EPM_Vea Porotetani_193511.pdf
- extracted text
-
te 35 0 te Matahiti
NOVEMA 1935
Hihi il.
K
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA'TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAÜ
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia RA O lESU. — I Koi'inetia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
HOB:
HOÊ
TARA
Directeur-Gérant.
Te taoto no te hoê ruhia vahiné.
(Ha Miti Pâpu Metua — ChaiTes BarfF, orometua tahito
i Huahine
—
i
faatia).
Mati 1841, haere atura vau i te vila (oire) iti ra o
Fauna, i
Huahine nei, e hi‘o haere i te feia pohe ma‘i. Tapae atua'tura vau
i te fare o te hoê vahiné tahito roa ra, o Varo te
i‘oa, o tei
...
parau
mai ia‘u, ma te aau itoito, i to’na taoto i te tahi pô ra. Ua mana'o
oia i taua taoto no’na ra e, te paraparau ra mauâ, e ua ui atura vau
ia'na e : Ua ineine anei oe ahiri e tii vave hia mai oe e te Atua ? Ua
parau maira oia e : o te hinaaro ïa i ta ‘u aau e o ta‘u ïa pure i te rui
ia ineine. Ua ui faahou atura vau ia’na e : o vai ta oe e tiaturi
maira oia : o lesu te ora mau ta 6e i faaite
mai ia‘u', i mutaa iho, e piti a‘enei ahuru matahiti i niairi, a imi ai
au ia tuuhia i te oro'a o te papetizoraa. Ua parau atura vau
ia’na;
oia ïa, e Varo, o lesu ana'e a lo tatou tiaturiraa ora e ora’i, aita
oe i ite ia’na i te rima atau o te Atua ? E nenei tia’tu oe i
mua, ma te
faaroo e te hinaaro’tu ia’na ra, ia tae atoa oe i to lesu rima atau
ra. Ara a‘era oia, e ua oto ihora, oia i ara vave.
e
te ao,
nei ia ora oe ? Ua na o
Ua na o maira oia ia‘u e; te mana’o nei au e: e pohe vave au, e
ia tae atu ta‘u varua i te rai ra, mea maitai ia‘u te pohe vave.
Rui toru i mairi ra, pohe atura taua vahiné maitai nei, ma « te
i te tiaturiraa i te maitai o te Atua». (Roma V. 2. ).
oaoa
Eaha te parau i haapiihia mai ia tatou nei i teie taoto? Teie; «o
te irai i te hinuhinu e te tura, e te pohe ore, i te tamau maiteraa i
te parau maitai, e ora mure ore ïa to’na», Roma IL 7.
Na miti Pàpu
(Ch, Barff),
VKA
PüROTKTANl
Te poheraa o Maiiu, orometua i Rimatara
E aü rahi
mau
to te niau Ekalesia no te mau
fenua i nia, oia
Ua pohe aenei o Tumalanni raiia oVavitu,
orometua i RuruLu; e teie nei, teie te toru o Le orometua a‘o i
hoi
O
Rnrutu mâ
pohe faahou; maori rà o Maitii, orometii i i Amaru, Rimatara.
Ua faaroo a'ena hoi'nm\tou e: e ma'i rahi roa to teie oroiueluu,
i to Manureva faarueraa ia Rimatara, i Atete. I teie nei râ, to
tatou iteraa e: Ua pohe roa’tura, i te 29 no Atete, mai te ineine.
Na Turai raua o Haipo orometua i Rimatara i faatere i te oro'a
hunaraa no to raua taeae, e ua oto to te paroita ia’na, ma te
aroha rahi i to ratou metua o tei tavini-faaamu ia'na na roto i
na matahiti hoê ahuru e tiahapa. Te faaite nei le Vea
i to'na
aroha tumu ia Maitu vahiné e i te paroita taatoa e vai i Amaru
e
i Rimatara hoi.
Irava-Aoraa
la hiaai maite outoa, niai te
tamarii fanau apîite û anoi
îapaari outoii i te reira. — 1 Pet. 2, 2.
papaihia'i teie nei episelole i te mau
Ekalesia a lesu Mesia i purara ê ra, o te paruru ïa ia ratou i te mau
tiaturiraa haavare i te pae o te faaroo e o te haapa‘oraa‘. Te mea
ïa i haapii alu ai te Aposetolo ia ratou, na roto i te hoê mau
parau au maitai i te mea tia ia ratou ia haapao, e te mau mea
te haapae ê atu.
E mea au roa'toa taua parau ra i to tatou mau anoîau.
TUMU I.
Te feia i parau hia’tu nei e te Aposetolo ?
ore
hia ra i te parau,
Te hoè tumu rahi i
—
i.
A hio na tatou i to ratou
huru:
E parau faaau maitai
paaioa ralou: loane
tatou i faaapihia ra, e ere ïa tatou i
Ua mairi hia ratou i te tamarii fanau api.
rahi teie
no
te feia faaroo. Ua fanau faahou
III. 3. Mareko : 10-14. Aita
to te Atua pupu
Aita
e
taata mau.
taata Keresitiano, maori râ e, o tei
tôhla te ora o te Mesia
i roto ia’na,
S. i hio’na i tê ratou mau
haerea mamo.
Aita e haavare, i te mana'o, i te parau, i te ohipa,
i te opuaraa:!
Aita e tapitapiraa i te maa e te ahu
tei ia ratou t@ hinaaro i to ratou metua, tei ia ratou te haehaa
oia'toa te fele faaroo
mau.
VEÂ
'e
te mani,
PORÜTËTANJ
•3.
0 te mau nnauna faahiahia teie no te feia faaroo mau.
roto ia ratou iho.
ê roa te aiu fanau api. Eita e tia i nia; eila e
parahi mai; eita e tmri; eita te rima e raveravé; eita te mata
e maramarama maitai. Te feia faaroo mau ra, aita e maa tauturu
e te Itoito i roto ia raton iho. «la taaê ontou ia'u ra, aore roa
ïa mea e oti ia outou ». Mai te aiu râ e pii, e ta‘i, tei te feia
faaroo te pii atii i to ratou metua i te ao ra.
4. A hio tatou i to ratou tupuraa i mua.
Aita te aiu i haapaohia ia vai aiu noa na. Mai te raan tupn
api e rii'o ei raan rahi, ia maoro, oia'toa te aiu. E riro ïa ei taata.
Te feia faaroo mau ra, i to ratou tupuraa i mua, e huero ratou
no te tura e te hanahana a mûri aê.
TUMU II.
Te mea maitai e au no taua feia ra ?
1. la paari ratou i te ite.
Te tamarii tei ite i te Atua ra, eita e,fâaea i reira; e haapii
roa i te taio, ia haapulu ola i te maramarama no roto i te mau
parau i papaüiia ra. !-i mi reira’toa te feia faaroo mau. E titan à
ratou i te paari i te mau parau na te Atua. Heb. VI-1.
2. la tupu ratou i le itoito.
Ua parap irau ah nei tatou i te paruparu O te aiu iti. E paru¬
paru aloa te taata api no te Atua. Eita e rahi te hopoia te maraa
ia’na : te ohipa e oti ia’na; te eâ e haerehia e ana; la tupu ralou
i te puai i roto i le Mesia; ia riro ratou ei.alto paari no I.-M. ;
tavini rohirohi ore no te Atua,
3. la tupu to ralou auraa’tu i to ralou Metua i te ,ao ra.
la paari te aiu ra, e itea’tura to’na auraa’tu i to’na pue metua.
Tei te feia faaroo te irai i to ratou auraa'tu i to ratou Metua
Nui. la pee ia'na mai te tamarii herehia ra. Eph. 5. 1.
3. A
hio lia i lo ratou faufaa-ore rahi i
E mea paruparu
—
mai ai taua hopea ra.
le Atua.
Ua faaauhia ïa i te û. Eau roa te ù na te aiu; aita’tu. Eila'c
au te pape tatihotahia, te vai haari, te popoi. Oia'toa te parau
a te Atua i tei fanau faahou. la anoi hia te parau a te taata, eita
eau. Eita e au te mau tfaturiraa ati luda, to ratou teoteo; te
paari o teie nei ao, e te mau huru faaroo atoa ra, 'maori rà, te
parau anae a te Atua.
TUMU III. Te vavea e roaa
1.
O te parau anoi ore ïa a
hiaai hia taua parau ra e lia‘i.
i te ù a ta’na metua. la na reira to tatou
i te maitai e vai i roto i te parau Evanelia. Irava faaotiraa ;
2. la
E hiaai te aiu
42. 1,
F. V.
aau
Sal.
4
VEA
POROTETANI
Haapiiraa Bibilia
( E mau faaauraa no na Evanelia e maha )
Ua ite tatou e, e mea faauruhia te mau Parau i
papaihia e te
Varua o te Atua, mai tei papaihia i roto i te II
Tim. 3: 16. la au î
te reira parau, a feruri na tatou i te
mau vahi i mûri nei. Ua
papai
Mataio i ta’na Evanelia i te mau
Ati-Iuda, e tefaaau nei oia ia lesu
i te Arii. Te parau nei te Atua i
onei : « Teie to oe arii ». Mat. 21. 5.
Ua papai Mareko i ta’na Evanelia i to
Eoma, e te faaau nei oia ia
lesu i te tavini mau no Tehova, Te
parau nei te Atua i onei : A hi‘o
na i to’u tavini. Isaia: 42.
1. Ua papai Luka i ta’na Evanelia i te
mau Heleni, e te faaau nei oia ia
lesu i te Tamaiti a te taata. Te
parau nei te Atua i ônei : A hi‘o mai na i taua taata nei.
loa. 19. 5.
Te faaite nei loane, i roto i ta’na
Evanelia, i to lesu Atuaraa. Te
parau nei te Atua i o nei : A hi‘o na i to outou Atua.
Isaia ; 40. 9 v. h.
la
ua
au i te huru o to te mau
papai Evanelia faaauraa i te Mesia,
faaau atoa te Ekalesia-matamua i taua na Evanelia e
i na meâ ora e maha tei faaitehia i roto i te
i roto i te orama a loane
maha ra : te liona, e te
e
na
faauraa i mûri nei :
maha nei
orama a Ezechiela
(1.10)
(Apok. IV, 7). Teie taua na mea ora e
kafa, e te taata, e te aeto mahuta. No reira
E au te Arii, i roto i te evanelia a
Mataio, i te liona, te arii no te
mau animala; o te liona ïa no
te opu a luda (Apo. V, 5.
) : e au te
tavini i roto i te Evanelia a
Mareko, \ tepuaatoro-, faaauraa ïa ho te
taviniraa, e te faaoromai (Deut. 25, 4). E au te taata, i roto i te
Ev. a Luka, i te mata taata; faaauraa ïa
note aau aroha. Heb. 2:1418. E au to lesu atuaraa, i roto i te Ev.
tei maue tia i te mahana
0
anaana,
to’na hanahana. (Isaia; 40: 31).
a loane, i te aeto
mahuta,
mai te pouri-ore to’na mata i
A hi‘o atoa na i teie: Te
parau hopea no te Ev.
tiafaahouraa ïa no te Mesia (Mat. 28), te
0 to lesu
parau
ïa revaraa i nia i te ra‘i
a
Mataio:
o
te
hopea no Mareko:
(Mareko: 16, 9); te parau faaotiraa
Luka, o te fafauraa ïa o te Varua Maitai i parauhia mai
(Luka;
24. 49^ ; te parau hopea no loane : o to lesu ïa
haapuairaa i te Varua
maitai i nia i ta’na mau pipi
(loa. 20. 22), e to’na faaiteraa i te
parau no to’na tere piti (loa. 21. 22).
A hi‘o atoa na i teie: E 35
parabole, e e 35 semeio i faaitehia i
roto i na evanelia e maha. E teie te
parau hojtea, maori râ, te mau
parau turau no te mau Episétole. Te parau tumu no te mau
Episetole
no
VEA
a
O
POROTETANI
5
Paulo, a te faaroo ïa fo tei itehiae te Atua ana'^era); ta lakobo,
te raau ohipa ïa (tapa'o rapae hiohia e te taata no te faaroo roto
hi'ohia e te Atua ana‘e); te parau tu mu no na Spisetole a Petero, o
te tiai ïa (hoturaa ïa no te faaroo e no te ohipa); e ta loane: o te
aroha ïa; (aore e aroha ra, aore atoa ïa e faaroo, ete ohipa, e te tiai.
I Korinetia: 13.
Te
13'.
ohipa fa.;hiahia rahi na te hoe Bibilia
lîiau
( A hi‘o i na Vea i mairi a‘enei )
'
✓
Tei te feruri
noa
raa
oia i
taua mau
parau
mo‘e rahi,
tohia maira i te
opani! E o vai teie i faa ô hia mai i
tavini vahiné
te
o
ivi vahiné? maori
râ
o
te
hoê
e inalia, te
roto
vahiné
pato-
i te tare
mana,
e te
tei pu-
rouhia te rriata, e o tei tia noa mai i nia, mai te huru
hepohepo to’na mana'o.
Hou râ te ivi vahiné i parau ai ia’na, o teie vahiné tae
—
api mai, tei parau mai:
Aita pahaoe e ite maitai nei ia‘u, no te puro'ti o tei tapoi i to‘u mata?
I teie nei râ, a nânâ maitai, a hi‘o mai, e e ite maitai ïa oe ia‘u!
I reira to’na iritiraa i to’na puro'u e to te ivi-vahine ite maitairaa i te
paretenia o tei parau mai ia’na i te mau parau faainoraa i roto i te tare
monati, i pihai iho i te afata tino pohe, tei ore i tapoihia ra.
Ua otohe rii te ivi-yahine mai te
paretenia nei, i to’na tare; faahau
—
—
—
maere
aéra
E nehenehe anei ia‘u ia parahi
rahi i te tumu
o
te tere
o
te
râ te paretenia i to’na peapea.
rii, e ia faaiteite ia oe i te tahi parau?
A
parahi ïa, e a parau mai !
E
piti ta‘u parau e faaite poto noa ia oe, no te mea te rû rahi nei au:
Teie te parau
haavare ino
roa
matamua: Aue! aue!
vau
na‘u
ra, e ua faahau
hau
roa
fo‘u aau?
ia
a
tatara
mai
oe
i
ta‘u hara!
ua
Ta ani au i te Atua e ia faaore oia i taua hara
oe.
oia i to‘u aau; o oe râ, e tatara atoa i ta‘u hara, ia
Teie taua haavare na‘u ra;
o vau
i parau ia oe e: i
pohe na te perepitero ma te faaino ia oe. Teie te parau mau: ua pohe
roa
oia
ma
te haamaitai ia
to’na aau,
aita e faito. I te mahana na
poroi mai oia ia‘u e faaite ia oe e: ua ite
atoa oia i te hau, e to te Atua faaore raa i la’na mau
hara, na roto i taua
Buka mo‘a ra; e e haamaitai noa oia ia oe i nia i te rai, e a mûri
noa’tu,
[ o oe i aratai ia’na i to’na Eaaora,' No reira, e tia anei ia oe, ia tatara i
mua
a‘e i to’na
polieraa,
oe
e
ua
f ta‘u hara?
t
—
E teie paretenia e! ua fia roa i to‘u aau i te faaore i ta oe hara ia‘u
I nei! Teie râ, eaha oe i parau mai ai ia‘u i tena mau parau faaino, i mua ra?
f
—•
No te meahoi, teriri noa ra vau iaoe i reira. No to‘u aroha i te perebitero»
te- riri ra
vau ia oe,
o oc i tono i te varua o to‘u perebitero i hade, i te aifahi
VEA
6
mure
ore,
mai fa‘u e tiaturi
POROTETÂNI
ra.
1 teie nei râ, a faaroo mai na i te piti o
ta’na i taio: no reira, i
faaoromai: ua taio haere
au i te hoê mau apî no taua puta ra. E ;a‘u e taio noa ra
te rahi noa ra
to‘u hiaai i taua mau parau ra, e te oaoa. E teie te hopea; la‘u atoa nei,
ua noaa mai ia'u te hau
no ô mai i to‘u Faaora.
1 teie mau hepetoma
i mairi a‘enei, o ta‘u teie ohipa rahi, maori râ : te taio i teie puta, e te
imi i te mau parau i papaihia i roto. E teie nei, tera mai taua Bibiiia ra,
ta‘u parau: Ua iiinaaro ràhi atoà vau i te taio i
mûri a‘e i to'na lanuraahia, aita ta‘u e ravea i te
te
faahoi
atu
nei au i roto i to rima.
paretenia iritiraa i taua bibiiia ra, mai raro a‘e i
te pûpûraa 1 te ivi vahiné mai te paraît faahou ia’na:
E teie nei, ua horo vau i rapae i te tare monati o te mau paretenia,
I reira to teie vahiné
te purou,
—
e
pô e tapapa vau i te fenua fatata i to totou, ia ore au ia a‘ua‘u
iJa hinaaro râ vau na mua a‘e e faahoi ia oe i teie
Bibiiia, e e parau hua ia oe e: O vau atoa te haamaitai ia oe e tae noa’tu
i to‘u aho hopea, no te mea, aua‘a teie brjka, ua vai noa ïa vau i roto i
ta‘u mau hara. e aita e hauraa. E teie nei. ei te Atua taua! 1 te raî taua
e
i teie
hia e ia haapeapeahia.
e
farerei faahou ai.
I reira to
raua
hbî raa te tahi te tahi,
ma
te ta‘i rahi, e to raua taaêraa.
i rapae, e moê roa’tura.
I to te ivi valiine hoi raa i roto i to’na piha, ma te parahi faahou i
nia 1 to’na paraliiraa, ua ta pi ri oia i to’na tau rima, e te rari noa ra to’na
mata i te pape mata. E te feruri noa ra oia i to’na mana’o: eaha teie?
Haere atura te paretenia
E ere anei i te tahi moemoeâ? E ere hoi ! no te mea te vai noa ra te
Bibiiia iti
ua marau rii — i mua ia’na. E ere mau a i te hoê moemoeâ,
—
ohipa mau râ, e ua tupu mau. E toru tau varua tei arataihia, mai te pô
mai, i te maramarama ora, na roto i te ravea o teie buka iti! E e piti
hoi ( no roto i te toru ) tei tae i te ora, mai te tauturu ore hia e te hoê
reo taata, ei tatara raa i te parau i taio hia.
Eaha râ te oaoa rahi no te fatu mau o teie Bibiiia iti i te mahana i
faahoi hia'i teie tao’a i roto i to’na rima, e i faatia'i te ivi-vahitie ia’na
i te mau ohipa faahiahia rahi ta taua buka iti ra i rave. Are‘a râ te
haamana'o noa ra raua i ta te Atua iho i parau mai : Eila la’u parau e
e
faufna ore noa mai ia’u nei; e tupu râ tei opua hia e au ra;
hoi le mea i faaue atu ai au ra. ( Isaia 55. 11 )
E te hoa taio vea e, eaha te ohipa ta te Bibiiia i rave i roto ia oe ?
hoi
e noaa
( Hopea )
Tatararaa parau.
T@ mau n\assSi a ^ofomana. H^assii i : 1-16.
(A hi‘o i te Ve‘a no
Tetepa)
haapa’o ïa i te mea tia. O tei roaa
la’na. te paari iti, e titau atu à oia i le paari ia rahi. E au fa
parau i ta te Fatu ra, a na ô ai oia e: E faufaa ta’na ra, e horoa
5.
—
Te taata aau ite, e
VÈA
POROTETANI
?
hia’iu â ta’na e ia rahi O terhaamnta ta’na aiiraa'tu i l Mesia.
iiinaaî’o oia e ia ratii ma'tn t.aiiu auraa’lu ia'na. Area rà ’e ne'-
e
oia i iLe i to’na maua: e ua vai niaainaa iioa’tura oia.
mea e riro ai Le hoê taala ci taata'paari, maori
râ e, ia haapii oia e ia haapa'o i tei parauhia e tei papaihia e
te feia i hau i te maramaraina. Te maii parai, hohonu no le ile,
e riro fa ei mea taa ore e te faufaa ore i te maria'o no te taata
aan faatau e te rnaamaa:
.Vrea râ, i te aan o te lanta iei feruri
maite i tana inau parau ra. e mau mea popon rahi ïa e te maamaa
6.
ra, aita
Tera te
—
raniaraina
noa.
7. — Te haapiihia nei te mana'o tuimi no te mau Maseli,
maori râ e: o te mata'u ia lehova. Te nin aiiene ore no le paari
maii ra, o te faarooïa, e te ite e: e rao‘a to’na; e ua riaria oia
i tel)ara;.e ia tupu
teiuata'u i te Atna
hoi te mata'u i te faanri iii’na ra. ia taa ê
ia talon ra, aita e faufaa no le ile. No te
râ ia lehova e vai haehaa noa to taiou mana'o; e tupu
mata'u
mai
to tatou hinaaro puai i te haapii, e 1,0 tatou oaoa bol ia farii
i te ite, e nehenehe ai ia tatou ia haamaiiruiiru atu ia’na ra.
Area te taata rnaamaa o tei ore i ite i te mata'u ia iehova, e.
tamau â oia i to’na mana'o pre e to’na iaatau e to’na ha.ipa‘o
i te ite e te paari. le hufu o te taata
parauhia nei, o te huru â ïa i faaiiehia ria roto i te
puta Maseli taatoa. Ua ite oia i ta’na i hinaaro ite ite; ua mauruuru oia ia'ua iho.
Aita oia i ite e. ua eie oia i te lahi mau
mailai; aita’toa oia i haamaua'o e, e laata liar- oia. Peneia'e
e taala maua le taat i haapa'o,
ua iie râoia i tuhi'i m..iia e e,
tilau puai oia i te ite E iiiiua hoi lo m l,.aia m amaa ; aifa râ
oia i ile i te reira. Te maaiiiaa ja, o te ite ore ïa o tei apilihia
ore,
te haapae ê atu
ma
rnaamaa
i
mai i te teoteo;
(Te vai aiuraj.
Te
mau
parau
ri! api.
1. Ua haamata iho â te tainai i rotopu ia Italia e ia Eliopia. Ua tonio te
Italia i roto i taua feniia ra, i te 3 no A topa, e mai reira niai, e l ave l ahi
nuu
te
tei arohia e na nuu e piti. Ua riro te mau vu.lii papu, e
oia'toa te hoê mau oire maitatai mai ia A doua, e o Adigrat,
mau aroraa iiana
te ateatea ia Italia,
0 Axoum hoi, te oire mo’a no Etiopia. Eteie nei, tei te vahi moua’tura te
tamai. Ohipa iti rahi ta Italia i te haere i mua no te purumii-ore i taua mau
vahi ra, e no te veavea iti rahi i taua mau area fenua huru mâro. 'l'ei ia
raton râ te mau ravea paari no te tau hopea roa nei: te mau pahi reva, te mau
e
pupuhi fenua tei haamaubia i niai te mau truek rarahi, te mau tank (Charsd’assaut ) te mau niuniu parauparaü etc. Ua huiu ere te nuu Etiopia i te
reira mau ravea; teie râ, ua mâtau i-atou i te ai'O i te mau vahi mouâ, no reira
e taupupu rii to Italia haere raa i mua. Te titau nei râ oia i te oire mou'a
a te arii, o Addis-Ababa; o te oire faatereraa hau.
Ua tae aiia'e i reira, ua
ore ïa
te
l.ama'i.
Basileia i Tiniva e
oia i haamata i te tamai, mai te tiai-ore
i te hopea no te mau ravea faahauraa tei imihia e te Apooraa, no reira, ua
Teie râ, te vai peapea nei te apooraa rahi no te mau
0
Italia. Ua faahapa ratou ia Italia,
8
VEA
POROTETAN]
faaoti tana apooraa ra: eialia roa te mau bnsileia
( tei riro ei melo uo te apoo)'ia tauturu ia Italia, i te pae o te nioni, o te maa, o te sitona, o te
arahu, o te himi-mori arahu, o te veo, o te auri ( no te hainaniraa i te mauhaa
raa
tama‘i ). E mea etaeta rahi o P_arataue i taua vahi
ra, no reira oia i opéré
ai i ta’na mau manua raralii i te mau valii atoa no te miti
Eahi, ei faaite ia
Italia e i te mau liau mana'o
paruparu i to’na mana'o papu. Ua riri roa
Italia ia Paratane. e ua faaiueine no te aro ia
Paratane, ia haavîvî hia oia
Te tamata nei râ Farani i te arai i
ropu
o
ia raua, e faahau.
2. Fa huru ore roa te mai rahi
hopea i te mau valii atoa. üa polie râ hoi
Paari a Paari, tavann-dia'tono i Tiarei, e ua liunahia oia i Tiarei i te
Sapati,
6 no Acopa. Tei reira te 'S'avana Rahi. Na te Peretiteni no te. A. R. i
faatere
i te pureraa hunaraa. Aita te mai nei i teiaha roa i Raiatea
mâ ; i Pluahine
râ. Ua teiaha atoa i Rimatara.
3. E auhune varua tei faaroo hia, i Raivavae e i
Pora-Pora, maori râ e
auhune fauipoiporaa. I Raivavae, e tere rahi hanahana no te mau tuahinc
pererina no Anatonu-Vaiuru. üa noaa mai ia raton hoê ahuru taata, e ua otii
te faaipoipohia e te faaôhia i te
Ekalesia, e te itoito i nia i te mau ohipa o te
faaroo. Tei Anau (B. B. ) te piti: hoê ahuru
faaipoiporaa, e taua ahuru atoa
ra, tei roto ïa i te pupu imi maua‘o. E ua roauruuru roa te feia mana
( te mutoi
farani) i taua tiama raa rahi tei tupu i Anau i teie tau. E parau hioraa rahi
teie
te mau Ekalesia. Mai te
nei i teie tau; o te
na
mea ra e aita te ture no te
faaipoiporaa e
ohipa taoto noa, mai tei te tau etene, te ohipa tumu.
E mea hape rahi râ j te pae o te faaroo e i te
pae tivila, e te haamâ mau.
E mea maitai te mau orometua e te mau diatono ia amo i taua
ohipa ra, ma
te itoito api.i teie tau, e auhune ai te mau
Ekalesia, e e tiama’i te fenua.
4. I te 9 no Atopa, i te aliiahi, ua
pûpû te feia’toa tei haapiihia e Misi
Ahnne, to tatou hoa oromelua iiaapii taiete, i te hoê orô‘a iti nehenehe roa, ei
mana
faahanahanaraa ia’na, i to’na tafe.tiaraahia e te Hau Farani. Na Tavae Anahoa i auvaha i te mau taata tei haapiihia e M. Ahnne, na roto i na matahiti
e 42, oia hoi, mai te matahiti 1892, e ua
pahono M. Ahnne, mai te faatiatia
i te hoê mau parau nehenehe rahi, ei
haamauruiu'uraa, e ei faaitoitoraa e ei
faaararaa. Tiia’tu ai valu e oaoa’i oia i ta’na mau tamarii. maori râ ia anmi mai¬
tai ratou e tauturu i ta tatou mau haapiiraa Taiete, e rave
faaapi.
sapati oro'a, 3 no Atopa, ua haapaohia i Paofai (Papeete) te hoê
pureraa rahi hanahana: Pureraa heva.raa i to le paroita i puheroa i te raa‘i
hopea;
pureraa ahoalio e te tatarahapa; pureraa faaitoitoraa, e hi‘o i mua, e rave i te
obipa api. — E taata iti rahi tei haapa'O i taua pureraa ra.
5. I te
lïloili fayîyria i
Vea
Fauiaua: Te hoê hoatahito: 1 tara.— Boia-Bora: Ha ia, orometua; 1 tara.
la amuihia; 2 tara.
MAÜRUURU.
Te titauhia nei te hoê pae o te mau hoa no te vea tei ore â i
hapono mai
no to matahiti 1934-35, e ia
haapa‘0 ratou i te reira i teie
i ta ratou utu‘a iti
nei; eiaha e tia‘i i t.' hopea matahiti; ia ore tatou ia tomo — ma te tarahu
i taua matahiti
—
fatata mai nei. E tano teie parau i te tahi
pae, i Rurutu, i
te Tuamotu, i Rarotoa, e i te hoê mau
paroita i Tahiti, i Pluahine e i Raiatea-Tahaa. Faaitoito.
e
Imprimerie eue. f.juventin. — rue du c‘ destremau - papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1935