EPM_Vea Porotetani_193602.pdf
- Texte
-
Te 36
0
FEPUARE 1936
te Matahiti
—
Hihi 2.
VEA POROTETANI
AITA’TU E NIU E TIA I TE
HiA
Mesia RA O lESU.
RA, oiA HOi TE
MATAHITI
HOO I TE
Ch. VERNIER,
Te
—
HOÊ: HOÊ TARA
Directeur- Gérant.
pere
O te hoê ïa ma‘i faufau tei parare e
tae atoa
HAAMAÜ
I Korinetia 3,11.
TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI
moni
ati noaa'e i teie nei ao, e o
tei
mai i Tahiti nei.
te mau tinito tei rave rii i taua
i teie nei râ, ua ma'ihia te taata tahiti, te feia paari e te
mau taurearea, i Papeete e i te hoê mau mataeinaa atoa. E te faaroohia nei ê, e parieraa rahi moni to te mau faatitoraa moa, i te vetahi mau Sabati i Titioro e i Paea, etc.
I te matamua, o te raau papaa e
ohipa
ra;
faaino nei te pere-moni i
ture ra, e na ta’na Parau
i haapii mai, mai te Genese mai e tae roa mai i te mau episetole a
Paulo, e : e amu te taata i ta’na maa ma te hou i nia i te rae. —
No to te tahi mau taurearea iteraa e ; te roaa nei ta te tahi pae
moni na roto i te rave-ore-raa i te ohipa, no reira to ratou faatauroa-raa i te ohipa. E e orometua ino te faatau, i na o ai te hoê parau
iti paari : © te faatau (ohipa-ore) te metua vahiné no te mau ino atoa.
Te haapii nei teie ohipa pere-moni i te eia ; ua papu roa to tatou maE ohipa ino roa mau teie, no te mea : te
o te ohipa ; no ô mai i te Atua taua
te ture
na‘o i te reira.
ia ravehia i te
Sapati. E te hamani-ino faufaa-ore nei te ohipa faatitoraa moa i te
mau manu o te aru. E ere i te haapiiraa faahiahia te mataitai i na
manu tei taparahi te tahi i te tahi, tei rari i te toto, tei pau te aho...
Te haaviivii nei teie
e
ohipa i te mahàna o te Fatu,
tei fata ta te tahi i te poheroa.
Aita ta te feia faaroo e
i taua vahi ra.
tuhaa i te reira mau ohipa.
E ara roa tatou
2
Tatararaa irava;
Ua
haapaohia van e oe
tau Atua e lehovà.
i Parai. 17:17
mai te mea
e:
v.
e taata
h
rahi
E vai iilio tatou i te rahiraa o te mau parau i faaitehia i roto
i teie pure, hoê roa râ vahi ta tatou e faataa rii nei, maori râ
te paraû maere i parauliia e Davida i mua ia lehova. No te maitai
rahi tei
parauhia mai e lehova no’na ra, ha ô atura Davida ma
e : Ua haapaohia Vau e oé mai te mea e, e taata rahi,
te umerè
tau Atha
e
e
lehova
e.
—
E imi tatou i te
auraa
o
taua parau
maere ra,
.1 Te
e, e
lîiea
i haapaGhia‘i
e
lehova mai te
mea
taata rahi ?
1. No
te^mea,
e
ni Irava
2 Tim. ,l-,8
Taio i
1 ;
Dayida
tupuna Davida no lem-Mesia.
tauturu : Luka i, 31-32; Roma 1-3; Mat. 1:
2. No te mea e, e
A hio
na
■
taipe Davida
i te hoê mau vahi
;
no
lesu-Mesia.
1. Ua fanau Davida i
Belelenema,
oia’toa lesu-Mesia. 2. E tupuraa haehaa to Davida, ola’toa to lesuMesia 3. Uafaatahinuhia Davida, oia'toa te Mesia. 4. E rave rahi te
ati e te mauiui ta Davida i faaoromai, oia'toa lesu-Mesia. 5. Ua
faarirohia Davida ei Arii, e ua
upootia oia
e ua
haavî i ta’na mau
enemi, oia'toa te Mesia.
peropheta Davida no te Mesia.
haapaohia Davida ia tohu atea oia i te mau toro'a no te
Mesia, e te rdhu mea e tupu i te Mesia, ia tae mai oia ra. A
hio na : Ua tohu Davida i te toroa arii o te Mesia ( Sal. 2-6 ) ;
ua tohu oia i te toroâ tahua Rahi o te Mesia (Sal. 110. 4); ua
tohu oia i te toroa peropheta o te Mesia ( Sal. 22-22; 40. 9-10 ) ;
uà tohu oia i te mau mauiui o te Mesia ( Sal. 22. 1, 7 ; 69: 20-21 ) ;
ua tohu Davida i to lesu tiafaahouraamai e to’na haaparahiraahia
i te rima atau o te Atua e a mûri noa'tu. ( Sal. 16. 9-10-11 ).
E homa ! no te mea ua opua atea lehova 1 te faariro ia Davida
ei Tupuna, e ei Taipe, e ei Peropheta no te Mesia, no reira ua
hapao oia ia'na ei Taata Rahi. E taata rahi hoi Davida i mua i
3. No te mea e
Ua
te aro no te
Aÿua e
no
te taata.
Pomaret,
POROTÈTANI
VEÀ
3
Ta tatou Vea
Na roto i te tauturu
a
te
Atua,
ua
tere inaitai ta tatou -Vea iti,
i te
matahiti i mairi a'enei. E mea fifi rii to’na huru i te pae mataraua
O taua matahiti ra, e ua topa oia i roto i.te tarahu. I mûri a‘e râ, ua
tauturu maite ta’na
Te hinaaro
.
ei
hoa ia’na, e ua tiamâ roa
mau
oia i-teienei. E
ta-ava‘e hia.
ua
hia nei
mau
e
ia riro ta tatou
vea
i teie matahiti api,
te maramarama, e no te hau ; no te paoa, e no te
hana i te mau utuafare atoa. Ei vahi apî te roaa i ta’na mau
vea no
mau
hihi atoa, e
maitai ai.
Eaha râ ta tatou
vea
iti
,
e
mahanahoa, i te
■
tere maitai roa’i i teie hororaa
api ? Teie:
i te Atua ia turuhia te feia faatere, e to’na Varua.
mau hoa i ta ratou utua iti, i Uie ava‘e, mai té
tia‘i-ore, no te mea te aufau-hia-nei te taata nenei-vea i te mau hopea
1. E pure
2. la aufau ta’na
ava'e atoa.
3. la tauturu â te
ravea
mau
rii ta ratou ; na te
hoa i te tahi
aroha
maa
vahi iti â, mai te mea e
noa îa.
4. la imi â ratou i te tahi atu â mau hoa rii
api,
hapono atoa mai ratou i te hoê mau parau rii api. —
Ua haponohiâ aenei i te mau hoa no te vea, te Kalena no te mata¬
5. la
hiti 1936.
loane Calavino
( A hi'o i te Vea i mairi a'enei )
rahi tei orerohia e Nicolas Cop^ i
i Paris, aita oia i mana'o e: e tupu te
l to Calavino hamaniraa i te parau
te
aro
o
te
mau
orometua pope
peapea rahi, e e turori te taata e rave rahi. Ua mana'o noa oia e: e riro
ïa parau ei uputa taaê no te parau mau i te aro o te taata. E inaha, ie
hopea: Ua horo o Nicolas Cop i rapae i te fenua o Farani,
ra oia e taparahi. E teie te piti: ua imi atoa hia o
Calavino iho, e haru. Ua tae mai te mau mutoi i to’na piha; aita râ i
roaa, maori râ o ta’na mau buka rii, e ta’na mau rata rii. Ua na mua
Calavino i te horo, mai te taui i to’na huru ahu, ia ore to’na hohoa îa
itea. Ua horo râ i hea? Ua horo i Farani, i te hoê mau oire e rave rahi
tei reira te hoê mau hOa e rave rahi atoa no’na. Ua horo i Angoulême, i ô
Louis de Tillet, perebitero tauturu Epikopo, o tei riro i te mau faatereraa
apî o te Evanelia. I to Calavino faaea hunaraa i reira, ua papai oia i te
hoê buka a'oraa tauturu na te mau perebitero i raro a'e ia Louis de Tillet.
ite nei oia i te
no
te
mea
te imihia
\
POROTETANI
VEA
4
horo Calavino i Nérac ( oire i te pae i apatoa roa i Farani)
mana rahi, o Marguerite d’Angoulème ( tuahine mau
no François I, te arii no Farani ) o tei riro roa i \e haapaoraa Evanelia
tupu apî, e o tei faariro i to’na utuafare ei haapuraa no te mau porotetani
1 mûri a‘e, ua
î ô te hoê
vahiné
inp hia. E tiaa rahi taata tei faaamuhia e o tei paruruhia
parauhia taua vahiné ra; "e tino vahiné, e aau taata aito, e
melahi. ”
reira te faaearaa o Lefevre d’Etaple, te taata farani tuiroo o tei iriti
farani tei hamani
e
ana.
upoo
Tei
Ua
i te Bibilia i roto i te
buka
e
rahi
rave
no
reo
farani i te matamua
te Parau
a
roa
e o
tei tatara i te
te AtUa, ei haamaramarama
i te
mau
aau no
farani. E taata ite hohonu roa, e te paieti rahi. Ua paari roa
( 100 mat.). Ua oaoa roa raua o Calavino i to raua farereiraa
e ua faaitoito Lefevre i to’na hoa apî, ia haamau etaeta maitai oia Ute
haapaoraa Evanelia i Farani, mai te rave faaoti i ta’na iho i haamata. Pohe
ihora Lefevre, mai te parau e: “Te vaiiho nei au i ta‘u tino i te repo, e
ta‘u varua i te Atua, e ta‘u maufaufaa i te taata rii.” Mai reira, hoi atura
Calavino i Noyon, to’na oire fanauraa, e haapae i ta’na mau faufaa e i ta’na
toro'a pebitero pope, ei faaite i ta’na mau fetii e: te faarue roa ra oia ia
Roma e ta’na haapa'oraa. Aue to’na oaoa i to’na iteraa i reira i e piti tau
te mau taata
râ te tino
taea
e
hoê tuahine no’na i te fariuraa i te faaroo evanelia.
Mai reira,
o
haere faahou ihora Calavino i Paris, aita râ i faaea haamaoro,
te haruhia oia
e
te feia
e
imi
ra
ia’na. Ua farerei oia i reira ia Michel
Servet, te hoê taata Paniora tei haapio i te Parau a te Atua ( te parau o
te Toru-Tahi ) e ua ani Calavino ia’na : ei maro raa ta raua i mua i te
aro o te taata; ia itea e: o to vai te parau mau e te parau hape. Aita râ taua
Paniora ra i farii i taua maroraa ra, e ua vai noa to Calavino inoino rahi
ia’na ;
inoino
( te vai
no
ra
te mahana e ite ai tatou i te hopea peapea rahi no taua
Calavino ia
Servet).
haere Calavino i Poitiers (Farani Ropu). Tei reira to’na
faatereraa matamua roa i to’na mana'o mau, no te masa ( te pure-tusia a
te pope). Ua tuu oia i ta’na Bibilia i mua ia’na, mai te parau e: “Teie
ta‘u masa!” I reira’toa to’na fàarue raa i to’na taupoo iti ahu i nia i te
amuraa maa, e i te nânâ raa i nia i te rai, a parau ai e; “E te Fatu, ia tae
i te mahana haavaraa, ia faahapa mai oe ia‘u i te mea e, aita vau i taehua
i te pure-tusia, e ua faarue au ia’na, e pahono ïa vau, mai te tia e : E te
Fatu, aita mau oe i faaue mai ia‘u i te reira. Teie ta oe ture! Teie te
Parau i papaihia! o te aveia ïa ta oe i horoa mai ia‘u; e inaha aita’tu
tusia ta‘u i ite i roto i taua Ture ra, maori râ o tei pupuhia i nia i te fata
Mai
no
Paris,
ua
te Satauro”. E ua faatia a'era oia i te oro'a ia au i ta te Evanelia haa-
piiraa.
I teienei râ
(1534), te mana'o nei Calavino i te faarue ia Farani
e
i te
VEA
5
POROTETANI
hoê oire haapûraa no te mau porotetani hamani ino hia.
faatupu i te reira opuaraa i roto i to’na aau ? na te hoê peapea
rahi tei tupu i Paris e i te hoê mau oire i Farani, oia hoi te peapea no
te mau “placards”, (mau parau rii faaite i pia huna hia i nia i te mau
patu, e i ueue hia i nia i te mau aroa oire) I roto i taua mau parau ra,
tei hamani hunahia e o tei nenei hunahia, te patoi hia ra te pure tusia a
horo i Bâle, te
Na te aha i
te pope.
E riri
Farani, e ua faaotihia e: e
ra, e O
feia mana e to te mau Epikopo no
tutuihia i te auahi te feia tei rave i taua ohipa
iti rahi to te arii, to te
te faaiteitehia i te mau haava !.
taninahia i te auahi, tei tarîhia;
opanihia te hoê mau auri nenei parau, eiaha roa e nenei faahou i te parau;
i te 21 no Titema lb35, ua haapaohia i Paris te hoê haereraa mo‘a, afairaa
Eufàri, na te hoê mau aroa ( tei reira’toa te arii ) no te tamaraâ i taua oire
ra i te viivii o taua mau parau faaino-masa: E inaha, te ama noa ra te
mau taata hairesi i te auahi, i te pae atau e i te pae aui, mai te faainohia
e te feia e rave rahi roa, tei haapa'o i taua oro'a ra. I te 29 no Tenuare,
e parau mana tei porohia i Farani, maori râ ia haamou roahia te haapa'oraa
Evanelia tei tupu apî i roto i te basileia no te arii, eiaha roa te hoê ha¬
Ua ahuru
e ua
ahuru te porotetani tei
ua
iresi ia faahereherehia.
I reira to Calavino hororaa i Bâle.
(Te mi atura).
Pelerina:
Irava
E ati
e
te
veve
O
oe
eiaha
Salamo
xl,
17.
to‘u, te mana'o maira râ lehova ia‘u.
ta‘u e tauturu e ta‘u ora;
e
faaroaroa, e ta‘u Atua.
a te Fatu, ua
ei faaitoito i to
aau na roto i te Parau a te Atua. Faaroo.mai na i te hoê irava parau
no roto mai i te Salamo 40, irava 7, tei na ô e :
.Teie te parau matamua ta matou e tuu nei i mua i to aro, maori râ te parau no to Davida roohiaraahia & te ati e te veve, i te tau i papai ai oia i teie nei
Salamo. Na te Salamo 69, ir. 1, 2, 3 e tauturu mai, i te na-ô-raa e...
Oia’toa oe e to matou hoa e, ua aratai-atoa-hia oe na taua e‘a ra.
Eiaha râ oe e raaere ; ua oti hoi i te papaihia i te ohipa XIV, 22 i te
na-ô-raa e: e na roto tatou i te pohe rahi, e ô atu ai i te basileia o te
laorana
oe e
tei roohia e te ati.
—
Na roto i te faaue
haere mai matou ei faaite i to matou aroha ia oe, e
..
Atua.
2. Teie te
piti
o
te parau, maori ra ; te mea i mmhanahana’i
Davida
VEÀ
6
PÔR'àTETANl
i roto i taua ati ra? O ta’na ïa tiaturiraa i to’na Atua
o
tei faaora
pinepine mai ia'na iho i terâ àti e i tera ati. Ua mahanahana Davida
i reira no te mea, ua ite oia e, te mana'o maira lehova ia’na. — E
to matou hoa, ua haere mai matou ei faaite ia oe e, te mana'o mai
nei â lehova ia oe, ma te aroha. Faaroo mai na i to’na reo metuatei
paraparau mai ia oe no nia mai i tera'i ra : Sal. 50-15 ; Gai. 91, 14-15.
3. Teie te parau hopea ta teienei tuaroi parau e tuu i mua i to oe
aro, maori râ te pure a Davida i to’na Atua i roto i taua ati rahi
no’na
te
au
Na ô atura oia : o oe ta‘u tauturu e ta‘u ora. Eiaha e faata‘u Atua ! E to matou hoa, ia na reira’toa oe e tia’i, mai
ra.
roaroa e
i tei
papaihia
:
I Petero 5 : 7
;
Phil. 4: 6-7.
e matou ei aratai ia oe i roto
i te ati, i te pae avae o lesu, te tumu e te faaoti to tatou faaroo.
Heb. 12-2. — Eteienei, mai te mea e mana'o iti to oe, ei farii i teienei
irava parau, na oe ïa e faaite mai. laorana i te Atua o tei mana'o
aroha mai ia oe.
O te huru ïa
no
te mana'o tei imihia
Te Totaiete Metua
Te hoè pupu
no
Paris
aposetolo i Matatata (Madagascar)
Ua ite tatou e: Mai te mahana mai â i riro ai Mâtatata ei
aihuaraau no Farani, ( 1895 ) to te Taiete Metua no Paris tonoraa
i ta’na mau ororaetua farani i reira, e faatupu i te Evanelia. Na
le
orometua paratane hoi i haamau i te ohipa i taua fenua
i te matamua roa; i mûri iho râ, na te Taiete no Paris i
mau
ra,
mono
ia raton. Eiaha râ mai te
ana'e tei rave i te
mea
o
te mau orometua papaa
ohipa i reira; ua amui atoa hia râ te feia
ohipa faatupuraaparau, mai teie i Tahiti
faaroo maohi i roto i te
nei. E ua rahi roa e ua tere te mau ekalesia i taua fenua rahi
i teie nei. Ua hanere e ua hanere. Teie te hoê mau tapao e ite
ai tatou e, ua tere, maori râ: ta ratou mau haamauâraa moni,
na ratou iho e amo nei; e mea iti la te Taiete tuhaa i teie nei
( e ere mai te reira i te uiatamua ). Teie atoa,te tahi tapao: Ua
haamau ratou i te hoê aua orometua rahi, ei faaineine i te mau
haapii evanelia, b te mau orometua tumu. E ua parau hia e; e
mau orometua taa ô roa te vetahi, no te ite, e te paari,
e te
hohonu,
E teie te toru
o
te
taata taaê e te
0
te mau
ohipa
aposetolo.
tapao, maori râ, te tupuraa o te hoê pupu
rahi tei mairi hia te io'a : te pupu
maere
Mai te aha te huru
te
tupuraa teie pupu taa ê ? teie ïa.
hoê taata tahutahu, o Rainisoalambo,
0 tei faarue i ta’na mau idolo rii, e o tei ani i te hoê orometua
porotetani e ia bapetitohia oia. Ua na reira hia. Aita râ to’na
aau i taui-roa-hia ; ua vare noa oia ia’na iho; e ua mairi faahou
1 te mat.
1892, te vai
o
ra te
VEA
oia i roto i te ino
e
POEOTETANI
te înu-ava.
—
7
Pohe ihora to'na utuafare taa-
ma‘i; e inaha i reira to’na faarooraa i te reo o te Atua i
té paràüràa mai ia’na e : « E pure i ta oe mau fetii, B e ora ratou! » üa fa.aroo a'era oia, e ua pure, e ua faatiahia ta’na pure;
ua ora te utuafare, i taua ma‘i ra, e ua ora atoa oia i ta’na mau
peu inu-ava — E no to’na anaanatae, haapii atura oia i te taio;
toa i te
Papaihia e ua faatiatia oia — e ati noa
ohipa maere a te Atua ia’na. — Mai te reira le
huru e tae noa’tu i te matahiti 1898, a pohe ai to’na taata tupu —
e tahutahu atoa
i te ma‘i, e inaha, ora ihora na roto i te pure
a Rainisoalambo; riro atura ei pipi itoito rahi no’na.
E arauae rii iho, ua hau to te pipi itoito i to te fatu, e te haamata nei o Rainitiaray {o to’na ïa i‘oa) i te hoê mau tere faatupuraa tatarahapa i te mau vahi atea,
I te mau matahiti i mairi aenei, ua huru rahi atura taua mau
taata, tei ora i to ratou mau ma‘i na roto i te pure, e o tei amuimui no te hoê mau tere faatupuraa evanelia i tera vahi e i tera
vahi. O taua pupu aposetolo ra ïa. la tae ratou i te hoê paroita,
e faatupu ratou i te pureraa i roto i te fare-pure. la oti ta ratou
a'oraa, e opanihia te mau uputa, e te titau onoono nei ratou i
te feia uruhia i te hoê varua ino, ia tia ratou i nia. — E e tia
hoi te taata, te tane e te vahiné, mai te fa‘i i te huru o to ratou
peapea. I reira to te mau “aposetolo” fâaheporaa i taua mau
irai i te
ua
a‘e
—
i te
Parau i
mau
mau
—
iino ra : « A faatiamâ i tena na varua ! Haere i vaho, i te
vahi ano e te pape ore! ». E te rahi nei te taata tei faatiamâ-hia i to ratou hopoia. — E te ora nei te tahi pae i to ratou
varua
mau
ma‘i, no to ratou tiaturiraa e: na te ma;i varua (te hara) e
faatupu nei i te ma‘i o te tino.
Te huru au rii nei teie mau “aposetolo” maohi no Matatata —
mau
roto i te tahl mau vahi — L tei faatiahia i roto i te mau Eva¬
nelia. Aita ta ratou e pute, aita e auro, alta e raau turutootoo;
te hahaere nei ratou i tera vahi e i tera vahi, mai te faarue i to
ratou oire iti, e to ratou utuafare, e poro i te Basileia o te Atua.
Feia huru veve ratou, e ua amui i ta ratou mau faufaa rii, ei tauturu haere ia ratou ratou iho. — E feia mata hau ; e mau vea iho â
na
no
te
aau.
tapitapiraa i nia i to ratou mata, e i rôto i te
ohipa peapea e te etene i roto i ta ratou mau
te tau nei te mana no nia mai i nia iho ia ratou.
hau; aita
—
raveraa;
Aita’toa
e
e
Aita ratou i haamau i te hoê ekalesia taae; te haere nei ratou
farerei i te mau paroita tei titau ia ratou; e mea itoito roa ratou
i te a‘o i te feia haamori itoro, e e mea manuia roa,
e
E ia tae i te tahi mau tau, e amui teie mau “ aposetolo” i te
vahi hoê i Soatanana, e faaitoito ia ratou ratou iho.
E 30 matahiti to teie
ohipa i teiç uei.
VEA
8
Te
POROTETANI
mau parau
rii api-
1. Faaapiraa e te tomoraa fare pureraa i Fare (Huàhine). Ua tupu ïa opuaraa i te Paroita no Fare i te matahiti i mairi a'enei (1935), oia hoi te faaapiraa
i taua fare pure ra, mai te faaore i to’na huru tahito ( oia hoi e mea papai
noa hia i te punu ). E teie atura to’na huru api : ua papaihia i te iri e te mau
7.Hoê
haamarama’toa i nia iho, ua paràihia i te peni, e mea nehenehe roa, ia au iho â
i te hoê fare pureraa api mau. E itoito to taua paroita ra i te raveraa i te reira
e 42 mahana i oti ai taua fare ra. — Tomoraa: ua tupu ïa oro‘a i te 25
Titema nei, i te hora 10 e te afa. Na ïuteao or., i haapa‘o e te Apooraa
diatono. Na Teriiarii a Paoaafaaite, Tavana i taviri i te opani. Teie te i‘oa o
taua fare ra: Betelehema. Na te orometua i a‘o i taua mahana ra (Luka II.
15 V. h. ). la oti te pureraa, ua haapa'ohia te tuaroi. Zekaria 12-3.
ohipa;
no
2. Ua pohe roa te Arii no Paratane, o Tihoti V. E ma‘i poto roa. üa paari
râ te tino; e 70 matahiti. E mea hanahana roa to’na hunaraa, ua hope mai
te mau auvaha mana no te mau hau rarahi e no te mau aihuarâau. Area râ,
e arii
paieti teie, tei matau i te tai‘o i te Parau a te Atua i te mau mahana
atoa, mai ta to’na metua vahiné i faatapu ia’na,
e hevahia te arii na roto i na ava‘e e iva.
i to’na vai apiraa. Ua parauhia
3. Aita te tamai no Italia-Etiopia i hau. Te haere noa nei i te rahiraa e i te
E mea nava'i te mau ravea paari na Italia, e eita paha e ore to Etiopia i te otohe maite i mûri; e mea etaeta rahi atoa râ o Etiopia, iti noa’i ta
ratou mau ravea. Ua poro te Hau Italia e : e rê rahi tei roaa ia ratou i te pae
ropu no Tenuare; o te re ïa no Ganale Doria; 15 mahana i te aroraa puai, e i
te hopea, parari aéra te mau tiaraa a to Etiopia, e ua otohe ratou i mûri mai
te au i te 150 kilometera. E te faaite nei to Italia e; e huru faito e 4000 taata
u'anaraa.
etiopia tei pohe roa.... Te puhapa nei râ to Etiopia i nia i te hoê mau tia¬
api, ta ratou i faaetaeta.
Aita te mau Hau rarahi i tamata faahou i te faahau i na enemi e piti ; Ua
putuputu râ ratou i Giniva, no te feruriraa i te parau no te mori arahu, no
te patoi e te patoi ore i taua mauhaa ra ia Italia. E riro paha na te poheraa
no Tihoti V, e te tauiraahia te hoê
pae no na faaterehau rarahi no Farani,
i teie tau, e faataupupu rii i te parau rahi e ferurihia i Giniva, i te Apooraa
raa
Eahi
no
4. E
te
mau
Basileia.
mau pureraa no te matahiti api, e to te Hepetoma
Pureraa i Tahiti e i te mau Tuhaa atoa.. Te papai mai nei te mau orometua
i to ratou oaoa i te hi'oraa i te reira huru. la tamau râ te reira huru ruperupe
i te mau Sabati atoa, e maitai roa’i.
mea
taata roa te
5. E auhune
faaipoiporaa tei tupu i Maupiti:
nei, oia’toa i Bora-Bora.
e
8 faaipoiporaa i oti iho
papai mai nei Haia or. i Bora-Bora e : no pohe iho nei te hoê dia¬
vahiné paari roa, i Vaitape. No ô mai oia i te tau no Malakai, orometua
tahito roa: o Teura a Naura to’na i‘oa; e ua parauhia e, 105 o’na matahiti.
Te faaite atoa mai nei Haia e: i te mat. 1935, ua roaa i Bora-Bora, e 78
tamarii fanau, e 20 faaipoipo, e 20 taata pohe. E rahi roa tei fanau mai.
6. Te
tono
puta a'oraa apî (50 a‘oraa)': E iva raera. Ua tae atoa mai te mau buka-papai.
Papeete:
n\oni taufuru i te Vea
A. D.: 15; M"*” Legaïc: 5;
Faaone: Tefau t. 5;
Tepuoroo: 5.
Mataeia: Amara
v.
Crake: 5; Tutomo v. : 5:
T. 10; Kaukura;
5; Atuona:
MAURUURU.
la amuihia: 55 farane.
Imprimerie eue.f,juventin.
—
rue du
c‘ destremau
-
papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1936