tupuraa o taua
Parau
a
tauiraa
rahi, e te mau maitai ta’na i faatupu mai, i mûri a‘e. —
No reira,
te reira.
I.
TE EKALESIA, HOU TE TAU NO TE REFOROMATIO.
E au te tuatapaparaa parau no te Ekalesia Chresitiano i te anapape rahi
tei hi‘o oramahia e te peropheta ra, e Ezechiela (peneXLVII) o tei haere
noa to’na pape i te rahiraa e i te hohonuraa. Teihea to’na tumu ? Tei lerusarema ïa, i te mahana Penetekose. O te pû ïa no taua pape o tei lahe
tia i te pae o te mau fenua no te Hau Roma e i te pae no te mau fenua
e
tamata tatou i te tuatapapa rii noa i
—
etene. E piti
*
a. —
^
tau i reira:
Te tau upootiaraa, oia hoi te tau no te mau aposetolo.
'1^
■
.
Te
mûri a‘e i te Penetekose, ei faatia i te
faaueraa mana no te Fatu (Ohipa 1: 8). — Te taati nei te Aposetolo ra, o
Paulo ja ratou, e na’na i afai j te Evanelia i- Europa. — E mau eka|esia
purara nei na aposetolo tino-12, i
I
4
VEA
POROTETANI
faahiahia rahi tei tupu i reira, i Asia-Iti, i
Makedonia, i Ahaia, e i Roma
hoi. Teie râ, ua tupu atoa te auahi o te hamani ino
( Nero ma) e e rave
rahi te feia Teresitiano tei
pohe roa, i te pohe riaria, ei ite ia lesu-Mesia.
I te matahiti 320 o te
Fatu, to te hoê emepera no Roma fariuraa i te
haapaoraa teretitiano: o Totatino ia. — Aita’tura e hamani ino raa, e tauturu tumuraa râ. — Na Roma’tu te mau
monati e te mau
revaraa
a‘o i te Evanelia i te
e
epikopo te
mau
fenua
no
te Tooa
o
te râ
(Farani
tahito, Paratane, Eremani) — No te reira tau atoa to
Constantinople —
oire rahi no te Hitia o te râ
riroraa ei pû no te Ekalesia no taua
pae
—
fenua
h.
i te
ra.
—
Te tau ropu (i mari mai). Ua riro te mau fenua etene
no
Europa
haapaoraa teretitiano; e mea papa'u ê râ to ratou faaroo; e haamoriraa
rapae noa. E ua tupu rahi atoa te ora o te Ekalesia i te reira tau. — Teie
râ: hoê â tupuraa te mau
hape. No te rahi o te manu o te mau pope arii,
i rahi atoa’i te mau
peapea, e te mau
tarnaM,
te
ohipa pi‘o.
Mahomet, te taata arabia tei haamau i te haapaoraa
mahometa, e o tei fatata taua haapaoraa apî ra i te parare mai, i Europa. —
Ua patoi etaeta te mau
pope no Roma i taua haapaoraa ra; no reira i
faatupuhia’i te mau Croisades, oia hoi teie mau tere taa ê roa no te feia
O te tau atoa ïa
e
mau
no
faaroo papaa tei haere i te fenua no
lesu, e patu i te haapaoraa mahometa
i rapae, e e haru faahou mai i te fenua
mo‘a.
Aita râ te haapaoraa
mahometa i pohe i te reira, e i te
—
hopea a‘era, ua parare ïa i Asia-Iti, i
Initia, i Aferita e i Turitia. Te mana noa nei â i reira.
Inaha hoi, na roto i taua anotau
arepurepu rahi e te anoi, o tei haa-
viivii i te tiamâ
o
te Evanelia mau, na
roto i te mau tumu politita — ua
faatupu te Atua i te hoê mau aito o tei tamata i te faahoi mai i te Ekalesia
i nia i to’na avei'a mau, oia hoi i to’na tiamâ
matamua:
mau aito ra: te mau namua no te
Reforomatio. O
ua
mairihia taua
Jean Huss ïa, i Europa
( Alpes ) e
ropu, o Wickleff i Paratane; o Petero Valdo, i te vahi mou'a
o Savonarole i Italia.
II. TE EKALESIA 1 TE TAU NO TE REFOROMATIO.
Ua ite tatou i te huru o te anapape : i to’na
pû ra, e mea mâ roa ïa
ia tae râ i raro, ia maoro to’na tere, te faauta nei oia i te
vari
e
te
;
mau
huru peu repo, e reru ai oia. O te huru atoa ïa no te Ekalesia
teretitiano,
I te reira tau, ua huru raoê roa te Bibilia oia hoi te
Farau a te
e ua
mono
hia te haamoriraa varua
hoê
e
te parau mau no te
Atua;
Evanelia, e te
mau tiaturiraa hape e te
auore, mai te hooraa i te hara i te hooraa
moni, te haamoriraa i te paratenia ra ia Maria, e te feia-moa, e te mana
o te pope arii etc.
.
.
No reira te Atua i
faatupu ai, i te mau vahi e rave rahi, i te hoê
VEA
5
POROTETANI
tei tamata i te taui i te hohoa no te
Ekalesia, e i te faahoi ia’na i nia i to’na hohoa mau, oia hoi te hohoa o
te Evanelia hanahana no lesu-Mesia. O ratou te mau aito no te reforomatio:
oia hoi: o Lutero (1483-1546) i Eremani; o Taravino (1509-1564) i
Farani e i Tiniva; o Zwingle ( 1484-1531) i Helevetia; o Tyndale raua o
Knox, i Paratane e i Ecosse.
Te tahi râ ravea rahi i ohie ai te ohipa a teie mau aito — na roto i
te opua e te paari hau ê a te Atua — o to te auri neneiraa itea raa hia
(1450)— na te reira i haaparare i te ite i te Parau a te Atua. — No
te reira tau te parau raa hia te parau: Porotetani. — I reira’toa to te Eka¬
lesia Katolika tahooraa i teie ohipa, na roto i te hoê mau tama'i riaria rahi.
I Farani ua manii rahi roa te toto o te feia porotetani, e i te mat. 1585,
taafa paieti e te maramarama o
mau
faaorehia e te Hau Arii te mau parau faatiaraa tei faatia rii noa hia i
porotetani i mua ra. E ua vai noa te faaino i nia ia ratou, e tae
roa mai i te orure-hau rahi no te matahiti 1789.
ua
te feia
111. I MURI A’E 1 TE ‘TAU NO TE REFOROMATIO.
1 mûri a‘e i te
reira, e toru atura haapaoraa tumu tei tupu: Te Haa-
paoraa Tatorika Roma, te Haapaoraa Heleni, te Haapaoraa Porotetani. E
mea huru faatura maitai te tahi i te tahi, eiaha râ i te mau vahi atoa. Te
vai
noa
i te tahi
nei â te
mau
mau
ati e te faaoromai rahi no te mau ite no lesu-Mesia
fenua.
Ua amui te mau ekalesia porotetani, i te mau tau i mairi a'enei, no te
tamata i te faatupu i te Evanelia no lesu i roto i teie nei ao, i Aferita, i
Asia e i Oteania. — E ua riro te mau ravea maramarama rahi no te anotau
hopea nei ei e'a ohie no te tereraa o te Evanelia i muâ. — E nuu rahi
orometua tono teie e vai nei; ua iti i te 60.000. Te hinaarb no te mau eka¬
lesia porotetani: ia tahe noa taua pape rahi ra e tae noa’tu i te hopea o
teie nei ao, ia au i te tohu a Zekaria : E tupu to’na hau mai te tahi miti
e tae noa’tu i te tdhi miti, e mai te pape mai e tae noa'tu i te hopêa
0
te fenua.
Eiaha ia tiai noa^ a maoro...
Ua tuturi te hoê taata i raro i pihaiiho i te hoê menema i roto
i te aua ma‘i e te tat noa ra oia i te parauraa e ; Aue, e to'u taeae
e, aue e to’u taeae e ! E inaha ! ua fa malra te tahi melahi i mua
i to’na aro, hio-aroha maira ia'na ma te ui mai ia'na i te tumu
no to’na ati. Teie hoi te huru no ta raua paraparauraa ;
Te Melahi : Eaha
oe e
oto ai ?
Te taata: O to’u ïa taeae iti teie tei taoto i roto i teie mene¬
I te tau i ora’i oia, aita roa vau i haapao maitai ia’na. I teie
ma.
nei râ, ua ite papu vau i to’na mau maitai e te
ia’na ra¬
ie melahi: E nahea hoi oe, mai te mea e
taeae ia oe na?
rahi o ta’u hara
faahoihia mai teie
VEA
6
POROTETANI
Te taata: Eita roa vau e parau faahou atu ia’na i te hoê mau
parau e mauiui ai to’na aau, e faaite râ vau ia’na i te tapao no
to‘u here na roto i te mau mahana’toa.
Te melahi: E hoi haapeepee oe.i to oe tare e na reira’tu ai i to
fetii e to oe mau taata tupu aloa ; te vai ra hoi te maha-
oe mau
na
pohe atoa’i raton.
e
la haapii-atoa-hia tatou e teie aamu iti, e raaitai ai. la tupu te mau
tanuraa ma‘i, te farereihia nei te mau fetii tei tatarahapa roa no te
mea aore ratou
ihaapao maitai i te taata pohe i te taime i ora’i oia.
Eiaha hoi tatou e tia‘i i te mau mahana hopea no te haapao i te ture
evanelia e note faaite atu i to tatou aToha mau i to tatou feia metua e tae noa’tu i to tatou mau fetii atoa. Aita roa tatou i ite i te
taime e taa e ai ratou ia tatou, la raaoro tatou, aita’tu ai ravea to
tatou, maori ra te tatarahapa faufaa ore noa.
Pohe rioâ... te parau noa mai ra.
1. Ua faaroo atura to Farani i te parau no te poheraa o to
tatou hoa here, no Moreau t., Peretiteni. Te papai mai nei te hoê
faatere no te Taiete Metua no Paris: «la haamana'o vau ia O.
Moreau t., mai te mea e, o te hohoa no te Tavini oaoa o te Fatu,
ta‘u e hi‘o nei. E tavini haehaa hoi, o tei ore i imi, e hoê iti
a‘e, i te mau tiaraa hanahana; e tavini haapao maitai râ, o tei
haapao maitai i te mea iti, e te mea iti roa; e tavini o tei taamuhia i to’na Fatu e i te feia’toa i to’no hia’i oia e to’na Fatu;
e tavini no te mau taime atoa, e no le mau huru ohipa atoa,
noa’tu e mau ohipa rii haehaa roa, e tavini aau paieti rahi e te
î i te aroha motia ore...»
Ua papai atoa mai te Peretiteni Rahi no te Taiete, (Mr Merle
d’Aubigné ), i te Apooraa Rahi e i te mau Ekalesla Tahiti, i te
aroha tumu, e te oto amui no te Taiete faatupuraa Parau no Paris,
e
no
te hui faaroo o tei hinaaro 1 te
2. I to
Basileia no te Atua.
Terepo (te aito no te moana) tapae faahouraa mai i
Tahiti, i na ava'e i mairi a'enei, ua faaroo oia i te parau ho te
poheraa no Mehao or.. Ua oto lo’na aau, no. te mea ua màtau
oia ia’na i Borabora. No reira Terepo (Mr Gerbault) i papai mai
ai i te faatere o te vea nei i te maa rata iti i mûri nei:
Yacht ((Alain Gerbault y>. I te 10 no Atopa IgSô.
Mai teie mau hepetoma i mairi aenei to‘u hinaaro i te papai
ia oe, no te faaite ia oe i te rahi o to‘u mauiui-aau no te poheraa
«
0
Mehao, orometua.
fenua ra i Porapora, te fenua tei herehia e to‘u aau, e tei reira’toa te hoê mau
hoa e rave rahi no‘u, i roto i te feia maohi. I to‘u faaearaa i
Porapora, ua nehenehe ia’u ia ite e ia mauruuru i te afaro rahi
no te aau no Mehao, to'na maru, e to’na manao hau. No roto mau
Ua mâtau roa vau ia’na, mai mua roa mai, i te
i
POROTËÎANÎ
VÈA
ola i taua pupu
taata maohi o te ite roa i te faatere i to ratou
iho fenua, ahiri ratou e titan hia mai.
E mauruuru vau ia faaite oe i roto i ta outou vea, i te hui taata
porotetani taatoa e vai i te feuua Porapora, i Matuita, i Maareva
Rapa, i te tuhaa ta'u e amo nei, i roto i te ati peapea
rahiteitupai iho nei ia’na. »
etae noa’tu i
Ua
te vea i te farii i teie rata nehenehe roa no
tei faere rahi i te taata tahiti.
mauruuru roa
te aitoote
moana
Tomoraa tare pureraa i îe mau fenua i rare.
I te mau fenua i Raro nei, ua faaotihia te ava'e no Tetepa e
ua haamatahia te ava'e no Atopa na roto i na tomoraa fare pure-
piti, to Faaroa (Raiatea) e to Aiai (Tahaa). K ere o Faaroa
Aiai i te Paroika mau, aita hoi te tahi orornetua e faaea
tumu i taua na vahi ra, e aita’toa te oroa euphari e haapaohia
i reira. Teie rà, no te atearaa, aita to Faaroa e amui 1 te Paroika
raa
raua
e
o
Avera i te mau sabali atoa maori ra i te sahati oroa. I te
sabati haapae, te haapao nei ratou i te mau pureraa’toa mai
to te poipoi e tae noa’tu i to te ahiahi i roto i to ratou iho fare
no
mau
te na reira atoa nei to Aiai.
Üa tupu te tomoraa fare i Faaroa i te mahana toru i te 30 no
Tetepa i mairi aenei. O te fare oîai malamua teie tei tomohia i
te mau fenua i Raro. E ere i te fare rahi, e inaha ! e mea nehe¬
pureraa e
nehe roa te raveraa i raro a'e i te faatereraa
no
Nou tane tei haa¬
pao i taua ohipa ra na roto i te raana'o tauturu mau. O Peniela
te i'oa no te fare. Na Puhiava orornetua raua J. Charpier te pure¬
raa tomoraa i haapao (Genese 32, 30)
Ua riro to te Paroika taa¬
toa e vai i Avera ei manihini no taua oroa ra e ua mauruuru
roa ratou i to te amuiraa no Faaroa faanahonaho-maite-raa i te
Puhiava orornetua te mau tüaroi i
taeae e piti no Uluroa.
Tei te poipoi a'e to te fare-pureraa no Aiai tomoraahia. O
mau
ohipa’toa. 1 te pô,
faatere
ma
na
te tauturuliia e
na
Nazareta te i'oa no te Amuiraa tei riro atoa ei i‘oà no te fare api.
E fare ^maitai roa teie tei faatiahia i te hoê vahi nëhenelie mau.
O M. Alger ïa tei tauturu maite i te mau ohipa’toa e o tei faatia noa e ia hamanihia teie fare i nia i to’na iho fenua. Na J.
Charpier orornetua raua o Teriifautua diakono te pureraa tomoraa
e te tahi tuaroi avatea i haapao. Te mau tuaroi râ no te pô, na
Heimata orornetua e to’na mau diakono no Vaitoare i faatere i te
te reira. Mai to Faaroa atoa, ua farii maitai to Nazareta i ta ratou
mau manihini o te ore e moe ia ratou teie oroa tomoraa.
E mea itoito to Faaroa e to Aiai i te amoraa i ta ratou mau ohipa
mai te taime mai i haamatahia’i na fare e tae roa mai i na mahana
tomoraa. Hoê vahi rahi râ e toe nei maori ra e amui noa i te mau
pureraa atoa o te ravehia i roto i na fare o piti ma te imi mau
i te ora o to ratou mau varua, e na te Atua e haamaitai mai i te reira,
s
VEA
POROTETANI
parau rii Api
1. Te tamal orure hau i Paniora.
Aita e faaearaa ; ua uâna roa i teie nei,
fatata roa te nuu orurehau i te oire rahi faatereraa hau, i Madrid.
E te mana‘0 nei raton e: ia noaa mai taua oire rahi ra, o te otiraa ïa no
teie peapea rahi. Eanei râ? Riro noa’tu taua,oire pû ra, e vai a te hoê tuhaa
no Paniora o tei ore i roaa i te nuu, e te reira te
puna hopea no te niau pani—
no te mea ua
ola pîri hau repupilita ( o Catalogne ). E rê rahi tei roaa i te nuu orurehau
i te avae i mairi, e ua haere noa i mua, no te mea, e faehau-nuu mau ratou,
no
Aferita, e ua tauturu maite hia ratou e te hoê mau hau, mai ia Portugal.
mau raatira, e mau raatira tumu atoa, o tei mâtau i te ohlpa tama‘i.
To ratou
Hohoa ê to te nuu repupilita; e mau rave ohipa anae o tei ore i haapiihia
i te ohipa tama‘i ; ua faahepo hia e haere i nia i te tiaraa aroraa, mai te iueine
ore ratou no taua
ohipa ra. Teie râ, e mea etaeta roa na pae e piti, e te
pohe rahi roa te taata. E inaha, e taeae anae ratou. e paniora ana‘e. üa faaite
te mau vea
tei tae
mai, i te hoê tumu i tutui hia’i i te auahi te hoê mau fare
pureraa pope e te mau fare monati, mai te rahi : No te mea, ua riro taua mau
fare ra ei haapûraa no te mau taata orurehau. patoi repupilita, e ua haaputuhia
te mauhaa tamai i roto i taua mau fare ra. No reira i tutui tahoo hia’i taua
mau fare a te Atua ! E mea aroha mau !
Hoê râ vahi peapea rahi : mai te mea e upootia te paeau orurehau, e riro
oaoa raa e ei ravea na Purutia e na Italie, no te haamataû raa ia Farani
e ia Paratane. E parau hohonu roa ïa, e na te mahana e faaite i te
hopea
mana‘o ore hia paha no teie peapea paniora. O te Atua râ teie e faatere nei
ia tatou, e i to te ao.
ïa ei
2. la tia i te Fatu, e tapae poto noa o Ariège mâ i Papeete, i te 10 no
Novema. Na nia i te pahi farani. Te haere nei oia e to’na hoa i Taratoni e
faatere i te hoê haapiiraa rahi taiete. Na’na hoi i faatere i ta tatou haapiiraa
tamaroa i
Papeete, i te tahi aenei mau matahiti.
3. Ua mahere atura te ribene ninamu i te pahi paratane, ia Qiieen Mary,
no te oîoi rahi o to’na tere — haere hoi mai — i Marite. •— Tei mûri rii noa
o Normandie ia’na.
4. E Tavana Rahi api tei faataahia no to tatou aihu'araau farani i Oteania nei: o Chastenet de Gery to’na i‘oa. Aitâ i papu te mahana e tae mai ai
oia i Tahiti nei.
5. E rata na Taatajoarea, orometua i Hitiaa ; Ua haamata matou i te vavahi
i te fare pureraa no Hitiaa i te monire 19 no Atopa-, i te iriti raa matou i
te aroaro, ua itea mai i nia’tu i te aroaro te tahi
o te mau tamuta, mai te faaite e, ua oti te aroaro
iri tei papai hia te io‘a
i te patitihia i te 19 no
Atopa 1903. E ua iritihia te ofai tihi, e ofai maohi mau, e mea paohia, e te
mohina i roto ; e parau i roto ; eita râ e itea faahou te parau ia taio, e ua afai
hia mai i te fare orometua !.. la tau na mata e hitu
opuaraa fare pureraa
o
te Atua i nia i te
api no to Hitiaa.
n\oni ïauïuru i ïe Vea
PAPEETE.
Brown : 10 f.; Pere. vahiné 3 f. ;
Tita vahiné: 5 f. ; M“e J.
Yorss : 20 f. ;
Rey: 5 f.; VAIRAO. Tetuanui Maitere: 5 f.
la amuihia: 48 farane.
MAURUURU.
Imprimerie eue. f.juventin. — rue du c‘ destremau - papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1936