EPM_Vea Porotetani_193511.pdf
- Texte
-
te 35
0 te
Matahiti
NOVEMA 1935
Hihi il.
K
AITA’TU
E NIU E TIA I TE
TAATA'TOA
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAÜ
RA O
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
Te taoto
no
lESU.
HOB:
—
I Koi'inetia 3, 11.
HOÊ
TARA
Directeur-Gérant.
te hoê ruhia vahiné.
(Ha Miti Pâpu Metua
—
ChaiTes BarfF, orometua tahito
i Huahine
—
i
faatia).
Mati 1841, haere atura vau i te vila (oire) iti ra o
Fauna, i
Huahine nei, e hi‘o haere i te feia pohe ma‘i. Tapae atua'tura vau
i te fare o te hoê vahiné tahito roa ra, o Varo te
i‘oa, o tei
...
parau
mai
ia‘u,
ma
te aau itoito, i to’na taoto i te tahi pô
ra.
Ua mana'o
ui atura vau
oia i taua taoto no’na ra e, te paraparau ra mauâ, e ua
ia'na e : Ua ineine anei oe ahiri e tii vave hia mai oe e te Atua ? Ua
parau maira oia e : o te hinaaro ïa i ta ‘u aau e o ta‘u ïa pure i te rui
e te ao, ia ineine. Ua ui faahou atura vau ia’na e : o vai ta oe e
tiaturi
nei ia ora oe ? Ua na o maira oia : o lesu te ora mau ta 6e i faaite
mai ia‘u', i mutaa iho, e piti a‘enei ahuru matahiti i niairi, a imi ai
au ia tuuhia i te oro'a o te papetizoraa. Ua parau atura vau
ia’na;
oia ïa, e Varo, o lesu ana'e a lo tatou tiaturiraa ora e ora’i, aita
i ite ia’na i te rima atau o te Atua ? E nenei tia’tu oe i mua, ma te
faaroo e te hinaaro’tu ia’na ra, ia tae atoa oe i to lesu rima atau
oe
ra.
Ara a‘era oia, e ua oto ihora, oia i ara
Ua
na o
vave.
maira oia ia‘u
ia tae atu ta‘u
varua
e; te mana’o nei au e: e pohe vave
au, e
i te rai ra, mea maitai ia‘u te pohe vave.
Rui toru i mairi ra, pohe atura taua vahiné maitai nei, ma
i te tiaturiraa i te maitai o te Atua». (Roma V. 2. ).
«
te
oaoa
Eaha te parau i
haapiihia mai ia tatou nei i teie taoto? Teie; «o
e te tura, e te pohe ore, i te tamau
maiteraa i
ora mure ore ïa to’na», Roma IL 7.
te irai i te hinuhinu
te parau
maitai,
e
Na miti
Pàpu (Ch, Barff),
VKA
Te
poheraa
E aü rahi
mau
o
PüROTKTANl
Maiiu, orometua i Rimatara
to te niau Ekalesia no te mau
fenua i nia, oia
Ua pohe aenei o Tumalanni raiia oVavitu,
orometua i RuruLu; e teie nei, teie te toru o Le orometua a‘o i
hoi
O
Rnrutu mâ
pohe faahou; maori rà o Maitii, orometii i i Amaru, Rimatara.
Ua faaroo a'ena hoi'nm\tou e: e ma'i rahi roa to teie oroiueluu,
i to Manureva faarueraa ia Rimatara, i Atete. I teie nei râ, to
tatou iteraa e: Ua pohe roa’tura, i te 29 no Atete, mai te ineine.
Na Turai raua o Haipo orometua i Rimatara i faatere i te oro'a
hunaraa no to raua taeae, e ua oto to te paroita ia’na, ma te
aroha rahi i to ratou metua o tei tavini-faaamu ia'na na roto i
na matahiti hoê ahuru e tiahapa. Te faaite nei le Vea
i to'na
aroha tumu ia Maitu vahiné e i te paroita taatoa e vai i Amaru
e
i Rimatara hoi.
Irava-Aoraa
la hiaai maite outoa, niai te
tamarii fanau apîite û anoi
îapaari outoii i te reira. — 1 Pet. 2, 2.
papaihia'i teie nei episelole i te mau
Ekalesia a lesu Mesia i purara ê ra, o te paruru ïa ia ratou i te mau
tiaturiraa haavare i te pae o te faaroo e o te haapa‘oraa‘. Te mea
ïa i haapii alu ai te Aposetolo ia ratou, na roto i te hoê mau
parau au maitai i te mea tia ia ratou ia haapao, e te mau mea
te haapae ê atu.
E mea au roa'toa taua parau ra i to tatou mau anoîau.
TUMU I.
Te feia i parau hia’tu nei e te Aposetolo ?
ore
hia
ra
i te parau,
Te hoè tumu rahi i
—
i.
A hio na tatou i to ratou
huru:
api. E parau faaau maitai
paaioa ralou: loane
i faaapihia ra, e ere ïa tatou i
Ua mairi hia ratou i te tamarii fanau
rahi teie
no
te feia faaroo. Ua fanau faahou
III. 3. Mareko
:
10-14. Aita tatou
to te Atua pupu
Aita
e
taata mau.
taata Keresitiano, maori râ e, o
tei tôhla te ora o te Mesia
i roto ia’na,
S. i hio’na i tê ratou mau
haerea mamo.
haavare, i te mana'o, i te parau, i te ohipa, i te opuaraa:!
mau. Aita e tapitapiraa i te maa e te ahu
tei ia ratou t@ hinaaro i to ratou metua, tei ia ratou te haehaa
Aita
e
oia'toa te fele faaroo
VEÂ
PORÜTËTANJ
•3.
faahiahia teie no te feia faaroo mau.
3. A hio lia i lo ratou faufaa-ore rahi i roto ia ratou iho.
E mea paruparu ê roa te aiu fanau api. Eita e tia i nia; eila e
parahi mai; eita e tmri; eita te rima e raveravé; eita te mata
e maramarama maitai. Te feia faaroo mau ra, aita e maa tauturu
e te Itoito i roto ia raton iho. «la taaê ontou ia'u ra, aore roa
ïa mea e oti ia outou ». Mai te aiu râ e pii, e ta‘i, tei te feia
faaroo te pii atii i to ratou metua i te ao ra.
4. A hio tatou i to ratou tupuraa i mua.
Aita te aiu i haapaohia ia vai aiu noa na. Mai te raan tupn
api e rii'o ei raan rahi, ia maoro, oia'toa te aiu. E riro ïa ei taata.
Te feia faaroo mau ra, i to ratou tupuraa i mua, e huero ratou
no te tura e te hanahana a mûri aê.
TUMU II.
Te mea maitai e au no taua feia ra ?
1. la paari ratou i te ite.
Te tamarii tei ite i te Atua ra, eita e,fâaea i reira; e haapii
roa i te taio, ia haapulu ola i te maramarama no roto i te mau
parau i papaüiia ra. !-i mi reira’toa te feia faaroo mau. E titan à
ratou i te paari i te mau parau na te Atua. Heb. VI-1.
2. la tupu ratou i le itoito.
Ua parap irau ah nei tatou i te paruparu O te aiu iti. E paru¬
paru aloa te taata api no te Atua. Eita e rahi te hopoia te maraa
ia’na : te ohipa e oti ia’na; te eâ e haerehia e ana; la tupu ralou
i te puai i roto i le Mesia; ia riro ratou ei.alto paari no I.-M. ;
tavini rohirohi ore no te Atua,
3. la tupu to ralou auraa’tu i to ralou Metua i te ,ao ra.
la paari te aiu ra, e itea’tura to’na auraa’tu i to’na pue metua.
Tei te feia faaroo te irai i to ratou auraa'tu i to ratou Metua
Nui. la pee ia'na mai te tamarii herehia ra. Eph. 5. 1.
'e
te mani,
0 te
mau nnauna
—
mai ai taua hopea ra.
anoi ore ïa a le Atua.
Ua faaauhia ïa i te û. Eau roa te ù na te aiu; aita’tu. Eila'c
au te pape tatihotahia, te vai haari, te popoi. Oia'toa te parau
a te Atua i tei fanau faahou. la anoi hia te parau a te taata, eita
eau. Eita e au te mau tfaturiraa ati luda, to ratou teoteo; te
paari o teie nei ao, e te mau huru faaroo atoa ra, 'maori rà, te
parau anae a te Atua.
TUMU III. Te vavea e roaa
1.
O te parau
hiaai hia taua parau ra e lia‘i.
i te ù a ta’na metua. la na reira to tatou
maitai e vai i roto i te parau Evanelia. Irava faaotiraa ;
2. la
E hiaai te aiu
i te
42. 1,
F. V.
aau
Sal.
4
VEA
POROTETANI
Haapiiraa Bibilia
(E
mau
faaauraa
no na
Evanelia
e
maha
)
Ua ite tatou e, e mea faauruhia te mau Parau i
papaihia e te
Varua o te Atua, mai tei papaihia i roto i te II
Tim. 3: 16. la au î
te reira parau, a feruri na tatou i te
mau vahi i mûri nei. Ua
papai
Mataio i ta’na Evanelia i te mau
Ati-Iuda, e tefaaau nei oia ia lesu
i te Arii. Te parau nei te Atua i
onei : « Teie to oe arii ». Mat. 21. 5.
Ua papai Mareko i ta’na Evanelia i to
Eoma, e te faaau nei oia ia
lesu i te tavini mau no Tehova, Te
parau nei te Atua i onei : A hi‘o
na i to’u tavini. Isaia: 42.
1. Ua papai Luka i ta’na Evanelia i te
mau Heleni, e te faaau nei oia ia
lesu i te Tamaiti a te taata. Te
parau nei te Atua i ônei : A hi‘o mai na i taua taata nei.
loa. 19. 5.
Te faaite nei loane, i roto i ta’na
Evanelia, i to lesu Atuaraa. Te
parau nei te Atua i o nei : A hi‘o na i to outou Atua.
Isaia ; 40. 9 v. h.
la
au i te huru o to te mau
papai Evanelia faaauraa i te Mesia,
faaau atoa te Ekalesia-matamua i taua na Evanelia e
maha nei
i na meâ ora e maha tei faaitehia i roto i te
orama a Ezechiela
(1.10)
e i roto i te orama a loane
(Apok. IV, 7). Teie taua na mea ora e
ua
maha
na
ra :
te
liona,
e
faauraa i mûri nei
E
te
kafa,
e
te taata,
e
te aeto mahuta. No reira
:
te Arii, i roto i te evanelia a
Mataio, i te liona, te arii no te
animala; o te liona ïa no te opu a luda (Apo. V, 5. ) : e au te
tavini i roto i te Evanelia a
Mareko, \ tepuaatoro-, faaauraa ïa ho te
taviniraa, e te faaoromai (Deut. 25, 4). E au te taata, i roto i te
Ev. a Luka, i te mata taata; faaauraa ïa
note aau aroha. Heb. 2:1418. E au to lesu atuaraa, i roto i te Ev. a
loane, i te aeto mahuta,
au
mau
0 tei maue tia i te mahana
anaana,
to’na hanahana. (Isaia; 40: 31).
A hi‘o atoa
mai te pouri-ore to’na mata i
i teie: Te parau hopea no te Ev. a
Mataio: o te
te Mesia (Mat. 28), te parau
hopea no Mareko:
0 to lesu ïa revaraa i nia i
te ra‘i (Mareko: 16, 9); te parau faaotiraa
no Luka, o te fafauraa ïa o te
Varua Maitai i parauhia mai
(Luka;
24. 49^ ; te parau hopea no loane : o to lesu ïa
haapuairaa i te Varua
maitai i nia i ta’na mau pipi
(loa. 20. 22), e to’na faaiteraa i te
parau no to’na tere piti (loa. 21. 22).
A hi‘o atoa na i teie: E 35
parabole, e e 35 semeio i faaitehia i
roto i na evanelia e maha. E teie te
parau hojtea, maori râ, te mau
parau turau no te mau Episétole. Te parau tumu no te mau
na
tiafaahouraa ïa
no
Episetole
VEA
a
Paulo,
O
te
POROTETANI
5
te faaroo ïa fo tei itehiae te Atua ana'^era); ta lakobo,
ohipa ïa (tapa'o rapae hiohia e te taata no te faaroo roto
hi'ohia e te Atua ana‘e); te parau tu mu no na Spisetole a Petero, o
te tiai ïa (hoturaa ïa no te faaroo e no te ohipa); e ta loane: o te
aroha ïa; (aore e aroha ra, aore atoa ïa e faaroo, ete ohipa, e te tiai.
a
raau
I Korinetia: 13.
Te
13'.
ohipa fa.;hiahia rahi
lîiau
te hoe Bibilia
na
( A hi‘o i na Vea i mairi a‘enei
)
'
✓
Tei te feruri
noa
tohia maira i te
tavini vahiné
o
raa
oia i
opani! E
te
o
taua mau
parau mo‘e rahi, e inalia, te patovai teie i faa ô hia mai i roto i te tare e te
ivi vahiné? maori
râ
o
hoê
te
vahiné
mana,
tei pu-
rouhia te rriata, e o tei tia noa mai i nia, mai te huru
hepohepo
Hou râ te ivi vahiné i parau ai ia’na, o teie vahiné tae
—
Aita pahaoe e ite maitai nei ia‘u, no
to’na mana'o.
api mai, tei parau mai:
te puro'ti o tei tapoi i to‘u mata?
I teie nei râ, a nânâ maitai, a hi‘o mai, e e ite maitai ïa oe ia‘u!
I reira to’na iritiraa i to’na puro'u e to te ivi-vahine ite maitairaa i te
paretenia o tei parau mai ia’na i te mau parau faainoraa i roto i te tare
monati, i pihai iho i te afata tino pohe, tei ore i tapoihia ra.
Ua otohe rii te ivi-yahine mai te maere rahi i te tumu o te tere o te
paretenia nei, i to’na tare; faahau
—
—
—
A
parahi ïa,
E
piti ta‘u
Teie te parau
haavare ino
na‘u
roa
pohe
roa
roa
ra, e ua
hau
aéra
E nehenehe anei ia‘u ia parahi
Ta ani
oe.
faahau oia i to‘u
au
aau;
a
oe, no
te
tatara
mai
i te Atua
râ,
o oe
e
ma te
te haamaitai ia
faaino ia
mea
i te tahi parau?
oe
te rû rahi nei
i
ta‘u hara!
au:
ua
ia faaore oia i taua hara
e tatara atoa
Teie taua haavare na‘u ra;
perepitero
ma
ia
oe
mai !
matamua: Aue! aue!
vau
ia faaiteite ia
e
faaite poto noa ia
parau e
fo‘u aau?
na te
oia
e a parau
râ te paretenia i to’na peapea.
rii,
o vau
i ta‘u hara, ia
i parau ia oe e: i
Teie te parau mau: ua pohe
oe.
to’na aau,
e faito. I te mahana na
poroi mai oia ia‘u e faaite ia oe e: ua ite
atoa oia i te hau, e to te Atua faaore raa i la’na mau
hara, na roto i taua
Buka mo‘a ra; e e haamaitai noa oia ia oe i nia i te rai, e a mûri
noa’tu,
[ o oe i aratai ia’na i to’na Eaaora,' No reira, e tia anei ia oe, ia tatara i
mua
a‘e i to’na
polieraa,
oe
e
aita
ua
f ta‘u hara?
t
—
E teie paretenia e! ua fia roa i to‘u aau i te faaore i ta oe hara ia‘u
I nei! Teie râ, eaha oe i parau mai ai ia‘u i tena mau parau faaino, i mua ra?
f
—•
No te meahoi, teriri
te- riri ra
vau
noa ra vau
iaoe i reira. No to‘u aroha i te perebitero»
ia oe, o oc i tono i te varua
o
to‘u
perebitero i hade, i te aifahi
mure
ore,
mai fa‘u
e
tiaturi
i te hoê
to‘u hiaai
ua
mau
i taua
mai ia'u te hau
noaa
i mairi a‘enei, o ta‘u teie
imi i te
mau
faahoi
te
atu
ra.
1 teie nei râ, a faaroo mai na i te
piti o
ta’na i taio: no reira, i
faaoromai: ua taio haere
apî no taua puta ra. E ;a‘u e taio noa ra te rahi noa ra
mau parau ra, e te oaoa. E teie te hopea; la‘u atoa nei,
ta‘u parau: Ua iiinaaro ràhi
mûri a‘e i to'na lanuraahia,
au
POROTETÂNI
VEA
6
atoà vau i te taio i
aita ta‘u e ravea i te
no
1 teie mau hepetoma
ô mai i to‘u Faaora.
ohipa rahi, maori râ : te taio i teie puta, e
parau i papaihia i roto.
nei au i roto i to rima.
te
E teie nei, tera mai taua Bibiiia ra,
paretenia iritiraa i taua bibiiia ra, mai raro a‘e i
te pûpûraa 1 te ivi vahiné mai te paraît faahou ia’na:
E teie nei, ua horo vau i rapae i te tare monati o te mau paretenia,
I reira to teie vahiné
te purou,
—
e
pô e tapapa vau i te fenua fatata i to totou, ia ore au ia a‘ua‘u
haapeapeahia. iJa hinaaro râ vau na mua a‘e e faahoi ia oe i teie
Bibiiia, e e parau hua ia oe e: O vau atoa te haamaitai ia oe e tae noa’tu
i to‘u aho hopea, no te mea, aua‘a teie brjka, ua vai noa ïa vau i roto i
ta‘u mau hara. e aita e hauraa. E teie nei. ei te Atua taua! 1 te raî taua
e
i teie
hia
e
e
ia
farerei faahou ai.
I reira to
hbî
raua
raa
te tahi te tahi,
ma
te ta‘i rahi, e to raua
taaêraa.
paretenia i rapae, e moê roa’tura.
I to te ivi valiine hoi raa i roto i to’na piha, ma te parahi faahou i
nia 1 to’na paraliiraa, ua ta pi ri oia i to’na tau rima, e te rari noa ra to’na
mata i te pape mata. E te feruri noa ra oia i to’na mana’o: eaha teie?
E ere anei i te tahi moemoeâ? E ere hoi ! no te mea te vai noa ra te
Bibiiia iti
ua marau rii
i mua ia’na. E ere mau a i te hoê moemoeâ,
e ohipa mau râ, e ua tupu mau. E toru tau varua tei arataihia, mai te pô
mai, i te maramarama ora, na roto i te ravea o teie buka iti! E e piti
hoi ( no roto i te toru ) tei tae i te ora, mai te tauturu ore hia e te hoê
reo taata, ei tatara raa i te parau i taio hia.
Eaha râ te oaoa rahi no te fatu mau o teie Bibiiia iti i te mahana i
faahoi hia'i teie tao’a i roto i to’na rima, e i faatia'i te ivi-vahitie ia’na
i te mau ohipa faahiahia rahi ta taua buka iti ra i rave. Are‘a râ te
haamana'o noa ra raua i ta te Atua iho i parau mai : Eila la’u parau e
Haere atura te
—
—
hoi
faufna
e noaa
ore noa
hoi le
E te hoa taio
mea
vea
mai ia’u nei; e tupu râ tei opua hia e au ra;
faaue atu ai au ra. ( Isaia 55. 11 )
e, eaha te ohipa ta te Bibiiia i rave i roto ia oe ?
i
( Hopea )
T@ mau
Tatararaa parau.
n\assSi a ^ofomana. H^assii i : 1-16.
(A hi‘o i te Ve‘a no
Tetepa)
haapa’o ïa i te mea tia. O tei roaa
la’na. te paari iti, e titau atu à oia i le paari ia rahi. E au fa
parau i ta te Fatu ra, a na ô ai oia e: E faufaa ta’na ra, e horoa
5.
—
Te taata aau ite, e
VÈA
?
POROTETANI
hia’iu â ta’na e ia rahi O terhaamnta ta’na aiiraa'tu
iiinaaî’o oia e ia ratii ma'tn t.aiiu auraa’lu ia'na. Area
e
i l Mesia.
rà ’e ne'-
aita oia i iLe i to’na maua: e ua vai niaainaa iioa’tura oia.
mea e riro ai Le hoê taala ci taata'paari, maori
râ e, ia haapii oia e ia haapa'o i tei parauhia e tei papaihia e
te feia i hau i te maramaraina. Te maii parai, hohonu no le ile,
e riro fa ei mea taa ore e te faufaa ore i te maria'o no te taata
aan faatau e te rnaamaa:
.Vrea râ, i te aan o te lanta iei feruri
maite i tana inau parau ra. e mau mea popon rahi ïa e te maamaa
6.
ra,
—
Tera te
raniaraina
noa.
7. — Te haapiihia nei te mana'o tuimi no te mau Maseli,
maori râ e: o te mata'u ia lehova. Te nin aiiene ore no le paari
maii ra, o te faarooïa, e te ite e: e rao‘a to’na; e ua riaria oia
i tel)ara;.e ia tupu
teiuata'u i te Atna
mata'u
râ ia lehova e vai haehaa noa to taiou mana'o; e tupu
hinaaro puai i te haapii, e 1,0 tatou oaoa bol ia farii mai
to tatou
i te ite,
Area te
tamau â
ore,
ma
rnaamaa
hoi te mata'u i te faanri iii’na ra. ia taa ê
ia talon ra, aita e faufaa no le ile. No te
e
nehenehe ai ia tatou ia haamaiiruiiru atu ia’na ra.
rnaamaa o tei ore i ite i te mata'u ia iehova, e.
taata
oia i to’na mana'o pre e to’na iaatau e to’na ha.ipa‘o
te haapae ê atu i te ite e te paari. le hufu o te taata
i parauhia nei, o te huru â ïa i faaiiehia ria roto i te
puta Maseli taatoa. Ua ite
uruuru
oia i ta’na i hinaaro ite ite; ua ma-
Aita oia i ite e. ua eie oia i te lahi mau
oia ia'ua iho.
haamaua'o e, e laata liar- oia. Peneia'e
haapa'o, ua iie râoia i tuhi'i m..iia e e,
puai oia i te ite E iiiiua hoi lo m l,.aia m amaa ; aifa râ
mailai; aita’toa oia i
e
taala maua le taat
i
tilau
oia i ile i te reira. Te maaiiiaa ja,
mai i te teoteo;
o te
ite
ore
ïa
o
tei apilihia
(Te vai aiuraj.
Te
mau
parau
ri! api.
ia Eliopia. Ua tonio te
mai reira niai, e l ave l ahi
te mau aroraa iiana tei arohia e na nuu e piti. Ua riro te mau vu.lii papu, e
te ateatea ia Italia, oia'toa te hoê mau oire maitatai mai ia A doua, e o Adigrat,
e 0 Axoum hoi, te oire mo’a no Etiopia. Eteie nei, tei te vahi moua’tura te
tamai. Ohipa iti rahi ta Italia i te haere i mua no te purumii-ore i taua mau
vahi ra, e no te veavea iti rahi i taua mau area fenua huru mâro. 'l'ei ia
raton râ te mau ravea paari no te tau hopea roa nei: te mau pahi reva, te mau
pupuhi fenua tei haamaubia i niai te mau truek rarahi, te mau tank (Charsd’assaut ) te mau niuniu parauparaü etc. Ua huiu ere te nuu Etiopia i te
reira mau ravea; teie râ, ua mâtau i-atou i te ai'O i te mau vahi mouâ, no reira
1. Ua haamata iho â te tainai i rotopu
Italia i roto i taua feniia ra, i te 3 no
nuu
ia Italia
A topa,
e
e
taupupu rii to Italia haere raa i mua. Te titau nei râ oia i te oire mou'a
te arii, o Addis-Ababa; o te oire faatereraa hau. Ua tae aiia'e i reira, ua
ore ïa te l.ama'i.
Teie râ, te vai peapea nei te apooraa rahi no te mau Basileia i Tiniva e
0 Italia. Ua faahapa ratou ia Italia, oia i haamata i te tamai, mai te tiai-ore
i te hopea no te mau ravea faahauraa tei imihia e te Apooraa, no reira, ua
e
a
8
VEA
POROTETAN]
faaoti tana apooraa ra: eialia roa te mau bnsileia
( tei riro ei melo uo te apoo)'ia tauturu ia Italia, i te pae o te nioni, o te maa, o te sitona, o te
arahu, o te himi-mori arahu, o te veo, o te auri ( no te hainaniraa i te mauhaa
tama‘i ). E mea etaeta rahi o P_arataue i taua vahi
ra, no reira oia i opéré
ai i ta’na mau manua raralii i te mau valii atoa no te miti
Eahi, ei faaite ia
Italia e i te mau liau mana'o
paruparu i to’na mana'o papu. Ua riri roa
Italia ia Paratane. e ua faaiueine no te aro ia
Paratane, ia haavîvî hia oia
raa
Te tamata nei râ Farani i te arai i
ropu ia raua, e faahau.
2. Fa huru ore roa te mai rahi
hopea i te mau valii atoa. üa polie râ hoi
o Paari a
Paari, tavann-dia'tono i Tiarei, e ua liunahia oia i Tiarei i te Sapati,
6 no Acopa. Tei reira te 'S'avana Rahi. Na te Peretiteni no te. A. R. i
faatere
i te pureraa hunaraa. Aita te mai nei i teiaha roa i Raiatea
mâ ; i Pluahine
râ. Ua teiaha atoa i Rimatara.
3. E auhune varua tei faaroo hia, i Raivavae e i
Pora-Pora, maori râ e
auhune fauipoiporaa. I Raivavae, e tere rahi hanahana no te mau tuahinc
pererina
Anatonu-Vaiuru. üa noaa mai ia raton hoê ahuru taata, e ua otii
e te faaôhia i te Ekalesia, e te itoito i nia i te mau ohipa o te
faaroo. Tei Anau (B. B. ) te piti: hoê ahuru
faaipoiporaa, e taua ahuru atoa
ra, tei roto ïa i te pupu imi maua‘o. E ua roauruuru roa te feia mana
( te mutoi
farani) i taua tiama raa rahi tei tupu i Anau i teie tau. E parau hioraa rahi
te
no
faaipoipohia
teie
te mau Ekalesia. Mai te
nei i teie tau; o te
na
mea ra e aita te ture no te
faaipoiporaa e
ohipa taoto noa, mai tei te tau etene, te ohipa tumu.
E mea hape rahi râ j te pae o te faaroo e i te
pae tivila, e te haamâ mau.
E mea maitai te mau orometua e te mau diatono ia amo i taua
ohipa ra, ma
te itoito api.i teie tau, e auhune ai te mau
Ekalesia, e e tiama’i te fenua.
4. I te 9 no Atopa, i te aliiahi, ua
pûpû te feia’toa tei haapiihia e Misi
Ahnne, to tatou hoa oromelua iiaapii taiete, i te hoê orô‘a iti nehenehe roa, ei
mana
faahanahanaraa ia’na, i to’na tafe.tiaraahia e te Hau Farani. Na Tavae Anahoa i auvaha i te mau taata tei haapiihia e M. Ahnne, na roto i na matahiti
e 42, oia hoi, mai te matahiti 1892, e ua
pahono M. Ahnne, mai te faatiatia
i te hoê mau parau nehenehe rahi, ei
haamauruiu'uraa, e ei faaitoitoraa e ei
faaararaa. Tiia’tu ai valu e oaoa’i oia i ta’na mau tamarii. maori râ ia anmi mai¬
tai ratou e tauturu i ta tatou mau haapiiraa Taiete, e rave
faaapi.
sapati oro'a, 3 no Atopa, ua haapaohia i Paofai (Papeete) te hoê
pureraa rahi hanahana: Pureraa heva.raa i to le paroita i puheroa i te raa‘i
hopea;
pureraa ahoalio e te tatarahapa; pureraa faaitoitoraa, e hi‘o i mua, e rave i te
obipa api. — E taata iti rahi tei haapa'O i taua pureraa ra.
5. I te
lïloili fayîyria i
Vea
Fauiaua: Te hoê hoatahito: 1 tara.— Boia-Bora: Ha ia, orometua; 1 tara.
la amuihia; 2 tara.
MAÜRUURU.
Te titauhia nei te hoê pae o te mau hoa no te vea tei ore â i
hapono mai
no to matahiti 1934-35, e ia
haapa‘0 ratou i te reira i teie
nei; eiaha e tia‘i i t.' hopea matahiti; ia ore tatou ia tomo — ma te tarahu —
i taua matahiti e fatata mai nei. E tano teie
parau i te tahi pae, i Rurutu, i
te Tuamotu, i Rarotoa, e i te hoê mau
paroita i Tahiti, i Pluahine e i Raiatea-Tahaa. Faaitoito.
i ta ratou utu‘a iti
Imprimerie
eue.
f.juventin.
—
rue du c‘ destremau
-
papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1935