EPM_Vea Porotetani_193608.pdf
- Texte
-
•
Te 36
-
ATETE 1936
te Matahiti
0
AITA’TÜ
>
E NIU E TIA I TE
Mesia RA O lESU.
HOO I TE MATAHITI HOB:
Cb. VERNIER,
Te
ravea e
Teie
mûri
Hihi 8.
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAÜ
HIA RA, OIA HOi TE
(Ha te hoê
—
—
I Korinetia 3,11.
HOÈ TABA
Directeur-Gérant.
taparahihia’i te hoê Ekaiesîa
vea papaa
teie mau ravea tahitohito rii i faaite)
1. Eiaha e haere i te pureraa. — 2. la haere noa’tu râ, e na
i te hora haamataraa i te tae. — 3. E haere ïa mai te ma-
:
roa
Na^to
ui ia
ibo
na‘o ino e te raârô, — 4.
i taua pureraa, e
oa
e;
eaha tâ‘u faufaa i teie pureraa ? — 5. Eiaha roa e farii i te hoê toro‘a i roto i te ekalesia; parahi noa mai te toro'a ore, ia nehenehe
noa ia imi e ia faatupu i te peapea. — 6, I te tahi mau sapati, eiaha
haere i te pureraa, ia ite te taatoa e, e nehenehe, noa ia haa pae i te
reira. — 7. A vaiiho i te mau ohipa atoa, na te orometua ana ‘e e rave,
ü ta’na ïa ohipa. — 8. A parahi i mûri roa, i roto i te fare-pureraa,
i nia i te mau parahiraa hopea roa; eiaha e himene. — 9. Eiaha roa
e rû i te aufau i ta outou tuhaa moni ei tauturu i te Ekalesia ; e ia
aufau ra, a aufau ïa mai te iti-roa. — 10. Eiaha roa e faaitoito i te
e
orometua, no te mea e rave rahi a'enei te mau orometua tei ino i
te rahi o to ratou arueraahia. — 11. A faaite hua i te mau taata no
tei haere mai e farerei i ta outou ekalesia, i te mau vahi hapa
melo, o te oie e itehia e ratou iho. - 12. Eiaha
roa e tamata i te urne i te hoê mau melo api i roto i te Ekalesia, eia¬
ha’toa e farerei i to outou mau taeae rii. — 13. Mai te mea, te parahi
rapae o
no
tera melo e no tera
aita roa e ora i roto i taua ekale¬
14. E mai te mea ua itehia i roto i taua ekalesia ra te hoê mau
melo itoito i te raveraa i te ohipa, eiaha e farii i te reira, no te mea
hau nei te Ekalesia, a parau ïa e :
sia.
—
e mau
melo mana'o teitei ana‘e—
ia hinaaro noa’tu outou, e ia ora maitai ta tatou eka¬
huri ïa i teie mau haapiiraa rii tahitohito, e e ruperupe ïa
taua ekalesia ra.
1 téie nei râ,
lesia,
a
POROTETANI
VE A
2
Irava A'oraa
Ua ite boi outou i te
lesu
aroha mau o to tatou Fatu ra o
outou râ, riro mai
iarabi ta outou tao'a i taua veve no’nara.
Mesia, e, e tao'a rabi ta^na; no
nei oia ei veve,
(II Kor. VIII: 9.)
rarahi i roto i teie nei irava; teie te vetahi:
To te Mesia riroraa ei veve.
: vaiiho râ tatou i te reira, mai te feruri i teie nei mahana i na parau i
rnuri nei: te hopea rahi o taua veve o te Mesia ra, e te aroha ei tumu
no taua ohipa na’na ra.
1. Te hopea rahi i titauhia e te Mesia,
i te riroraa ei veve ?
E
rave
rahi te
1.— Te tao'a
mau
parau
rahi matamua o te Mesia: 2.—
faaorehia to tatou veve.— E veve to tatou. E tao'a rahi hoi to
(a), i te moâ, aita e hara; (b), i te mana, tei nia ïa
3 te mau mea’toa ra; (c). i te poupou, aita e mauiui, aita e pohe.— Na
roto râ i te hara, ua riro to’na hei arii, ta’na tufaa tao'a, to’na ahu parautia
to’na maitai tino; to’na oaoa.— Riro atura oia ei veve, ei matapo, ei pirioi
e te faufaa ore; e te tahaa noa.
2. la faarirohia tatou ei tao'a.— (a). Te tao'a i te ite'. ia ite tatou i
to tatou huru, e te raau e ora’i; e te maramarama varua.— (b). Ei tao'a
i te aroha. la arohahia mai tatou e te Atua; ia faaorehia ta tatou mau hara.
ia faaapihia to tatou huru; ia itehia mai ei tamarii na te Atua; ei feia tuhaa
i te ora mure ore. (c). Ei tao'a i te hanahana'. ei feia ai'a i te ao, te ture,
ie màna, te pohe ore.
3. No te veve o te Mesia e tao'ahia’i tatou. — Te hoo o ta tatou tao'a
r», o to lesu ïa veve, e to’na mauiui e to’na pohe.— Ua riro oia ei Tamaiti
;a te taata ia riro tatou ei tamarii na te Atua.— Ua poia oia e ua poihâ,
ua rohirohi
ia paia tatou e ia noaa te faaearaa. Ua faahaehaahia oia,
ia faateiteihia tatou; ua ririhia oia ia auhia tatou e te Atua; ua faainohia
oia ia tiahia tatou; ua pohe oia ia ora tatou; ua tae oia i raro i te apoo,
/. la
tatou i te matamua:
.
ia faateiteihia tatou
O.
E
i te
ao.—
ohipa aroha faito ore ana‘e ta te
i
/. A hi'o na i
rave no
tei arohahia mai.— E ere ïa i te mau
maitatai; e feia iino roa râ: aita e
Eitoa ïa i te mau taata
topa roa i raro i te apoo;
raea faaruehia ra.—
Mesia
tatou.
aita e ravea ia ta'uma
melahi; e ere
maitai toe. Ua
faahou i nia. Mai te
tei faatusiahia no ratou.— Oia tei hau i te
hanahana.—
A kVo na ite maitai tei noaa mai.— Te aroha mau, te tura,
2. A hi'o na i
faufaa, i
te tura e te
mure ore,
te oaoaraa i te ao.
te maitai
VEA
POROTETANI
Mesia,
III. To te feia faaroo ite i te aroha mau o te
I. Ua ite ratou i
te
Evanelia te hi‘o mata
e
reira na roto i te heheuraa a te Evanelia. O t’
iteahia’tu ai taua aroha mau. Tei reira te faaiteraahia
Mesia» —
e te pororaa. Ua mairihia ïa i te «Evanelia o te aroha o te
“Te Parau a to te Atua aroha”. 2. Ua ite ratou na roto i te tupuraa o
aroha
ra
i roto i to ratou mau Varua.—
tamahanahanahia’i,
ratou, i tiahia mai ai, i faaapihia’i, i haamoahia’i, i
tiaihia’i, i tapaohia’i, i faaorahia’i e a tau noa’tu.
mai ai
i
OPANI: O te reira ta te Mesia i
ia’na e maitai ai?
Farii tatou i te tao‘a ta’na i
taua
O taua aroha ra te mea i parauhi.;.
rave no
tatou. Eaha ta tatou haa-
paoraa
faito
Ua faitohia
Aita
i te moni
oe e taa nei i te auraa o te hohoa iti ta oe e ite
te hohoa ïa no te hoê orometua i te fenua papaa o
e
oti ai ta’na tare pureraa
no
te Atua e no
faito, te ite nei
atu pae, te
(Oanieia v. ii\
o
ei hanahanaraa
o te
i tia.
i te faito, e aita
oe
F. V.
.
nei, i mûri
paha
nei? Teie:
hopoi mai no tatou; faatae i taua tao'a
i te feia i ere i te reira.
ore ra
oe
ofai
tei imi
faatia nei, f roto i ta’na paroito,
e
Ta’na Tamaiti, no lesu.— 1 te hoê pae
opuahia.... e i te tahi
mai, no taua fare ra: aita râ
i te hohoa no te Hiero i
tuuhia nei te mau faufaa tei roaa
i
nava'i ; no
reira aita â i tia. E te
ani nei teie orometua aroha rahi i
ta’na
mau
hoa
roto i teie
na
e
i te mau
parapole,
e
paroita,
ia hapo-
nohia mai ia’na te mau tauturu rii
e
oti ai, e e
raa
e
tomohia’i ta’na fare-pure-
faatia nei!
—
Tei i ô tatou nei, taua mau oro¬
ra o teî pii e ia tauturuhia
metua
mai.
Haia te tahi, orometua i
O
Vaitape (Bora-Bora): ua fatata roa
to ratou Hiero rahi, o Ebene-Ezera,
i te oti; hoê tausani tara toe, e oVroa’i; aitâ te faito i tia. '
vai
e
tantara mal?
o
Taa
tahi, orom. i H,>(Tahiti): te vavahi nei ratparea te
L
i to ratou fare pureraa
IV
e
.
.
tahito,
te haaputu nei i te faufaa
e oti ai te mea apî; ne
moni
VEA
4
vài
e
tae
tautaru mai?
Oia’toa, o Tooîa, or. i Tiarei, e o Namata or. i Maupiti,
Tulini, i Mahanaloa (Raivavae) etc... E rohi, e faaitoito, e te feia tei
te aau, i te mau {are o lehova i te fenua nei. la riro mau â to tatou
e
o
POROTETANI
i te tare
aau
o
to tatou Atua.
*■
*
haapiiraa ta teie hohoa e haapii parabole nei
te Atua ilio teie e faito nei ia tatou, i ta’na
faito.— Eaha ana‘e â te hoê mau vahi i roto i te taata nei, ta’na e faito
nei, e aita e ravea e tia’i? E ere anei ç.-. o to tatou la pardutiaX Te oaoa
nei te taata, e te teoteo nei i te reiraï^mai te tiaturi e, e riro paha i te faaE râve rahi atu â te
ia tatou. Mai te
mea
mau
ra
e, o
teiaha i te faito! Aita râ e faufaa i to te Atua faitoraa, ia au i ta Isaia i
papai: Ua riro hoi tatou atoa nei, mai te mea viivii ra, e ta tatou parautia
mai te ahu i
faaruehia ra. ( LXIV. 6. )
paha tatou e: te aroha nei tatou
( i ta’na mau hamani maitai ) e i te taata tupu. E inaha, e
roa; eita te faito o to te Atua aroha e pee i nia.., no te
ra ia tatou te reo a Isaia e : E lehova, ua hopoihia to rima
Oia’toa to tatou aroha. Te mana'o nei
i to tatou ,\tua
mea
faufaa
mea
te
i
ore
au noa
nia, eita râ ratou e hho. ( XXVI. 11 ).
te paruparu, e te papa'u eü. Ahiri aita te Atua
ta’na Tamaiti i to tatou pae, ei taumiraa... aita ïa etau e
Oia’toa to tatou faarooX aue
i tuu i te Satauro
o
tia’i te faito.
râ, nâ roto i te toto mo‘a no lesu, te mâ nei tatou i ta tatou
hara’toa, e au ai te parau a Paulo i to Roma e: Aita’tura e faa-
I teie nei
-
mau
haparm i teie nei, i te feia i roto i te Mesia, o tei pee i ta te Varua,
iaha i ta te tino. (Roma VIII. 1 ).
*
*
matamua no te matahiti nei, ua tae te Peretiteiii Rahi Mana no
te Haapaoraa Mahometa i Initia e farerei i to’na pupu taata. O te Aga Kahn
to’na i‘üa. No te rahi o to ratou oaoa i taua farereiraa ra, ua imi ratou i
te mea e mauruuru roa’i taua taata rahi mana. E teie ta ratou i feruri e
i faaoti. E ani ratou ia’na ia parahi roa oia i nia i te tahi plateau no te
hoê faito rahi i faaineinehia; e ua haaputu ratou i te piru tao'a. rahi
i nia i te piti o te plateau., e ia tia maitai roa te faito. O ta ratou ïa tao'a
I te pae
pûpû ia’na, no ta’na mau ohipa i te pae o te haapaoraa.
Ua na reira mauhia. Ua faitohia oia i te faito auro, e ua tia, i te hi'oraa
taata? Ua tia râ anei i to te Atua hi'oraa? Te Atua tei ite.
i
loane Taravino
( A hi‘o i te mau Vea i mairi a‘enei )
aenei, i roto i te vea no Tianu, e rave
rahi te
(libertins) tei haaveapea ia Taravino i Tiniya. Ua faatia
Mai ta tatou i parau
mau
tanrearea
5
POROTETANI
VEA
Ameaux, e to Gruet. E hi*o tatou i te parau no BerE taata maramarama roa teie e te aurahi-hia e te mau
taurearea i Tiniva
Ua aro puai roa oia i te Apooraa Rahi e i te Tare
Haapa'oraa e ia Taravino hoi. — Ua hurihia oia i rapae i te Ekalesia,
mai te màtamua mai â, no to’na haapa'o ore. Ua patoi râ oia i taua utua
ra, e ua faaite oia ia Taravino e i te mau orometua e: e tae hua oia e te
mau libertins i te oro‘a euphari i te sapati-oro'a, e e rave â oia i na tapa'o
e piti no te tino e te toto o lesu, mai te haapa'o ore i te faaotiraa a te
mau orometua.
No poipoi a‘e te oro‘a, e na Taravino te pureraa e te
a'oraa i taua sabati ra. Ua î roa te fare-pureraa i te taata tei ite e: e tupu
tatoa i te parau no
,
thelier i teie nei.
—
—
.
—
pureraa ra. — I roto i ta’na a'oraa, ua haamata
i to’na mana'o, maori râ e patoi roa oia i te
paha te peapea i taua
oia i te faaite
mau
maramarama
taurearea
o
te tae mai i te amuraamaa
mo‘a
; e
mai te mea, e tiahi ê
hia oia, e aore ra e taparahi-roa-hia, o te reira ïa. Eita râ e tia ia’na
ia haaviiviihia te tino e te toto no lesu e Berthelier, e to’na pueraa.
I reira to’na pouraa
i te
amuraamaa
mo‘a.
faaineine ai i te opéré
haafatataraa mai
no
i raro i te pulupiti, e te haafatataraa i pihaiiho,
E oti a‘era ia’na te haamaitai i na tapa'o, a
—
i te oro'a i te Ekalesia, i reira to te mau libertins
te rave mârô i na tapa'o,
(aita râ Berthelier i haere
mai, ua mata‘u paha). 1 to Taravino iteraa ia ratou i te haereraa mai,
pio aéra oia i mua, i nia i te amuraamaa mo‘a, e mai te tapoi na rima
i na tapa‘0 moa o te Fatu, e mai te parau itoito i taua mau taurearea
•
faatupu
peapea e: «
E nehenehe noa ia outou ia ofatifati i to‘u mau
tapupu i to'utau rima! Tei ia outou to‘u toto e to‘u oral Eita
râ e tia ia‘u ia horo'a i te mea mo‘a i te feia taiva, e ia haaviiviihia
teie amuraamaa a to‘u Fatu » — Otohe atura te mau libertins, e haere
melo,
e e
ê atura
(1583).
Te ite
mau
nei tatou i reira e; e ere ta Taravino i te
Tiniva. E faaearaa peapea
hana
o
rahi
e
ohipa ohie,
te ati mau. Aita râ oia i tuù i te Hana-
lehova ia vetahi ê.
(■ Te vai atura )
Faaafaroraa parau
•
"
I roto i te hihi no Tiurai-Atete, te pahono maite nei te Vea Katolika i te huru o to te V. P. faatiaraa i te lubili a te Katolika - Atira
ïa. Eita te V. P. e pahonohono i te mau parau è rave rahi ho taua
hihi ra, o te î roa te mau api o te Vea nei i te mau parau tei tupu i
Tahiti nei, hoê hanere matahiti i mairi a‘enei.
Hoê râ vahi ta te Vea
tai'o-haperaa i te
pae o
faaafaro nei, maori râ to te Vea Katoli'.sa
te irava ta te V. P. i papai. E no te hape o
e
POROTETANI
VEA
6
tai'oraa, hape rahi roa’tura te tatararaa. - Eita te V. P. e pari e:
opuahia taua tai'oraa hape e mai teohipa taviri ; e mea maere
mau râ, no te mea, aita hoi te auri neneiraa i hape.
Ua na ô te irava 5, ia au i te papairaa no te V. P. e: ... « E riro
tatou i te maere i te etaeta rahi no to Tahiti E te mau orometua parate
e mea
tane. Eiaha râ e maere... ».
Te
na
ô nei te faahitiraa
i te etaeta rahi
no
a
te V. K. e :
«...
E riro tatou i te maere
Eiaha ïa e
to Tahiti I te mau orometua paratane.
» Ua hape roa teie tai'oraa. Aita mau te V. P. i papai e i
mana'o e: mea etaeta rahi to Tahiti I te mau orometua paratane, i
te reira tau. Aita e auraa! no te mea, e mea auroa na to Tahiti te
maere...
mau metua, i te pae o te
tia’i i te V. P. ia parau e : te faahapa
ra to Tahiti i ta ratou faatereraa ?
Teie râ : no to te V. K. tai'o-haperaa i teie irava... i papai atoa’i
oia e :
« Area râ, hoê vahi iti tei au ia tapeahia ; oia hoi to te vea
maereraa no te etaeta no to Tahiti I te mau orometua paratane, mai
te mea e, te faahapa nei oia i to ratou faatereraa etaeta i mutaa iho
etc... » Aita e'auraa! !
orometua paratane,
mau
oia hoi to ratou
faaroo i te reira tau. Eaha ïa
e
...
Te reira te hape o te
nei, mai te tiaturi
Ta tatou
I.
BIBILIA
—
Vea Katolika ta te Vea Porotetani e faaafaro
na’na iho e faaafaro i roto i te vea i mua.
e; e
reo
mau
tahiti
buka
e
vai nei
:
135 farane
Bibilia rahi, paa iri-puaa haapuupuu, hiti piru.
Bibilia rahi, paa ereere (ahu) hiti uteute :
53, 63,
»
Bibilia nainai, paa ereere, hiti uteute :
10, 12,50
»
Te Faufaa Apî
2, 3
»
.
.
IL
IIL
-
BIBILIA
reo
farani
13, 17
,
BUKA NO TE ABOORAA RAHI
-
Aratai Bibilia
(oia hoi,
e
faatororaa).
.
Emanuela (to lesu oraraa).
Te Zugo Auro (no to te imi mana'o).
Puta himene, na te feia paari. .
.
Puta himene na te mau tamarii.
Mau
.
.
12,50
5,
2,50
4, 5, 12,50
.
3,
Te haana tamai, te ui na
tamarii, te buka tai'oraa na te mau tama¬
rii, te P. A. PA, te ati, te Ture Haapaoraa, etc. 1, 1,50
IV.
V.
buka rii e rave rahi :
te
mau
—
PUTA A'ORAA-50 {de Pomaret).
-
PUTA TAA'E
;
Tihoni Wiliamu
-
.
Purune.
.
4,50
6, 50,
»
VEA
7
POROTETANI
John Williams (reo farani : e 2 puta)..
.
.
Tahitiens d’autrefois, Tahitiens d’aujourd’hui
(reo farani)
24,
»
12,50
»
Grammaire de la langue tahitienne (reo
farani) 12,50, 15,
Jean Calvin (reo farani — na Purune vahiné). . 11,50
A ui noa mai, i te mau orometua i Papeete nei, e aore ra
roa
>
»
i v.Itu-
(Raiatea).
A horoa’toa i ta
oe
mau
hara
parauhia e: i te hoê mahana ua faaroo o Jerome (te hoê orometua
te ite, o tei iriti i te Bibilia reo Heleni i roto i te reo Latino i
o te tenetere) ua faaroo o lerome i te hoê reo no nia mai o
tei parau mai ia’na e: «£ lerome e! horoa mai na i te tahimeana'ul»
Pahono aéra oia e: E te Fatu e, aila anei au i horoa a'enei ia oe i ta'u
Ua
paieti
e
te maha
mau
aloa?. Inaha hoi, to‘u ora, tei ia oe ïa; ta‘u mau
mea
ïa! To‘u itoito, to'u
oe
faufaa, tei ia
puai, to'u tura,... tei ia oe ana‘e ïa; a mau, e te
Fatu, i te mau mea’toa! »
Tapiti faahou maira te reo no nia mai : « E Jerome e!,. horoa
i te tahi
mea
mai na
na'u!»
Jerome e : E te Fatu e, te vai ra anei, i roto i tau aàu
â i roaa ia oe?
Tatoru maira te reo no nia mai: E Jerome e! te tapea noa nei oe
hoê mea! Aore oe e horoa mai nei ia‘u i ta‘u e hinaaro nei!
Pahono faahou
te hoê mea moe, aore
—
i te
—
—
Eaha
mau
â ta
oe e
hinaaro nei
e
te Fatu?
la horo'a mai oe i ta oe mau hara.
nei, te faatano atoa nei te Fatu, o lesu i nia ia oe, e tera
hara, o tei mana'o i roto i to aau e : e hi‘o mai anei te Faaora ia‘u,
i roto i to‘u ino. Te hara o tei faateiaha noa i to'u aau, i te rui e te ao,
o vai ïa te hi'o aroha mai? E mata ê ana'e to te mau taata ia'u; e aroha
mai râ anei te Fatu? E inaha, na’na mau teie reo ia oe e: Hopoi mai
i'onei ta‘u nei (Mat. 14. 8); E haere mai hoi outou ia'u nei, e te feia
atoa tei haa rahi e tei teiaha i te hopoia, e na'u outou e faaora! (Mat.
Taua
reo
taata
11.
e
te
28.)— O ta Isaia i parau atoa: ia uteute roa ta outou mau hara ra,
ia uraura noa’tu mai te faai'o ra, e riro ïa mai
riro ïa mai te hiona, e
va vai
te teatea,
(1. 18).
riro mau â e: te tapea noa nei oe i ta oe mau hara; eita e
hinaaro i te horoa, i te faarue roa i roto i ta’na rima, e au noa’i ta’na
Teie
parau :
râ,
e
horoa mai i ta oe mau hara. Maoro ia oe.
VEA
POROTETANl
parau ril Api
1. Te orurehau rahi
e
tupu
nei
i te ferma Panîcrra.
O te parau rahi atura no te avae tiurai, i
Europa. A faaea rii ai te mau
basileia mai te hau ( eiaha te hau roa ) ua
tupu te peapea rahi i Paniora. Ua
hinaaro te mau raatira nuu piri-arii, e te tahi atu â mau huru, e huri i rare
i te hau Repupilita, na roto i te
puai. I Aferita apotoerau ( oia hoi i te
hoê aihuaraau paniora ) to ratou faaineine maiteraa i ta ratou
ohipa. üa noaa
to ratou nuu, to ratou mau manua e to ratou mau
pahi reva. E ua na mua
atoa ratou i te faaau haere i te parau e te hoê mau raatiraa nuu e rave rahi
tei parahi i te fenua tumu. E inaha, i te mahana i faaau hia ra,
atura taua
orurehau,
faehau e rave
rarahi i rotopu
tupu ta'ue
vahi atoa. Ua, huri te mau pahi orurehau i te
rahi i uta, i te fenua tumu, e ua haamata’tura te mau aroraa
na
te
mau
i na pae e piti ; te feia piri repupirita e te feia piri-arii, patoi
peapea rahi, e te pohe rahi roa o te taata, te vahiné e te tamarii,
e te
pau te mau oire i te auahi, i to te Paniora tamairaa ratou ratou iho.
E te tono nei te mau hau papaa i te mau manua e tii e rave i to ratou mau
repupirita. E
taata, eiaha ia
Repupirita
e :
haapeapea hia. Te poro nei te mau parau niuniu
tei ia ratou te rê ; eita râ e taa vave roa.
2. Te fahiraa
no
te
mau
I te mat. 1825 te vai
ua roaa
ava‘e
hia,
80.000;
hoê i
e
ra
i teie nei,
to ratou
aiâ. E
Atl luda i te
fenua
o
mau
oire
325.000. Te ô nei
apî
Hau
lesu i teie tau.
10.000 ati luda i taua fenua
ua roaa
no te
ra.
I te mat 1920»
e
7.000 ati luda i te
roa e te unauna
rahi tei haamau-api-
te oaoa rahi nei te Ati-Iuda. Te haamana'o nei te tahi pae e: te tupu
nei tei tohuhia no ratou, ai ta râ ratou e farii neî i te
Mesia; te tamau noa râ
i te Faufaa Tahito e te Ture a Mose. I teienei râ, ua
peapea roa te mau taata
arabia (haapaoraa mahometa) tei parahi atoa i taua fenua ra, mai mua roa mai,
e
e te tamai nei ratou i te mau
Ati-Iuda, eiaha ia ô faahou, mai te rahi i to ratou
fenua. üa manii te toto e ua taninahia te mau fare toa ati-Iuda e rave rahi.
Te paruru nei râ te Hau Paratane i te mau ati-Iuda, eiaha ia hamani-ino-hia.
Ohipa rahi râ.
3. E
4. E
tupu te Apooraa no te Tuhaa I, i Papeete, i te 7 no atete.
tupu te Apooraa Rahi, mai te 18 e tae noa'tu i te 21 no Atete
5. Te faaroohia nei e: e tae mai e piti tau manua
paratane i Tahiti i te ava‘e
Atete: o Dunedin, mai te 5 tae noa’tu i te 12, e o
Wellington, mai te 14 tae
noa’tu i te' 18.
6. Ua faahiahia roa to
i te 14 no Tiurai i mairi
maue
te
na
Papeete e to te mau mataeinaa tei tae mai i Papeete
aenei, i na pahi-reva farani (no te nuu moana) o tei
nia ia Papeete i te taime poipoi, a haapa‘o ai te Tavana Rahi e
feia mana’toa i te
mau
oro‘a
i faataahia
ra.
0\oni taufuru i fe Vea
Fautau‘a: te hoê hoa tumu: 5 f..
Papeete\ te hoê orometua-haapii tamarii:
10 farane.
la amuihia: 15 farane.
Imprimerie eue.f.juventin.
—
MAURUURU.
rue du c» destremau
-
papeete, tahiti,
Fait partie de Vea Porotetani 1936