EPM_Vea Porotetani_193606.pdf
- extracted text
-
Te 36 0 te Matahiti
TlüNU
1936
-
Hihi 6.
AITA’TÜ E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HiA RA, oiA
HOi TE Mesia RA O Iesu. —
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
I Korinetia 3,11.
HOÊ: HOÊ TARA
Directeur-Gérant.
H
Mehao, orometua (1872-1936)
üa faaroo paatoa tatou i te parau api oto rahi tei atutu i Tahiti
nei i te 49 no Me i mairi aenei, maori ra: te poheraa no le tatou
hoa here rahi, no Mehao, orometua i Faanui ( Pora-Pora).
Tei roto te
mea,
mau
paroila’toa no na Tuhaa e ono i te mihi, no te
aita’tu paha e orometua here-rahi-hia e ratou, maori râ teie
tavini o te Atua, aau haehaa, a te î i te aroha, e te au
rahi la’na
parau, tei faaoti-ihomei i to’na hororaa hanahana i roto i teie
nei ao, i te 64 o to’na matahiti.
mau
*
*
Ua fanau o MEHAO
(o Apatoofa
*
a
Taraaitepo to’na i‘oa tümu), i
Maiao, i te matahiti 1872. E taata Maiao to’na metua tane, e vahiné Fora
Fora to’na metua vahiné. I Maiao râ to Mehao faaearaa, i to’na vai tamariiraa ra, oia e to’na mau taeae (too-pae ratou tamaroa). E tavana o Taraa¬
itepo, e e diatono hoi ; e taata maramarama rahi î te parau a te Atua,
oia’toa ta’na vahiné. E na raua i hapiipii maite ia Mehao i te mau parau matamua no te Bibilia.
O Tetao te orometua i Maiao, i reira : e taata Rarotoa, e na’na i haapii atoa ia Mehao, e i faa-ô ia’na î roto i te Ekalesia,
—
i to’na vai apiraa ra (12 matahiti). Ua parauhia oia i reira : eparetenia tamaroa.
Mai reira to Mehao revaraa, oia e to’na tau metua i Pora-Fora, te fenua o te
metua vahiné, e ua faaea tumu ratou i Faanui. Hou to’na faaipoiporaa, uahaere
Mehao i te haapiiraa a te hoê taata tahiti e tia i Faanui, o Hirô
to’na i‘oa. E
taata ite roa i te haapii i te uî api i te mau parau tumu faufaa rahi no te Bibilia,
te mau omuaraa buka, te taiô atoa e te papaî. E feia rahi tei haere i taua haa-
VE A
2
-
POROTETANI
piiraa ra; e mana'o puai râ to Mehao i te taiô e te tamau, e ia tae i te
hi‘opoaraa rahi, tei ia’na noa te rê matamua.
I te huru paariraa ra, ua mau Mehao
a‘e i to’na îaaipoiporaa, e i te tuuraahia te
i te toro'a mutoi ; teie râ, i mûri
toroa diàtono i nia ia’na, ua vai-
iho oia i te toro'a mutoi.
No te reira tau atoa to’na haereraa i te haapiiraa
Bibilia maitai roa, ta
faatiahia e Malakai, te orometua no Bora-Pora; o Tapaohia taua diatono ra; e pipi na te hoê orometua papaa (na Turama, i te tau no Bieti). E haapiiraa faatumuraa parau,
a'oraa, tatararaa. E mea tere rahi Mehao i reira.
te hoê diatono
I te matahiti
no
Faanui i faatere, mai te
1907 to’na faaôraahia, i roto i te Haapiiraa pipi orometua
i
Mataiea, e ua mahiti mai i te matahiti ]|9I1. — No te anaanatae rahi
mau paroita otare i teie pipi orometua taa-ê-roa, ua hinaaro ratou
paatoa
i teharu ia’na: ua titau onoono o Tautira ia’na, eto Arue (Hinoi) eto Pirae
(Tematahi), i mua i te Apooraa Rahi; teie râ, ua faaite atoa mai to Faanui
(Pora-Pora) e : na ratou teie tamaiti, e teie pipi. ■— E oia mau â: mai te
matahiti 1911 e tae roa mai i teie nei, e tia noa ia parau e; na Mehao
i faatere, i faaamu, i tiai i na paroita’toa no Bora-Bora.
Ua mâtau râ te mau paroita’toa îa’na ; ia tae mai oia i Papeete, i te
Apooraa Rahi, e ia a‘o oia i Paofai, e horo mai te mau taata’toa — e te
papaa — e faaroo i to’na reo navenave e ta’na mau faaauraa parau marate
marama
rahi. E
mea
au
rahihia oia
e to
Tahiti-Moorea taatoa. Ua tae hua
oia i te Tuamotu,
i Makatea. Oia ta te A. R. i tono, ei auvaha mana, i te
oro‘a lupili i Rarotoa, ta te Taiete Faatupuraa parau no Lonedona i faatupu i reira (1923), ei faahanahanaraa i te Hanereraa matahiti no to te Evanelia
taeraa i Rarotoa i te tau
no
I to Mehao hoiraa mai i
Tihoni Wiliamu.
Tahiti, ua papai mai Miti James (te orometua
paratane i Avarua) i te orometua papaa no Raiatea e: « Te hoi atu nei
Mehao i Bora-Bora. Te hoi nei oia, mai te here rahi e te haamaitai no te
mau
taata no Rarotoa.
—
Ua au rahi hia oia. —
te anaanatae o te taata i ta’na
hinaaro nei
au
mau
a'oraa e i ta’na
i te haamauruuru ia outou
outou i tono mai ia
no
Ua tupu
mau
te oaoa rahi e
parauparauraa. Te
te auvaha faahiahia rahi ta
matou; e te haapopou nei matou i to Bora-Bora,
te orometua taa-ê-roa tei
roaa
ia ratou
no
».
Ta tatou i faahiahia rahi ia Mehao nei :
o
to’na ïa haehaa rahi, e to’na
aroha mau, e to’na maramarama vitiviti rahi. O na tapao tumu ïa tei
ânaana maite i nia ia’na, mai te mohimohi ore, na roto i na matahiti e
aau
26 i faatere ai oia i to’na toro'a.
Te hoê ohipa rahi ta’na i hinaaro i te amo : o te Hiero
Bora. — Ua oti hoi te Hiero api (raau)
api ïa no Borai te matahiti 1926; aita râ i tomo-
hia, no te mea ua parari roa i te pau rahi (1 Tenuare 1924),
VEA
3
POROTETANI
Ua opua râ oia i te hoê Hiero-ofai ; eita e moe i te mau paroita no Ta¬
hiti to’na tere hopea ia raton, i te hopea matahiti 1935, e to’na manuia
rahi, no taua Hiero ra. E ua ite noa oia, hou to’na poheraa, i te otiraa no
rahi. Mai ia Mose râ, aita i tomo i roto i te vahi moa ta’na
i hi‘o orama noa; ua tomo râ oia i te vahi mo‘a-roa i te ra‘i ra, e tei pihai iho i to’na Fatu, tei tuu i te hei maheahea-ore i nia i te rae o to’na
taua ohipa
aito
haapao maitai.
*
*
*
Mai to’na hoMraa
hopea i Bora-Bora i te 11 no Titema 1935, to’na ïà
pohepoheraa i te ma‘i. E ua tupu i te rahiraa i te ava'e i Eperera. Mai te
mea e, tei te vairaa maa ( opu ) to’na ma‘i ; eita e amu faahou i te maa, parau
noa’i te vaha.
Ua poheroa oia i Faanui i te pô Sapati, i te 17 no Meî
I te monire, ua tae te Peretiteni no te Tuhaa IV (o M. Jean Charpier) î
Bora-Bora e faatere i te oro'a hunaraa, oia e na orometua a‘o, o Puhiava e
o Tuturi, e o Haia. I te poipoi mahana piti to Mehao hunaraahia. Te faaite
nei te V. P. i to’na aroha tumu ia Mehao v., i te mau fetii a Mehao e i na
Paroita no Bora-Bora; ei te Atua ratou e i te parau no to’na aroha.
—
E a'oraa no teie tau
Mataio X : 3S. E teie nei, o tei fa'i ia‘u
nei,
e
i mua i te aro o te taata
fa‘i atoa ia vau ia’na i mua i te aro o ta‘u lûetua i te ao ra.
Te faatia nei teie pene parau
i to lesu tonoraa i ta’na mau
aposetolo. Eaha te tumu i tono hia'i ratou ? no te rahi o te
auhune, e te iti o te feia e rave. Eaha te mau ture no teie tonoraa?
Ua
rau
te huru
fatataraa
o
( ir. 5-15. ) Eaha te parau ta ratou e poro? te
te basileia o te ao ! Eaha te hoê utua matai e roaa
mai i te mau pipi,
ia fa’i itoito ratou i to ratou Fatu i te aro o
te taata? E fai atoa ïa lesu ia ratou i te
rii poto tatou
i. Teie fa'iraa ia lesu i
1.
aro
o
te Atua.
.
E hio
i teie fairaa na te taata faaroo i to’na Fatu.
mua
O te hoê ïa ohipa oaoa rahi no
i te
aro
o
te taata?
te pipi mau a lem. Tira'tu ai
ohipa oaoa no te taata o tei faaora hia e lesu, maori rà : te fa’i
i te io‘a e te ohipa a to’na Faaora. Ua na reira Anederea ia
Simona, to’na taeae; ua na reira te Vahiné Samaria i to Sikara;
e te taata matapo i faaora hia e lesu ( loa. IX. ) Eita to ratou
oaoa e tapea hia; e puroro râ i rapae, i mua i te aro o”te taata
mai te fa’i i te io‘a
o
to ratou Fatu.
2. O te hoê ïa ohipa ati rahi np te pipi mau no Jesu. Ua ite
loane Bapetito i taua ati ra ; ua ite atoa te mau pipi i te reira i
VEA
4
POROTETANI
mûri a'e i te mahana Penetekose :
liaava hia
ua
e
to te
Sunederi;
ua
ua
huri hia ratou i te auri,
pehihia Setephano i te ofai,
huri hia te tahi pae i roto i te auahi, e i roto i te vaha o
te mau taehae. Ahia tausani taata faaroo tei polie i te pohe riaria
e
ua
to ratou fai itoito raa i to ratou Fatu i te aro
no
e
o
te mau
te feia mana tei enemi i te Mesia? I te tau hopea
Etene,
nei, ua huru
te mau hamani ino mai te
ore
nei râ te
mau
reira; aita i ore roa. Te vai noa
haapeapea raa e rave rahi te huru, i te feÿ tei
lerusalema
e
pariraa haavare, faariariaraa ).
'
i mamû
ore
II.
—
noa no
Te hoê
mau
no
to ratou Fatu
( tahitohito,
huru faîraa, ia fai tatou ia lesu i mua
i te taata ?
1.
Ote parau ïa o te vaha. O te ravea tumu ïa i te mau anotau : o
ta te mau aposetolo ïa ravea, ia au i
ta Paulo i papai : o te vaha hoi
te parau e ia roaa'tu te ora ( Roma X. 10. ) E ravea puai,
u'ana, mana, e te manuia. E na reira tatou i te aro o to tatou
utuafare, te feia taurearea, te mau papaa, te mau faaroo êê. Eiaha
te fai i
e
haama i te faatia i te faaroo ora ta lesu i haamau i roto ia oe na.
2.
O te
mamu noa.
E
au
ïa i te feia faarootumu, tei ore rà i
itemaitai i te parau, te feia mauâ, e aore ïa tei ite i te mana'o ino
0
to ratou mau enemi
(Te mau titi i Rabulonia tei faauta i to
ratou mau kinura i nia i te mau amaa raau e o tei
i te
no
mau
himene
Siona). E ere ïa tapao
te aau itoito atoa rà.
ore
i himene
no te aau paruparu,
E talme hoi to te parau e e taime to te
raamir.
To tatou mau haere'a. Te
pipi mau no lesu, o te pipi ïa
haapao i ta’na parau; tei itehia te maramarama o to’na Fatu
i te anaanaraa mai i nia ia'na-; o tei ahu i te ahu o te ao ( te
parau mau, te parau tia, te aroha); tei ite hia te maru e te
faaoromai i te taime ati e te aau haamaitai i te tau auhune; tei
faariro i le mau pohe atoa ei ravea faahanahanaraa i to’na Fatu.
Aue ïa fairaa oaoa e !
Opani. Mataio V. 16.
G. V.
loane Calavino
(A hi‘o i te mau Vea i mairi a'enei )
Te
ohipa rahi tumu matamua ta Taravino i rave, i to’na hoiraa i Tiniva, ote faatia etaeta faahou i te Tare Haapa'oraa. — No taua ohipa ra
VEA
5
POROTETANI
1536, e te hoê pae o tei ore i hinaaro i
Haapa'oraa ra. — No to Taravino râ ite-maite-raa
e : O te ravea noa iho e inaitaî ai e e ora ai teie oire o Tiniva nei, i îaahoi oia i tiahihia’i i te matahiti
te auraro i taua Jure
etaela faahou ai oia i te reira.
Apooraa o te Ekalesia i Tiniva te mana no
i te Ekalesia te feia’toa tei ore i au maitai ta ratou haapa'oraa ; tei ia’na te a‘o ia ratou, e te faautua, mai te haapae ia ratou i te
oro'a euphari,
la
i taua Ture ra, tei te
au
te huriraa i rapae
Taravino, no to’na hinaaro e ia aurarohia te utuafare e te
haapa'oraa maitatai, o te haamoriraa i te Atua ; ia raa te I‘oa o lehova,
e to’na mahana. Area râ e mea etaeta mau taua mau ture ra ; a hi‘o na i
teie: Te taata tei faaino i te Atua, o tei huna ia’na eo tei faarue i ta’na
haapa'oraa: e iva ïa ona mahana auri, e te -hoê ohipa taiaha i te pae o te
tino, te utua. — Te hoê vahiné tei ore i tauturu i to’na hoa pohe ma‘i :
I
na
reira’i
mau
hoê ïa mahana auri
—
te hoê tamaiti tei taora i te hoê ofai i nia i to’na
metua vahiné : ua tuuhia oia hoê hora i nia i te mahora
taura
e
ati
noa
oire, ma te hoê
a‘e i to’na ‘a‘i, e ua tairi-puai-roa-hia oia i mûri a‘e, i
te aro
oriraa. — E taparahi-pohe-roa-hia
te feia faaturi ; te mau vahiné haapao ore, o tei tomo marô noa i Tiniva,
e ti'uehia ratou i raro i te pape rahi, ia paremo. — E mea teiaha roa’toa
te ture no te feia tarahu moni, o tei ani i te taime au ore, o tei hoo i te
tauhaa i te moni au ore ; e ati rahi to te feia tei rave i te mau ohipa hi‘ohi‘o, etc, etc.
Eaha Taravino i imi ai e i iriti ai i taua mau ture etaeta rahi ra? No
o
te
mau
taata atoa. — Ua opanihia te
patu-paari i te Ekalesia no Tiniva, ia ore oia ia aueue
a te enemi, e ia taui-hohonu-roa-hia te mau
peu tahito e te ino rahi no taua oire ra.
to’na hinaaro i te
faahou i te
mau
tamataraa
Aita te mau enemi
no
Taravino i patoi vave ia’na; araua'e rii râ, ua tia-
i taua mau ture etaeta rahi ra; aita i
ta’na e tuu ra i nia i to ratou ‘a‘i.
No reira te peapea i haamata faahou ai i Tiniva. Aita râ te mana'o no Ta¬
ravino i fati; aita oia i otohe ; E rima auri to’na i te faatiaraa i ta’na mau
ture.
E o vai te mau enemi tei hau i te patoiraa ia’na? O te feia ïa
faahou mai ratou, mai te mâro-u‘ana
tia ia ratou ia amo i teie mau zugo api
—
parauhia e: "Libertins
oia hoi te hoê mau taurearea tei ore i farii i
Haapa'oraa, e o tei hinaaro i te haapao noa i to ratou iho hina¬
aro ; e mau taata tumu ïa no Tiniva, o tei ore i mauruuru i teie farani,
ia Taravino, o tei faatere ia ratou e i te mau orometua farani no rapae mai.
Ua mauruuru ïa ratou ahiri i tia ia ratou ia faahoi faahou ia’na i to’na iho
tei
te Ture
fenuà — E teie atoa te tahi huru no te libertins : eita ratou e mauruuru ïa
patoihia ratou i te oro'a eupharf; rave noa’i ratou i ta ratou mau peu iino
VEA
6
e
te
POROTETANl
tai'ala, e mârô ratou i te orometua, ia farerei atoa ratou i te oro'a
Euphari i te Sapati-Oro'a.
E rave rahi te mau libertins tei haapeapea ia Taravino i Tiniva; o Atneaux
te tahi, tei pari
ia’na e ; te haapi'o ra oîa i te Parau a te Atua, e te nounou
Ua hurihia Ameaux i te auri, e ua faauehia oia e ia tae
hua oia i nia i te tahua-mahora oire,,e tatarahapa i mua ia Taravino e
i to te oire taatoa, ma te tuu i to’na turi i raro, e ma te ahu i te tahi piriaro
roa ana‘e, eiaha ei taupoo i nia i te upoo.
Teie o Omet, e taata taiva, o tei patoi i te mau haapaoraa maitatai, e te
Parau a te Atua, e te Ture Haapa'oraa, mai'4e parau e: na te taata ana'e taua
mau parau ra, e ere i ta te Atua. « Te ora mure ore, e parau maamaa ïa ».
Ua haavahia o Gruet e te Apooraa Rahi i Tiniva e ua faautuahia i te
utua pohe. Aita. Taravino i patoi i taua utua ra, ua farii atoa.
tiaraa epikopo... —
{ Te vai atura ) •
To te Sapati huriraahia i Tahiti nei.
0 te hoê ïa parau rahi teie ta te mau orometua no te Haapaoraa
hitu e papai noa neî i roto i ta ratou vea Tiarama,
mahana
i roio i te hoê
mau buka rii taaê ta ratou e opéré nei
i te taata. Mai te mea ra e, i ta ratou parauraa : e mau orometua
mahana hitu ana e te mau orometua paratane matamua, tei tapae
e aore
ra
i Matavai i
te raatahiti
1797, na nia ia Tarapu (Duff), oia hoi
Noti mâ, o Jefferson, o Bikeneli, o Henere'ma, e to mûri
iho tei tae mai i te mat. 1801 na nia ia Nenemera (o Dewiti mâ )
0
1817
(o Tihoni Willamu, o Otbmoni, o miti Papu
no te mea, te Sapati ta ratou i
haapao i te matamua i Tahiti nei, o te mahana maa ïa, oia hoi
te mahana hitu (ia au i ta ratou parau).
Ahani! Haapapu maramarama maitai tatou i teie parau, no
te mea e riro e, te vai pouri noa nei â te hoê mau taata tahiti i
teie tau, i te mau parau tahito no te Hau Evanelia I Tahiti nei.
Ua ite paatoa tatou e: na te Taiete-orometua no Lonedona
( Paratane ) — e Taiete faaroo porotetani tumu ïa — i faaoti i te
e
to te mat.
metua, etc.). No te aha râ hoi?
matahiti
1796
e:
e
fono oia i ta'na mau orometua
haamau i te F.vnnelia.
fanau i
i Tahiti, e
[ Aita à ïa te Haapaoraa mahana-hitu i
reira; alla â o William Miller i tohu i ta'na mau tohu
hape no to lesu hoiraa mai i te fenua nei. Ei te matahiti 1844,
oia hoi i teie roa nei, to üüa vahiné haamau raa i ta’na mau
aratairaa apî no te Sapati Mahana-Hitu e no te tamaraa o te vahi
VEA
POROTETANI
7
mo‘a. j E huru faito e toru ahuru orometua tei tono hia mai^ i )
taua tere matamua, na nia ia “Tarapu”; e na Tapena Wilisoni
i raatira i to raton pahi. E 207 mahana te maoro o taua tere ra,
ua tapae raton i Matavai i te
Saplti Mahana o te Fatu, i te
5 no mali 1797* ia au i ta ratou ïaioraa mahana. Ua hape râ taua i
taioraa mahana, no te mëa aita o Tapena Wilisoni i ite e aore ra
i haamana‘o e: e au i te mau pahi o tei haere mai i Tahiti nei
e
na Oteteralia-Rutilani mai, ia haamairi hoê mahana. (Te na
reira noa hia nei, i Leie nei à, i nia i te mau pahi o te haere
mai i Tahiti, na tena mau pae. ) No reira, hape atura hoê mahanai roto i te taioraa mahana i Tahiti nei, mai te matahiti 1797 mai
e tae roa mai i te matahiti 1844, oia hoi na roto i na matahiti
e 47. Te vare noa ra le mau orometua matamua e; e Sapati, e e ^
inaha, e mahana maa ; te vare noa ra e: e montre, e inaha, e
Sapati; e mahana piti, e inaha, e rnonire.
Arauaê rii râ ia huru rahi te mau pahi papaa tei tapae atoa
i Tahiti, to te mau orometua ite maitairaa i to ratou hape; aita
râ e peapea rahi, no te mea, o ratou ana'e e te taata tahiti; e
ua parare hoi taua mahana
hape i te mau fenua atea roa (Rapa,
Rurulu mâ, Raiatea mâ ) : e iu te peapëâ ia vai iho noa hia taua
hape ra; e rahi râ te ohipa, ia taui, hoê â tauiraa, i te mau
vahi otoa.
I te matahiti 1821 tetaeraa mai te hoê mau faatere no te Taiete
Metua no Lonedona e hiopoa i te tupuraa rahi o te Evanelia i
Tahiti nei; e ua feruri ratou e te mau orometua (o Notl mâ,
0 Tihoni Wiliamu mâ) i teie mahana hape. Faaoti aéra ratou :
eiaha e hauti, valiho noa; aitâ te mau papaa i rahi i Tahiti. —
E ua na reira-noa-hia e tae roa mai i te tau 1 mau ai te Hau
Tamaru no Farani, i te matahiti 1844. I te reira tau, ua rahi atura
te papaa i Papeete; ua rahi te faehau e te ieia toroano Farani;
ua tae atoa mai te mau Pope. — No reira te Hau Farani i faaafaro ai i te taioraa-hape a Tapena Wilisoni i te matahiti 1797.
E ua hurihia te rnonire, e te mahana piti... e tae noaTu i te ma¬
hana 0 te Fatu i nia i te tia mau. — O te huru 'ia. —
Ei
tapao e : hape noa'i ta ratou mahana haamoriraa i mua ra,
sapati mahana o te Fatu ta ratou sabati e haapao ra, e ere ïa
i te sapati mahana hitu Ati-Iuda, te sapati no te Faufaa Tahito.
E mau orometua porotetani tumu ana'e o Noti mâ, o Dewlti ma,
e 0 Tihoni Wiliamu mâ ; e te sapati i haamauhia i ô tatou mai
mua roa mai a, taa’i te hape matamua o te mahana, o te sapati
e
mahana
o
te Fatu ïa.
par au rii Api
1.
—
Te tama‘1 no Italia-Etiopia. — Tirara ïa parau. Ua pau e ua pau
ino roa o
no
Etiopia. Ua tomo te nuu Italia i te oire-pû, i Addis Abeba, i te 5
te boro i ra-
Me. Ua na mua râ te Arii no Etiopia, e to’na utuafare taatoa i
8
VEA
POROTETANI
pae, i te hoê Aihuaraau farani, e mai reira, i nia i te hoê manua Paratane o te
aratai ia’na i te pae i ludea. Ua faaea rii oia i lerusaleina: i teie nei râ, ua tae i Pa¬
ratane. Hou râ to’na faarueraa i to’na oire, ua iriti oia i te mau uputa o to’na
aorai
arii, mai te faaue i te mau- taata Etiopia e tii e haapau i te mau tao‘a i vai-iho-liia
i te aorai ra. E ua na reira liia ; ua rave noa liia te mau liuru tao'a’toa, e te mau
ofai pupuhi, e no te taero o te tahi pae taata, haamata’tura te mau peapea e te
anoi rahi i taua oire ra ; e ua tanina hia te afa ô te oire i te auahi.
Aita toi te Italia i farerei i te mau auvaha mana no te arii, no te faatoparaa
i te hau. No reira ua
haru Italia i taua fenua taatoa ei aihuaraau no’na (e iti
Italia, e rahi Etiopia ) mai te uiui ore e te haapao ore i te mana'o no te mau
Hau rarahi i Europa. E te parau nei Italia e ;-_e
vaiho oia e 200.000 faehau i
Etiopia, no te faahauraa e te haamaitairaa i taua fenua ra. E mau oro‘a rarahi
tei rave hia i Italia ei faahanahanaraa i to ratou rê.
2. — Te PEAPEA NO Faeani Pueütia. Tei taua vai-noa-raa ra; aita i haere
i te rahiraa. Ua tupu râ i Farani te hoê popoaraa rahi ; ua maitihia te mau
auvaha api, i te mau mataeinaa’toa ;
é aitâ i taa maitai e e nahea te apooraa
api e te mau faaterehau api, i teie peapea e haere nei. Eita râ ratou e ore i te
imi i te ravea e tupu ai te hau, eiaha te tama'i.
3.
I te 9 no'me, te poheraa i te fare mai i Papeete, te hoê pipi orometua
vahiné, o Reiono v. E ere atoa to’na i te tino maitai ; e tutoo. E ua tanuhia i
—
Paura i te 20 no me. Na na Peretiteni i faatere i taua oro'a ra. Te faaite nei
te V. P. i to’na aroha ia Reiono tane e i te Paroita no Hauti (Rurutu ).
4.
I te 13 no me, te haamauraahia i Paea te- ofai tihî no te fare putuputuraa api ( ofai ) tei opuahia e te amuiraa pupu H. E rave rahi te taata tei
■—
haere mai. Na Tearo orometua i Arue raua o Tefaaora orometua Paea i faatere.
Irava a‘o; I Sam. VH. 12. I mûri a‘e i te faaitoitofaa, ua taio Tefaaora tane i te
parau, mai te faahiti i te i‘oa no te Tavana Rahi, no te Peretiteni o te A. R.,
to te A. Tuhaa, to te feia toro^a no te mataeinaa etc.. e ua tuuhia te parau i
roto i te mohiiia. Ua haere mai te taata e tuu i te
mon) rii i roto i te mohina.
O te haamauraa ïa i te ofai niu, e ia oti te himene amui, o te pure faaoti-
raa
5.
ïa.
—
I te 29
no
Me, ua tae na Peretiteni, to te Tomite Tamau, te orome¬
Papara e ta’na Apooraa i nia i te fenua i faatiahia’i te fare pureraa
tahito roa no Papara (i ô mai i te pape, i tai), tei reira atoa te tanuraahia
na orometua tuiroo matamua roa no Papara, o MUî Tessier, (tei pohe i te 27
no Tiurai 1820) e o John Dewis, (oia hoi o Dewiti), o tei pohe atoa i Papara i
te 19 no Atete 1855.
No te itoito o te hoê papaa Paratane, o M. Bolton, i
ite maitai hia’i teie tau menema, e i haamauhia’i na ofai tapao rarahi api e
piti, mai te papai-maitai-hia te i‘oa no taua na orometua i nia iho. Ua paraparau o M. Bolton, e na Peretiteni i te menema, mai te faataataa i te ohipa i
ravehia i tahito ê ra, e taua na aito o tei taoto i Papara. E ua pupuhia taua na
menema i te rima no te orometua, e no te Apooraa diatono no Papara. Te vai
ra te mahana e rave atoa hia’i te hoê ohipa mai teie te huru i Mahina, e i Afatua
no
—
reaitu.
6. ■— Ua neneihia te Bibilia i roto i ua reo êê hoê tauasani, i teienei.
i taua rahiraa ra, 692 ta te Taiete neneiraa bibilia no Paratane.
I roto
Imprimerie elie.f.juventin. — rue du g* destremau - papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1936