EPM_Vea Porotetani_193605.pdf
- Texte
-
Te 36
AITA’TD
MÉ
te Matahiti
0
E NIÜ E TIA I TE
HIA RA, OIA
1936
—
Hihi 5.
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAÜ
HOi TE
Mesia RA O lESU.
—
HOO I TE MATAHITI HOB:
Ch. VEBNIER,
Te tauihia nei te
I Korinetia 3,11.
HOÊ
TARA
Directeur-Gérant.
mau
ofai; aiîa e haperaa.
Te faatia nei te hoê ratere faarooi te aufauraa faatupuraa naran.
ta’na i mataitai i Aferita Apatoa, i roto
nei ta'na parau:
i te hoê Paroita. Te
na
ô
Uaiatata te pureraa rahi avatea i te faaoti. Te faaue nefaatere ohipa i te hoê himene. O te himene ïa ta te paroita e hi: .
ahaere noa’i te aufauraa. Ua parahi te mau taata... e inaha, te t a
nei te tahi e te tahi, i tera vahi e i tera vahi, e te haere nei, te tahi na
mûri i te tahi, e ma te himene noa, i te amuraa maa, e tuu i ta ratou
tab'a aroha i roto i te hoê mereti tei faaineinehia i nia i taua amu-
mèa e hanere e e hanere te taata, eita
aita teie ohipa e ravehia nei na roto i te
rû, e mea rave maite hia râ, e mai te hanahana mau. — Ua riro mau
te aufauraa nei ei haamoriraa e ei haamaitairaa o te aau i te Atua.
E ia hope maitai te taata i te haere e pûpû i ta ratou tao'a, e faaoti
hia te ohipa nei, i te pure e i te haamaitairaa... purara’tu ai te Pa¬
raa maa
mo‘a
ra.
—
Mai te
atoa e oti va ve, no te mea
roita.
I reira to te orometua - e to’na mau hoa tauturu — taioraa i te
rahiraa o te aufauraa. E rave rahi te mau moni rii ario ; te vai atoa
ra i nia i te mereti te hoê mau ofai rii. Eaha ïa te faufaa o te reira
mau ofai ? E mea maitai ia faarue ! . . Atae hoi ! Eiaha roa ïa ! Ua
ite roa te orometua i te auraa o te reira mau ofai rii, e te vaiiho
tamau nei oia ia ratou i nia i te plateau, ta’na e afai nei i rotoi to’na
piha ohiparaa.
Tau mahanà i mûri
nei,
e
inaha !..
e taata
paroita teie
e
haere mai
te vahi atea mai, e farerei i to’na orometua. la oti te mau
aroharaa, teie ta’na reo i te orometua: “I te pureraa Sapati
na
parau
a‘e,
POROTETANI
VKA
2
i tuu i ta‘u i
nei râ vau e
taui i ta‘u ofai
Te rave nei te orometua i te mereti e te pûpû nei
i te ratere. Te hiopoa nei taua ratere ra i te mau ofai i vai noa mai
i nia i te mereti, e te ite nei oia i ta’na iho ofai iti, e te taui nei
ia’na i te moni mau i opuahia e ana.
Na roto i namatahiti hoê ahuru ma piti i parahi ai taua orometua
ra i roto i taua paroita iti àtea, i uta, i nia i te mou‘a, aita roa’tu
hoê ofai i ore i tauihia ; ua taui pauroahia, aita e haperaa.
E te haamana'o nei te mana'o, i te hoê mau aufauraa faatupuraa parau: e titeti papai penitarahia ta te tahi pae (e mea varavara roa hoi ) e afai nei i nia i te airaa maa, no te mea aita ratou i
ineine maitai i taua mahana ra ! Teie râ, te taui-mau-hia ra anei te
taatoa o taua mau titeti e to ratou mau fatu, i te moni mau i to’na
atu mahana ? Te vai noa nei te hoê mau titeti i roto i te rima o te
orometua, e te tiai noa nei, ia tauihia’. Ei hi'oraa na tatou teie aamu
iti, i teie mau ava'e pupuraa tao'a aroha no te ohipa a te Atua, i
ua mo‘e ta‘u pute moni ; aita’tura vau
i te tuu i nia i te mereti. Te haere mai
i mairi
a'enei,
hinaaro
mau
—
te fenua nei.
Area lesu,
aita oia i vai iho i te tarahu o te hara a te taata hara
hoê, mai te taui ore hia, i na ô ai Paulo i to Korinetia e : Ua tauihia
outou i te taui, e teie nei e haamaitai i te Atxia i to outou tino, e i
to outou varua, no te Atua la.
.
>
Te
poheraa
no
Amaru, orometua i Vairao
toetoe rahi teie. I te 21 no Eperera i te hora H i te
.pô, ua pohe roa o Amaru tane oia hoi, o Teriiemoe a Moovi, orometua faatere i te Paroita no Vairao-Toahotu.
I te matahiti 1907 to’na faatahinuraahia ei orometua, e i haamauhia’i i Teahupoo. I taua oro'a ra to te tare pure no Teahupoo tomo-atoa-raa-hia. E mai reira mai e tae roa mai i te mata¬
hiti i mairi aenei (Tenuare 1935) to’na faatere-noa-raa i taua pa¬
roita ra. E 28 matahiti to’na a'oraa i te Evaneiia i reira, mai
te faaite i te hinaaro taatoa o te Atua, i te mau tamarii e i te
feia paari, i te feia taurearea e i te feia faaroo. — E taata maru
e te haehaa; e taata ite atoa i te Parau a te Atua. E taata hau,
e te îaatupu noa i te parau hau. E ua maitihia oia ei auvaha i
te Apooraa Rahi na roto i te hoê mau matahiti e rave ràhi. No
to’na râ tino ma‘i i vaiihohia’i oia.
I te matahiti 1935 to’na haamauraahia ei orometua faatere i
te Paroita rahi no Vairao-Tôahotu. Teie râ, ua haere noa to’na
E parau
POROTETANI
VEA
3
paruparu i te rahiraa, e ua faaineine oia no te farereiraa i to'na
Fatu. — Ua faaite oia i to'na mana'o tumu i ta’na vahiné, e ua
faaitoito oia ia’na i te na-ô-raa
Eiaha te puta tare
ia taaê ia
Atua
taua e faafarerei faahou. Ua putuputu te paroita i to’na tare i
te pô hopea; na te diatono auvaha-paroita te tuaroi i faatere (E
teie nei ia vai ineine outou, etc.). Ua faaitoito atoa o Amaru i
te paroita, e inaha, i te hora, 11 i te pô i te faaotiraahia te tuaroi
na roto
i te pure, to te Atua ïa tiiraa-naai i to’na varua. — E
oe,
ua
e:
i te rui e i te ao, e tae noa’tu i to oe pohe, e na te
oia i te Atua mai te ineine
reva
mau.
—
Ua tupu te oro'a
hunaraa, i te mahana maha, 23 no Ëperera
poipoi; na na Peretiteni i faatere, mai te haatihia e na orometua no te Tuhaa piti, e to te Apooraa Tomite
Tamau. Na te Peretiteni na Moreau i faatere i te pure i roto i
te tare pure i Vairao, e na Verenie i te pae apoo. Ua aroha te
mau orometua i to ratou taeae here, oia’toa te feia mana, e te
mau diatono fantere no Vairao, no Toahotu, e no Teahupoo. E i
te pae hopea. ua parau atoa Amaru vahiné, mai te itoito rahi i
te pae apoo, e ua oto te mau taata’toa i ta’na mau parau aroha.
Te aroha tumu nei te Vea Porotetani ia Amaru vahiné,^ e i na
paroita otare. Na Marama, orometua i Teahupoo e faatere ia Vai¬
rao e na Tehavaru, orometua i Papeari e haapao ia Teahupoo, e
tae noa’tu i te mahana e ineine ai te pipi orometua tei manaohia no taua na paroita ra.
i te' hora iva i te
A‘oraa
no
te
Sapati-Penetekose
(31 no Me 1936)
E te
feia atoa i farii maite i ta’na ra parau, bapetizohia ihora
amui-atoa-hia maira ia ratou, e 3000 i taua mahana ra. Mau
papu maite atura i ta te mau Aposetolo i haapii ra, e te amui
maiteraa, e te vahiraai te pane e tepureraa hoi. Ohipa: 2;'41-42.
îa,
e
Ua riro te Sapati Penetekose ei Sapati hanahana rahi no te
no te mea, i taua mahana ra to’na haamauraahia. Hou
taua mahana ra, te au ra te Ekalesia i te tino repo no te taata
Ekalesia,
mataraua
(Adamu), hou te Atua i haapuai ai i to’na aho ora i
apoo-ihu, a riro ai ei tino ora. I te mahana 50 te
mai te auahi no nia mai, e to’na haamahanahanaraa i
roto i to’na
pouraa
taua.
tino, i te faariroraa ia’na ei ekalesia hinuhinu c te mo‘a,
no lesu, te farè o te Atua l te ao nei, te pou e te
te Ekalesia
tumu no te parau mau
(I Tim. III-15).
VEA
4
POROTETANI
maite ai
hopea nei, ia au i te huru o te ekale-
E hi‘o tatou i teie nei i tê ravea e fanau ai e e tupu
te hoê ekalesia, i te tau
sia metua i te mahana Penetekose.
J.
Eaha te ravea e fanau mai ai te
—
hoê ekalesia?
fanau mai te hoê ekalesia ia farii maite te taata i te Pabapetizohia.
E'aha te parau ta te mau taata i farii papu i te mahana - 50 ?
O te parau ïa ta Petero i a‘o ia ratou, maori ra : o lesu i faasataurohia i ta ratou mau hara, e o lesu i faatia|aahouhia no to
ratou ora; o te parau ïa i putapu ai to ratou aau, e i tatarahapa’i
i ta ralou mau hara. I reira to ratou bapetizoraahia, ma te oaoa,
L
—
rau e
E
ia
ia matara ta ratou mau hara e
ia
noaa
ia ratou te V. M.
o te ravea ïa e maitai ai e e ruperupe
ekalesia. la farii tumu roa tatou i te parau a te
E
homa,
mau
i te aau, e ia
putapu roa te aau i taua parau ra,
ai ta tatou
Atua i roto
mai lefa'i tatou
hara. Ei reira tatou e bapetizohia’i i te
t(! Varua, riro ai tatou ei ofai ora, i roto i te fare o te
i
ta tatou
.LT.
auahi
Atua.
e
Na ravea rii e maha e tupu maite ai te ora o te
ekalesia?
—
1.
mau
—
Parau
i te haapiiraa a te mau aposetolo.
te aroha huru e ore a to’na Raatira e faa-
O te mau papuraa
mau
hoi:
na
nei i te ora no te ekalesia; teie râ, e ravea’toa te vai ra i
melo, e teie taua ravea matamua : te tamata i
te imi i te mau tao‘a o te paari e o te ite tei vaiiho-paatoa-hia i
roto ia lesu (Kol. 2-3). Te huru ïa no té feia faaroo i te anotau
Penetekose ; te parahi ra ratou i te pae avae o te mau aposetolo e
te tapea ra i ta ratou parau.
2.
0 te amui-maite-raa. O te parau ïa no to ratou aroharaa
ratou ratou iho. Ua anaana rahi te tapao o te aroha i nia ia
ratou. Utuafare hoê: meloana'e no te tino hoê, i te amoraa te
tahi i ta tahi ê hopoia. (Gai. 6-2).
3.
0 te vahiraa ïa i te pane. Te huru ïa o te oro'a euphari
i te anotau tahito : e haapao pinepinehia (ia au i te irhva 46).
Eaha te turau? Ei haamana'oraa i to ratou Fatu, e to’ha pohe
tusia, tumu rahi no te oaoa e no te itoito o te ekalesia. E ati rahi
to te mau ekalesia tei ore i hiaai i taua oro'a ra ; e tapa'o pohe
iupu
roto i ta’na mau
—
—
ma‘i
i.
e
—
te taoto.
0 te pureraa
ïa. Ei ravea ta ratou mau pure rio te faamaitai no nia mai,
heeraa i nia ia ratou te mau
VEA
5
POROTETANI
Ahiri tatou e feia tamau i te pure, e
î ïa te ekalesia i te oaoa
hau, e e riro oia i te paruruhla i te hoê aua auahi, e ore ai
te eneini e manuia’i. Faaitoito râ! Eiaha e tuutuu i te pure, e
maitai ai te ekalesia. Haapao ana‘e tatou i teie mau para'u.
e
te
G. V.
Tomoraa fare Pureraa i Tubuai
papai mai nei Tapuarii, orometua i Tubuai e : Ua oti te fare
Taahuaia i te tomohia i te 31 no Mati i mairi a'enei.
patu ofai, e tapoi punu, e tahua tima. Ua oti roa taua
fare ra i te 20 no Mati, e ua tomohia i te 31. — E oro'a hanahana
roa ïa. Ua amui mai to te Paroita taatoa. Ua himenehia te mau
himene haamaitairaa i te Atua mau. O Ebene-Ezera te i ‘oa. — Te
irava a'oraa : Salamo 100: 4 ; te tuaroi i mûri a‘e i te pureraa tomoraa:
Salamo 118: 24. E hitu matahiti i oti ai taua fare ra.
Te
pureraa apî i
E fare rahi, e
•
•
•
•
•
•
faaineine faahou nei to Tubuai no te
paturaa i te fare pureraa i Mataura. Ei tapa‘o e ; te itoito nei to
tatou hoa orometua i to’na faaearaa — oia ana'e — i taua fenua ra,
i Tubuai. E te itoito atoa nei to te paroita taatoa.
Ua ite atoa tatou e, te itoito nei to Bora-Bora e to Pirae i te rave
faaoti nehenehe i ta raua hiero ofai. E tomohia i teie matahiti, ia tia
i te Fatu. — Te haamata’toa nei to Hitiaa i te faatupu i ta ratou
opuaraa (hiero ofai) e e na reira to Tiarei, i te matahiti apî. — E
mau parau oaoa ana'e ïa. la tau mai te Varua o te Atua i nia i te
mau tâmuta e i nia i te mau rima; i nia i te feia tiarauti e te feia
tauturu ; ia hanahana te Atua i teie mau fare e faaotihia nei na roto
i*" te aau hinaaro mau la’ na.
A taa noa’tu ai teie fare, te
loane Calavino
( A hi‘o i te mau Vea i mairi a‘enei
I te 13 no
tiahi ia’na
—
Eaha râ tei
titau
onoono
Tetepa 1541, ua hoi faahou Calavino i Tiniva
mai te haama-ore — i te matahiti 1538.
te oire o tei
tupu i taua oire ra, i taui roa’i te mana‘o o te taata, e i
faahou ai ratou ia Calavino, ei orometua faatere i taua oire
Teie ïa: ua hurihia i rapae te mau faatere hau tahito no taua
ratou too-maha mau o tei tiahi ia Calavino, mai te hinaaro i
huna faahou i taua oire ra i te hau-pope. Ua ite hia to ratou
paroo ra?
oire ra, o
te pupu
)
VEA
6
POROTETANI
haavarCi O ratou atura tei horo i rapae, rfo te matau i te riri tahoo o te
hui raatira i
faahouhia’i
Eiaha
Tiniva;
e
taparahi roahia te tahi. No reira Calavino i ani
e ua
taua oire ra,
râ, mai te
mea e,
ei faatere
ratou.
no
aita Calavino i mana‘ona‘0
noa
i taua oire tei
hamani ino ia’na. Faaaea noa’i oia i
Tiniva
III
(
e
Strasbourg, aita te maitai varua no to
i moe ia’na ; e i to’na faarooraa e te tamata ra te Pope-arii o Paulo
te tahi mau Epikopo e rave rahi ) i te taparu i to Tiniva, ia hoi
faahou ratou i roto i te Ekalesia
pope, ua faaitoito Calavino i to Tiniva
eiaha ratou ia vare. Te hoê Epikopo aravihi
e te maramarama rahi, o Sadolet, tei papai i te hoê
episetole reo monamona roa i to Tiniva, mai te taparu ia ratou, ia hoi faahou mai ratou i
roto i te nânâ ta ratou i faarue.
Ua pahono râ o Calavino i te hoê
episetole aravihi rahi atoa, o tei tapiri i te vaha o te feia mârô. Te parau
e
ua
faaara maite ia ratou,
—
Calavino i reira
ra
“
e
E te
Epikopo
e;
ahiri te Ekelesia Roma i au mau i te hoho'a ta oe
oe episetole, aore roa ïa matou i haere i rapae, mai
faarue ia’na. la tia i te Pope-Ràhi ia faarue i te mau peu haamoriraa
to oe rata e faatia nei, e hoi atu â ïa matou ia’na. Te ravea râ e tahoê
na Ekalesia e piti, teie ïa; ia faarue roa outou i te mau tiaturiraa-taata
apitihia e te mana'b-taata i te Evanelia, oia hoi, te parau e : te pane e
e,
faatia nei i roto i ta
te
ta
ai
tei
te uaina
o
te oro'a
euphari,
te taata faaereraahia i te
e
îô
mau e e
au‘a, i te amuraa
toto
maa
mau no
lesu; oia hoi: to
mo‘a
te Fatu; oia hoi:
o
te
puratorio ( te vahi tâmâraa), te mau pure ( messe) no te
i te hooraahia i te hoo-moni; te fa'iraa hara i te aro o
te mau raahana haapaeraa maa hinu etc.., to te mau pope
raa i te vahiné etc.. Eté patoi nei Calavino i te pariraa a
ora
te
nounou
mâ i te
moni
e no
te hinaaro i te
mau
tiaraa teitei i faarue ai
haapa'oraa Roma. Aita hoi! Teie râ te
lavino i ta’na
parahiraa
feia i pohe; te
te perebitero;
faaipoipo ore
Sadolet e: no
o
parau mau: ua
Calavino
faarue Ca¬
faüfaa, i to’na taa ê raa i te Ekalesia Roma^ e
rahi to’na; e 45 noa iho tara rii i te matahiti, ta’na moni
imiraa
mau
veve
tauturu.— E te faaoti nei Calavino i ta’na
e:
Tira’tu ai to’na
lesu ia motu
episetole mai te faaite ia Sadolet
hinaaro, maori râ, ia hoê a‘e Ekalesia! Eiaha te ahu
ia tahoê rà i roto i te parau mau\ O te Parau
Atua, te niu o te Haapa'oraa Porotetani, e e upootia te Parau
Mau; eita oia e pohe i te mau pariraâ e i te mau haavare, i te mau fare
tapearaa e i te mau pohe faariariaraa, i te ‘o‘e e i te mau paêpaê taninaraa
no
mau
o
na
ropu;
te
i te feia hairesi.
Ua itoito
e
uà
mauruuru roa
te hui raatira
no
Tiniva i taua rata, e
Calavino, te aito vî-ore. No reira ratou i faaoti ai:
e
hoi faahou mai
i te pae
e
faatere ia ratou
e
i to ratou oire,
ia
ani ia Calavino ia
o te
faaroo.
VEA
7
POROTETA-NI
Aita’toa Calavino i farii
vave i to ratou manà'o, no to’na ite e: e hopoia
farii; ua ite oia e; e aro â oia i te aroraa rahi u‘ana, ia hoi
noa’tu oia i Tiniva, no te mea te vai noa ra i reira te feia aau teitei e
rave rahi, e te taiya, e te haapa'o âtâ, o te ore e fati vave i ta’na faatere
rahi to’na ia
etaeta...
raa
Ua
taparu puai te mau orometua’toa ia Calavino, eiaha e patoi noa i
aniraa, mai te parau ia’na e: Haamana'o ia Tiniva! O te oire ropu
mau ïa no Europa; te hi‘o nei te mau basileia i nia ia’na!... Eaha râ te
peapea ia hoi faahou to taua oire ra i le mau faatereraa hape, ta ratou i
faarue a'enei.
reira to Calavino vî raa, mai te papai i ta’na mau hoa
rave ohipa: “Teie to‘u mana'o: ahiri te parau tei ia'u, e imi ïa vau i te
mau otoheraa ia ore au ia hoi i Tiniva; te haamana'o nei râ vau e: e ere
au r to‘u fatu; no reira te pûpû atu nei au i to‘u aau, mai te hoê mea
taua
faatusiahia i te Fatu. E imi tatou i te hanahana
o
te Atua
e
te Faufaa mau
Ekalesia, tirara’tu ai
te
O
I to’na hoiraa i
tere
hau,
nia i te
parau
Tiniva, ua haaputuputu Calavino i te feia mana faa¬
atura ia ratou : E homa, e tuu tatou i te paruru i
matahiti i mairi a'enei! Eiaha roa e faahititfaahou i te mau
e ua parau
mau
i peapea’i tatou. E imi râ tatou i te hoê Ture Haapa'oraa, o te farii
e tatou atoa, ia taa maitai ia tatou te huru o te haapa‘oraa, te
manahia
tahi
e
te tahi”.
Ta’na opuaraa i reira: e faariro
tiamâ roa i te pae o te faaroo, e
na
o
te
Atua,
e anaana
i teie oire rahi e te rave ata, ei oire
i te pae o te haapa'oraa; ei oire mau
mai ai, i te aro o te taata, te Parau mau ële mo‘a
te Evanelia. la ite hia te
mau
vahi hau
o
te Evanelia i roto i te haa¬
pa'oraa no te hui raatira, e no te mau utuafare.
Te hinaaro
Calavino
ra
e
ia riro Tiniva mai te Ekalesia metua i
Jeru-
te Penetekose. Te ite ra râ oia e: eita e oti vave teie
tauiraa o te aau taata; teie râ, eita oia e faaherehere ia’na iho; e tuu oia
i te rima i nia i te arote, mai te hi'o ore i mûri. Te au ra oia i reira
salema, i te tau
ia
o
Mose, te haapii ture tei parauhia e: itoito maite atura oia, i te hi'oraa’tu
i tei ore e itea ia hi‘o ra. (Hebera XI. 27.)
( Te vai atura )
i te Atua,
parau rii Api
Te tama'i
no
Ua pau mau o
te arii o Etiopia
Eliopia
e no
Italia:
Etiopia ia Italia i teie nei. I te ûraa te nuu hôpea, te nuu
a
i te mau nuu no Italia, ua puehu noa to Etiopia, e ua horo
pupara noa i mûri. Ua taeahia ia Italia te hoê mau oire tumu e te etaeta no
Etiopia : o Dessie, o Harrar, e ua jnana'o Italia e, tau hepetoma toe, e ua vî
8
VEA
ino
titau. i te hau. Aitâ râ te oire-arii, te oire faatere-haii o
— E pobe rahi to Etiopia i te mau ofai
haaparari, no nia mai i te mau pabi reva; e ua paribia Italia e: ofai mataitaero ta’na atoa i pupuhi i nia i te hoê mau oire Etiopia, i rahi roa’i to ratou
pohe. Aita râ Italia e haapa‘'o nei i taua mau pariraa, e te haere noa nei oia
i mua, mai te haapao etaeta noa i to’na iho hinaaro. — Ei te ava‘e i mua tatou
e faaroo ai e, ua
upootia roa Italia, e te huru o te faahauraa ta’na i faahepo
roa
Etiopia,
PQROTETANI
e ua
Adclis-Abeba i noaa, ua fatata roa râ.
î nia i to’na enemi.
Te peapea rahi no Farani e o Purutia :
Aita’toa teie peapea i hau, ua tamata Paratane i te a‘o ia Purutia, ia haamaru-rii oia i to’na etaeta, e ia imihia te hoê tiaraa api, ei feruriraa mana‘o, ei
tahoêraa i te mau basileia i teie tau fetoitoi_ rahi, mai te are-miti. Aita râ o
Purutia i haamaru, oia’toa Italia; aita roa’tii,,'oia e tauturu nei ia Farani e ia
Paratane, no to’nà inoino ia raua; no reira e mea rumaruma roa te huru i Europa
i teie mau mahana, e te taa-ore nei te ohipa e tupu. — Mai te mea ra e, te
tiaturi nei te fenua hoê îa’na iho, tira’tu ai. Te vahi papu râ : te faaineine nei
basileia ia ratou iho, e te ara rahi nei i nia i te mau otia. E faehau
rahi ta Farani i haaputu i te otia no Purutia, no to’na taa-ore i te opuaraa huna
no taua fenua ra. Area râ o Paratane, e moni-iti-rahi ta’na i faataa iho
nei, i
roto i te mau haamaua'raa a te Hau, no te mau pahi-reva, e te mau maubaa
te mau
tama'i,
E nahea tatou i teie anotau, e te feia faaroo ?
Paulo ia Timoteo, tei na ô e : « mata na vau
«
i 'te a‘o atu ia oe, e ei faaora, e te pure e te haamaitai i te Atua i te taata
«
atoa nei, i te hui arii e te feia mana’toa, ia parahi hauti-ore-hia tatou ma te
«
hau, ma te paieti e te tara ». E mea maitai hoi te reira e te au, i te aro o
to tatou Ora ra o te Atua o tei hinaaro i te taata atoa ia ora, e ia noaa te ite i te
parau mau. (I Tim. 2: 1-4).
E ohipa rahi mau ta te mau faatere hau rarahi i Europa e i Farani i te
tamauraa i te hau. E tuhaa râ ta tatou : o te Pure ïa, ia faatoro mai lehova
i to’na rima i nia i teie ma u peapea, e ia tupu « To’na Hau ! »
3.
Ua oti i teie nei te pahi rahi no Paratane, o “Qeen Mary”. .— Ei te
24 no Me oia e haamata’i i ’to’na tere rahi matamua mai Paratane i Marite.
E 78.000 tane. È huru faite raua o “Normandie”, te pahi farani roo rahi ta te
Véa i faatia aenei. — Te mata no to Paratane, e to te mau aihuaraau tei nia ïa
i teie pahi rahi faahiahia mau.
4. — üa reva to tatou hoa o M®"® E. Debrie, orometua-haapii-Taiete, no
e
te mau manua, etc.
Ë haamana‘0
—
tatou i te a'oraa
a
—
Raiatea, i Faranf,
na
taa'eraa. hoi mai ai.
nia ia Makura. Hoê paha matahiti te
maoro o
to’na
5. — Ua niuniu mai te Taiete Faatupuraa Parau no Paris i te 16 no Eperera
i mairi aenei e : no te itoito rahi o te mau paroita tauturu ia’na e i ta’na mau
ohipa faatupuraa
parau e amo nei i roto i teie nei ao, i taeahia’i te faite o
titauhia i te hui-faaroo, i teie matahiii, ia maitai te ohipa. E te faaite nei i to’na mauruuru i te mau taata’toa tei haamana‘0 mai ia’na.
No
te moni i
—
tatou atoa taua parau ra e
te mau paroita no na tuhaa
e ono.
tdom taufuru i te Vea
PAPEETE: Mahep, a Paie; 6 f. 50. PIRAE: Tehuiarii a Puhiava; 2 f.
la amuihia: 8 farane. 50
MAURUURU.
Te anihia nei te mau hoa no te vea, e ia aufau mai ratou i ta ratou moniVea i teie nei, i roto i te rima o ta ratou mau orometua, e aore ra i té faatere
o de vea, eiaha e tiai; o te ravea ïa e nahonaho maitai ai te
ohipa a te Vea.
Imprimerie eue. f.juventin.
—
rue du c‘ destremau
-
papeete, tahiti.
,
Fait partie de Vea Porotetani 1936