EPM_Vea Porotetani_193604.pdf
- extracted text
-
Te 36 0 te Matahiti
EPERERA 1936
-
Hihi 4.
VEA POROTETANI
AITA’TU E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAÜ
HIA RA, oiA HOi TE Mesia RA O lESU.
HOO I TB MATAHITI
Ch. VERNIER,
—
I Korinetia 3,11.
HOÊ: HOB TAEA
Directeur-Géraat.
Te hahaere nei to outou enemi, mai te liona uuru ra...
O te ava taero, e te mau raaa taero atoa, taua enemi e hahaere nei
i nia i to tatou fenua, e te uuru nei oia i te imiraa i te taata e pau
ia’na !
.
.
E mea riaria roa to’na puai i teie tau hopea nei e te pohe
rahi te tino e te varua taata iâ’na.
Ua mataitai anei outou i te tapaeraa o te hoê mau pahi rarahi i
Papeete, e te huru o te tauhaa tei hau i te rahi i roto i to’na mau
hati ? E ere anei, e paero-uaina e te ava te tauhaa rahi ? — Ua hanere
e ua hanere i te pahi hoê. E ua parauhia e : e imiraa faufaa maitai
na te Hau. E riro paha e : e parau mau. Teie râte vahi e hi'ohia nei :
te operehia nei taua mau paero ra i te mau taxe hooraa ava e te
uaina i Papeete (Tinito e te papaa) ; te faautahia nei i te mau mataeinàa, e i te mau fenua rii motu ; e itoito rahi to taua mau paero ra i
te neeraa i ô te mau fare patana tinito e te papaa, i tera oire iti e
tera otu'e iti.
...
B te hope‘a? Te taero rahi o te taata i te tau hopea nei ; te hairiiri rahi o te hoê mau oire e te hoê mau mataeinaa, e te peapea i roto
i te hoê mau utuafare e rave rahi ! E inu te tamarii, e inu atoa te
ruau vahiné ! !
Eaha te ohipa na te hoê paeau rahi taata tahiti i Pape¬
ete, i te Sapati ? E mea riaria ia parau ! te inu noa, te taero rahi, i nia
i te purumu e i roto i te mau fare ! Te hauti e te peapea ; te taputo
e te taparahi-taata- — Te tahe nei teie maa mai te
pape i taua mahana
ra. I te taime avatea, i te mau mahana raveraa
ohipa, te rahi nei te
taata tahiti tei ore i amu faahou i te maa mau ; o te mohina uaina râ
ta ratou maa, e te hoê tâpû faraoa. Te fare inuraa ava to ratou fare
tamaaraa !...
VKA
2
POROTETANI
Aue ! aue oe e Tahiti Rahi e !... Aita oe i
piapu i teienei mau parau ?
A taio na i te rata i mûri nei, na te hoê orometua o tei here
i ta’na
tî
paroita e te u‘i apî :
« E te Peretini, te faaite rii noa’tu nei au ia oe i te tahi mau parau
rii tei faatupu i te peapea rahi e te oto i roto i to‘u aau, maori râ, teienei
tare uaina a te Tinito. Inaha! ta tatou mau tamarii paroita e tia raton i reira,
...
mau Sapati, i te mau pô, e te mau mahana e rave rahi, e te inu noa
taata’toa i roto i taua fare-toa a taua tiuitcV la ; e te vahi rahi ta‘u e peapea
i te
te
noa
hiti
nei, maori râ, o te mau tamarii apî roà, mai te mea ra e, 15 paha mataaore ra 16 to te tahi mau tamarii^ te inu atoa nei. Te aha nei te mau
e
metua
no
taua
mau
tamarii ra?
Riro atura te Sapati ei mahana inuraa; e iti te taata e tae mai i te pureraa;
e
tamarii taurearea aita rea; tei te inu te rahiraa. — No
mahana, te tupu rii mai te raa te ino rahi : te mau taputoraa
te haapiiraa a te mau
roto i teie mau
Sapati, e te tahi atu â mau mahana, te tahi mau peapea rarahi, i
utuafare; te taparahi nei te tane inu uaina i ta ratou mau
vahiné; e rave rahi atu â te mau ino. No reira, te oto nei au i to‘u fenua,
i te
mau
roto i te
mau
te riro ra i roto i
teie faahema ; mau tamarii
hoi na te Atua ! » . . .
E ere anei i te mea oto rahi teie rata !
E te fenua e! Eaha to oe mana'o ? E mea oaoa anei na oe te tapa¬
rahi e te totova i to oe tino, to oe toto, e ia tutoohia oe ?
Na vai e
faaora ia oe ia piha‘e-toto oe araua'e, e ia tutuha oei to mâhâha ? E
i reira, i te tatarahapa ? E ora anei oe i te raau puru haari oviri ia tae i taua mahana ra ?
ora anei oe
E mea oaoa anei na oe ia pohe to oe Varua, e te mau ohipa
mai-
tatai 0 te faaroo, tei oaoahia e to mau metua paieti ? E mea ruperupe
anei te hoê paroita tei ere i te taata apî i te Sapati, no te mea tei te
inu ava ratou i taua mahana ra ? E mo‘e anei i te Atua te reira ohipa,
maitâi anei ratou ?
E mea oaoa anei na oe, te haere e horo'a i ta oe moni na te taata
e e
hoo-ava, o tei poria e o tei faufaahia i to oe toto, e i te toto o ta oe
vahiné e o ta oe mau tamarii ? Tei roto ratou i te poia, e te veve, e
te to‘eto‘e! E ahu motumotu to ratou e te repo, e te tupuhia nei
ratou i te ma‘i, no te mea, te afai nei oe i ta ratou moni i te taata
hoo-uaina.
E nahea râ ? Faaau na oe i teie mau taurearea (tane e te vahiné)
tei haere mai i te fare orometua e papai i te parau haapaeraa mai te
tâpù i mua i te aro o te Atua e, e ore roa ratou e inu noa a‘e, naroto
i na ava'e e 2, e 3, e 4, e 6, e matahiti roa. Mai te matahiti apî mai,
e iti te 35 taata mai te reira te huru, i Papeete nei, tei fiu roa i te
inu, tei riaria roa i tena ohipa ino rahi, e o tei faaoti i to ratou
mana'o mai te Tamaiti o te parabole e : E tm vau i nia, e haere au
i ta‘u Metua ra ! B wa papai hoi i te parau ! E ua tapù i mua i te aro
V 11 A
3
P O B ü T ET A N 1
E te oaoa rahi nei ratou i teienei, i te hi'oraa e : ua taui
ratou huru ; aita ratou e hiaai faahou nei i tena na maa
0 te Atua !
roa hia to
ino e te faufaa ore, i te ohipa maitai râ. — E te topa nei te hau i
roto i te utuafare. — E te feia hiaai ra e, e haere mai te pape nei !
Eaha outou i horoa’i i te ario i te mea maa ore, e ta outou ohipa i te
paia ore. A haapa‘o maitai mai na ia‘u, a amu ai i te mea
maitai; e mauruuru ïa outou i te maa maitatai roa ra. (Isaia 55:1-2).
mea
Te Aamu no te faahoro pereoo e to’na mau faahema.
Ua
ua
ô mai te hoê taata ratere i te tahi hoa no’na ra :
Tei
roto i te oire nei te hoê taata faahoro pereoo o te ore e maitai ia
oe ia faaamu noa a‘e ia'na.
e
Te parie nei au e: e faainu atu vau ia’na i te hoê hapaina ava
anoihia i te pape.
Ua tiihia’tura_taua
taata faahoro pereoo ra, mai te mea ra e,
ia hinaarohia îa’nn pereoo e tarahu. Pûpùhia’tura te tahi hapaina
ava ua'iia ; patoi mai ra oia ma te reo marû. Haamairi ihora te
faahama i le hoê Loata pirû i roto i te hapaina e ua na ô mai
ra :
A inu oe, e na oe atura ïa te
pirû.
Aita râ te taata faahoro pereoo f aueue noa a‘e. Reva'tura te
tahi toata pirû i roto i te hapaina, e te tahi atu â, a maha atura
ïa ; Ua tamau maitai râ taua taata ra i to’na mana'o. Ua na ô
atura' oia i ta’na ra faahema e, ahirl oe i faaî roa mai i te hapaina
t te pirû, eita ïa vau e inu. Mai te anotau mai â i faarue atu
ai au i te inu ava, e mea huru maitai roa vau i te pae o te tino
rahi atoa ta‘u mau mau faufaa; e ma te tauturuhia
eita roa vau e tamata faahou i te ava e tae
noa’tu i to'u hopea. E mana'o mauruuru rahi roa to’na.
E nahea oe, e te hoa taio parau nei, i taua vahi ra !
nei,
e ua
vau
e
te Fatu ra,
Iritihia.
E a‘oraa no te Sapati Tiafaahouraa (12 no Eperera)
E hio atura i roto i te menema ra. loane
XX: il
hoê ïa i te mau tu mu rarahi
Ahiri eiaha te reira, e au â te Ekalesia no
lesu ia Mari'a i te oto noa raa i te pae menema, i te imiraa i
tino no lesu. Ua tia mau mai râ oia mai te pohe maira. E te oto
Te tiafaahouraa no lesu, o te
0
to tatou faaroo.
no
Maria nei, ua riro ïa ei oaoa raa ( loa.
XVI. 20 ).
4
VEA
Te oto
0
te
e
POROTETANI
Maria, e tapao ïa no le oto e no te oaoa
faaroo, 1 te iteraa e ua tia mau o lesu mai
te oaoa no
te taata hara’toa i
pohe mai.
Ua oto tatou i te Faraide. A oaoa hua na tatou i teie nei mahana.
Aore lesu i
mau
mai i
rare
a'e i te ofai. Ua imi o Petero i
roto i te menema, Aore oia i reira; tei rapae râ; ua
itea hua hia.
Ua tauasini te mata tei ite ia’na. Faaea rii tatou i te pae menema
tino
ore
ra, e
feruri atu ai i te huru.
Tumu I. Ua riro te menemsi-tino ore nei ei ite, no te aha 7
Ua riro ïa ei ite e, e parau 'mau roa to’na toro'a Faaora.
To’na toroa: e haamou i te ohipa a te Diapolo, te mana a te
1.
tiara ; te poiri o te apoo, te tahuti, te pohe. I te hioraa tatou i
te menema tino ore, ua haapiihia tatou i te parau mau no to lesu
toro'a.
2.
Ua riro ïa ei ite
e:
Ua navai
roa
to lesu Arairaa.
Ahiri i mau mai i roto i te apoo,
aita ïa i navai. E faaroo faufaa
pohe tatou ma te hara. A hio râ i te menema nei : ua
pee te poiri ; ua motu te paruru ; ua fatafata roa te uputa, ei
ore; ua
haereraa na tatou.
Tumu II. E tapao faahiahia‘toa te menema tino ore nei,
no te aha?
1. No to’na mana
mai i te
té pohe varua.
apoo O
Te
i te faatiaraa mai ia tatou mai roto
aau
o
te taata
E mea pohe
hara, e au ïa i te apoo no te pohe. To tazaro!
te taata hara. E tia ia’na ia huri atu i te ofai, ia
faatae atu i te maramarama, te ora varua.
2. E tapao ïa no
to’na opuaraa i te faatia faahou ia tatou mai
i te mahana hopea.
E taipe to Ipsu menema no te menema o to’na mau taata‘toa
roto mai i to tatou mau apoo
È hurihia te ofai.
3. E
taipe ïa no te ora mure ore te noaa ia tatou i te
ao
no
te Atua.
E faarue hia te repo, mai te manu
tahito, e maue atu ai i nia ra.'
tei faarue i to’na huru
Opani. i. E te feia tei haapae ê ia lesu ra, nahea ia outou?
nei, a oaoa ! la hapao oe, mai ia lesu ra ; e
2. Te Ekalesia
noaa’toa ia oe te tiafaahouraa
oaoa ra.
F. V.
POROTETANI
VEA
5
■U
loane Calavino
( A hi'o i te Vea i mairi a‘enei )
•#■
I mûri a‘e i to’na papairaa
i ta'na buka tumu: “Te Niu no te Haapaoraa
Bâle, i te mat. 1536, ua opua Taravino i te hoê tere i
Italia i te oire i Ferrare e farerei i te hoê vahiné mana rahi e te paieti,
no roto i te utuafare arii no Farani, o Renée de France. Ua î to’na aau
to taua vahiné rai te aroha e te hamani maitai; e ua riro to’na utuafare ei
haapûraa no te feia e rave rahi tei hamani ino hia no te parautia. I reira
Taravino i te haapiiraa ia’na i te e‘a e ora’i. No to’na râ faaroo raa e, te
imihia ra te feia haireti, mai ia’na, i taua fenua ra, no reira to’na hoi raa
cheresitiano ”, i
mai i Bâle mai te hinaaro i te haere roa i te tahi oire
maitai, tei reira te
porotetani e rave rahi, o Strasbourg.— Na Tiniva IHelevetia) to’na haereraa; e inaha, tei to’na faaearaa poto noa (hoê pô noa iho ) i taua oire
hopea nei, to’na ïa tapaparaahia i taua pô ra e te hoê orometua poro¬
tetani tei haamata i te poro i te Evanelia no lesu i Tiniva, oia hoi o Farel.
Ua
vauvau
maite Farel i
taua Ekalesia
mua
i te
aro no
Taravino i te
mau
peapea no
tupu apî, e to’na mana‘ona‘o rahi, o te tupu faahou te mau
tei huri hia i raro, ia ore taua Ekalesia rahi ra ia faaterahi, e te maramarama roa i te Parau a
te Atua, e te rima etaeta i te faaore raa i te mau Ino huru rau no taua oire,
no Tiniva ra. E ua faahepo Farel ia Taravino, mai te faatoro i to’na rima
atau i mua ia’na, e mai te parau ia’na e : “ Eiaha roa oe ia haere i Stras¬
bourg! Te faaue nei te Varna o te Atua e ia faaea roa oe i onei, i Tiniva
nei. ” Ua vî Taravino i teie reo u'ana, e ua faaea oia i Tiniva.
faatereraa pope
rehia
t»
-
«
e
te hoê orometua itoito
i te rave i roto i taua Eka¬
parahi i roto i te anoi e te amahamaha rahi
E toru tau ohipa tumu ta Taravino i haamata
lesia e i roto i taua oire, tei
i taua anotau
ra.
»
/. O te haapii i te ui àpî. No to’na hinaaro e ia haapiihia te mau tamarii
rarahi tumu no te faaroo Evanelia, ua papai oia i te hoê
no ratou. Ua papaihia na roto i te mau uiraa e te mau
pahonoraa; mai te ui a te mau Tamarii, e te puta o to te imi mana'o
te huru. E hi'opoa roa hia te mau tamarii, e ia mau aau roa te ui ia ratou.
i te
mau
aveia
parau
maramarama
Ekalesia, te hoê Tare Haapaoraa. Ei ravea ïa no
haapa'oraa, e te mau haerea o te mau taata. No te mea,
te parahi ra te taata i roto i te pouri, e te haapa'o ore. Te parau rahi, i
roto i taua Ture Haapaoraa ra, o te oro‘a Euphari ïa. To’na mana‘o matamua, ia faatiahia te oro‘a i te mau Sabati, ia pinepine. Teie râ, no to’na
mata'u o te avari noa hia taua oro‘a moa ra, no te pinepine rahi, ua faaoti
atura oia e: ia ta-ava‘ehia. E ua feruri atoa taua Ture Haapaoraa i te parau
2. O
te horoa i te
te faaafaroraa i te
f
■’f'
y
ï
-h;'
*
POROTETANl
VEA
6
no
te feia e au ia rave i te oro'a, e te
ia
ore
feia e au ia patoihia i taua oro'a ra,
ia haaviiviihia. No reira te oire i tatuhaahia’i i roto i te hoê mau
pupu e rave rahi, e mai te faataahia te feia hiopoa i nia i te niau pupu.
Taua feia ra, o te mau diakono ïa. Tei ia ratou te a‘o i te feia hara, e
E ia ore ia farii i te a‘o ra, e huri hia ïa i rapae i te Ekalesia,
Apooraa-Toru Ahuru ( E toru ahuru melo to te Apooraa Rahi o te
Ekalesia).
3. O te papai i te hoê fa’iraa parauote faaroo cheretitiano, ta te mau
taata no Tiniva e farii ta-taitahi, mai te horeo. O te ore e farii, e tiahihia
ïa ratou i rapae, eiaha e faaea faahou i te oire. — Ua horeo te paeau rahi;
te tahi râ pae, ua inoino roa e ua riri rahi i teie Parau faahoreohia, no
te mea ua hinaaro ratou e haapao noa i to ratou iho mana'o, mai te feia
tiamâ te huru o te ore e faahepohia. Ua parauhia te feia patoi : e Libertins.
ia tatarahapa.
e
te
E ua riro teie parau ei mârôraa rahi e ei tumu no te hoê amahamaha
rahi i Tiniva. E i te hopea, no te rahi o te mau haapeapearaa e te mau
patoiraa a te feia tei ore i farii i te faatereraa etaeta a Taravino, i ore ai
Taravino i maitai faahou ai i Tiniva. Ua tiahihia raua o Farel. E ua rereva
te taui ore i to raua mana'o i te mau faatereraa ta raua i imi ei
raua, mai
ora no
te Ekalesia
e no te
oire no Tiniva.
*
*
*
Ua haere tia Taravino i
hea, i mûri a‘e i to’na tiahiraahia e to Tiniva?
Ua haere oia i Strasbourg, mai te titau-puai-hia e Bucer, te orometua
hohonu no taua oire ra. E toru o’na matahiti i reira ; e mau matahiti hau
i te oaoa e te peapea ore, e te hotu rahi. Ua riro te reira tau, ei tau
faa-î-raa ia’na iho i te paari, e maitai ai ta’na mau ohipa rarahi e rave, i
mûri a‘e, ia hoi faahou oia i Tiniva. — Ta’na ohipa tumu i Strasbourg;
roa
o
te a'oraa ïa i te Parau a te
Atua e te tatara i taua Parau
ra.
E maha
hepetoma; hoê hora e te afa, te maoro o te a'oraa hoê. — E
mea itoito roa atoa oia i te haapü i to te imi mana'o ete faaineine ia ratou
no te oro'a Euphari. — Ta’na atoa ohipa rahi i Strasbourg, o te haapü i
le mau pipi-orometua, e te tatara maite i te mau buka no te Faufaa Apî.—
E no te hohonu o taua haapiiraa orometua ra, e raverahi te mau pipi tei
horo i reira, na Farani mai. I to’na faaearaa i Strasbourg, e rave rahi te
buka tatararaa, e te patoiraa ta’na i papai ; e te mau rata hoi, ei faaitoitoraa i te feia aau paruparu, e o tei hamani-ino-hia. •— E puta hjinene ta’na
atoa i papai no te haamoriraa i te Atua i te pureraa. —
a'oraa i te
I
Strasbourg to Calavino faaipoiporaa i te hoê vahiné paieti rahi, o
hoi, maru râ, o tei tauturu ia Calavino i
Idelette de Bure, e vahiiie veve
roto i to’na toro'a.
—
Teie râ, e iva matahiti
ra.
Hoê
a
raua
to raua vai faaipoiporaa, pohe ihora taua vahiné
râ i maoro, pohe atura.
tamaiti i fauau, o Jacques ; aita
( Te vai atura )
VEA
7
POROTETANI
Parau rii Faaite
1. — Te faaarahia nei te mau orometua e te mau Ekalçsia e :
Te faraide-poheraa no lesu, tei te 10 ïa no Eperera. E pureraa avatea to taua mahana ra, ei faahanahanaraa i taua oro‘a.
2.
Te Sapati,
—
12 no Eperera, e Sapati-Tiafaahouraa ïa.
-
E
faahanahanahia taua oro'a na roto i te pureraa avatea.
3. — E mea maitai e ia vaiihohia te oro'a euphari no te Sapati
matamua no Eperéra (te 5 no Eperera) e ia afaihia i te 12, oia hoi i
te Sapati Tiafaahouraa, ia au i te hoê faaotiraa na te Apooraa Rahi.
Ei taua Sapati, e faatia’i i te oro'a, ia oti te pureraa avatea.
4 — Te faraide-oro'a no Eperera, e afai ïa i te
Faraide-poheraa
(10 Eperera).
5.
Te Sapati Penetekose,
—
ei te SI ïa no Me (ua moe i roto i te
Kalena).
parau rii Api
1. Te tama'i no
Italia-Ethiopîa. E re rahi tei noaa faahou mai ia Italia i
pae matamua no Mati, i te tuhaa mou’a e ati noa a‘e ia Makale. Ua parau
hia e : e 60.000 taata Etiopia tei otohe, mai te horo pupara noa i mûri, no
te
ua parari roa ta ratou reni aroraa, i te mau pupuhi no Italia, e i te
pahi reva tei ninii noâ i te auahi i nia ia ratou. E pohe rahi to te
Etiopia : e 5.000 tino tei tarava noa ; e e tauhaa rahi tei roaa ia Italia e te
tuhaa fenua hoi. E te parau nei Italia e : hoê â huru e, ua pau e ua vî Etiopia
i teie nei. E piti ta’na nuu i puehu ; hoê noa iho nuu toe, o te nuu rahi
hopea ta te arii ihô e raatira nei. Eita e maoro e vî atoa’i. Aita râ te mau Hau
Rarahi i Europa i tiai e ia ino roa Etiopia, no to’na ravea ore faahou ; ua
faatae o Farani raua o Paratane i te aniraa onoono ia Italia raua o Etiopia,
e faahau i te peapea nei. Ua farii Italia; e aitâ Etiopia i pahono maramarama mai. Ua parau râ oia e : eita oia e hinaaro i te farerei ia Italia ana‘e i
roto i teie faahauraa; na Farani râ e auvaha ia’na, i te aro o te Apooraa
te
mea
mau
Rahi
no
rii i te
te
mau
basileia i Tiniva, ei reira râ oia e farii ai i te hau. — Tiai
hopea. Teie râ, te haere noa nei te tama‘i
2. Te peapea rahi no Farani e no Purutia. Ua ama ta‘ue noa teie auahi|;
aita roa'tu i mana‘ohia. — Mai te matahiti 1925 te hamaniraahia te hoê parau
faaauraa
mana
rahi, tei mairihia : te Parau Mana no Locarno. la au i taua
parau ra, te faatia papu ra o Paratane e o Italia e : e paruru raua ia FaraniBeletika ia tama'ihia raua e Purutia, mai te tumu ore ; e e paruru atoa raua
ia Purutia, ia tama'ihia oia e Farani-Beletika, ma te tumu ore. — E ua farii
Purutia i taua faaauraa ra, mai te tuu 'i to’na rima i raro i te parau. E ua
riro ïa parau mana ei
tumu tiaturiraa rahi na Farani e tae-roa-mai i tei nei.
VËA
8
POROTEtANI
E inaha, ua faaore tau‘e noa Puratia i taua parau ra, mai te faahuu atoa i
nuu i nia i te hoê mau area fenua otia tei faaauhia, i te rêraa o te
ta’na mau
mau
Hau amui (1918) e; eita roà^tu e tia ia Purutia ia tuu mai i ta’na mau nuu
i reira.
Tapa'o ïa e: ua hinaaro Purutia i te faaore, mai te puai, i te faaauraa
Versailles e no Locarno e te haafaufaaore i te Rê no te Hau Amui.
Ua
faarahi Farani i ta’na mau faeliau i nia i te otia, e ua haaputuputu oioi oia i
no
te
a
—
mau Hau-Paruru e feruri i tei au ia rave, ei
pahonoraa i te ohipa ino rahi
Purutia. I Lonedona taua apooraa rahi ra. E mea etaeta roa Farani i te faa-
haparaa ia Purutia, e te imi nei Paratane i te ravea hau e ore ai teie peapea
rahi, eiaha ia tamaihia.
3. Ua pau te Zugo Auro, puta no to té-imi mana'o.
nei ; faaoromai rii ; eiata’toa e maoro roa^ e oti ai ! . .
4. Te hoo mâmâhia nei te
Te nenei faahouhia
bibilia nainai i teie tau, no te mea
mau
ua
putaputa te- paa i te manu, i te hoê afata taatoa. Aita roa te tino parau i ino,
O te vehi ana‘'e tei ino rii. E roaa i te 5, i te 6, i te 7, i te 8 farane. Ani mai.
5. Te papai mai nei Tutea, te orometua i tono api hia i Maareva e: ua
farii maitai roa hia ratou e te amuiraa porotetani. E ere atoa ratou i te mea
rahi: 15 taata paari, 11 tamarii, e mea hoê maitai râ te aau. Ua taé atoa o
“Moana”, pahi tira piti i Maareva. Ua farii te amuiraa i to te pahi taa’toa.
Ua tae ratou i te pureraa; o Sam Merwin te raatira; mau tamarii Rurutu te
matelo. E farereiraa oaoa rahi. E ua tauturu to te pahi i te amuiraa.
6. Te hoê fare pureraa ofa‘i i New York, Marite. E fare pureraa porotetani.
Ua tomohia i te 13 no Me 1935. Na te hoê taata ona rahi i pûpû, ei haamana‘0 raa i to’na metua vahiné. Ua rau te huru o te mau fare e te mau piha
i roto i te tino rahi no taua fare ra: E ô’ ïa 1700 taata i roto ite fare pureraa
rahi; e ô e 320 taata i roto i te piti o te fare pure tapiri; lOOmetera te teitei no
fare-oe; 74 avae te teitei o te aroaro. E farè ê, to te haapiiraa sahati, eniea
tapiri atoa; e 5 tahua;,40 piha. Te vai atoa nei te hoê piha afeatea no te mau
oreroraa parau o te feia ratere; 700 taata te ô i reira. E fare tamaaraa atoa
to pihai iho; e nebenehe ia faatamaa e 450 taata i te taime hoê. E i ropu i
taua tino rahi fare pure, te vai ra te hoê aua ateatea rahi, ma te mau poretiko
haati; e nehenehe atoa ia faatere i te pureraa i reira, i te mau anotau vero ore.
E 6994 tuyaux (haapupur'aa matai) to te Amonia rahi, faatairaa himene. E
2200 taata i taua paroita ra. Ua pau e maha müioni tara marite i taua fare
ra, oia hoi hoê ahuru ma piti milioni tara i ta tatou moni farani nei, i teie
tau. E aufau te ona e ono ahuru tautani tara ( marite ) i te mau matahiti, no
te
te mau haamau'a raa.
*
*
*
Oia mau!. E mea faahiahia mau! Teie râ ahiri taua ona ra i hapono mai i
mau hu‘ahu‘a rii moni tei mairi i rare a‘e i ta’na amuraa maa, no te
te tahi
tauturu i ta tatou mau fare pureraa rii
E tupu atoa ïa to’na roo
tahito e faaapihia nei i Tahiti nei ?
maitai!.
.
0|onî tauturu i te Vea
Papeete-. Paraita, 5 f.; J. G., 5 f.; Adram Gobrait 5f.; Moko v. Richmond,
J., 5 f.; Arm-, M‘“® S. H., 15 f. — Afaahiti-. Taia v., 10 f. — Ma-
•
5 f.; A.
toiiea: Teroonui vahiné, 5 f.
Ema Brown, 15f.
Fakarava: G. Terorotua, 10 f. — Ua-Euna:
la amuihia: 80 farane. MAURUURU.
Imprimerie eue. f.juventin. — rue du c‘ destremau - papeete, tahiti.
%
"
'
^
Fait partie de Vea Porotetani 1936