EPM_Vea Porotetani_193607.pdf
- Texte
-
Te 36
0
AITA’TU
TIURÂI
te Matahiti
E NIÜ E TIA I TE
HiA RA,
1936
TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI
oiA HOi TE
Mesia RA O
Ïesd.
HOO I TE MATAHITI HOB:
Ch. VERNIER,
Te 14
Teie mai nei te 14
Hihi 7.
no
—
RA O TEI HAAMAU
I Korinetia 3,11.
HOÊ
TARA
Directeur- Gérant
no
Tiurai.
Tiurai. la feruri
noa
te rahiraa
o
te taata,
i Tahiti mâ riei, i te parau o teie mahana, te mana'o oioi nei ratou
i te hoê taurua rahi arearearaa. Parau mau ; i Papeete, e faahanahanahia te reva farani, e tai te upaupa ; e pûpûhia te hoê mau taamu
tiare i te tumu no te ofai-tapa‘o o te mau aito tei pohe i te tamai
,
rahi, e e haruru te mau pupuhi no te manua o Savorgnan de Brazza.
I mûri a‘e râ, o te mau arearearaa ïa i te pae o te tino ; o te mau
tare patana e te mau hiopoa raa himene e te otea. O te inuraa rahi
atoa ïa, e te taeroraa ava, e te oriraa, e te hoê mau ohipa faahiahia
ore na roto i na mahana e rave rahi.
«
o te “Tiurai ”, no te rahiraa o te taata. ü vai râ te
haamana'o i taua mahana ra, i te auraa mau, e te tumu
no taua oro‘a hanahana rahi ? o vai te taata o te haamana'o i te 14
no Tiurai 1789, oia hoi i te mahana i riro ai te fàre-auri, te fare tuiroo
ra, 0 la Bastille iFaris, e itatara hia‘i irapa'e te mau taata mana'o
itoito e te maramarama o tei tapea noa hia i roto, ma te puai, no te
mea, ai ta to ratou vaha i huna i te mau ravea e ora'i o Farani, i te
reira tau peapea. I te tae raa o te mau taata orure hau i nia roa iho
i te pare, to ratou ïa patiaraa i te reva Farani tore-to ru, mai te pii
to ratou vaha e: Ua tiamà tatou i teie mi! Ua haruru teie parau
api na roto ia Europa taatoa, e ua umere te mau taata’toa.
E i te 14 no Tiurai 1790, ua titau to Paris i te mau auvaha no na
tuhaa e 83 no Farani, ia tae mai ratou i te oire pû e faahanahana i
te rê 0 te tiamâ i nia i te mau huru titiraa’toa. Ua hanere tetausani
0 tei tae atû, e teie ta ]?atou pii piti i pii i taua mahana ra : Étaeaé
Te huru ïa
taata
•
-
V
o
te
VFJA
2
PO ROT ETA NI
tatou ! E
no te mea, e taeae ana'e, ua aifaito atoa ïa. No reira mai
tuirooîJe ; Tiammaa — Aifaitoraa — Autaeaeraa.
tae i te Tiurai nei, o te au atoa ïa ia tatou ia haamanao e ia ani
Atua. la rirô o Farani, to tatou metua here, e ta’na mau
parau
la
re
ei fenua’na'e
uaraau.
'
no
te tiaraaraa mau, no te
autaeaeraa, i
i te faito hoê.
--
'I ani tatou i te Atua ia haamaitai tumuoia i to tatou Hau metua,
Peretiteni, te mau faatere hau rarahi o tei amo i te hopoia no
'
lia
i-e faatereraa ; oia'toa to tatou Tavana Rahi e te feia mana'toa i
Tahiti nei. la ruperupe o Farani-, eiaha ia hoi i mûri i te titiraa, e i
te enemiraa te tahi i te tahi, mai tei te tau tahito ra ; ia hurihia râ
faataaêraa ropu, e ia tautoo te hui taata, mai te taeae
huru, i nia i te mau ohipa e tupu mau ai te tura, e te roo ora, e te
puai, e te ruperupe no Farani e no Tahiti.
ie mau pare
r,0
Eaha râ te
ravea mau e
noaa'i te reira vahi ? otee'ao te faaroo,
e
mata'u i te Atua, ta’na Ture, ta’na Parau ! Eiaha e faatia,
eiaha‘toa e rave i te mau peu iino, e ino ai to hohoa no to tatou
fenua, e e parihia’i o Farani. Tapea i te tiamâ ta te Mesia i parau
mai e: na t« Tamaiti outou i faatiamâ, ua tiamâ maji ïa eutou,
te
( loane; VIII. 36). E
ao
te fenua,
o
lehova te Arii !
Irava faaitoitoraa
I PETERO Y-8: E
haapao maitai, e faaitoito, te hahaere
enemi, o te diabolo, mai
nei hoi to outou
te liona uuru ra...
E
au
teie faaitoitoraa
a
te
Aposetolo i te feia faaroo i
anotau atoa; e au maitai râ ia ratou na roto i teie
te raea
0
a
mau
no
ava'e faahemaraa
e
tatou
te
ava'e.taae,
mau
varua,
teie, e ava'e râmâraa na te enemi o
i te tiamaraa hanahana no te mau tamarii
te Atua.
I.
—
liona
E
au
mau
ia Petero ia faaau i te Diabolo i te hoê
uuru—
/. No
te mea,
ua mau
aenei oia i roto i to’na niho
e
i to’na
mai‘u‘u.
Petero i to’na iho puai, e i to’na faaroo. Ua maeita roa to'na faaroo ia lesu-Mesia e aueue i tera
tau e i tera tau, i te mahana fana'oraa e i te mahana ati ; ua
tiaturi noa oia i te pâpâ paari o ta’na fa'iraa parau ia lesu. — E
inaha! ua riro oia i te faahema a Satané, tei ueue ia’na, mai te
Ua
na‘o
vare noa
noa
oia
e :
gitona e ueuehia ra.
,
»'
3
POROTETANI
VEA
/
Aue Petero el Ua tia râ ia lesu ia haru faahou ia'na mai roto
mai i te niho
e
i te
e
mau
maiuu
no
taua taehae ra, no
i te faatia faahou ia’na i nia i to’na toro'a
Eita râ
te taata,
e
Satani,
a.posetolo.
faahou ia’na, teie ati rahi, e e faara noa
moe
i taua vahi
oia i
ra.
faaroo tei pau i
tapeahia 1 roto i
te hoê piha auri; aita i paruruhia. Te ôri noa nei. ma roto haere
i te mau taata, e te uuru nei; te ou‘a nei. Aita i tavahahia, E
E homa ! Mai ia Petero nei, ahia acnei taata
taua lionà
No te mea, aita teie taehae i
uuru.
ia’na! Te tanioemoe nei oia i to tatou tura, to tatou tiamâ.
ara
to tatou
II.
oaoa e
to tatou hau.... ia pau
ia’na.
Te hoê tumu i faaara’i Petero i te feia faaroo i taua
—
lion a
maitai, to tatou
roo
ra
?
/. No te mea te rave
hauti
voa
nei â te tahi pae
ia’na.
E parau mau teie. Noa’tu to'na bohoa riaria, to taua taehae ra,
aita to te hoê pne e riariaraa ia’na, e te faahapa nei ratou i ta
Amosa i parau e : 1' ‘u'a te liona, e o vai te ore e mata'u?
aenei ratou ia’na, e ua ite ratou i te mauiui
to’na niho, e inaha ! aita o ra(ou e hoririraa ia uuru mai
Oia
rahi
Ua pau
mau :
o
oia. E haere â ratou
ra,
mau
e
mataitai ia’na,
haaraaineine ia’na.
e
tamarii
e
hi‘o
i
e
faaooo,
E aratai-arearea
ta’na
mau
noa
raârô, e aore
e
ratou i ta ratou
peu... e e ata
paha ratou ia
pau to ratou mau taata tupu ia’na.
Ahiri ratou i haere e farerei 1 taua liona ra, no te
te
taputoraa e
taparahiraa ia’na 1 e mea hurutiarii a'e ïa. Aita râ ! mai te
mau ratou; aita e ara nei, e aita e mata'u nei i ta’na
tamarii
mau
uururaa
III.
i.
E
—
!
E nahea tatou i te liona o to tatou
varua?
patoi atu ia’na, ma te faaroo lurori ore.
Eiaha
e
hauti ia’na; eiaha e tla'i e ia pau
faarata mai; e
tatou ia'na; eiaha e
patoi râma te taupupu ore! mai la Samasona tei
e'atia, aita i vaiho. — E patoi
horo i nia i te liona ta’na i ite i te
ia’na
e
ma
te ahu i te haana tamai taatoa o te Atua, i te
te parau
ora,
e
Parau mau,
tia, e te faaroo, e te o‘e o te varua, e te Pure, e te
—
(Eph. Vl-13).
te ineine o te Evanelia.
OPANl
;
Eiaha
e
tuu i ta te Diabolo ru vahi ia ô mai
G. V.
(Eph. IV-27).
.
POROTETANI
VEA
4
Te hoê lubili Katolika
faahanahana te Haapaoraa Katolika,
Papeete nei, i na Perepitoro ra, ia Tavala raua o Tareta, tel tamata i te
haamau i te haapaoraa pope i Tahiti nei, i te pae hopea no te matahiti 1836
I te 14
no
Tiunu i mairi aenei, ua
i
oia hoi hoê hanere matahiti i mairi aenei.
E
rave
hoê
rahi to tatou
parau rii
te Vea i teie aamu.
mau
Mai te
i te
raa
huru ê,
i te matahiti
au
mau
unauna
taata i Tahiti nei tei faaroo pae
mau
no
na
hoê
roto i taua oro‘a lubili. E faatia
noa
i te
p'oto
noa
1830, ua riro te parau no to Tahiti riro roa
Haapaoraa Evanelia, ei parau rahi i te mau
te
fenua papaa.
i te
reira te
mana
e
tau
Aita râ te Hau Pope i Roma, e te Hau arii i Farani i mauruuru
ra o Farani o te riro atoa Tahiti ia Paratane. No
Hau Pope e te Hau arii i Farani i anmi ai i ta raua mau ravea
vave ai raua i Tahiti nei. (E parau maramarama roa te reira i teie
reira; te mata'u
).
Pope i tono ai i na peretitero e toru i Maareva i te
i te mat.. 1835, e tamata i te haamau i ta ratou haapaoraa
No reira te Hau
matahiti 1834
i
e
reira; eiaha râ, mai te mea e, e faaea noa ratou i reira; te opuaraa mau
te tomo ia i Tahiti nei, no te huriraa i te Haapaoraa Porotetani i
te tiahiraa i te mau orometua paratane. Te rahi noa ra te mau
fenua etene i Oteania i te reira tau, tei ore roa i taea hia e te mau huru
râ,
o
raro, e
orometua'toa ; ahiri ratou i tae i reira ! Aita hoi ; ua
haere mai
e
ooti i te vahi
aore
hinaaro ratou i te
i ohipahia e ratou. E 39 matahiti to te mau
i Tahiti nei na roto i te roimata;aita e faito
pohe ta ratou i faaoromai i te tau i parahi etene noa‘i
Tahiti. la tae râ te tau auhune raa, e no te teatea raa o te mau aua, i reira
to te mau pope mârôraa e haere atoa mai.
orometua
porotetani
ueueraa
te mau ati e te mau
râ, i te mat. 1826, ua iritihia te hoê ture e te apooraa iriti ture no
vahiné, no Pômare IV, e ua faaetaeta roa hia i te mat. 1835,
maori râ e : eita roa e tia i te hoê taata ê, no rapae au mai, ia tomo i
Tahiti, maori râ na roto i te hoê parau faatiaraa a te Arii vahiné, e na
,a’na apooraa-Tavana. Ei parururaa teie ture i te fenua nei, i te mau
n' itelo tapuni, e i te hoê mau papaa haapaoraa riaria (taiata, inu ava) o tei
Teie
te arii
patoi i te mau ture maitatai, i parahi hau noa’i Tahiti, i te reira tau.
E ua parau atoa taua ture ra; E 30 tara te utua no te raatira pahi o tei
faarue noa i to’na mau taata i uta, mai te faatia ore hia e te arii v. E
au
te reira ture i te mau huru taata'toa, noa'tu e paratane, e marite, e
Tavara raua o Kareta i te reira ture,
Ha,tc mea, i te pae matamua no te matahiti 1836, ua tapae rii noa te
farani
e e
pope
hoi. E
ua
ite
roa o
VEA
i
POROTETANI
(na -Maareva mai ) i Tahiti, e ua papai hua oia i te
epikopo i Maareva i te parau o taua ture ra, e te vai mana noa ra.
hoê Katetita pope
ua tamata Tavâra raua o Tareta i te haere mai i Tahiti.
pahi iti’ i tapae i Papeete, ua tapae roa i te hoê otue atea roa,
i te pae pari i Tautira, i te 20 no Novema 1936. E mea maere mau!
Ua horo te tavana no taua mataeinaa e parau ia raua: A hoi i nia i to
orua pahi ; a hoi i tûa, no te mea aita ta orua e parau faatiaraa. Ua patoi
râ na pope i taua faaueraa ra, no to raua ite maitai raa e, cita raua e maitai ia
tapae faahou i te tahi vahi ê atu, i Tahiti nei, ia hoi noa'tu raua i nia i
taua pahi ra. Haere atura raua i Papeete, na raro noa, mai te parau haere
i te taata e : o matou te mau orometua mau, aita ta matou e vahiné : o
Atira
noa’tu;
Aita râ to
raua
tapao tia ïa no te orometua tumu mau.
te
( Ua faaipoîpo râ hoi o Petero
pàpà ).
tapaeraa i Papeete ua farii haapoupouhia raua e Mororoto, te hoê
tumu, e taata Peretita, tei faarirohia, i te reira tau ei tonitera
marite. E taata fatu pahi rahi oia, e te hoo tao'a; e haere noa ta’na mau
1 te
taata pope
pahi i Maareva i te hopu raa pârau, e ua papu maitai e : e mea
maitehia e ana teie ohipa a na pope nei.
1 te 25 no
faaau
Novema, to na pope nei farereiraa i te Arii vahiné, ia Pômare
IV. mai te tauturuhia e Mororoto. Tei reira'toa Piritati, orometua
paratane
Papeete, no te iritiraa i te parau e no te haapapuraa i te mana'o a
te arii vahiné, Noa’tu râ te tahei ta raua i pûpû i te arii vahiné, e na tara
e 60 ei hoo i te parau faatiaraa ( ua pahono te arii vahiné i teie moni na
roto i te hoê mau taoâ i pûpûhia, ) ua parau te arii vahiné e: tei te Apooraa
Tavana — te parau. I te 28 no Novema, taua apooraa ra i apoo ai, e i
reira to te hoê haava parau raa e : “ e Tavara. e Tareta e, eaha orua
i haere mai ai i teie nei fenua? E mau orometua ta matou, o tei haapii
no
Atua; eita matou e hinaaro ia orua. Eaha orua
ai, mai te haapao ore i te ture o teie fenua. A hoi i
ia matou i te parau a te
i haere mârô mai
Maareva. Ua pupu orua
e
orua
i te tâoa i te arii vahiné; oia’toa oia ia orua. Eiaha
faaetaeta. ! ”
hoi, e ua faaoti raua e :
Poipoi a‘e, ua papai te
vahiné ia raua, e faaineine, e reva; ua patoi faahou, mai te parau e: ta
mau orometua, aore ïa ratou i tonohia mai e te Atua ; o matou râ ta te
Ua riri roa Mororoto i teie faaotiraa, e na pope
eita
arii
oe
roa raua e
hoi, maori râ, na roto i te puai.
—
Atua i tono ei faaite ia outou i te Parau mau.
No to te
pahi râ faaineineraa e hoi i Maareva, ua faahepo te ture ia raua :
atoa, mai te haamarirau ore. Tamau atura raua i te opani o te fare
Mororoto i pûpû ia raua, mai te pahono ore i te mau faaheporaa a te
ia hoi
ta
«utoi; no reira i te 12 no Titema, tomo ihora na mutoi na te
tahuhu fare
VEA
6
POROTETANI
mai te maru, na te uputa, i nia i te hoê vaa
reira i nia i te pahi'tira piti tei tutau noa i
roto i te ava. Reva, tura raua. Aita e hamani ino raa e hoê iti a‘e! aita raua
i afai hia i tua, faarue atu ai, e aore ïa i nia i te aau mai ta te tahi pae
e parau nei.
Ua ite atura tatou i te hopea o teie peapea; i te 29 no Atete 1838, ua
tono te hau Farani i te hoê manua i Tahiti: o Venus ; e 64 pupuhi i nia
iho. 1 mûri a‘e i te tutauraa, ua faahoro te atimarara i te hoê parau faaheporaa u'ana rahi ia Pômare IV, mai te faataa i na parau e toru i mûri nei :
1. la papai roa te arii vahiné i te hoê râta tatarahaparaa no to’na hamani
ino raa i na taata farani e piti ;
2. la aufauhia e piti tausani tara i na pope nei ;
3. la faahanahana hia te reva farani o te hutihia i nia i te motu, i MotuUta, e na harururaa pupuhi e 21, no ô i te pâ a te arii vahiné, la ore
taua na parau e toru ia haapaohia i na hora e 24 ra, e haamata te tamai,
( rauoro ) e ua afai hia raua,
tei tiai noa i tahatai, e mai
e
ia vî
roa
te manao o te arii vahiné.
No to te arii vahiné ravea ore, e no to’na riaria rahi, ua faatia
na vahi ra, aita râ to’na aau i tae, no te mea te mana'o noa ra
mau orometua paratane hoi e ; oia te arii mana no teie fenua, e
hia te mau ture o to’na fenua, e tia'i.
oia i taua
oia, e te
ia haapao
I te matahiti 1839, ua tae faahou mai te hoê tomana farani o Laplace,
tei faahepoi te arii vahiné e ia pupu oia i te
fenua i
tiaraa no te fare-pure Katolika; e ia haafaitohia te mau haapaoraa faaroo.—
No te riaria o te arii vahiné o te tupu faahou te hoê peapea âpi, ua faatia
noa Pômare vahiné, eiaha râ na roto i te tae o te aau.. . .
hoê
o
Papeete, ei
Faaoti tatou i teie aamu, mat te parau e:
1. Ua faariro te mau pope, e o Mororoto hoi, ia Piritati ei tumu rahi
teie peapea. Eita e au ia na reira, no te mea, ua haapao te arii v.
hinaaro, ia au i to’na mana arii, e ia au i ta’na mau ture e vai ra.
no
i to’na
Piritati e te mau orometua porohinaaro i te ooti i te vahi aore i
ohipahia e ratou. Na vai ïa e faahapa i te reira mana'o? E rave rahi te mau
pope o tei faahapa puai ia Kavara raua o Kareta, o raua i haere mai i Ta¬
hiti no te mârô-noa-raa e te faaarerepuraa i teie fenua hau.
3. E mea maere rahi teie maroraa a Kareta ma i te arii v. Inaha hoi, i te
reira tau, aore joa te hoê orometua porotetani e faatiahia i te mau fenua pope
i Marite apatoa: Chili, Paraguay, e i Paniora. E hurihia i te auri.
4. Araua'e rii, ia hoi Kavara mâ i Maareva, o ratou mau o te hamani i
te tahi puta ture no taua fenua ra: e mau ture etaeta ê roa: «Va roa te haa¬
paoraa porotetani e faatiahia i reira ; tei te pope ana'e te parau rahi i reira.
E 2 atura faito. E faito ê i Tahiti; e faito ê i Maareva.,la haere te mau
taata’toa i te pureraa Katolika e tia’i; 10 tara te utua i te taata o tei mairi.
5.
Hoê hanere matahiti i teie nei, tei nei mau peapea. E ia feruri
tatou i te reira, i te teie tau tiamaraa e te hau e te maramarama, ( tau no
te aifaitoraa no te mau Haapaoraa'toa ) e riro tatou i te maere i te
etaeta rahi no to Tahiti e te mau orometua paratane. Eiaha râ e maere:
2. Parau mau râ hoi, ua peapça roa
tetani i te hi'oraa i teie mau pope o tei
—
7
POROTETANI
VEA
haapaoraa. Teie
f te aiâ o te faaroo ta ratou
tamarii, e mai te mea e, te parau
roto raton i to raton tau. E faatura tatou i te mau
no
râ,
e mau papu tatou
i tuu mai ia tatou, e i
ratou ia tatou:
noa ra
mai te
aueue ore
ta tatou mau
e
A Mo
na
i te mato i pao
Ma mai ai outoa nal
0 fe feia fa fe Varua o fe Afua e arafaî neS, e famafli
ana'e Ta rafou na fe Afua.
(E rata aroha i te Vea Porotetani).
I to‘u
apîraa i pihai iho i to‘u metua ra, e mea maitai roa vau; te
haapiihia ra vau i te parau maitai, te haere ra i te pure, te tatara ra i te
parau évanelia i mua i te taata, e te amuiraa evanelia ; te ite ra vau i te mata'u
i te metua, e i te ohipa ino. la tae râ i te'19 o to‘u matahiti, amui atu nei au
i te mau hoa arearea; tapuni mai uei i Makatea e Tahiti nei, amui atu nei i
te mau hoa atoa, e inu ava, e arearea. Ua riro te Sapati ei inuraa ava na‘u, ei
arearea raa; aita vaui mata'u i te Atua, to’na mahana. Ua afaihia to'u tino
i te fare auri, i te sapati, taero ava e te oiioono i taua maa ra. No te taero
ua tupu mai te eiâ; ua haruhia e te mutoi, afaihia i te fare auri, ua rave i te
utu'a. E ua oti 10 nyitahiti, te inu uoaraa i te ava e te faufaaore. Aita e apî;
ta’na apî e roaa mai, e teoteo ïa, e aau teitei, e taiata, haamau'a i te moni, e
te aha atu â? te veve, e te poia.— Np reira te tupuraa mai te hoê mana'o
apî i roto i to'u aau; e haere au e farerei i na tavini o te Atua e vai i Papeete,
e tapu i mua i te aro o te Atua mai te faaore roa i taua maa ra (ava) na roto
i te ava'e i faaauhia; tapu atu nei au i te aro o te Atua, mai te faaoti te orometua i te hoê parau papai, e ua tuu to'u rima i raro a'e.
...
raa i te Atua. Aita roa oia e moeraa ia'u, no to'u tapuraa
te hau noa ra vau i teie nei, aita roa e arearea faahou, e te inu ava
i te sapati. Te faaite ra te hoê irava : te tupu noa ra te sitona e te sitania, hoê
â tupuraa. E teie nei aita vau i amu faahou i te titania; o te sitona ta'u e
amu nei. Area to'u mau hoa ra, te amu apipiti noa ra ïa i teie nei â mahana
Ua faaea rii au. E te ite nei au i to'u maitai; aita e mauiui i te upoo ia poi-
I reira to'u mata'u
ia’na,
e
poi a'e; aita hoê
vau
i te
i taua maa ra. Ua tupu te titona e ua tauturu
tauturu i te Vea; ua tauturu vau i te moni aufau, i te
pene e pau
Evanelia;
ua
ohipa maitatai tei tupu mai.—
mau
I te hoê mahana
ua
haere
maua e
te hoê taata e inu
i te taofe;
e
hoa rii tahito.
i te Atua i ta maua taofe. Na ô maira to'u hoa e: aita e faufaa
ia pure i te Atua. Na taua iho teie maa i hoo! Pahono atu nei au e; eiaha
e vahavaha, eiaha oe e na reira, na te Atua te mau mea’toa i hamani. Na’na to
oe ite i horo'a mai e oti ai ta oe ohipa. 1 te ahiahi iho ua farerei au, i te purumu
apî, i taua taata ra; tapea i to'u tere, ani maira e piti omou avaava; e
taero i te ava, e ua motu te ahu, e ua paupau te aho, na ô maira; uataputo
raua e te hoê taata, i taua maa ra, tera titania. E tupu iho â te peapea, i te
tahi ê atu mahana ; eita ïa parau e hape.— O tei haapa'o i te mea iti ra, ua
haapa'o atoa ïa i te mea rahi. Eita roa e nehenehe ia haapa'o e pae ture, e
vaiiho e pae. la haapa'o pauroahia e maitai ai. Te faaoti nei au i ta'u rata iti,
mai te aroha’tu ia oe.
Na M..,.. a P., {mécanicien,).
Ua pure au
.
parau rii Api
1.
pae
ra
mau fenua papaa. — E mea peapea mau te huru i te
Me, e i te pae matamua no Tiunu. I teie nei râ, mai te mea
te topa rii maite nei te hau, e te roaa nei te paari i t« mau faatere
—
Te hmù i te
hopea
e,
ne
8
hau
VEA
O
ohipa
tei
amo
i te
inau
POROTETANI
hopoia.— I Parani,
tei faarue i te ohipa,
ua
huru faite hoê milioni
rave
to raton hinaaro ia afaihia ta raton moni
i nia. Aita’tn ta te Han e ta te mau fatn fare-toa e ravea maori
râ, o te farii
i ta raton aniraa. Te haere nei tana
peapea ra i te hanraa i teie nei. — E
riro atoa paha e, e faaore hia te man faateiaharaa ta te man Han Anini i tnn
1 nia iho ia
Italia, ei faahaparaa ia’na, oia i harn ia Etiopia mai te pnai. la
na reira hia
ra, e riro atoa te Lan i te topa i Enropa.
2.
üa tae mai i Tahiti to taton hoa, o
Lucie Ahnne, te tamahine
O
no
—
na
to tatou hoa Faatere faaturahia
no te
Haapiiraa Tamaroa Taiete, i Papeete.
M"'’ Lucie Ahnne nei; te rave nei oia i te ohipa
e te opua nei oia e hoi i ta’na ohipa, i te ava‘e
iiei.— la maitai roa oia i to’na faaeai'aa
potôi te ai‘a Tahiti nei.
3.
Ua tere atura tana pahi rahi tima Paratane, o Quemi Mary, i Marite,
e ua hoi mai i Paratane.— Hoê â o raua faito
tan«, e te pahi farani ra o
Normandie, e ua mana'o roa te mau paratane e: e roaa te rê i to raton pahi,
E orometua haapii
i Aferita (Côte
Taiete
dTvoire),
o
—
i te pae o te tere oioi.— Aita râ.
Te tapea noa nei Normandie i te
rê; aitâ oia i hemo.
Ua oti te ^yo auro api i te neneihia. O te buta ïa no to te mau
imi mana‘o. O te toru teie o to’na neneiraahia; e i te mau neneiraa, ua faarahihia te parau. E pene api tei faaôhia, maori râ : Te mau peropheta.
E te mau orometua, eiaha e tiai faahou. Ani mai; hoê afa te hoo.
4.
■—
5.
—
E tae atoa mai, i
haapiiraa bibilia,
6.
—'
Tiurai, te afata puta papai ( paa ereere )
Paroita. Te hoo mâmâhia nei.
no
te mau
e no te mau
Tomaraa
fare i Opoa {Eaiatea). — E rata na Baanui, orometua.
i Opoa nei, te hoê tomoraa fare amuiraa, Pupu II, i te 16 no
Ua tupu
Eperera. Ua tae mai te Peretiteni
Namata,
o
Tunui,
I te hora 9
o
Puhiava,
e
no te Tuhaa Pae e na orom. ra, o Haia, o
te mau auvaha no te Apooraa Tuhaa no Eaiatea
te afa i tomohia’i. Na
Temarii, diakono te parauparauraa e
pupuraa i te taviri i roto i te rima o te Peretiteni, e na’na i taviri i te uputa
o te fai’e. Na te mau tamarii te himene tomoraa. O Siona te i‘oa no taua fare.
Irava a‘o a te Peretiteni: Isaia XLVI. 13. mai te tauturuhia e na orometua
e
te
Ua mauruuru te mau taata i tè mau ohipa
E fare raveraa vitiviti: iri papaa, tapoi punu.—
atoa.
i ravehia no teie tomoraa.—
O Pani a Teriitevaoparauri
te tamuta.—
Ua oti’toa te fare orometua i te faaapîhia. E itoito rahi to te Paroita i te
i teie ohipa, na roto i te mana'o maitai: ua oti maitai. Ua tauihia
te mau iri api, ua tapoihia i te punu, e ua paraihia i te peni. Mea maitai roa.—
raveraa
Na Raanui, or.
Opoa.
n\oni faufuru Lie Vea
Papeefe. Mahea Paie ; 5 f.; Teave a Puni; 15 f.; JfMa/twe (Pwe). Tu aTai:4 f.;
a Kopati: 5 f. ; Bofa-Bo7-a: M“'= Pue, infirmière, 5 f. ; Fereti, instituteur, 5 f.
Rere
la amuihia: 39 farane.
Imprimerie
eue, f.juventin. — rue du
MAURUURU.
c‘ destremau
-
papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1936