EPM_Vea Porotetani_193512.pdf
- Texte
-
Te 35
0
AITA’TÜ
TITEMA 1935
te Matahiti
E NIU E TIA I TB
HIA RA, oiA
—
Hihi 12.
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAM Al’
HOI TE
Mesia RA O lESU.
HOO I TB MATAHITI HOB:
Ch. VERNIER,
—
I Korinetia 3, 11.
HOÊ
TARA
Directeur-Gérant.
No vai te
hape?
Ua riaria to Tahiti taatoa i na parau api ino mau, tei tupu i to tatou
nei fenua. I roto i na mahana e toru ahuru ma hitu, e piti tau ta ata
tahiti tei taparahi pohe roa hia : ua tâpû hia te upoo no te tahi vahiné,
e ua uumi hia te arapoa no te hoê taata. E te vai atoa nei te tahi
mau ohipa riaria tei ravehia i nia iho i taua na tino i taparahihia, i rahi roa’i te riaria.
E ere teie i te parau maitai ; e parau peapea rahi rà. Ua tuu teie
mau ohipa api e te mâtau-ore-hia i Tahiti nei, i te haamà rahi i nia
i te hoê mau utuafare, i nia i te hoê mataeinaa, i nia i te haapa ‘oraa
e i nia hoi i te nunaa tahiti taatoa. Eita te roo o te taata tahiti e mai¬
tai i teie mau ohipa.
No vai rà te hape? No te haapa‘oraa faaroo anei o te feia i tapa¬
rahi i taua na taata ra ? Aita ïa ! Aiia hoi te Parau a te Atua e haapii nei i te taparahi i te taata. Te na ô nei te Ture VI : Eiaha roa oe e
taparahi i te taata ! Te haapii nei teie ture e : eita roa e nehenehe i
atu â
nei, no te mea na te
mai ia’na, tauatao'a
o te ora ; Oia te fatu o te reira. — E te haapii noa nei te Parau a te
Atua i te aroha i te taata-tupu, e te hamani maitai ia’na !
No vai rà te hape? No te aau ino iho â o te feia i rave i taua ohi¬
pa ra : aau paieti-ore, e te patoi i te ture a lehova. Aita to ratou e
auraa e te Atua; aita ratou e mata‘u nei i te mahana ote Fatu, ei
mahana haamoriraa la’na i te fare pureraa ; ei mahana haamo'ahia ;
ei mahana maitai e te poupou, e putuputu ai to te Atua pupu taata i
te vahi hoê ! Ua faariro râ ratou i te Sapati ei mahana arearearaa,
inuraa, motoraa, taiataraa, taparahiraa, mai te riaria ore i te Fatu
te hoê taata ia faaino i te ora ta tatou e ora
Atua teie tao'ai tuu maii roto ia tatou. Noôna
VE A
2
POROTETANI
Mo‘a ta ratou e hamatii ino nei !... E mai te men ua fanau porotetani ratou, eaha ïa te faufaa o te reira faaroo ia ratou, ia ore ratou
ia haapa'o ! Hoê â huru e, ua fanau etene. — le aumaira hoi lehova
i te haerea o te feia parautia ra ; area te haerea o te feia paieti ore,
te
O
pohe'ia! (Sal. I, 6.).
No vai te
hape ? No te Ava ïa !... o te atua ïa no taua feia ra.
O te atua ïa tei haamori rahi hia e te taata tahiti i teienei. E mea
ta’na haapa'oraa i Papeete e i te mataeinaa i te Sapati.
E nunaa rahi tei pee i taua atua ra ! Ua mau ta’na ture i roto i te
vaha e i roto i te opu ! Eita taua nunaa ra e hi ‘o e e feruri i te mau
peapea e te mau ma‘i, e te mau ino riaria ta taua atua ra e faatupu
nei i roto i te mau utuafare! Aita! ïe pee-matapo noa nei ratou i
ta’na mau faaueraa. — A hi ‘o na râ i te hopea ! ! E inaha hoi, te
ruperupe
nei Paulo i to Ephesia : Eiaha ia taero i te uaina e tupu ai te
ra ; ia î râ outou i te Varua-Maitai (Eph. 5: 18).
No vai te hape ? No te mau ture ïa, e no te feia haapa'o ture ! Ahia
parau
taiata
a'enei to tatou parauraa e : eita te ava e te mau maa taero e au i te
nunaa tahiti ; o te mana'o ïa no te rahiraa o te mau papaa e no te feia
mana e vai i Tahîti nei, o tei hinaaro i te paruru i te nunaa tahiti i
ma'i ta teie maa e faatupu nei. Teie râ, te faatiahia nei te
fare patana uaina i Papeete, i te mau mataeina, i Tahiti e i
te mau fenua’toa no te aihuaraau. E patana ta te mau tinito e
te
mau
mau
rahi ; te hoo noa nei te feia taurearea i te uaina ta ratou e hina¬
nei, e ua rahi roa te taero i teienei, no teie mau patana e faatia
noa hia nei ! E no te rahi, eita’tura te feia mana e itoito nei i te
rave
aro
faaore
E
maa
e
te haavî i te reira.
reira.
taero ia
no
e
tupu â te mau peapea mai teie te huru, ia
e te mau turç.
ore
te mau
païoihia
la riro râ teie mau ohipa riaria i tupu iho nei i nia i to tatou fenua
iti, maitai ei hi'oraa rahi no to tatou mau taurearea. la faarue te
paieti ore i ta’na haerea, e te taata parautia ore i to’na mana’o, a
hoi ai oia ia lehova (Isaia 6:7).
lubili
no
te Bibilia Tahiti.
( B parau na te mau orometua e te mau auvaha paroita.
)
Mai te au i ta te Vea Porotetani i tiiatapapa maite, (a hi'o na i na
hihi no Mati, Eperera, Me, Tiunu, - Tiurai 1935) ua riro te matahiti
1985 nei ei matahiti lubili no ta tatou Bibilia Mo‘a, reo tahiti. Teie
haapapuraa : ua oti roa te bibilia i te iritihia e Noti, i te reo tahiti,
i te faraide 18 no Titema, i te hora hoê e te afa. »
te
a
No reira, te ani nei te Peretiteni no te Apooraa Rahi i te mau oroe ia faariro ratou i te Sapati 15 no Titema, ei Sapati faaha-
metua
nahanaraa i te ohipa ta Noti i rave ei haamaitairaa i to tatou fenua,
maori rà, to'na horo‘araa-mai i te Parau ora a te Atua ora ia tatou,
la riro te reira parau rahi, ei tumu no ta ratou a'oraa i te pureraa
avatea. Sal. 119:105 ;
la
na
E
mea
no na
reira tatou
162.
i te faahanahana i taua lubili oaoa
rava‘i roa te mau parau no
ava'e i faaitehia i nia nei.
Irava parau no te
rahi.
Noti tei neneihia i roto i te vea
Fanauraa.
(25 no Titema)
maitai ta‘u e hopoi mai ia outou nei, o
atoa. Luka II. 10.
E parau
te
ïa ei oaoaraa no te taata
riro
i te mau fenua’toa o te ao nei i teie
feia veve, no te mau utuafare
aîoa e no te mau 1 in.irü, E iao‘a ô te horoa-hia-mai na ratou i teienei
niahana, no te mea e eio a faahiahia ta te Metua Nui i horoa mai i ta’na
mau tamarii atoa, i roto i te utuafare rahi o teie nei ao.
O te oro'a’toa teie no te feia ma‘i, no te paruparu, no te mau'a, no tei
E
oaoa
iti rahi tei tupu na roto
nei mahana. O te
mo‘e
e no
tei
oaoa
poiie.
Tumu parau.
ïa
—
no
te feia tao‘a e te
tia’i.
aha to lesu taeraa mai, i riro ai
la riro atoa ei
No te
ei oaoaraa no te taata
1. No te
atoa.
hopoi mai oia ia tatou i te aroha o te Atua.
hoi tatou hou lesu i tae mai ai. E feia aroha hoi o ratou
mea m
E feia aroha
i
oro‘a no tatou atoa e
tapeahia i te auri, e matahiti, e matahiti.
Arii
e
o
te hara.
e
faufaa i
la haere mai râ te Tamaiti a te
ïa.
Hou lesu ra, tei roto ana'e te taata i te auri
Ua pau i te Haere ê. Eita e maitai i te hoê ia parau e, aita ta‘u
te aroha o te Atua. Ua au te hara i te hoê pape tahe: e ohipa
iriti i te
opani,
e oaoa
eita hoi e maraa; e mea pee
putô nei taua hara ia’na i te pohe. —
iti rahi ia hoe i te vaa i uta;
i
raro
râ
o
i te moana. Te
lesu; te pii mai nei oia
oe mau
2. E
i te taata tei tatarahapa e: ua
faaorehia ta
mai, no te mea ua hopoi
mai oia i te
'
hara.
mea
maramarama
oioi te faurao
Teie mai nei
oaoa
to lesu taeraa
ia tatou.
Bibilia i faaite: Isa. 42-6; o vau o lehova tei tii ia
parautia; e na‘u e mau i to rima e, e liai hoi ia oe, ei
faufaa na te mau taata, e ei tiarama, ei haamaramarama i te mau fenua.
Taio atoa: Luka 1.78-79; loa, 1. 4. ~ O lesu te maramaramî»,no;te mea:
Faaroo na i ta te
oe
ei rave i te
2.Oia
VEA
POROTETANI
haapii mai ia tatou i te parau mau i nia iho i te Atua, e te
iho i te faufaa o te Varua.
te haapii mai nei ia tatou i te mau ture faatereraa i to teie nei
oraraa. Oia te Faaau Ture (Mat. V, VII) marû, aroha, haehaa, viivii-ore,
hau, faaoromai, hinaaro e tavini i te Atua.
3. E tnea oaoa to lesu taeraa mai, tio te mea te horo'a mai nei oia i
^
Oia tei
raata; i te tau e vai nei e te tau a muri atu ; i nia
ta’na parau.
i te taata tei pohe i le toetoe: a haereoe, e ia mahanahana! Na’na e horoa mai i te mahanahana. loa, 14-12: o tei faaroo mai
ia‘u e rave atoa oia i te mau ohipa ta‘u e rave nei. O to’na Varua te tumu
no taua itoito ra, ia haapae i te hara, ia faaapihia, ia fanau faahou-hia, ia
riro mai ialesu te huru i te aroha, te maru, te hamani maitai, te faaoromai.
te itoito ia tatou
Eita oia
4. E
ia haapao i
parau atu
e
mea oaoa
to lesu taeraa mai, no te mea no te taata’toa taua oaoa ra.
fare, no te fare ana'e ïa. Te mau mori atoa no
oire, no te reira ana'e ïa oire. E mea ê o lesu. E maramarama oia
iio to te ao atoa. Mai te tiarama rahi o te mahana te faatoro i to’na mau
hihi i roto i te mau utuafare atoa, to te veve e te tao‘a, to te ma‘i e te
ora, ua na reira te Râ Parau tia. Riro atura ïa ei oaoaraa no te taata’toa.
Te hoê mori i roto i te
te hoê
O^ânl.
Nahea tatou i taua tamaiti fanau api no Betelehema ra, e
—
ha’i?
1.
Tahopu tatou ia’na mai te mau liai mamoe;
hopoi tatou i te ô na’na, mai te mau Magoi;
la hamama roa te uputa o to tatou aau, ia tomo mai te Arii api i
2. A
3.
F. V.
roto.
loane Calavino
.
Vea Porotetani i te tuatapapa, na roto i te mau
nei, i te parau no Calavino te aito rahi farani tei
riro ei rima itoito nrf te Refororaatio. Te Reforomatio nei, o te
E tarnata
ava'e
i
o
mua
'hipa ïa tei ravehia i Eiiropa e te hoê mau aito i Le pae o te
roo
—
O
Lutero
raua o
Calavino to ratou i hau
—
no
te faa-
Haapaoraa faaroo i nia i io’n'a aveia mau, oia hoi te
Parau a te Atua. Ua tupu ïa ohipa e 400 maiahiti i nniiri a‘euei.
E maitai tatou ia mataitai i te ohipa tei ravehia e Calavino i
Farani, mai ia tatou i feruri i te ohipa tei ravehia e Lutero. (Vea
Porotetani, matahiti 1930). I teie tau, te faahanahana-rahi-hia
nei Calavino i Farani, no te mea e matahiti lubili teie mau matahiti • haar# nèi no ta’na mau ohipa. 1 te mat. i mua nei ( 1936 )
nuiraa
i te
POROTETANI
VEA
5
e 400 matahiti no ta’na bnka tumu i papal: “ Te
faaroo cheresitiano” e o ta’na i pûpû i te Arii tuiroo no
Farani, ia François I (1536).
la riro teie mau papaa parau ei faufaa no te mau porotetani
i te tau hopea nei. E maitai mau te roaa ia tatou ia hi‘o tatou
i te mato i paohia mai ai tatou, e te mau tao'a tei mahiti mai,
e
mai ai
noHa
niu
O
le
mai roto mai i taua mato
ra.
»
*
»
,.
(Ja fanau oloaue Calavino i te 10
no
Tiurai 1509, i te oire iti i
Noyon, i Farani ( Picardie ). E tae roa mai i te Tama'i Rahi i mairi
a'enei (1914 1918) te vaimaitai noa ra te tare fanauraa noGalavino,
i taua oire ra. No to te mau Purutia pupiihiraa i taua oire ra,
ua parari roa taua tare tahito roa, maori râ te niu, e te tahi piha
meneraene, i te pae niu. Teie râ, ua faatia faahou te ma i Ekalesia porotetani no Farani, i taua tare, ia au i to’na hoho'a tahito,
e ua mairlhia: Te fare no Calavino. Ua haaputuputuhia i reira
te mau parau atoa no taua aito ra: ta’na mau buka, ta’na mau
tatararaa parau, to’na mau hohoa, teta etc., e te haere noa nei
te feie porotetani no teie ao taatoa, e mataitai i taua fare api nei.
I te matahiti i fanau ai Calavino ( 1509) aitâ te ohipa o te
Reforomatio, o te faaaueue i teie nei ao, i baamata, ua fatata râ.
E 23 matahiti to Lutero i reira; aita te taata i ite i te i‘oa no
taua monati, tei faaea i roto i te fare monati i Erfurt (Elemani);
araua'e râ to’na i‘oa e mau ai i
Zwingli, te aito rahi
teitei
bitero
no
to’na fenua
no
iti,
te mau vaha atoa!.. Oia’toa o
Suissa. Tei roto â oia i te mau mou'a
te faatere noa ra oia i to’na toroa pere-
e
(pope),.
E feia faufaa, te feia metua no
Calavino. O Gérard Calavino
tane; o Jeanne Lefranc te metua vahiné. E rave rahi
to te raet.ua tane mau foro'a : teie râ na toro‘a turau: e terefie na
te metua
Hau, i te oire i Noyon, ee paruru, papai parau no te Epikopo
te Paroita. E-vahiné katorita paieti etaeta rahi te metua
vahiné no Calavino. E ono ta’na tamarii: e piti tamahine, e
maha tarnaroa; e raea itoito oia i te haapii i te faaroo o ta’na
mau metua i ta’iia mm tamarn, e ua mannia oia. no te mea ua
rave ta’ni tamaiti mai.ahiapo, o Charles, i te toro'a perebitero
e ua faaineine atoa o loane no taua toro'a ra (aita
râ i faalote
e
no
roahia).
Ua haaraata loane i te haere
i te haapiiraa, i to’na iho oire, i
Noyon. E upoo maramarama e te haru oioi i te parau. I reira
VEA
6
Te
mau
POROTETANI
ohipa
e
vai nei i
I te 15 noTitema: Sabati lubili no te Bibilia
1
mua
Tahiti, tei iritihia e Noti.
( mahana 3 ), Pureraa faahanahanaraa i te fanauraa no
2. 1 te 25
3. I te 29,
Sapati hopea no te matahiti.
4. I te 31,
pô matahiti ïa (mahana piti); ia faaineine atea te mau
mau ohipa no taua pô hopea ra.
raa
lesu.
Apoo-
diatono i te
5. 1
(mahana 3) pureraa matahiti api.
diatono: e feruri te mau apooraa i te
mau no te feia maiti no te paroita; e feruri atoa i te mau diatono o te
i roto i te madiraa faaapiraa, e aore ïa, faaravairaa
te 5 no Tenuare Sapati oro‘a; pororaa i te mau diatono o te tuu¬
Tenuare 1936
no
6. 1 te 2
hohoa
tuuhia
7. î
no
Tenuare: apooraa
hia i te maitiraa.
8. Mai
Te
te 5 e tae
noa’tu i te 11 no Tenuare, Hepetoma pureraa ïa.
liapono nei te Peretiteni i te mau tumu pure
ava'e.
—
i te mau Ekalesia, i teie
Faanaho maitai i te ohipa, ia ruperupe e ia
9. 1 te 19 no Tenuare,
mahanahana.
Sapati maitiraa diatono ïa.
Tatararaa parau.
Te mau /fiaseli a Solomona. Hlaseii 1:1-16.
( A: hi‘o i te Ve‘a no Tetepa-ÎTovema )
Irava 8-9. E au teie nei reo: “ E ta‘n tainaili” i ta Paulo
i to Joane, a naô ai oia i roto i ta’na Episetole I: E
an mau tarnarii rii... Eita e ore i te itea i roto i te taata ruau
ïa Timotéo e
paari, te inana'o maru e te aroha i te ni api. Eau mau
E tupu noa te aroha o te orometua
haapii i te mau tarnarii tei haapiihia e ana, mai te taata pèni
hoho'a 0 tei tupu to’na au rahi i ta’na mau hoho'a ta oti nehemana‘o
tarnarii here ïa raton na’na.
nehe maitai i to’na rima.
A hi‘0 maitai tatou i te
'1
huru haapa'oraa o te paari i roto i
ta’na mau raveraa; te mea matamua ra, o
i mûri
iho,
o. te
^
te mata'u ïa ia lehova;
haapa'o ïa i te parau a na metua. Eita roa e
|
VEA
POROTETANI
7
haapaehia taua na huru mana e pili nei. Te e‘a note
haapa‘0, o te e‘a ïa no te itoito, no te tura e no te raana.
maitai ia
Eita te tamarii teoteo e le faariri noa e riro ei taata rarahi a
mûri atu. la hape to’na baerea i te haamataraa, e hape atu â ïa
e tae noa'tu i te bopea ra. No reira eriro te haapa‘0 maitai ei ko-
rahi i nia i te upoo, eei poepoe tao'a rahi t
nia i te a'i.
IraVa 10-14« Ua faaitchia i nia nei te haapa'oraa a le paari
ra, e te parautia o te mau inetua; i teie nei râ, te parauhia nei
rona unauna
hara’i te feia hara. Te feia hara o te mau taata ïa
ohipa tino ei peu vai tamau i
ia ratou, o tei tamata i te mue mai i te feia ino ore ra i
i to ratou iho mau haerea. Eita taua feia ra e ore i te ho-
te mau mea e
0
tei riro a'enei ta ratou mau
roto
rolo
hora i te upea
i raro a‘e i te avae o te feia parahi maitai noa.
parahi oia ana'e ilio; iarahi râ ta’na
Eita te hara e mauruuru ia
hoa ei faaitoito ia’na, ta’na ïa mauruuru. Alta’tu vahi ma¬
mau
uruuru
na’na maori râ e, ia aratai i te taata maitai i nia i to’na
iho tiaraa ino. Ua faaauhia taua mau taata ra i le feia hamani
ino 0 tei haere i tera vahi e i fera vahi ei taparahi i te feia
tufa i te lao'a pau. E parau faaau te reira; ore
haamanii i te toto, e hamani ino ïa ratou i te
faaino i te roo maitai, e faatioi ê ratou i te haerea maitai
hara ore, e ei
noa’tu ratou ia
e
aau,
0
api. E mea iiio roa’tu te hamani ino i te Varua i to
taparahi i te tino nei.
taata
te
te
Te
mau parau
rii api.
ram o Etiopia. — Te tamai noa nei taua na fenua
te haere rii noa nei Italia i mua. Ua noaa mai ia’na te hoê tau oire
mou‘a huru maitai, e te hoê mau peho aano. Teie râ, mai te mea ra e, ua
[ 1 ] Te tamai no Italia
nei,
e
taupupu rii Italia i teie tau hepetoma
i mairi aenei. E tumu paha i taupupu
rii ai:
1. Tei te
vahi mou‘a teitei to ratou tama'iraa i teie nei ; aita e purumu
mau
atâ te tere i mua. 2. Ua haamata te mau taata
tuutuu-ore. Ua ite ratou e : eita e maitai ia
faatia-noa-hia te nuu Italia ia haere noa i mua, o te tae‘ahia te mau oire tumu
e te mau,.vahi maitatai mau. 3. Te huru navai rii nei i teie nei, te mau mauhaa tamai e tae nei i Etiopia: te pupuhi fenua, te pahi reva, etc. E mai te
mea ra e, te huru rahi nei to Italia mau taata e pohepohe nei i teie nei.
Teie râ, te etaeta rahi noa nei Italia e te faauta noa nei i te mau nuu e rave rahi
i Etiopia. — Ua tahoo atoa oia i te mau basileia tei haapeapea ia’na, mai te
tapeapea i te arahu e te sitona e te mori arahu, e te hinu, eiaha e horo‘a faa.
hou ia’na. Te tapea atoa nei Italia i ta’na mau tao‘a, eiaha ia tae faahoù i taua
maitatai;
mau
reira
no
Etiopia i te
aro
basileia
e mea rave
mai te puai
ra.
e te
VEA
POROTETANl
[21 E 300 taata tatorita, i Italia, i te tiihaa fenua tei parauhia les Abruz'zes,
api mai ite haapaoraa porofcetani. üa tono lioi te Hau Pope e vau orometua pope paai-i e te aravihi e a‘o e e tapea i te mana‘o o taua feia rahi.
tei fariu
aita râ i manuia.
ra;
[3] Te rahiraa
oioi
mea
E
e
roaa
feia Ati-Inda i ludea i teie tau, teie ïa: 300.000.
o te
to ratou
roa
lerusalema,
ua roaa
hi‘ohia i teie nei i ludea
te
mau
Ati-Iuda faaroo
e
te Hau Purutia.
e
ua
E
teie matahiti. To ratou oire api, o Tel-Aviv,
mau haapiiraa rarahi reo hebera'.
’e 400 hotela i teie nei. — Te tahi râ vahi peapea tei
paha 350.000 i te hopea
iti ta te 100.000 taata;
1
—
haereraa i te rahiraa; 150.000 ratou i te matuhiti 1922.
o
tei reira te
:
rahi atura te-feia inu ava; no te mea ua rahi
ua
ore
tei hoî i to ratou fenua
Ua peapea roa te feia faaroo
horo ratou i to ratou hau e faaore i te mau
—
ai‘a, i to ratou tiahiraahia
i Paratane i te reira huru,
taero i te fenua no
maa
lesu.
[4] la tia i te Patu, e hapono te Vea Porotetani, i te Kalena tai'oraa mahana 1936 i ta’na mau hoa, i te matahiti api (hihi no Tenuare), mai te tiaturi e, e aufau ratou, mai'te taupupu-ore, i ta ratou utua no te matahiti 1936
i te ava‘e
I 5] Te
mau
mau
53 farane
no
Tenuare.
bibilia rarahi
tahiti,
reo
(oia hoi: hoê ahjiru tara
e
ua
taui-rii-hia to ratou moni hooraa;
toru toata). Na te Hau e ani nei e toru
farane i te bibilia hoe, ia tae mai i Tahiti.
i
[6] Ua hoi faahou-mai Mademoiselle Béguin, orometua haapii tamarii Taiete,
e te itoito, Ua farii oaoa ta’na mau tamarii haapii
"Tahiti, mai te maitai
ia’na.
[7] Ua faarirohia o Turanatua t. (Peapea) ei orometua i Anatonu-Vaiuru
(Raivavae). Te haere nei o Tutea, orometua, e mono ia Emana, i Rikitea
(Maareva) : e te haere nei Emana e faatere i na paroita no Rurutu. — E ua
haamauhia
o
[8] E rata
...
Matatini ei orometua faatere ia Pueu-Afaahiti.
Purum. (2
na
no
Atopa 1935).
I teie
poipoi i tae mai ai te tahi rata no Tahiti mai, i roto i to‘u rima.
r.-ihi tei tupu i. roto i to‘u nei aau i to‘u tai'oraa i teie nei rata. Teie
E poupou
hoê vahi i fana'o ai to‘u aau, maori râ te maitai varua i roaa mai i te mau
taata- tahiti e rave rahi, i to ratou tai'oraa i te parau tuatapapa no te oraraa
faahiahia no te “aito” no t@ Mesia,no Tihoni Wiliamu. I to‘u iritiraai te reira
te
parau i te reo tahiti, teie ta‘u pure onoono i te Atua : « E te Manahope ! ia
riro mau teie nei puta ei njaitai varua no te feia’toa te tai'o i te reira parau! »
E inaha, ua tae atoa te puta iti nei i te “fare-auri”, ua tai‘ohia e te lioé taata
taparahi taata (?
,
ua puta
to’na
aau,
i tia’i ia’na ia
poro
i te reira
i mua i te aro no to’na mau hoa e rave rahi i tapea-atoa-hia. la
â te Atuai te parau o teie nei puta, no te mau taata maohi atoara!
i te Vea
/noni
Papeete.
—
paraïui
huamaitai
Te hoê hoa no Temaeo : 1 tara ; Manihi: Manutahi ;
2 tara. la amuihia ; 3 tara.
Imprimerie eue. f.juventin.
—
Mauruuru.
rue du g* destremau
-
papeete, tahiti.
1935
KALENA NO Tf POROTETANI
—
FERUARÊ
T E N U A R E
Siib. Mon
M'
M‘
M
Sab. Mon
m
M^
E P
MAT 1
M^
M"
M»
m
M"
M"
M^
M-'‘
1935
—
E R E R A
M^
M’'
M
M'^
M»
1
2
3
4
5
6
Mm Sab. Mon
m
J
1
1
2
3
4
5
10
11
12
3
4
5
6
7
8
4
5
6
19
10
11
12
13
14
15
1
12
13
26
17
18
19
20
21
22
8
19
20
24
25'
26
27
28
5
26
27
6
7
8
9
13
14
15
16
17
18
20
21
22
23
24
25
27
28
29
30
Ava‘e
.31
ttpi: 5
—
Ava‘e
atiraa: 19.
api: 3
—
atiraa:
Ava‘e
T 1 U N U
M E
1
2
3
4
.
api: 4
1
2
7
8
9
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
28
29
30
—
Ava‘e
atiraa : 20
api:
—
A T E T E
T 1 U R A 1
1
2
3
7
8
9
10
13
14
15
16
17
19
20
21
22
23
24
26
27
28
29
30
31
tiraa,
14
1
2
3
4
5
6
'8
9
10
11
12
13
4
5
6
w
16
17
18
19
20
11
12
do
23
24
25
26
27
18
30
31
25
\
f)
C
7
8
9
10
11
2
3
4
5
6
12
13
14
15
16
17
18
9
10
11
12
13
14
19
20
21
22
23
24
25
16
17
18
19
20
21
26
27
28
29
30
31
23
24
25
26
27
28
19
i
18.
atiraa
30
A va‘e
api:
a
—
lima
:
18
Ava‘eupi: 1
2
8
3
4
5
6
7
9
10
11
12
13
14
lô
16
17
18
19
20
21
2'2
23
24
25
26
27
28
29
30
.
Atiraa
:
12
—
-
16
atiraa:
-
av.
ai>\
a,va‘e
api
:
27
1
2
3
1
6
7
8
9
10
1
13
14
15
16
17
20
21
22
23
24
27
28
29
30
31
Atiraa: 11
-
-
At ima
1
A T 0 P A
TETERA
1
-
avci'e
11
j 14
1 11
25 1 Is
18
1''^
1
:
16
a.va‘ e
—
api:
30.
-
—
ava ‘e
ap i
:
28
TITEMA
NOV E M A
1
2
1
2
3
4
5
6
7
5
6
7
8
9
8
9
10
11
12
13
14
12
13
14
15
16
15
16
17
18
19
20
21
19
20
21
22
23
22
23
24
25
26
27
28
26
‘^7
28
29
30
29
30
31
Atiraa: 10
—
ava‘6
api: 25
Atiraa: 9
-
-
ai)a‘e apt
:
25
Fait partie de Vea Porotetani 1935