EPM_Vea Porotetani_193610.pdf
- Texte
-
Te 36
te Matahiti
0
AITA’TU
E NIU E TIA I TE
ATOPA 1936
TAATA'TOA
HIA RA, oiA HOi TE
Mesia
IA
RA O
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
Ua haere
o
Tihoni i to'na
ô atura: “E ta‘u raetua
Hihi 10.
IJAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
lESU.
—
I Korinetia 3,11.
HOÊ: HOÊ
TARA
Directeur-Gérant.
Te Atua te ite
na
—
ra
( Aamu iti tahito )
metua vahiné i te hoê màhana
vahiné, te
ratane,
O
faauta nei
i te ravea
nei
e
i Paratane i te
monire i mua nei. ” Na ô atura te metua vahiné; “E eaha to oe tere
i reira, e ta‘u tamaiti ? ” E tau taata fararii raua. E na ô atura te
tamaiti: “A! te haere nei au i reira e faaona ia taua; aita roa e
faufaa i o nei ; aita roa e taata e hinaaro i ta‘u oniani : area râ i Pa¬
reva
au
te fenua ïa e noaa’i te moni ; e te haere nei au i reira. Te
au i te puaatoro hoo na miti Feri; eita’tura vau e mana‘ona‘o
e taeai au i reira. E ere, mea faana'o roa vau ito'utere?”
Na ô atura te metua vahiné: “Hoê roa râ ta‘u mea e oaoa’i au e
Tihoni, maori râ ia faahoi hiamai oe mai te maitai i Farani nei.» —
Tae atura o Tihoni i Southampton i te ahiahi no taua monire i
parauhia nei. Tarahu’tura oia i te hoê piha iti i te pae uahu no taua
oire ra. E ere taua piha rai te mea nehenehe; e maa ro‘i
iti, e
airaa iti farara e te parahiraa fati, i mûri mai. Tira'tu ai faufaa rii
i reira, e ua faaîhia te hoê paeau tahua i te oniani ta’na i
opua e hoo.
E mea tanu te hoê pae oniani no ta’na iho faaapu; e e mau oniani
maitatai roa. Area râ te tahi pae, e mau oniani afa-pe hoo marna
ta’na i rave, ei faananearaa i ta’na iho. Ua ite ê hia na ta’na
peu i
Farani,
reira te taata i
i hinaaro ai i te
rave i ta’na oniani.
taata i ite ia’na, e ua haere oia, mai te
hinaaro i te haavare i to reira mau taata.
e no
Area râ i
Paratane, aita ïa
ore
e
I te poipoi mahana piti, faapûpâ’tura o Tihoni i ta’na mau oniani
anoi, e haere atura ma te anaanatae, e aita i maoro, pau roà’turâ
i te hoo. —
la
poipoi a‘e, taamu faahou atura o Tihoni i ta’na oniani, e no te
riro-pioi-noâ-raa ;Q to te raahan^piti rà, iti atura to’na taiâ, faarahi
POROTETANÎ
VKA
2
atura i te oniani
pê i nia i te pûpâ hoê,
e
haere atura
na
te tahi e‘a
Hoê â manuia to'na e to te mahana piti, e ria reira noa’tura oia
i te mau mahana'toa ; e tae aéra i te mahana maa ahiahi, haere atura
oia e hoo faahou i te oniani iino, ei faananea faahouraa i ta’na mau
oniani maitatai i toe, ia hoo faahou oia i te monire ra.
ê.
—
Taoto
raaoro
noa’tura
o
Tihoni i te poipoi sabati, no te ohipa ore ;
haere atura e ori-haere i te avatea, e no te mea e fenua haamoa rahi
0 Paratanei te sabati, aita’tu, ta’na e faaarearearaa, maori rà ia hae¬
re ite pureraa.
I to’na ihora fenua, ua matau oia i te haere i te pureraa, ei haai to’na metua vahiné. I teienei rà, ua haere oia ei haa-
mauruururaa
mauruururaa
ia’na iho.
maitai i
fare-pureraa farani ta Tihoni i haere ra. E hamonia e te
himene navenave maitai atoa hoi. Horoa’tura te hoê diatono i te tahi
buka himene na’na, e himene atoa’tura oia mai te oaoa rahi.
I te otiraa râo te pure e te haamataraa o te a'oraa, tupu atura to
Tihoni fiu, e oi haei'e i te fare, ahiri e, aita oia i haamâ i te taata o
tei faaea maitai i to ratou mau vahi. Faaroo atura oia i te irava parau e te a'oraa a te orometua i nia i te hara. Riro ê atura to’na mana‘o i nia i ta’na ohipa no te monire, e te tai‘o maite ra oia i ta’na
moni e pau i te maa, e o te toe, mai te mea oia ia faaherehere mai¬
tai ra, e inaha, no te faahuru-ê-raa o te orometua i to’na reo, faaroo
E, ahiahi toehaumi e te toetoe, e e mea mahanahana e te
roto i te
faahou atura oia i ta’na parau.
(A tai ‘o i te hopea
o
teienei
aamu
i te api 5)
Te Mesia to tatou Pasa
i taparahihia ia na tatou. E teie
haapao tatou i taua oro’a mi, eiaha ma te faahopue tahilo
ra, eiaha’toa ma te faahopue tâiroiro e te ino, ma te maa faahopue-ore-hia râ, e te haavare-ore e te parau mau. I Korinetia V, 7-8.
Te mau maifai i noaa i te Ati luda i mutaa-ihora, tei ia tatou
atoa nei ïa, e ua hau atu to tatou; to ratou ra, e ata ana'e ïa,
to tatou râ, o te mea mau ïa. To ratou ra, e hohoa ïa ; o te tino
mau râ to tatou. Ua torotia ta ratou mau tapao i nia i te mau
0 te Mesia hoi to tatou pasa
nei,
mea
e
mau
ra
i teie nei anotau. E pasa ta ratou, o te pasa mau
râ ta tatou, o te
Mesia ïa.
3
POROTE
pinepinehia te Mesia i te mamoe Isa: 1: 29; Apok.
Ua parau
5-12
—
I. E
mea
raaitihia
e
hova i faataa. Exodo 12-27;
te Atna. Te pasa na
Iseraela, na le-
23-18— O lesu râ, o te Mesia ïa na
te Atua. S. E hara ove to’na. 3. E porao-ore.
Ua tarnata te mau
rà i iioaa
Hebera 7-26. —4. Ua taparahi tiia ïa. Ua faasaMesia. la tahe le toto e matarad te hara. Ua taparahi
taata i te imi i te porao
1 roto i te Mesia; aita roa
mai. I Pet. 1-19;
taurohia te
te Mesia, no
Exodo 12-46;
loa. 19-36.
5. Ua pipihia te toto. E ere tei te faatahe anae, ia
pipihia'toa râ ; oia'toa lesu ia faaau maitai-hia i roto i te aau —6.
E amuhia te iô. la riro lesu e ta’na parau ei maa Varua na
tatou e tia‘i
7. Ua amuhia ma te raau rit maramara ; oia’toa
tatou, ia apilihia te faaroo i te tatarahapa e te faaoromai i roto
i te mau ati atoa. O lesu râ tei ite, i te maramara rahi no te hara
hia te pasa no te feia i niaiti hia‘i oia ra, oia’toa
te feia e faaroo ia’na ra. Aita te hoô ivi i ofatl hia.
—
—
no
tatou.
S.
Ua
apilihia i te faaora ia tatou mai roto mai i te riri e te
titiraa
ohipa te melahi haapohe ite
pô i h aapaohia ra. Ua pohe te matahiapo i roto 1 te mau fare
i Aiphili tei ore i tapaohia i te toto. Oia’toa tatou ia ore te tapao
0 te Mesia i roto i te aau. Ua maitai roa o Iseraela i te toto tapao,
oia'toa o tatou nei i roto i te Mesia. Aita roa a te enemi e ravea
e noaad tatou ia’na. Tei te Satauro te parau tia e te hau i
te
hohoiraa. Sal. 85-JO. — 2. Mai roto mai i te titiraa. Ua aptti-matara
ore hia te pasa e te haereraa i vaho i Aiphiti: oia'toa tatou ia
amulhia mai tatou i te Mesia, ua pohe te mana no Satani i roto
ia tatou, aita'tura tatou i mau ia’na ei titi, ei tamarii rà tatou na
1. mai roto mai i te riri. Tei te
lehova.
IL
Ta te
liaapaoraa i te pasa i faatupu i roto ia ratou.
faahopue ra o te ino i roto ia tatou.
1. I te hinaaro ia aléa ô te
Deut. 16-4.
2. la riro lo tatou oraraa ei oraraa i roto i te Mesia.
Anuanua.
loane Taravino
( A hi‘o i te mau Vea i mairi a'enei )
I mûri a‘e i te
ia Taravino
e
poheraa riaria
i te
mau
no
Servet
—
te taata orurehau o tei patoi
faaroo atoa, ua mata'u atura te
maujenemi ta
4
VEA
Taravino,
rahi roa’tura te taata fei ati ia’na.— Faaea’tura te oire
e ua
Tiniva i
O
POROTETANI
roto
i te
hau;
ra
maitai ihora te ohipa a teie aito.
la au i ta’na opuaraa rahi matamua, ua imi oia i te mau ravea e hanahana’i te Atua i roto i taua. oire ra. No reira, ua faaetaetahia te Ture Haapaoraa. la haere te mau taata i te pureraa e tia’i. E tiahi hia i rapae au
I te oire te. feia tuhi, e te feia mârô noa e te tama'i; te feia horo noa i te
e iia papu
haavaraa.
Eita te
i te
E
tei ahu i te
o
rouru.
tamarii hauti
mau
raau.—
opanihia te
mau
mea
ava.
faahereherehia:
E a'ohia te
fariihia, i taua oire
peu e
faaino ïa i te hanahana
E
tare
mau
e
mau
e
tairihia ratou
j.’ahine haapeu
ahu hoo rahr,,o tei faaunauna teoteo noa i to ratou
mau
Eita ïa
—
te teoteo
e
no
ra, no
te
mea e mau peu
te Atua.
etaeta roa’toa te ture i te faaturi. Ua hinaaro Taravino
tuahia te hara faaturi i te
to’na hinaaro i te mâ
o
te
e
pohe; aita râ to’na mana‘o i upootia.
mau
ia faau—
No
utuafare i rahi ai to’na etaeta, mai to te auri.
Te tahi râ
ohipa maitai roa ta Taravino i rave i taua anotau ra, o to’na
Haapiiraa rahi i Tiniva, (academie) ia noaa i te
u‘i apî te mau huru ite e te hoê haapaoraa nehehene. — I to’na
hi'oraa,
aita’tu e tao'a maitai
i mûri a‘e i te haapaoraa faaroo — maori râ te ite.
■fira’tu ai faufaa e faufaa hia’i te hoê fenua.
Ua hinaaro Taravino e ia
ïa haamauraa i te hoê
—
—
ite te
te
mau
taata’toa i te taio
ture
e
te
papai, ia
maramarama ratou
i te
te
auraa o
fenua, i te tereraa no te mau ohipa o te Hau;
te hui raatira ia pouri i te ohipa a te mau haava; ia ite ratou i te mau
e ruperupe ai e aore ra, e
hupehupe ai te hoê fenua. No reira teie
piiraa rahi, ei faahohonuraa i te ite no te u‘i apî, e ei faalianahanaraa i te
mau
no
Ua tomo hia taua Tare
te hoê pureraa
te
e
taua
raa
rahi
Haapiiraa i te
tei faaterehia
o
e
o no
paieti tei haapii i te ui apî tei horo mai,
haapiiraa ra. E iti te 1.500. O Taravino râ te
ra
;
ta’na tuhaa :
te Parau ïa
o
a
Tiunu
Taravino. E
te Atua
mau
na te
ISoQ,
na
eiaha
tumu
Haa¬
Atua.
roto i
orometua ite rahi
mau
vahi atoa, i
taata rahi i taua
haapii¬
( tatararaa ).
I te reira tau, ua riro Tiniva ei oire paroo rahi ! Te au ra ïa i te oire
i faatia hia i nia i te mou'a. I roto i to te mau taata hioraa ia’na, mai
te
a
mea
ra
e, o
te oire-pû ïa o te Haapaoraa Faaroo i Europa ; o te oire
te Atua. No reira te
taata i horo ai i
reira, na te mau fenua'toa,
ia hope to ratou tau, ua hoi faahou ïa
ratou i to ratou
ueue i te huero ta ratou i haaputu i roto
i te fare vairaa, i Tiniva. No reira te mau pipi a Taravino i rahi noa'i i
te reira tau i Herevetia, i Farani, i Parafane, i Eremani, i Holane, e i te
mau fenua i
Europa-Ropu. No reira Taravino i parau ai, i te mahana i
pohe ai te tahi tamaiti no’na : “ Ta‘u mau tamarii, ua parare ïa ratou e
ia
ati
haapiihia ratou
mau
Taravino;
mau fenua, e
noa a‘e
e
teie nei
ao
! ”
e
5
POROTETANI
VEA
Area
râ, o te mau porotetani farani tei faufaa roahia i te ohipa a Taravino.
E taata farani iho â Taravino ; e ua here oia i to’na aia tupuna e tae
to’na
noa'tu i
ta’na
polie. Ahiri oia i ite papu e: eita oia e hamani-inohia e
eneini, ia hoi noa’tu oia i Farani, ua hoi êna ïa. — Na’na mau i
te tino porotetani farani i ta’na ture tumu, e ta’na ture haapaoraa;
tnau
horoa i
na’na i horoa ia’na i ta’na
nei oia i ta’na
Farani. E inaha
riro
mau
—
Sapati. E tae
roa
oia mai te
to’na rau;
ê.
hohoa pure,
ta’na mau hohoa himene, no
mai i teie nei, te nenei noa
mau faatereraa i nia i te mau Ekalesia porotetani e vai i
hoi ua fatata e maha hanere matahiti no to’na poheraa. — Ua
mau
te haamoriraa i te Atua i te
raau tei tanuhia i te hiti anavai, o te ore e malieahea
tei tupu ruperupe noa,.. e o tei toro to’na mau amaa i te atea
O te hoê teie upoo ta te tino porotetani e faahanahana rahi nei.
e ta’na mau enemi, no te mea aita oia i faaherehere ia
—
faainohia oia
e
ta ratou
aita râ i
noraa;
eita
hape.
mau
aueue.
horomiihia
e
e
te
Ua
ratou
Ua pari ratou ia’na i te mau huru pariraa faainoa nei e e vai maoro noa’tu â to’na roo;
pohe.
—
! Te vai
Te AîUïj fe ife (pae hopea)
Tera fa te ororaetua parau : « E nahea râ tatou, e hoina,
tatou mau hara huna? Te na ô mai nei outou e, aita ïa e
eita
iteahia.
e
A faaroo mai
»
te Atua te ife.»
rauhu
noa
te
tupu atura to’na haamâ i taua vahi
Hapehia e, ua itehia ta’na mau peu haavare i rave i le faepe-
Maere atura
ra.
homa, teie te parau iti: «o
orometua, e aore roa e taata i
ô faahou atura oia: «E! o te Atua te ite. »
Faaea’tura
a‘e. E na
na e
i ta
ino,
toma i mairi
o
ra.
Tilioni,
e
E haamana’o atura oia i ta’na atoa
ra mau
hara
i rave, e hoê roa parau ta’na i faaroo i to’na laria, maori râ, o
terà : ao te Atua te ite. jj Hoi atura oia i te tare, e aita i piri te
taoto, huri haere noa'tura i nia i te roi, tia a‘era i
nia, tutui atura i te mori, e rave ihora i te mau oniani pê ra, e
mata i te
titiri atura i rapae na
roa i faaea le reo i te
te haamaramarama — taoto atura. E aita
pii i roto i to’na mana'o e: «te Atua te
ite. »
Haere ihora e hoo i ta’na mau oniani maitatai, e aita
roa i maoro, riro ana'e atura.
Faaau atura i te ohipa i nia i te tahi pahi e hoi i Farani. Aita
roa’tura to’na mana’o i marû noa a‘e, e i to’na faaineineraa e
haere i nia i te pahi, ite atura i roto i to’na pute vairaa ahu i te
hoê Bibilia, o tei tuuhia i reira e to’na metua vahiné. E no te
mea e taime huru maoro tei toe, a haere atu ai i nia i te pahi,
taio rû atura oia, tano atura to’na mata i nia i te irava 9 no te
—
VÉA
6
I,
pene
hara,
hara,
POROTETANI
fa'îrâ tatou i ta tatou
mau ta te Atua, e te tia i te faaoromai i la tatou
tâmâraa ia tatou i te mau parau lia ore aloa.M Maitai
te Episetole hoê a loane ra: a la
no
e parau
e te
«A! o ta‘u ïa e
! Te hinaaro nei au ia faaorehia ta'u
roa’tura to’na mana'o i te taioraa, na ô atura;
hinaaro nei ! no‘u tera parau
mau hara.»
Tuturi atura i reira ra, e pure atura, mai te
faaroo i te pure o te feia hara’toa o tei tatarahapa,
e ia fariihia oia ei taata no’na.
ani ia’na, i tei
ia faaroo ia’na
poipoi a'e, faaile hua’Lura o Ti-honl i ta’na’toa ra mau ohipa
i to’na metua vahiné, mai te mata'u o te ririhia mai.
Oaoa roa’tura rà i le faarooraa i ta’na parau marû i te na ô raa
e : « ua faatiahia mai nei ta‘u pure, e Tihoni. Ua ani au i te Atua
ia noaa ia oe te faufaa rahi o te ore e ino i teienei ao, e inaha !
tena, ua iteahia e oe ! Eiaha e mana‘ona‘o i le ohipa o te ao nei,
la
i
rave
e
eiaha
i te tao'a mure
nounou
e
noa. »
Haapaa'o maite atura o Tihoni i ta’na ohipa faaapu, e aore
pê ra i mau faahou i nia ia’na.
Noaa’tura ia'na te faufaa o teie nei ao, na raua e te metua vahiné
roa’tura taua roo ino hoo oniani
e
oaoa’tura
i roto i te arohà e te maitai o te Atua.
raua
Haapiiraa Bibilia
Te
Na mahana
O tei
numera.
hifu
e
no
“7” i roto i te Bibilia
te hepetoma.
Genese 1.
taparahi ia Kaina, e tataihitiihia to’na polie. Gen. lV-15.
To Noa tiairaa
e
hitu mahana. Gen. VIlI-12.
E hitu matahiti to lakoba taviniraa. Gen.
Na
E
XXlX-20.
puaatoro poria e hitu, e na puaatoro pararai e
Na
hitu. Gen. 41-26.
lamepa e hitu. Num. 8-2; Sekaria IV-2.
hitu matahiti i oti ai te Hiero no Solomona. I Arii VI-38.
To Naamana horoiraa
ia’na,
e
hitu horoiraa i loridana. II Arii 5-10.
vetahi ê hara. Mat. 18-22.
E hitu ahuru i te ahururaa i te faaoreraa i ta
Na ete
Na
reo
e
hitu. Mat. 8-20.
hopea
Na aniraa
e
e
hitu
7 na lesu i nia i te Satauro.
no
Na diatono e hitu.
Na Ekalesia e hitu.
Na
te Pure
a
te Fatu.
Ohipa 6-3.
Apok. I 4-20.
tapao taati e hitu. Ap. 5-1,,,
.
etc.
PÔROTETANÎ
VÉA
7
Na Kprona e hita: te Korona hei faratara, Mat. 27-29; teKorona auro,
Sal. 21-3; Apo. 14-14; te Korona ora, lakoba 1-12; te Korona tahuti
ore ! Kor. 9-25; te Korona
parautia 2 Tim. 4-S ; teKorona oaoa, I Tes.
2-19; te Korona hanahana 1 Pet. 5-4.
Na tahaa
e
hita,
no
te haana taniai
o
te faata faaroo
parau mau ; 2 Kor. 13-8; te parautia: Phil.
faaroo: 1 loane 5-4; te ora: Sal. 21-1; te
Te pure, Eph. 6-18.
E Pim.
tai i te
te
mau
—
melo
Faaite mai
no
te
na
i te hoê
tino, oia hoi: te
(Eph. 6-4). Te
3-9; te itoito: Eph. 2-10; te
Parau a te Atua: Heb. 4-12;
mau
upoo,
irava-parau
o
tei tano mai-
te mata, te rouru, te taria,
ihu, te vaha, te arero, te rima, te rimarima, te opii, te ava‘e.
Papai mai i te Vea, e e neneihia te i‘oa o te mau hoa tei tano maitai,
i roto i te Vea i
mua
e aore
ra
i mua'tu.
-—
PAHONO MAI !
tatou
Te ani hia nei te mau hoa no te vea nei, tei ore â i hapono
mai i ta ratou tauturu no teie matahiti (e te val atoa nei
hoi te tahi pae, aore â i aufau mai i te matahiti 1935) —
e ia aufau mai ratou i taua utu^a iti ra, i teie nei, mai te
otohe ore e te taupupu ore. — Te tiaturi nei te faatere i
te mau orometua no te faaohieraa i taua vahi ra, oia hoi
te
haaputu e te hapono mai i Papeete. — Te ravea e tere
Vea, maori râ, te itoito o te mau hoa i te haapao i ta
ratou tuhaa, oia hoi “te mea iti ra” — E ua hinaaro te
tahi pae i te tauturu faaraJiï noa, mai ta tatou i ite i te
tahi mau hoa, tei hau roa ïa i te maitai. — la na reira mau
hia, e maitai ai ; inaha hoi te fatata mai nei te hopea o te
ai te
matahiti.
parau rii
1. Te orurehau i Paniora.
E arepurepu rahi teie, e tnpu noa
fenua ra.
I te ava'e no Tiurai, a kaamata’i teie orurehau, ua
—
nei i taua
mana'ohia
eita teie peapea e mau; o haavîhia ïa e te mau ravea no te Hau Repubilita, oia hoi te Hau tei mana i taua fenua ra, na roto i teie tau.' E inaha,
ua haere taua
peapea ra i te rahi e i te ûaun, e te riaria nei to te ao i te
huru 0 to na pae e piti faaherehere oreraa tetalii i te tahi. Te manii noa nei
te toto taeae, te toto fetii hoê; te taparahi noa hia nei te taata, te paapaa nei
te mau oire i te auahi ; ua ahuru e e ua ahuru te mau aorai nehenehe rahi, e te
mau fare pureraa
pope tei tutuihia i te auahi. E mea riaria rahi.
I roto i te hi'oraa i te huru o te mau ravea no te nuu orurehau, e riro paha
ratou i te upootia, e i te huri i te Hau Repubilita i raro. Eaha râ ïa te huru
0 to ratou tahooraa i to ratou iho mau taata mana o tei pupuhi noa hia mai
t® taoa faufaa ore, e te tahi pae?
—
e,
VËA
8
PORO.TETANl
Te ara maite nei te mau Hau raralii i Europa i teie peapea no Paniora e
faaoti ratou e : eiaha roa raton ia, tomo i roto i taua peapea ra, mai te tauturu i te tahi pae e aore ra i te tahi atu pae. — üa taa noa ia ratou e : e
riro teie auahi i te parare atoa i nia ia ratou, e o te tama‘i atoa ratou ratou iho,
i te hopea.
lia
2. E iamaiii mot. ■— O te talii ïa tàmaiti no to tatou hon, no Haipo
Mutuaura (Rimatara). I te 16 no Tiunu to’na moê ê raa i te utuafare metua. Ua imihia e te mau fetii i taua maliana ra; e no te ite ore, ua
orometua i i
porohia te
taata
ra.
parau
i nia i te fenua taatoa
Ua ta‘i te
mau
tae noa’tu i te avatea
aita
e, e
haere to te feuua
e
imi i taua
i roto i te mau oire, e ua imihia mai te poipoi e
roto i te mau mato e te mau ana e te mau peho, e
oe
ua
Ua putuputu te taata i nia i te mou‘a ra, i Oromana, i te tapua‘e
mou'a e ua matihia i tua, aita! e ua faaitelha te
parau i reira, e haere te
taata e hi‘o i te mau vaa na roto i na oire e tae noa’tu i te ahiahi. E ua
roa.
—
haaputuputu faahou te taata i Mutuaura i te taperaa mahaiia, e ua tuuhia
to na oire e hoi i to ratOu oire, e i taua pô ra, ua faatupuhia te
pureraa i roto
i na. oire, mai te pure amui, ei aniraa i te Atua ■ no taua tino i moê ê ra.
la poipoi a‘e, ua haere faahou to Mutuaura e imi faahou, e aita roa i itea
hia,
e ua manao mau hia e ua hoe mau oia na nia i te vaa i te mahana mau
i haere e ai oia, mai roto mai i te utuafare. — E parau aroha roa teie no te
utuafare no Haipo ma o tei parahi i roto i oto. ( E rata na Tarai, orojneiua
)
3. E pahi parari. — Tei roto to tatou fenua metua Farani i te oto, no te parau
api e: Ua parari roa te pahi roo rahi Farani o Pourquoi pas i roto i te hoê
puahiohio tei tupu i te fenua o Islande, i te pae Norue. — E 41 taata i
niaiho i taua pahi ra; hoê noa iho tei ora mai. Te hoê pae o taua feia ra, e
mau taata ite rahi, e te
paheru i te mau ohipa e te mau parau no te mau
fenua e te mau moana no te poro i nia. E inaha ua pohe ratou paatoa, e o
Charcot hoi to ratou i hau, te fitu o te pahi.
4. Te rê o te Bihilia.
1 te 6 no Me 1936, ua faahanahana te Taiete
Neneiraa Bibilia no Lonedona i te 132 o to’na matahiti fanauraa. E putu—
puturaa hanahana rahi,
noa’tu te
tupu nei i
leia i
mua.
e te oaoa mau. Ua aruehia te Atua i te mea, ore
peapea e te mau haafifiraa ta te mau enemi o te Atua e faania i te ê‘a o te Evanelia, te ite noa hia nei te tereraa o te BasiI te matahiti hoê (1935-1936), ua hoohia e aore ra ua operehia
mau
11,686.131 Bibilia (e aore ra e vaehaa). — Aitâ ïa huru rahiraa i itehia i
mua a'enei.
Ua nenei taua Taiete ra i te Bibilia i roto i na reo taaê e 705.
Mai to’na haamauraahia, e 476 milioni Bibilia i operehia.
—
E parau ma'hanahana teie, i te tau arepurepu rahi ta tatou e noho nei.
Te oaoa nei tatou i te mea e, te parare maite noa nei te Parau a te Atua, ta
Isaia i parau e : e ore e hoi faufaa ore noa ia‘u nei, e iupu râ tei opuahîa e au
ra, e noaa hoi te mea i faaue atu ai au ra. (LV. 11.)
E te hoa tai‘o Ve‘a nei, te aha nei oe i ta oe Bibilia? Te haapa'o ra anei
oe
i tei
papaihia i te Salamo 119: 105?
(!\oni fauforu i
¥©a
PAPEETE. MaheaaPaie: 2f.; PAEA. T. T. 5
5
f.; MANIHl. Manutahi:
f.; TUBUAI. L. D.: 5 f.
la amuihia: 17 farane.
Imprimerie eue. f.juventin,
—
MAURUURU.
rue pu c destremau
-
papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1936