EPM_Vea Porotetani_193610.pdf
- extracted text
-
Te 36 0 te Matahiti
ATOPA 1936
—
Hihi 10.
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA'TOA IA IJAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA, oiA HOi TE
Mesia RA O lESU. — I Korinetia 3,11.
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
HOÊ: HOÊ
TARA
Directeur-Gérant.
Te Atua te ite
( Aamu iti tahito )
Ua haere o Tihoni i to'na ra metua vahiné i te hoê màhana e
ô atura: “E ta‘u raetua vahiné, te reva nei au i Paratane i te
na
monire i mua nei. ” Na ô atura te metua vahiné; “E eaha to oe tere
i reira, e ta‘u tamaiti ? ” E tau taata fararii raua. E na ô atura te
tamaiti: “A! te haere nei au i reira e faaona ia taua; aita roa e
faufaa i o nei ; aita roa e taata e hinaaro i ta‘u oniani : area râ i Pa¬
ratane, O te fenua ïa e noaa’i te moni ; e te haere nei au i reira. Te
faauta nei au i te puaatoro hoo na miti Feri; eita’tura vau e mana‘ona‘o
i te ravea e taeai au i reira. E ere, mea faana'o roa vau ito'utere?”
Na ô atura te metua vahiné: “Hoê
roa râ
ta‘u mea e oaoa’i au e
Tihoni, maori râ ia faahoi hiamai oe mai te maitai i Farani nei.» —
Tae atura o Tihoni i Southampton i te ahiahi no taua monire i
parauhia nei. Tarahu’tura oia i te hoê piha iti i te pae uahu no taua
oire ra. E ere taua piha rai te mea nehenehe; e maa ro‘i
iti, e
airaa iti farara e te parahiraa fati, i mûri mai. Tira'tu ai faufaa rii
i reira, e ua faaîhia te hoê paeau tahua i te oniani ta’na i
opua e hoo.
E mea tanu te hoê pae oniani no ta’na iho faaapu; e e mau oniani
maitatai roa. Area râ te tahi pae, e mau oniani afa-pe hoo marna
ta’na i rave, ei faananearaa i ta’na iho. Ua ite ê hia na ta’na
peu i
Farani, e no reira te taata i ore i hinaaro ai i te rave i ta’na oniani.
Area râ i Paratane, aita ïa e taata i ite ia’na, e ua haere
oia, mai te
hinaaro i te haavare i to reira
mau
taata.
I te poipoi mahana piti, faapûpâ’tura o Tihoni i ta’na mau oniani
anoi, e haere atura ma te anaanatae,
e aita
i maoro, pau roà’turâ
i te hoo. —
la poipoi a‘e, taamu faahou atura o Tihoni i ta’na
oniani, e no te
riro-pioi-noâ-raa ;Q to te raahan^piti rà, iti atura to’na taiâ, faarahi
VKA
2
POROTETANÎ
atura i te oniani pê i nia i te
pûpâ hoê, e haere atura na te tahi e‘a
Hoê â manuia to'na e to te mahana piti, e ria reira noa’tura oia
i te mau mahana'toa ; e tae aéra i te mahana maa ahiahi, haere atura
oia e hoo faahou i te oniani iino, ei faananea faahouraa i ta’na mau
oniani maitatai i toe, ia hoo faahou oia i te monire ra.
ê.
—
Taoto raaoro noa’tura o Tihoni i te poipoi sabati, no te ohipa ore ;
haere atura e ori-haere i te avatea, e no te mea e fenua haamoa rahi
0 Paratanei te sabati, aita’tu, ta’na e faaarearearaa, maori rà ia hae¬
re ite pureraa.
I to’na ihora fenua, ua matau oia i te haere i te pureraa, ei haai to’na metua vahiné. I teienei rà, ua haere oia ei haa-
mauruururaa
mauruururaa ia’na
iho.
E, ahiahi toehaumi e te toetoe, e e mea mahanahana e te maitai i
roto i te
fare-pureraa farani ta Tihoni i haere ra. E hamonia e te
himene navenave maitai atoa hoi. Horoa’tura te hoê diatono i te tahi
buka himene na’na, e himene atoa’tura oia mai te oaoa rahi.
I te otiraa râo te pure e te haamataraa o te a'oraa, tupu atura to
Tihoni fiu, e oi haei'e i te fare, ahiri e, aita oia i haamâ i te taata o
tei faaea maitai i to ratou mau vahi. Faaroo atura oia i te irava parau e te a'oraa a te orometua i nia i te hara. Riro ê atura to’na mana‘o i nia i ta’na ohipa no te monire, e te tai‘o maite ra oia i ta’na
moni e pau i te maa, e o te toe, mai te mea oia ia faaherehere mai¬
tai ra, e inaha, no te faahuru-ê-raa o te orometua i to’na reo, faaroo
faahou atura oia i ta’na parau.
(A tai ‘o i te hopea o teienei aamu i te api 5)
Te Mesia to tatou Pasa
taparahihia ia na tatou. E teie
taua oro’a mi, eiaha ma te faahopue tahilo
ra, eiaha’toa ma te faahopue tâiroiro e te ino, ma te maa faahopue-ore-hia râ, e te haavare-ore e te parau mau. I Korinetia V, 7-8.
Te mau maifai i noaa i te Ati luda i mutaa-ihora, tei ia tatou
atoa nei ïa, e ua hau atu to tatou; to ratou ra, e ata ana'e ïa,
to tatou râ, o te mea mau ïa. To ratou ra, e hohoa ïa ; o te tino
mau râ to tatou. Ua torotia ta ratou mau tapao i nia i te mau
mea mau ra i teie nei anotau. E pasa ta ratou, o te pasa mau
râ ta tatou, o te Mesia ïa.
0 te Mesia hoi to tatou pasa i
nei,
e haapao tatou i
3
POROTE
Ua parau pinepinehia te Mesia i te mamoe Isa: 1: 29; Apok.
5-12 — I. E mea raaitihia e te Atna. Te pasa na Iseraela, na lehova i faataa. Exodo 12-27;
23-18— O lesu râ, o te Mesia ïa na
te Atua. S. E hara ove to’na. 3. E porao-ore.
Ua tarnata te mau
rà i iioaa
Hebera 7-26. —4. Ua taparahi tiia ïa. Ua faasataurohia te Mesia. la tahe le toto e matarad te hara. Ua taparahi
taata i te imi i te porao
1 roto i te Mesia; aita roa
mai. I Pet. 1-19;
hia te pasa no te feia i niaiti hia‘i oia ra, oia’toa te Mesia, no
te feia e faaroo ia’na ra. Aita te hoô ivi i ofatl hia. Exodo 12-46;
Ua pipihia te toto. E ere tei te faatahe anae, ia
pipihia'toa râ ; oia'toa lesu ia faaau maitai-hia i roto i te aau —6.
E amuhia te iô. la riro lesu e ta’na parau ei maa Varua na
tatou e tia‘i
7. Ua amuhia ma te raau rit maramara ; oia’toa
tatou, ia apilihia te faaroo i te tatarahapa e te faaoromai i roto
i te mau ati atoa. O lesu râ tei ite, i te maramara rahi no te hara
loa. 19-36. — 5.
—
no
tatou.
S.
Ua
apilihia i te faaora ia tatou mai roto mai i te riri e te
titiraa
te melahi haapohe ite
pô i h aapaohia ra. Ua pohe te matahiapo i roto 1 te mau fare
i Aiphili tei ore i tapaohia i te toto. Oia’toa tatou ia ore te tapao
0 te Mesia i roto i te aau. Ua maitai roa o Iseraela i te toto tapao,
oia'toa o tatou nei i roto i te Mesia. Aita roa a te enemi e ravea
e noaad tatou ia’na. Tei te Satauro te parau tia e te hau i
te
hohoiraa. Sal. 85-JO. — 2. Mai roto mai i te titiraa. Ua aptti-matara
ore hia te pasa e te haereraa i vaho i Aiphiti: oia'toa tatou ia
amulhia mai tatou i te Mesia, ua pohe te mana no Satani i roto
ia tatou, aita'tura tatou i mau ia’na ei titi, ei tamarii rà tatou na
1. mai roto mai i te riri. Tei te ohipa
lehova.
IL
Ta te
liaapaoraa i te pasa i faatupu i roto ia ratou.
te ino i roto ia tatou.
1. I te hinaaro ia aléa ô te faahopue ra o
Deut. 16-4.
2. la riro lo tatou oraraa ei oraraa i roto i te Mesia.
Anuanua.
loane Taravino
( A hi‘o i te mau Vea i mairi a'enei )
Servet — te taata orurehau o tei patoi
faaroo atoa, ua mata'u atura te maujenemi ta
I mûri a‘e i te poheraa riaria no
ia Taravino
e
i te
mau
4
VEA
POROTETANI
Taravino, e ua rahi roa’tura te taata fei ati ia’na.— Faaea’tura te oire ra
Tiniva i roto i te hau; e iia papu maitai ihora te
ohipa a teie aito.
la au i ta’na opuaraa rahi matamua, ua imi oia i te mau ravea e hanahana’i te Atua i roto i taua. oire ra. No reira, ua faaetaetahia te Ture Haapaoraa. la haere te mau taata i te pureraa e tia’i. E tiahi hia i rapae au
I te oire te. feia tuhi, e te feia mârô noa e te tama'i; te feia horo noa i te
O
haavaraa.
Eita te
i te
tamarii hauti
mau
E
raau.—
e
te teoteo
e
faahereherehia:
e
tairihia ratou
opanihia te mau tare ava. E a'ohia te mau j.’ahine haapeu
tei ahu i te mau ahu hoo
o
rahr,,o tei faaunauna teoteo noa i to ratou
Eita ïa mau peu e fariihia, i taua oire ra, no te mea e mau
peu
faaino ïa i te hanahana no te Atua.
rouru.
E
—
mea
etaeta roa’toa te ture i te faaturi. Ua hinaaro Taravino e ia faau-
tuahia te hara faaturi i te
pohe; aita râ to’na mana‘o i upootia. — No
to’na hinaaro i te mâ o te mau utuafare i rahi ai to’na etaeta, mai to te auri.
Te tahi râ
ohipa maitai roa ta Taravino i rave i taua anotau ra, o to’na
Haapiiraa rahi i Tiniva, (academie) ia noaa i te
u‘i apî te mau huru ite e te hoê haapaoraa nehehene. — I to’na
hi'oraa,
aita’tu e tao'a maitai
i mûri a‘e i te haapaoraa faaroo — maori râ te ite.
■fira’tu ai faufaa e faufaa hia’i te hoê fenua.
Ua hinaaro Taravino e ia
ïa haamauraa i te hoê
—
—
ite te
te
mau
taata’toa i te taio e te papai, ia maramarama ratou i te auraa
ture
o
te
fenua, i te tereraa no te mau ohipa o te Hau; eiaha
te hui raatira ia pouri i te ohipa a te mau haava; ia ite ratou i te mau tumu
e ruperupe ai e aore ra, e
hupehupe ai te hoê fenua. No reira teie Haa¬
piiraa rahi, ei faahohonuraa i te ite no te u‘i apî, e ei faalianahanaraa i te Atua.
mau
no
Ua tomo hia taua Tare
Haapiiraa i te o no Tiunu ISoQ, na roto i
rahi o tei faaterehia e Taravino. E mau orometua ite rahi
e te paieti tei haapii i te ui
apî tei horo mai, na te mau vahi atoa, i
taua haapiiraa ra. E iti te 1.500. O Taravino râ te taata rahi i taua
haapii¬
raa ra ; ta’na tuhaa : o te Parau ïa a te Atua
( tatararaa ).
te hoê pureraa
I te reira tau, ua riro Tiniva ei oire paroo rahi ! Te au ra ïa i te oire
i faatia hia i nia i te mou'a. I roto i to te mau taata hioraa ia’na, mai
te
mea
a
te Atua. No reira te mau taata i horo ai i
ia
haapiihia ratou e Taravino;
ra
e, o
te oire-pû ïa o te Haapaoraa Faaroo i Europa ; o te oire
reira, na te mau fenua'toa,
ia hope to ratou tau, ua hoi faahou ïa
ratou i to ratou mau fenua, e ueue i te huero ta ratou i
haaputu i roto
i te fare vairaa, i Tiniva. No reira te mau pipi a Taravino i rahi noa'i i
te reira tau i
e
Herevetia, i Farani, i Parafane, i Eremani, i Holane, e i te
Europa-Ropu. No reira Taravino i parau ai, i te mahana i
pohe ai te tahi tamaiti no’na : “ Ta‘u mau tamarii, ua parare ïa ratou e
mau
ati
fenua i
noa a‘e
teie nei ao ! ”
POROTETANI
VEA
5
Area râ, o te mau porotetani farani tei faufaa roahia i te ohipa a Taravino.
E taata farani iho â Taravino ; e ua
here oia i to’na aia tupuna e tae
polie. Ahiri oia i ite papu e: eita oia e hamani-inohia e
ta’na tnau eneini, ia hoi noa’tu oia i Farani, ua hoi êna ïa. — Na’na mau i
horoa i te tino porotetani farani i ta’na ture tumu, e ta’na ture haapaoraa;
to’na
noa'tu i
na’na i horoa ia’na i ta’na mau hohoa pure,
ta’na mau hohoa himene, no
Sapati. E tae roa mai i teie nei, te nenei noa
nei oia i ta’na mau faatereraa i nia i te mau Ekalesia porotetani e vai i
Farani. E inaha hoi ua fatata e maha hanere matahiti no to’na poheraa. — Ua
riro mau oia mai te raau tei tanuhia i te hiti anavai, o te ore e malieahea
to’na rau; tei tupu ruperupe noa,.. e o tei toro to’na mau amaa i te atea
ê.
O te hoê teie upoo ta te tino porotetani e faahanahana rahi nei. — Ua
faainohia oia e ta’na mau enemi, no te mea aita oia i faaherehere ia ratou
e ta ratou mau hape. — Ua
pari ratou ia’na i te mau huru pariraa faainoraa; aita râ i aueue. ! Te vai noa nei e e vai maoro noa’tu â to’na roo;
eita e horomiihia e te pohe.
te haamoriraa i te Atua i te
—
Te AîUïj fe ife (pae hopea)
Tera fa te ororaetua parau : « E nahea râ tatou, e hoina, i ta
tatou mau hara huna? Te na ô mai nei outou e, aita ïa e ino,
eita e iteahia. »
A faaroo mai na
te Atua te ife.»
rauhu
noa
a‘e. E na
homa, teie te parau iti: «o
te
tupu atura to’na haamâ i taua vahi
Hapehia e, ua itehia ta’na mau peu haavare i rave i le faepe-
Maere atura
ra.
e
orometua, e aore roa e taata i
ô faahou atura oia: «E! o te Atua te ite. »
Faaea’tura
toma i mairi
o
ra.
Tilioni,
e
E haamana’o atura oia i ta’na atoa ra mau hara
i rave, e hoê roa parau ta’na i faaroo i to’na laria, maori râ, o
terà : ao te Atua te ite. jj Hoi atura oia i te tare, e aita i piri te
taoto, huri haere noa'tura i nia i te roi, tia a‘era i
nia, tutui atura i te mori, e rave ihora i te mau oniani pê ra, e
mata i te
titiri atura i rapae na te haamaramarama — taoto atura. E aita
roa i faaea le reo i te pii i roto i to’na mana'o e: «te Atua te
ite. »
roa
—
Haere ihora
e
hoo i ta’na
mau
oniani maitatai, e aita
i maoro, riro ana'e atura.
Faaau atura i te ohipa i nia i te tahi pahi e hoi i Farani. Aita
roa’tura to’na mana’o i marû noa a‘e, e i to’na faaineineraa e
haere i nia i te pahi, ite atura i roto i to’na pute vairaa ahu i te
hoê Bibilia, o tei tuuhia i reira e to’na metua vahiné. E no te
mea e taime huru maoro tei toe, a haere atu ai i nia i te pahi,
taio rû atura oia, tano atura to’na mata i nia i te irava 9 no te
VÉA
6
POROTETANI
pene I, no te Episetole hoê a loane ra: a la fa'îrâ tatou i ta tatou
mau ta te Atua, e te tia i te faaoromai i la tatou
tâmâraa ia tatou i te mau parau lia ore aloa.M Maitai
roa’tura to’na mana'o i te taioraa, na ô atura; «A! o ta‘u ïa e
hara,
hara,
e parau
e te
hinaaro nei ! no‘u tera parau !
mau hara.»
Te hinaaro nei au ia faaorehia ta'u
Tuturi atura i reira ra, e pure atura, mai te ani ia’na, i tei
faaroo i te pure o te feia hara’toa o tei tatarahapa, ia faaroo ia’na
e
ia fariihia oia ei taata no’na.
poipoi a'e, faaile hua’Lura o Ti-honl i ta’na’toa ra mau ohipa
i to’na metua vahiné, mai te mata'u o te ririhia mai.
Oaoa roa’tura rà i le faarooraa i ta’na parau marû i te na ô raa
e : « ua faatiahia mai nei ta‘u pure, e Tihoni. Ua ani au i te Atua
ia noaa ia oe te faufaa rahi o te ore e ino i teienei ao, e inaha !
tena, ua iteahia e oe ! Eiaha e mana‘ona‘o i le ohipa o te ao nei,
la
i
rave
e
eiaha
nounou
e
i te tao'a mure
noa. »
Haapaa'o maite atura o Tihoni i ta’na ohipa faaapu, e aore
pê ra i mau faahou i nia ia’na.
Noaa’tura ia'na te faufaa o teie nei ao, na raua e te metua vahiné
roa’tura taua roo ino hoo oniani
e oaoa’tura
raua
i roto i te arohà e te maitai o te Atua.
Te
numera.
Haapiiraa Bibilia
Na mahana
e
“7” i roto i te Bibilia
hifu no te hepetoma.
Genese 1.
ia Kaina, e tataihitiihia to’na polie. Gen. lV-15.
To Noa tiairaa e hitu mahana. Gen. VIlI-12.
O tei taparahi
E hitu matahiti to lakoba taviniraa. Gen.
XXlX-20.
puaatoro poria e hitu, e na puaatoro pararai e hitu. Gen. 41-26.
hitu. Num. 8-2; Sekaria IV-2.
E hitu matahiti i oti ai te Hiero no Solomona. I Arii VI-38.
Na
Na lamepa e
To Naamana horoiraa
ia’na, e hitu horoiraa i loridana. II Arii 5-10.
E hitu ahuru i te ahururaa i te faaoreraa i ta vetahi ê hara.
hitu. Mat. 8-20.
Na ete
e
Na
hopea e 7 na lesu i nia i te Satauro.
reo
Na aniraa
e
hitu no te Pure a te Fatu.
Na diatono e hitu. Ohipa
Na Ekalesia e hitu.
Na
6-3.
Apok. I 4-20.
tapao taati e hitu. Ap. 5-1,,, . etc.
Mat. 18-22.
PÔROTETANÎ
VÉA
7
Na Kprona e hita: te Korona hei faratara, Mat. 27-29; teKorona auro,
Sal. 21-3; Apo. 14-14; te Korona ora, lakoba 1-12; te Korona tahuti
ore ! Kor. 9-25; te Korona
parautia 2 Tim. 4-S ; teKorona oaoa, I Tes.
2-19; te Korona hanahana 1 Pet. 5-4.
Na tahaa e hita, no te haana taniai o te faata
faaroo (Eph. 6-4). Te
parau mau ; 2 Kor. 13-8; te parautia: Phil. 3-9; te itoito: Eph. 2-10; te
faaroo: 1 loane 5-4; te ora: Sal. 21-1; te Parau a te Atua: Heb. 4-12;
Te pure, Eph. 6-18.
E Pim.
—
tai i te mau melo
te ihu,
te
Faaite mai
no
te
na i te hoê mau irava-parau o tei tano maitino, oia hoi: te upoo, te mata, te rouru, te taria,
vaha, te arero, te rima, te rimarima, te opii, te ava‘e.
Papai mai i te Vea, e e neneihia te i‘oa o te mau hoa tei tano maitai,
i roto i te Vea i
mua
e aore
ra
i mua'tu.
-—
PAHONO MAI !
tatou
Te ani hia nei te mau hoa no te vea nei, tei ore â i hapono
mai i ta ratou tauturu no teie matahiti (e te val atoa nei
hoi te tahi pae, aore â i aufau mai i te matahiti 1935) —
e ia aufau mai ratou i taua utu^a iti ra, i teie nei, mai te
otohe ore e te taupupu ore. — Te tiaturi nei te faatere i
te mau orometua no te faaohieraa i taua vahi ra, oia hoi
te haaputu e te hapono mai i Papeete. — Te ravea e tere
ai te Vea, maori râ, te itoito o te mau hoa i te haapao i ta
ratou tuhaa, oia hoi “te mea iti ra” — E ua hinaaro te
tahi pae i te tauturu faaraJiï noa, mai ta tatou i ite i te
tahi mau hoa, tei hau roa ïa i te maitai. — la na reira mau
hia, e maitai ai ; inaha hoi te fatata mai nei te hopea o te
matahiti.
parau rii
1. Te orurehau i Paniora.
E arepurepu rahi teie, e tnpu noa
fenua ra.
I te ava'e no Tiurai, a kaamata’i teie orurehau, ua
—
nei i taua
mana'ohia
eita teie peapea e mau; o haavîhia ïa e te mau ravea no te Hau Repubilita, oia hoi te Hau tei mana i taua fenua ra, na roto i teie tau.' E inaha,
ua haere taua
peapea ra i te rahi e i te ûaun, e te riaria nei to te ao i te
huru 0 to na pae e piti faaherehere oreraa tetalii i te tahi. Te manii noa nei
te toto taeae, te toto fetii hoê; te taparahi noa hia nei te taata, te paapaa nei
te mau oire i te auahi ; ua ahuru e e ua ahuru te mau aorai nehenehe rahi, e te
mau fare pureraa
pope tei tutuihia i te auahi. E mea riaria rahi.
I roto i te hi'oraa i te huru o te mau ravea no te nuu orurehau, e riro paha
ratou i te upootia, e i te huri i te Hau Repubilita i raro. Eaha râ ïa te huru
0 to ratou tahooraa i to ratou iho mau taata mana o tei pupuhi noa hia mai
t® taoa faufaa ore, e te tahi pae?
—
e,
VËA
8
PORO.TETANl
Te ara maite nei te mau Hau raralii i Europa i teie peapea no Paniora e
faaoti ratou e : eiaha roa raton ia, tomo i roto i taua peapea ra, mai te tauturu i te tahi pae e aore ra i te tahi atu pae. — üa taa noa ia ratou e : e
riro teie auahi i te parare atoa i nia ia ratou, e o te tama‘i atoa ratou ratou iho,
i te hopea.
lia
2. E iamaiii mot. ■— O te talii ïa tàmaiti no to tatou hon, no Haipo
Mutuaura (Rimatara). I te 16 no Tiunu to’na moê ê raa i te utuafare metua. Ua imihia e te mau fetii i taua maliana ra; e no te ite ore, ua
orometua i i
porohia te parau i nia i te fenua taatoa e, e haere to te feuua e imi i taua
taata ra. Ua ta‘i te mau oe i roto i te mau oire, e ua imihia mai te
poipoi e
tae noa’tu i te avatea ua roto i te mau mato e te mau ana e te mau
peho, e
aita roa.
Ua putuputu te taata i nia i te mou‘a ra, i Oromana, i te tapua‘e
mou'a e ua matihia i tua, aita! e ua faaitelha te
parau i reira, e haere te
—
taata
e
hi‘o i
te mau vaa na roto
i
na
oire
e
tae noa’tu i te
ahiahi. E
ua
haaputuputu faahou te taata i Mutuaura i te taperaa mahaiia, e ua tuuhia
to na oire e hoi i to ratOu oire, e i taua pô ra, ua faatupuhia te
pureraa i roto
i na. oire, mai te pure amui, ei aniraa i te Atua ■ no taua tino i moê ê ra.
la poipoi a‘e, ua haere faahou to Mutuaura e imi faahou, e aita roa i itea
hia, e ua manao mau hia e ua hoe mau oia na nia i te vaa i te mahana mau
i haere e ai oia, mai roto mai i te utuafare. — E parau aroha roa teie no te
utuafare no Haipo ma o tei parahi i roto i oto. ( E rata na Tarai, orojneiua
)
3. E pahi parari. — Tei roto to tatou fenua metua Farani i te oto, no te parau
api e: Ua parari roa te pahi roo rahi Farani o Pourquoi pas i roto i te hoê
puahiohio tei tupu i te fenua o Islande, i te pae Norue. — E 41 taata i
niaiho i taua pahi ra; hoê noa iho tei ora mai. Te hoê pae o taua feia ra, e
mau taata ite rahi, e te
paheru i te mau ohipa e te mau parau no te mau
fenua e te mau moana no te poro i nia. E inaha ua pohe ratou paatoa, e o
Charcot hoi to ratou i hau, te fitu o te pahi.
4. Te rê o te Bihilia.
1 te 6 no Me 1936, ua faahanahana te Taiete
Neneiraa Bibilia no Lonedona i te 132 o to’na matahiti fanauraa. E putu—
puturaa hanahana rahi,
e te oaoa mau. Ua aruehia te Atua i te mea, ore
peapea e te mau haafifiraa ta te mau enemi o te Atua e faatupu nei i nia i te ê‘a o te Evanelia, te ite noa hia nei te tereraa o te Basileia i mua. I te matahiti hoê (1935-1936), ua hoohia e aore ra ua operehia
noa’tu te
mau
11,686.131 Bibilia (e aore ra e vaehaa). — Aitâ ïa huru rahiraa i itehia i
a'enei.
Ua nenei taua Taiete ra i te Bibilia i roto i na reo taaê e 705.
Mai to’na haamauraahia, e 476 milioni Bibilia i operehia.
mua
—
E parau ma'hanahana teie, i te tau arepurepu rahi ta tatou e noho nei.
Te oaoa nei tatou i te mea e, te parare maite noa nei te Parau a te Atua, ta
Isaia i parau e : e ore e hoi faufaa ore noa ia‘u nei, e iupu râ tei opuahîa e au
hoi te mea i faaue atu ai au ra. (LV. 11.)
E te hoa tai‘o Ve‘a nei, te aha nei oe i ta oe Bibilia? Te haapa'o ra anei
oe i tei
papaihia i te Salamo 119: 105?
ra, e noaa
(!\oni fauforu i
¥©a
PAPEETE. MaheaaPaie: 2f.; PAEA. T. T. 5 f.;
5 f.;
MANIHl. Manutahi:
TUBUAI. L. D.: 5 f.
la amuihia: 17 farane.
MAURUURU.
Imprimerie eue. f.juventin, — rue pu c destremau - papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1936