EPM_Vea Porotetani_193512.pdf
- extracted text
-
Te 35 0 te Matahiti
TITEMA 1935
—
Hihi 12.
AITA’TÜ E NIU E TIA I TB TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAM Al’
HIA RA, oiA
HOI TE Mesia RA O lESU. —
HOO I TB MATAHITI HOB:
Ch. VERNIER,
I Korinetia 3, 11.
HOÊ TARA
Directeur-Gérant.
No vai te
hape?
Ua riaria to Tahiti taatoa i na parau api ino mau, tei tupu i to tatou
nei fenua. I roto i na mahana e toru ahuru ma hitu, e piti tau ta ata
tahiti tei taparahi pohe roa hia : ua tâpû hia te upoo no te tahi vahiné,
e ua uumi hia te arapoa no te hoê taata. E te vai atoa nei te tahi
atu â mau ohipa riaria tei ravehia i nia iho i taua na tino i taparahi-
hia, i rahi roa’i te riaria.
E ere teie i te parau maitai ; e parau peapea rahi rà. Ua tuu teie
mau ohipa api e te mâtau-ore-hia i Tahiti nei, i te haamà rahi i nia
i te hoê mau utuafare, i nia i te hoê mataeinaa, i nia i te haapa ‘oraa
e i nia hoi i te nunaa tahiti taatoa. Eita te roo o te taata tahiti e mai¬
tai i teie mau ohipa.
No vai rà te hape? No te haapa‘oraa faaroo anei o te feia i tapa¬
rahi i taua na taata ra ? Aita ïa ! Aiia hoi te Parau a te Atua e haapii nei i te taparahi i te taata. Te na ô nei te Ture VI : Eiaha roa oe e
taparahi i te taata ! Te haapii nei teie ture e : eita roa e nehenehe i
te hoê taata ia faaino i te ora ta tatou e ora nei, no te mea na te
Atua teie tao'ai tuu maii roto ia tatou. Noôna mai ia’na, tauatao'a
o
te ora ; Oia te fatu o te reira. — E te haapii noa nei te Parau a te
Atua i te aroha i te taata-tupu, e te hamani maitai ia’na !
No vai rà te hape? No te aau ino iho â o te feia i rave i taua ohi¬
paieti-ore, e te patoi i te ture a lehova. Aita to ratou e
aita ratou e mata‘u nei i te mahana ote Fatu, ei
mahana haamoriraa la’na i te fare pureraa ; ei mahana haamo'ahia ;
ei mahana maitai e te poupou, e putuputu ai to te Atua pupu taata i
te vahi hoê ! Ua faariro râ ratou i te Sapati ei mahana arearearaa,
inuraa, motoraa, taiataraa, taparahiraa, mai te riaria ore i te Fatu
pa ra : aau
auraa e te Atua;
VE A
2
POROTETANI
Mo‘a ta ratou e hamatii ino nei !... E mai te men ua fanau porotetani ratou, eaha ïa te faufaa o te reira faaroo ia ratou, ia ore ratou
ia haapa'o ! Hoê â huru e, ua fanau etene. — le aumaira hoi lehova
i te haerea o te feia parautia ra ; area te haerea o te feia paieti ore,
O
te pohe'ia!
(Sal. I, 6.).
No vai te hape ? No te Ava ïa !... o te atua ïa no taua feia ra.
O te atua ïa tei haamori rahi hia e te taata tahiti i teienei. E mea
ta’na haapa'oraa i Papeete e i te mataeinaa i te Sapati.
E nunaa rahi tei pee i taua atua ra ! Ua mau ta’na ture i roto i te
vaha e i roto i te opu ! Eita taua nunaa ra e hi ‘o e e feruri i te mau
ruperupe
peapea e te mau ma‘i, e te mau ino riaria ta taua atua ra e
faatupu
nei i roto i te mau utuafare! Aita! ïe pee-matapo noa nei ratou i
ta’na mau faaueraa. — A hi ‘o na râ i te hopea ! ! E inaha hoi, te
parau nei Paulo i to Ephesia :
Eiaha ia taero i te uaina e tupu ai te
taiata ra ; ia î râ outou i te Varua-Maitai (Eph. 5: 18).
No vai te hape ? No te mau ture ïa, e no te feia haapa'o ture ! Ahia
a'enei to tatou parauraa e : eita te ava e te mau maa taero e au i te
nunaa tahiti ;
o te mana'o ïa no te rahiraa o te mau papaa e no te feia
i Tahîti nei, o tei hinaaro i te paruru i te nunaa tahiti i
te mau ma'i ta teie maa e faatupu nei. Teie râ, te faatiahia nei te
mau fare patana uaina i Papeete, i te mau mataeina, i Tahiti e i
te mau fenua’toa no te aihuaraau. E patana ta te mau tinito e
mana e vai
rave rahi ;
te hoo noa nei te feia taurearea i te uaina ta ratou e hina¬
teie mau patana e faatia
noa hia nei ! E no te rahi, eita’tura te feia mana e itoito nei i te
aro
nei,
e ua rahi roa te taero i teienei, no
faaore e te haavî i te reira.
E no reira. e tupu â te mau peapea mai teie te huru, ia ore te mau
maa taero ia
païoihia e te mau turç.
la riro râ teie mau ohipa riaria i tupu iho nei i nia i to tatou fenua
iti, maitai ei hi'oraa rahi no to tatou mau taurearea. la faarue te
paieti ore i ta’na haerea, e te taata parautia ore i to’na mana’o, a
hoi ai oia ia lehova (Isaia 6:7).
lubili no te Bibilia Tahiti.
( B parau na te mau orometua e te mau auvaha paroita. )
Mai te au i ta te Vea Porotetani i tiiatapapa maite, (a hi'o na i na
hihi no Mati, Eperera, Me, Tiunu, - Tiurai 1935) ua riro te matahiti
1985 nei ei matahiti lubili no ta tatou Bibilia Mo‘a, reo tahiti. Teie
te haapapuraa : ua oti roa te bibilia i te iritihia e Noti, i te reo tahiti,
a
i te faraide 18 no Titema, i te hora hoê e te afa. »
No reira, te ani nei te Peretiteni no te Apooraa Rahi i te mau orometua e ia faariro ratou i te
Sapati 15 no Titema, ei Sapati faaha-
nahanaraa i te ohipa ta Noti i rave ei haamaitairaa i to tatou fenua,
maori rà, to'na horo‘araa-mai i te Parau ora a te Atua ora ia tatou,
la riro te reira parau rahi, ei tumu no ta ratou a'oraa i te pureraa
avatea. Sal. 119:105 ; 162.
la na reira tatou i te faahanahana i taua lubili oaoa rahi.
E mea rava‘i roa te mau parau no Noti tei neneihia i roto i te
no na
vea
ava'e i faaitehia i nia nei.
Irava parau no te Fanauraa. (25 no Titema)
maitai ta‘u e hopoi mai ia outou nei, o te
atoa. Luka II. 10.
E parau
riro
ïa ei oaoaraa no te taata
E oaoa iti rahi tei tupu na
roto i te mau fenua’toa o te ao nei i teie
tao‘a e te feia veve, no te mau utuafare
nei mahana. O te oaoa ïa no te feia
horoa-hia-mai na ratou i teienei
Metua Nui i horoa mai i ta’na
mau tamarii atoa, i roto i te utuafare rahi o teie nei ao.
O te oro'a’toa teie no te feia ma‘i, no te paruparu, no te mau'a, no tei
mo‘e e no tei poiie. — la riro atoa ei oro‘a no tatou atoa e tia’i.
aîoa
e
no
te
mau
1
in.irü, E iao‘a ô te
niahana, no te mea e eio a faahiahia ta te
Tumu parau.
No te aha to lesu taeraa mai, i riro ai
ei oaoaraa no te taata
atoa.
hopoi mai oia ia tatou i te aroha o te Atua.
E feia aroha hoi tatou hou lesu i tae mai ai. E feia aroha hoi o ratou
1. No te
mea m
tapeahia i te auri, e matahiti, e matahiti. la haere mai râ te Tamaiti a te
Hou lesu ra, tei roto ana'e te taata i te auri
o te hara. Ua pau i te Haere ê. Eita e maitai i te hoê ia parau e, aita ta‘u
e faufaa i te aroha o te Atua. Ua au te hara i te hoê pape tahe: e ohipa
iti rahi ia hoe i te vaa i uta; eita hoi e maraa; e mea pee oioi te faurao
i raro i te moana. Te putô nei taua hara ia’na i te pohe. — Teie mai nei
râ o lesu; te pii mai nei oia i te taata tei tatarahapa e: ua faaorehia ta
i
Arii e iriti i te opani, e oaoa ïa.
oe mau
'
hara.
2. E mea oaoa to
maramarama
lesu taeraa mai, no te mea ua hopoi mai oia i te
ia tatou.
Bibilia i faaite: Isa. 42-6; o vau o lehova tei tii ia
parautia; e na‘u e mau i to rima e, e liai hoi ia oe, ei
faufaa na te mau taata, e ei tiarama, ei haamaramarama i te mau fenua.
Taio atoa: Luka 1.78-79; loa, 1. 4. ~ O lesu te maramaramî»,no;te mea:
Faaroo na i ta te
oe
ei rave i te
2.Oia
VEA
Oia tei
^
POROTETANI
haapii mai ia tatou i te parau mau i nia iho i te Atua, e te
raata; i te tau e vai nei e te tau a muri atu ; i nia iho i te faufaa o te Varua.
haapii mai nei ia tatou i te mau ture faatereraa i to teie nei
VII) marû, aroha, haehaa, viivii-ore,
hau, faaoromai, hinaaro e tavini i te Atua.
3. E tnea oaoa to lesu taeraa mai, tio te mea te horo'a mai nei oia i
te itoito ia tatou ia haapao i ta’na parau.
oraraa.
te
Oia te Faaau Ture (Mat. V,
Eita oia e parau atu i te taata tei pohe i le toetoe: a haereoe, e ia mahanahana! Na’na e horoa mai i te mahanahana. loa, 14-12: o tei faaroo mai
ia‘u e rave atoa oia i te mau ohipa ta‘u e rave nei. O to’na Varua te tumu
no
taua itoito ra,
ia haapae i te hara, ia faaapihia, ia fanau faahou-hia, ia
maitai, te faaoromai.
riro mai ialesu te huru i te aroha, te maru, te hamani
4. E mea oaoa to lesu taeraa mai, no te mea no te taata’toa taua oaoa ra.
Te hoê mori i roto i te fare, no te fare ana'e
te hoê
iio
ïa. Te mau mori atoa no
oire, no te reira ana'e ïa oire. E mea ê o lesu. E maramarama oia
Mai te tiarama rahi o te mahana te faatoro i to’na mau
to te ao atoa.
hihi i roto i te mau utuafare atoa, to te veve e te tao‘a, to te
ora, ua na
ma‘i e te
reira te Râ Parau tia. Riro atura ïa ei oaoaraa no te taata’toa.
O^ânl. — Nahea tatou i taua tamaiti fanau api no Betelehema ra, e
ha’i?
Tahopu tatou ia’na mai te mau liai mamoe;
hopoi tatou i te ô na’na, mai te mau Magoi;
3. la hamama roa te uputa o to tatou aau, ia tomo mai te Arii api i
1.
2. A
F. V.
roto.
loane Calavino
.
Vea Porotetani i te tuatapapa, na roto i te mau
nei, i te parau no Calavino te aito rahi farani tei
riro ei rima itoito nrf te Refororaatio. Te Reforomatio nei, o te
E tarnata
ava'e
i
o
mua
'hipa ïa tei ravehia i Eiiropa e te hoê mau aito i Le pae o te
roo
—
O
Lutero raua
o
Calavino to ratou i hau — no te faa-
Haapaoraa faaroo i nia i io’n'a aveia mau, oia hoi te
Parau a te Atua. Ua tupu ïa ohipa e 400 maiahiti i nniiri a‘euei.
E maitai tatou ia mataitai i te ohipa tei ravehia e Calavino i
Farani, mai ia tatou i feruri i te ohipa tei ravehia e Lutero. (Vea
Porotetani, matahiti 1930). I teie tau, te faahanahana-rahi-hia
nei Calavino i Farani, no te mea e matahiti lubili teie mau matahiti • haar# nèi no ta’na mau ohipa. 1 te mat. i mua nei ( 1936 )
nuiraa
i te
VEA
POROTETANI
5
e 400 matahiti no ta’na bnka tumu i papal: “ Te
faaroo cheresitiano” e o ta’na i pûpû i te Arii tuiroo no
Farani, ia François I (1536).
la riro teie mau papaa parau ei faufaa no te mau porotetani
i te tau hopea nei. E maitai mau te roaa ia tatou ia hi‘o tatou
i te mato i paohia mai ai tatou, e te mau tao'a tei mahiti mai,
e
noHa
niu
O
mai ai
le
mai roto mai i taua mato
ra.
»
,.
*
»
(Ja fanau oloaue Calavino i te 10 no Tiurai 1509, i te oire iti i
Noyon, i Farani ( Picardie ). E tae roa mai i te Tama'i Rahi i mairi
a'enei (1914 1918) te vaimaitai noa ra te tare fanauraa noGalavino,
i taua oire ra. No to te mau Purutia pupiihiraa i taua oire ra,
ua parari roa taua tare tahito roa, maori râ te niu, e te tahi piha
meneraene, i te pae niu. Teie râ, ua faatia faahou te ma i Ekalesia porotetani no Farani, i taua tare, ia au i to’na hoho'a tahito,
e ua mairlhia: Te fare no Calavino. Ua haaputuputuhia i reira
te mau parau atoa no taua aito ra: ta’na mau buka, ta’na mau
tatararaa parau, to’na mau hohoa, teta etc., e te haere noa nei
te feie porotetani no teie ao taatoa, e mataitai i taua fare api nei.
I te matahiti i fanau ai Calavino ( 1509) aitâ te ohipa o te
Reforomatio, o te faaaueue i teie nei ao, i baamata, ua fatata râ.
E 23 matahiti to Lutero i reira; aita te taata i ite i te i‘oa no
taua monati, tei faaea i roto i te fare monati i Erfurt (Elemani);
araua'e râ to’na i‘oa e mau ai i
te mau vaha atoa!.. Oia’toa o
Zwingli, te aito rahi no Suissa. Tei roto â oia i te mau mou'a
teitei no to’na fenua iti, e te faatere noa ra oia i to’na toroa perebitero (pope),.
E feia faufaa, te feia metua no Calavino. O Gérard Calavino
te metua tane; o Jeanne Lefranc te metua vahiné. E rave rahi
to te raet.ua tane mau foro'a :
teie râ na toro‘a turau:
e terefie na
Hau, i te oire i Noyon, ee paruru, papai parau no te Epikopo
e no te Paroita.
E-vahiné katorita paieti etaeta rahi te metua
vahiné no Calavino. E ono ta’na tamarii: e piti tamahine, e
maha tarnaroa; e raea itoito oia i te haapii i te faaroo o ta’na
mau metua i ta’iia mm tamarn, e ua mannia oia. no te mea ua
rave ta’ni tamaiti mai.ahiapo, o Charles, i te toro'a perebitero
e ua faaineine atoa o loane no taua toro'a ra (aita
râ i faalote
roahia).
Ua haaraata loane i te haere i te
haapiiraa, i to’na iho oire, i
Noyon. E upoo maramarama e te haru oioi i te parau. I reira
VEA
6
Te
mau
POROTETANI
ohipa e vai nei i mua
I te 15 noTitema: Sabati lubili no te Bibilia Tahiti, tei
1
iritihia e Noti.
2. 1 te 25 ( mahana 3 ), Pureraa faahanahanaraa i te fanauraa no lesu.
3. I te 29,
Sapati hopea no te matahiti.
4. I te 31,
pô matahiti ïa (mahana piti); ia faaineine atea te mau Apoomau ohipa no taua pô hopea ra.
raa
diatono i te
(mahana 3) pureraa matahiti api.
diatono: e feruri te mau apooraa i te
hohoa mau no te feia maiti no te paroita; e feruri atoa i te mau diatono o te
tuuhia i roto i te madiraa faaapiraa, e aore ïa, faaravairaa
7. î te 5 no Tenuare Sapati oro‘a; pororaa i te mau diatono o te tuu¬
5. 1
Tenuare 1936
no
6. 1 te 2
no
Tenuare: apooraa
hia i te maitiraa.
8. Mai
Te
te 5 e tae
noa’tu i te 11 no Tenuare, Hepetoma pureraa ïa.
liapono nei te Peretiteni i te mau tumu pure i te mau Ekalesia, i teie
Faanaho maitai i te ohipa, ia ruperupe e ia mahanahana.
ava'e.
—
9. 1 te 19 no Tenuare,
Sapati maitiraa diatono ïa.
Tatararaa parau.
Te mau /fiaseli a Solomona. Hlaseii 1:1-16.
( A: hi‘o i te Ve‘a no Tetepa-ÎTovema )
Irava 8-9. E au teie nei reo: “ E ta‘n tainaili” i ta Paulo
i to Joane, a naô ai oia i roto i ta’na Episetole I: E
an mau tarnarii rii... Eita e ore i te itea i roto i te taata ruau
ïa Timotéo e
paari, te inana'o maru e te aroha i te ni api. Eau mau
E tupu noa te aroha o te orometua
haapii i te mau tarnarii tei haapiihia e ana, mai te taata pèni
hoho'a 0 tei tupu to’na au rahi i ta’na mau hoho'a ta oti nehemana‘o
tarnarii here ïa raton na’na.
nehe maitai i to’na rima.
A hi‘0 maitai tatou i te
'1
huru haapa'oraa o te paari i roto i
ta’na mau raveraa; te mea matamua ra, o te mata'u ïa
i mûri
^
iho, o. te haapa'o ïa i te parau a na
ia lehova;
metua. Eita roa e
|
VEA
POROTETANI
7
haapaehia taua na huru mana e pili nei. Te e‘a note
haapa‘0, o te e‘a ïa no te itoito, no te tura e no te raana.
maitai ia
Eita te tamarii teoteo e le faariri noa e riro ei taata rarahi a
mûri atu. la hape to’na baerea i te haamataraa, e hape atu â ïa
e
tae noa'tu i te bopea ra. No reira
rona unauna rahi i nia i
eriro te haapa‘0 maitai ei ko-
te upoo, eei poepoe tao'a rahi t nia i te a'i.
IraVa 10-14« Ua faaitchia i nia nei te haapa'oraa a le paari
e te parautia o te mau inetua; i teie nei râ, te parauhia nei
te mau mea e hara’i te feia hara. Te feia hara o te mau taata ïa
0 tei riro a'enei ta ratou mau
ohipa tino ei peu vai tamau i
roto ia ratou, o tei tamata i te mue mai i te feia ino ore ra i
rolo i to ratou iho mau haerea. Eita taua feia ra e ore i te hora,
hora i te upea
i raro a‘e i te avae o te feia parahi maitai noa.
ilio; iarahi râ ta’na
Eita te hara e mauruuru ia parahi oia ana'e
hoa ei faaitoito ia’na, ta’na ïa mauruuru. Alta’tu vahi ma¬
mau
uruuru
na’na maori râ e, ia aratai i te taata maitai i nia i to’na
iho tiaraa ino. Ua faaauhia taua mau taata ra i le feia hamani
ino 0 tei haere i tera vahi e i fera vahi ei taparahi i te feia
tufa i te lao'a pau. E parau faaau te reira; ore
haamanii i te toto, e hamani ino ïa ratou i te
e faaino i te roo maitai, e faatioi ê ratou i te haerea maitai
hara ore, e ei
noa’tu ratou ia
aau,
0
te
api. E mea iiio roa’tu te hamani ino i te Varua i to
taparahi i te tino nei.
taata
te
Te mau parau rii api.
[ 1 ] Te tamai no Italia ram o Etiopia. — Te tamai noa nei taua na fenua
nei, e te haere rii noa nei Italia i mua. Ua noaa mai ia’na te hoê tau oire
mou‘a huru maitai, e te hoê mau peho aano. Teie râ, mai te mea ra e, ua
taupupu rii Italia i teie tau hepetoma i mairi aenei. E tumu paha i taupupu
rii ai:
i teie nei ; aita e purumu
maitatai; no reira e mea rave atâ te tere i mua. 2. Ua haamata te mau taata
Etiopia i te aro mai te puai e te tuutuu-ore. Ua ite ratou e : eita e maitai ia
faatia-noa-hia te nuu Italia ia haere noa i mua, o te tae‘ahia te mau oire tumu
e te mau,.vahi maitatai mau. 3. Te huru navai rii nei i teie nei, te mau mauhaa tamai e tae nei i Etiopia: te pupuhi fenua, te pahi reva, etc. E mai te
mea ra e, te huru rahi nei to Italia mau taata e pohepohe nei i teie nei.
Teie râ, te etaeta rahi noa nei Italia e te faauta noa nei i te mau nuu e rave rahi
i Etiopia. — Ua tahoo atoa oia i te mau basileia tei haapeapea ia’na, mai te
tapeapea i te arahu e te sitona e te mori arahu, e te hinu, eiaha e horo‘a faa.
hou ia’na. Te tapea atoa nei Italia i ta’na mau tao‘a, eiaha ia tae faahoù i taua
1. Tei te mau vahi mou‘a teitei to ratou tama'iraa
mau
basileia ra.
VEA
POROTETANl
[21 E 300 taata tatorita, i Italia, i te tiihaa fenua tei parauhia les Abruz'zes,
tei fariu api mai ite haapaoraa porofcetani. üa tono lioi te Hau Pope e vau orometua pope
paai-i e te aravihi e a‘o e e tapea i te mana‘o o taua feia rahi.
ra; aita râ i
manuia.
[3] Te rahiraa o te feia Ati-Inda i ludea i teie tau, teie ïa: 300.000. — E
mea
E
e
oioi
roa
to ratou haereraa
i te rahiraa; 150.000 ratou i te matuhiti 1922.
paha 350.000 i te hopea o teie matahiti. To ratou oire api, o Tel-Aviv,
tei reira te mau haapiiraa rarahi reo hebera'.
1 lerusalema, ua roaa ’e 400 hotela i teie nei. — Te tahi râ vahi peapea tei
roaa
iti ta te 100.000 taata;
ua rahi atura te-feia inu ava; no te mea ua rahi
Ati-Iuda faaroo ore tei hoî i to ratou fenua ai‘a, i to ratou tiahiraahia
hi‘ohia i teie nei i ludea :
te mau
e
te Hau Purutia.
e
ua
— Ua
peapea roa te feia faaroo i Paratane i te reira huru,
horo ratou i to ratou hau e faaore i te mau maa taero i te fenua no
lesu.
[4] la tia i te Patu, e hapono te Vea Porotetani, i te Kalena tai'oraa mahana 1936 i ta’na mau hoa, i te matahiti api (hihi no Tenuare), mai te tiaturi e, e aufau ratou, mai'te taupupu-ore, i ta ratou utua no te matahiti 1936
i te ava‘e mau
no
Tenuare.
I 5] Te mau bibilia rarahi reo tahiti, ua taui-rii-hia to ratou moni hooraa;
53 farane (oia hoi: hoê ahjiru tara e toru toata). Na te Hau e ani nei e toru
farane i te bibilia hoe, ia tae mai i Tahiti.
i
[6] Ua hoi faahou-mai Mademoiselle Béguin, orometua haapii tamarii Taiete,
e te itoito, Ua farii oaoa ta’na mau tamarii haapii
"Tahiti, mai te maitai
ia’na.
[7] Ua faarirohia o Turanatua t. (Peapea) ei orometua i Anatonu-Vaiuru
(Raivavae). Te haere nei o Tutea, orometua, e mono ia Emana, i Rikitea
(Maareva) : e te haere nei Emana e faatere i na paroita no Rurutu. — E ua
haamauhia o Matatini ei orometua faatere ia Pueu-Afaahiti.
[8] E rata na Purum. (2 no Atopa 1935).
I teie poipoi i tae mai ai te tahi rata no Tahiti mai, i roto i to‘u rima.
E poupou r.-ihi tei tupu i. roto i to‘u nei aau i to‘u tai'oraa i teie nei rata. Teie
...
hoê vahi i fana'o ai to‘u aau, maori râ te maitai varua i roaa mai i te mau
taata- tahiti e rave rahi, i to ratou tai'oraa i te parau tuatapapa no te oraraa
faahiahia no te “aito” no t@ Mesia,no Tihoni Wiliamu. I to‘u iritiraai te reira
te
parau i te reo tahiti, teie ta‘u pure onoono i te Atua : « E te Manahope ! ia
riro mau teie nei puta ei njaitai varua no te feia’toa te tai'o i te reira parau! »
E inaha, ua tae atoa te puta iti nei i te “fare-auri”, ua tai‘ohia e te lioé taata
taparahi taata (? ,
ua puta
to’na aau, i tia’i ia’na ia poro i te reira paraïui
i mua i te aro no to’na mau hoa e rave rahi i tapea-atoa-hia. la huamaitai
â te Atuai te parau o teie nei puta, no te mau taata maohi atoara!
/noni
i te Vea
Papeete. — Te hoê hoa no Temaeo : 1 tara ; Manihi: Manutahi ;
Mauruuru.
2 tara. la amuihia ; 3 tara.
Imprimerie eue. f.juventin. — rue du g* destremau - papeete, tahiti.
1935
KALENA NO Tf POROTETANI — 1935
—
FERUARÊ
T E N U A R E
Siib. Mon
M'
M‘
M m Sab. Mon
M^
M^
M"
M»
E P E R E R A
MAT 1
m
M"
M^
M-'‘
M"
Mm Sab. Mon
M'^
M»
M^
M’'
Mm
1
2
3
4
5
6
J
1
1
2
3
4
5
10
11
12
3
4
5
6
7
8
4
5
6
19
10
11
12
13
14
15
1
12
13
26
17
18
19
20
21
22
8
19
20
24
25'
26
27
28
5
26
27
6
7
8
9
13
14
15
16
17
18
20
21
22
23
24
25
27
28
29
30
.31
Ava‘e ttpi: 5
—
Ava‘e api: 3 —
atiraa: 19.
atiraa:
1
2
3
4
2
7
8
9
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
28
29
30
atiraa
18.
Ava‘e api:
Ava‘e api: 4 — atiraa : 20
T 1 U N U
M E
.
1
—
A T E T E
T 1 U R A 1
1
2
3
7
8
9
10
13
14
15
16
17
19
20
21
22
23
24
26
27
28
29
30
31
tiraa,
14 -
1
2
3
4
5
6
'8
9
10
11
12
13
4
5
6
w
16
17
18
19
20
11
12
do
23
24
25
26
27
18
30
31
25
\
f)
C
7
8
9
10
11
2
3
4
5
6
i
12
13
14
15
16
17
18
9
10
11
12
13
14
19
20
21
22
23
24
25
16
17
18
19
20
21
26
27
28
29
30
31
23
24
25
26
27
28
19
30
A va‘e api:
a
—
Ava‘eupi: 1 - atiraa: 16
lima : 18
2
8
3
4
5
6
7
9
10
11
12
13
14
lô
16
17
18
19
20
21
2'2
23
24
25
26
27
28
29
30
.
Atiraa
:
12
—
-
av.
ai>\
a,va‘e api : 27
At ima : 16
1
A T 0 P A
TETERA
1
-
1
2
3
1
6
7
8
9
10
1
13
14
15
16
17
20
21
22
23
24
27
28
29
30
31
1''^
avci'e
1
Atiraa: 11
-
-
11
j 14
1 11
25 1 Is
18
a.va‘ e api: 30.
—
—
ava ‘e
ap i : 28
TITEMA
NOV E M A
1
2
1
2
3
4
5
6
7
5
6
7
8
9
8
9
10
11
12
13
14
12
13
14
15
16
15
16
17
18
19
20
21
19
20
21
22
23
22
23
24
25
26
27
28
26
‘^7
28
29
30
29
30
31
Atiraa: 10
—
ava‘6 api:
25
Atiraa: 9 -
-
ai)a‘e apt : 25
Fait partie de Vea Porotetani 1935