EPM_Vea Porotetani_193510.pdf
- extracted text
-
Te 35 0 te Matahiti
ATOPA 1935
—
Mihî iÔ,
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TBI HAAMAB
HiA RA, oiA
HOi TE Mesia RA O lESU. — I Korinetia 8,11.
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
HOÊ: HOB TABA
Directeur- Gérant.
Te iTia'i rahi
no
teie tau
Ua parare roa i te mau vahi atoa, iteie nei, te ma‘i rahi hopea tei
tupu ta'ue noai Papeete, i te pae mataraua no Tetepa. Te paraunei
tatou : te ma‘i hopea, no te mea, a pae ava'e teie nei to te hoê «au
ma‘i âtaâta rahi ôraa maii Tahiti nei, na te mau fenua papaa mai.
E ua rahi roa to tatou mau taata paari tei tiihia mai e te pohe no
taua mau ma‘i matamua ra. I teie nei râ, e ma‘i api teie, e te Ûana
rahi, e ua ati Tahiti, Moorea e R^iatea mâ i teie ma‘i peapea rahi.
Te hapehia ra e : te haamata faahou ra te ati rahi riaria no te
ava‘e Titerha 1918, tei ore roa i moe to’na hohoa i te paeau rahi,
no te mea, ua ati te mau utuafare atoa, to te taata tahiti e to te mau
papaa. E iti te 2000 taata e pohepohe ra i Papeete i te mahana hoê;
aita e haapiiraa tamarii faahou, aita e putuputifraa. E mea varavara te taata i te mau pureraa ; ua fifi roa te mau piha toro'a a te
Hau, e te mau fare-toa, no te rahi o te taata tei pohe i te ma‘i ; aita
e
taata i te matete
e i te mau aroa.
Te haamanao noa ra te mana'o
i te mau mahana riaria no te mat. 1918.
la haamaitaihia râ te Atua: rahi noa'i te taata tei pohepohe i
Papeete e i te mau mataeinaa, aita’toa i rahi roa tel pohe ro», i
tera vahi e i tera vahi ; ua roaa haere i te raau.
Ua pohe râ hoi te tahi mau taata raaitatai mau, o tei riro ei pou
ora, i tera paroita e i tera paroita. E te faaite nei o V. P. i to’na
aroha tumu i te mau feiii, e i te mau paroita e vai nei i roto i te oto.
E nahea râ tatou i teie ati rahi parare ? E ere anei e : e papai teie
ta te Atua e faatupu nei, ia faaherehere niaite tatou i te taime, «
ia haapii tatou i te tai‘o i to tatou mau mahana, oi vai a‘e te tau
fariuraa? e ati mau to te taata tei tâpo i to’na mata i teie tapao no
VKA
PGROTETANl
ô mai i te Atua, ei hi'oraa na tatou! E ati rahi to te taata tei faaturituri i to’na taria i teie reo, o tei na ô mai e : I teie nei mahana,
e taime rahi tei mairi, i teie nei
mahana, ia faaroo oe i to‘u reo,
eiaha oe e faaîta i to aau (Heb. IV. 7).
No reira : E te fenua el E te fenva el Eté fenua e ! E faaroo mai i
tè parau a lehova. lereraia XXII. 29.
I te feiâ tei roohia e te ati.
Eihi‘oraa e
ei tamahanahanaraa ia outou, a ferupî
outou i teie mau parau rii tapa’o.
na
1.
Tapao no te faaoromairaa.
E vahiné paiete rahi o Rabia
( e vahiné arabia. ) E mea maoro roa e te mauiui rahi to’na
uia‘i
hopea. Ua haere mai
hoê taata e farerei ia’na,
e ua
ui
ia’na : E Rabia, nahea oe i te faaoromai i teie mai mauiui e te
maoro rahi ta oe e pohe nei? — Pahono a'era Rabia e: «Te feia
tutonu i to ratou mata
ici
ite nei i to’na
i nia i to lehova mata, aore ïa ratou
( oia hoi : to’na rima teiaha 1 )
2. Tapa‘o no te tiaturiraa. I roto i te hoê tare mai. te haere
ra te hoê vahiné ma‘i i te
paruparu raa ; ua fatata i te pohe.
t'
no
te taa
ore
rima.
»
rà i le orometua te huru
o
te manao
aau
o
taua
vahiné ra, no reira te orometua i parau ai ia’na e:
E ta‘u tuahine here, te haamana'o nei anei oe i te Atua?
Oia mau! la maitai to‘u hiro'a, te haamana'o nei au la’oa;
—
—
e
ia ino to'u hiro'a, Oia tei haamana’o mai ia‘u,
Hoê â huru te tahi taata tei fatata i te pohe, e ta te hoê hoa
e: "Te fatata ra anei to oe
hopea?” Teie la’na
faaroo i ani
honoraa :
pa-
Aita vau e
tapitapl nei i te reira, no te mea: ia pohe
noa’tu vau ra, ei pihai iho ïa vau i te Atua; e ia ora noa’tu vau
ra, i pihai iho ïa Oia ia'u».
3. Tapa‘0 no te haamaitairaa. Te haere ra te hoê taata
paieti
«
oia e te hoê mau hoa no’na i te hoê tere na nia i le pereou
pua,ihorofenua... e te tau’a parau ra ratou ratou iho i te mau ati
0
te oraraa. Te huruè râ
ua
noa
o
to ratou parahiraa i roto i te pereoo :
fariu teie taata
paieti i to’na tùa i te puaahorofenua e te hi‘o
oia i te
i mûri; te mau hoa râ, te fariu ra to
i tehhoraa i te maïi mea i mua. Parau atura
ra
mau
ratou mata i mua,
mea
te taata iti paieti nei: — E homa, a tamata’toa na outou i te
parahi mai ia‘u, i to outou mau tere; no te mea, i teie huru
parahiraa, mai ta outou, te ite nei outou i mua ia outou, i te
VE A
lïiau
ati
POROTETANJ
3
te e'a, e le uiaii apoo rarahi, e
te inau ofa'i, e te mau
parari riaria o te e‘a; ia‘u nei râ, ua mairi ana'e taua mau valii
âtaâla rahi i mûri, e ite ai au i te reira. No reira, te mau mea
atoa O tei riro ei tumu tapitapiraa na outou, ua riro ïa ei tumu
O
haamaitairaa
no‘u.
4.
Tapa‘0 no te aau-farii e no te hau. E hiopoaraa tei tupu I
haapiiraa tamarii fanau-turi
e te vâvâ. (Te vai ra ïa huru ati i le feuua
papaa).
Ua uihia te tahi tamaiti : Na vai teie nei ao i haraani ? Papai
te hoê mahana i roto i. te hoê tare
a'era oia i nia
i te iri
ereere:
Hamani ihora te Atua i te raie te
fenua, i te matamua.
Ui taahouhla’tura oia: Eaha te tumu i tae mai ai lesu i te ao
nei?
Papai faahou atufa oia, ma te mata oaoa: E parau mau
hoi teie, e te au hoi ia fariihia e te taata’toa, e i haere mai te Mesia
ra O lesu i te ao nei e faaora i te feia liara, e o vau hoi to ratou
i hau. I Tim. I. 15.
Ui faahouhia oia, ei uiraa hopea: Eaha oe i fanau mai ai mai
te vâvâ e te turi? inaha hoi au, te faaroo nei to‘u taria e te paraît
nei to‘u vaha? Teie ta’na
pahonoraa i papai i nia i te iri-ereere ;
tia ïa ia oe!» (;Mat. 11. 26).
5. Tapa‘0 no te tiairaa. E potii purotu, hoê ahuru ma pae ma
tahiti, i here rahi hia e to’na tau metua. E inaiia, roohia ihora
oia i te hoê ma‘i rahi, tei haaparuparu ia’na, e ua fatata to n.
mata i te pouri roa. Ua tapapahia te taote, e ua hi‘o oia i trie
î
Oia ïa
e
ta‘u metua, o te mea
ma‘i. Parau atura oia i te feia metua e:
« ua
mairi i mûri lo’nr
mahana faahiahia, i to taua potii na orua !• Eila oia e ite
faahou i mau mahana maitatai. » Teie râ, te faaroo ra taua polit
mau
i ta ratou parauparauraa ; e ua parau
atura oia :
mahana faahiahia
roa; e tupu râ, ia ite au i tou Faaora, i roto i to’na nehenehe!”
Te ite ra teie potii faaroo e: to tatou hoi pohe iti poto mâmâ
i teie nei, te fàatupu nei ïa i te ora rahi roa teimaha e te mm c
ore no tatou; tatou hoi e haapao nei, eiaha i te mau mea hi'oiiia
ra, i te mau mea hi‘o orehia râ. O te mau mea e hPohia nei
hoi, no vaivai a‘e ïa ; area te mau mea hi'o orehia ra, e tia mau
â ïa i te vairaa. (II Kor. 4: 17-18).
“Aital
e
te taote e!
Aitâ i tupu to‘u mau
Te poheraa no ^avifu f. orometuci a'o i Rurutu.
Ite tahi a'eneiava'e, ua poheroa to tatou hoa hers oTumatauru.
or,
i Rurutü. I teie nei, ua pohe atoa Yavitu, te OTometua hopea
4
VEA
'POROTETANI
i foe mai i Rurulu. E parau
arofa roa.
Teie te rata ta te auvaha Paroita no Auti i papai ruai i te PeretUeui no te A. R.
Auti, i te 28 no Atete 1935.
la ora na outou i te aroha no te Atua mau, Amene,
Te faaite atu nei matou, oia hoi te mau Diakono, te mau Ekalesia, te mau
Taurearea, te mau Ivi e te mau Otare, i te parau api i tupu i roto i to matou
oire, oia hoi te poheraa no ta matou orometua o Vavitu tam, i te 9 no teie ava‘e,
poipoi. E tere ineine maitai to’na üa pupu oia ia’na i
roto i te' rima no te Atua, na mua a‘e i to’na poheraa, e ua tuu atoa oia i te
fafttereraa no te pàroika i roto i te rima no te Diakono haamanahia, o Rooi te hora maha i te
parima a Uura.
I te taime i vaiiho mai ai oia ia matou, ua faaoti te Diakono haamanahia, oia
hoi, 0 Roopariina tane, i te pureraa i roto i taua utuafare ati ra. Ua tonohia
te vea i te poipoi roa no te faaite i na Paroika e
piti g. Moerai, e o Avera,
i te poheraa o
I te ahuru
Vavitu, Orometua.
ma
to’na hoa e ta’na
hoê, ua haere mai te Orometua haapii tamarii na te Hau,
mau
tamarii
haapii, mai te afai mai i ta ratou
mau
tao'a
aroha ia Vavitu. I reira uahimene te mau tamarii i te hoê reo himene papaa:
Quel ami fidèle et tendre nous avons en Jésus-Chist. la oti ua auvaha mai oia
i te parau a te Tavana Hau, i tae mai ia’na ra, no te ati i roohia mai o Vavitu,
e to’na utuafare. E na Vanira, tauturu Diakono no
Moerai, i faarii mai, mai te
niaururu.
Te tuniu te Tavana Hau i ore i tae mai ai, no te mea te tupu hia
oia e te ma’i.
ra
la reva’tu te Orometua haapii tamarii na te Hau, e ta’na mau pipi, ua tae
mai to Moerai e to ratou reva farani i faaafahia, mai ta ratou mau tao'a aroha-
la tae mai ratou i roto i te utuafare, ua faaite mai ratou i to ratou aroha ia
e to te utuafare taatoa. I mûri a‘e ua tuuhia-maije hoê irava
parau
Vavitu
haamahanahana i taua utuafare ati ra: loane XIV, 6. Na Mauritoa
a
Avae
taua irava ra i tuu.
I te hora toru, ua tae mai to Avera, mai te hopoi mai i ta ratou â tao'a aroha,
to ratou
e
reva
farani i faaafahia. Ua faaite atoa mai ratou i to ratou aroha
ia Vavitu, e to te utuafare taatoa. Na te Tavana Mataeinaa
mai i teie nei taua mataeinaa.
no
Auti, i farii
I te pae au no te maa no te faaamu i teie nei rahiraa taata, na te Paroika
no Auti i rave. Ua tauturu atoa matou i te hoê vahi no te afata vairaa
taatoa
ta matou
no
Orometua. Te tahi
ra
vahi, na te mau fetii ia i haapao.
Te ahu oto tei vehihia te terono, na te mau vahiné taatoa no Auti i hoo :
I te hora maha e te
afa, ua afaihia te tino no Vaitu, Orometua i roto i te
fare Pureraa. I reira ua a’o hia mai te hoê irava parau e
tei papaihia i roto i te II Kor. V: 17.
Mauritoa a Avae o
Ua oti taua tuhaa ra, ua hopoihia te tino o ta matou Orometua i te vahi huna
raa
i
flîora.
Galagota, e ua tanu ia’na i reira, i .te hora pae e te afa i tauamahana
VEA
Te tumu oia i
na
reira
5
POROTETANI
hia’i, no te mea, ua hi’ohia e ua ino.
,I te mahana i pohe ai o Vavitu a Mooria, ua afa te mau rêva i Rurutu nei.
Diakono faatere
te
Paroika no Auti. Papaihia e:
Rooparima
papai atoa mai o Vavitu valiine i te lioê rata aroha roa e te itoito mau,
) faaite i te Peretiteni i taua
parau nei. Teie rà te hoê vaki iti taaê ta’na e
no
Ua
hatia nei :
I
«
mua
a‘e i to’na taime
4tua na roto i te pure. E i
hopea, ua pupu oia ia’na i roto i te rima no te
mûri ilio, ua ani mai oia ia hopu oia i te vai. laoti
la ani mai oia ia faaahuhia oia i to’na
ahu toro'a. Ua na reira hia. Ta’na teie mau-
linaaro hopea;
taoto atu ai oia i nia i to’na roi e tae noa’tu i te hora ma ha i
poipoi faraide, te 9 no atete. Ua vaiiho mai oia îa‘u e te fetii tamarii i te ao
e
lei. Ua oto to‘u aau i to‘u metua maitai i ravehia
i-.
Te mau ohipa faahiahia rahi na fe hoê Bibilia.
(A hi‘o i te Ve‘a no Atete e no
I te haereraa taua perebitero
riaria rahi. Mai te huru e:
E
lae
te ooi rahi
e
tei
is
no
ua
i
Tetepa)
rapae, vai noa’tura teienei ivi vahiné mai
haaparuparuhia to’na mau melo e te mata
to’na tahua faaoreraa-hara.
—
O ratou
o
tei fanau e
paari i roto i te Ekalesia Roma, o ratou ana'e tel ite maitai i te ria¬
ore-roa e tia ia parau, ta te mana no te perepitero e faatupu i roto
e
te feia ta ratou e enemi nei. O te huru ïa o te riaria faito ore no teie ivî
ahine.
Taa noa’tu ai te
reira, te peapea rahi atoa ra oia i te haamana'oraa i te
evanelia tei tautiiru ia’na i ta’na iho Bibilia. — Ua papaiia hoi to’na i’oa e to’na vahi faaearaa i nia i te api matamua o te Bibia, tei mahere i te perebitero; aiia râ i mau aau ia’na taua vahi faaearaa
o’na ra, no reira aita roa i taa ia’na e nafea i te papai ia’na. — Te huru
1 o te peapea piti o to’na aau; aita râ to teie
peapea iti e faaauraa i te
aria ta’na e riaria noa ra i te mata haé o te tahua, i to’na revaraa’tu.
lata
orero
E
rave
parau
rahi te mahana i pau.
ivi vahiné nei i hoi faahou mai.
ia tae i te hoê
iâ
e
farerei tino
ahou mai
e
Aita râ te perepitero mataû-rahi-hia e
—
No reira itoito maite rii atura oia
—
mahana, faaoti atura oia i to’na mana'o ; e haere roa
ia’na, e ani ia’na i te Bibilia ta’na i haru, ia roaa
roa
ia faahoihia i to’na
ra
faiu
mau.
—
E
mea
huru rii atea te
perebitero, i roto i taua oire ra, e te tapiri i te hoê fare monati
o te perebitero nei te tahu‘a faaoreraa hara.
vS to’na patotoraa i te uputa o te fare monati, mahiti a‘era te uputa; na
r|hoê paretenia i iriti. I to’na hiVraa i te ivi-vahine nei, ua toetoe te aau
j> te paretenia; e ia ani te ivi vahiné e: tei te fare anei te perebitero?
cre
o
te
wretenia,
VEA
6
POROTETANI
pahono aéra te paretenia, ma te mata huru ê e:
perebitero. Tei roto oia i teie piha. Eita’nei oe
Oia! Tei te fare te
hinaaro i te tomo
e
au
faa
I mûri
farerei ia’na?
paretenia i te ivi vahiné na te e‘a ropu, e turairai atu !e vahi
E ia’na i tomo i rdto, pii hua atura oia i te ri ahou i
ria ! Inaha hoi, te vai noa ra i ropu, te lioê piha vairaa tino taata poi: îu peu
Aratai
aéra
te
ia’na i roto i te hoê piha.
i te m
E o to vai te tino i taoto-pohe-roa i roto i taua piha
Ureare
maori râ to te perepitero iho, to’na tahu‘a faaoreraa hara.
te Eva
Te riaria noa ra te ivi vahiné nei i ta’na e hi‘o ra, e inaha ! o te par
aita i tapoihia.
te
mai
maira, i te haafatataraa mai i pihai roa iho ia’na, ma te parau ia’
atahiti
e; Ua pohe roa te tahu'a nei ma te faaino ia oe! E ere anei e, e Bibi
mu rii
ta oe i horo'a ia’na? Ua poroi mai râ oia ia‘u e faaite ia oe e: ua faaii
Area r
hua oia ia oe; oia mau! Ua faaino oia ia oe, ma to’na aho hopea... E te
i te a'
nei, a haere atu oei.
ténia
.
.
Tei to’
i te oioi o te tup
traa tr
raa..
E ua tae faahou oia i rapae, i nia i te purumu, mai te taaore ia’i
e piti (
te huru o to’na taeraa i reira. E ua faaroo oia i te opani o te fare mon
Ua huehue roa teie ivl vahiné i teie mau parau, e
.
i te opani-raa-hia
liri, t€
i mûri mai ia’na.
*
Jiâ ma
»
*
aro 0
Te parahi ra te ivi-vahine nei i to’na i lu hoi,
fare, i te feruriraa i te mau ohipa e rave rahi te huru tei tupu i te m lu, te
ava‘e i mahemo i mûri. Te vai tamau noa ra te oaoa o te faaore raa b îa rà t
i roto i to’na aau; ua roaa mai te tahi bibilia ia’na, i te hoo, e te taio ma
hoi, e
Tau ava'e faahou i pau. —
te mau maliana atoa. — Te mau faatereraa hape ta’n
oia i te reira, i
ra
mûri i te tahi.
Te vai noa ra râ te hoê hohoa ohipa mauiui rahi, o tei ore roa i
mâtau i tahito ra, te ore maite ra, te tahi na
ia’na ia faaore i roto i to’na haamanao'raa : maori râ te ma‘i poto e te oi
rahi
raa
no
teie
ua.
R
taua
Pau fa
la teie
perebitero apî. — Aue te riaria ,o to’na mata hopea i te h Japut
e !
E ta’na mau parau poroi hopea i te ivi-vahine nei, a
mai ia’na
.
te riaria ei! E te uiui
noa ra
’ritihi
oia ia’na iho e:
Eaha râ oia iho i haamaitai rahi hia’i
e
te Atue, e i aratai
hia‘i i
haapûraa o te hau, mai te î te aau i te oaoa no nia mai ; e inaha hoi,
perepitero nei? Eaha te mau parau fafau no te Bibilia nei o tei faah
rahi i to’na aau, i ore atoa’i i na reira’i i teie perepitero.
E parau moe rahi mau teie, e te feruri atâ. — E te uiui noa ra oia i
mana'o e: Eaha mau te hoê Atua-aroha i na reira’i?
( Te vai atura te hopea i te Vea i mua )
80. —
I te
to’ hpoorai
ruri i t
te 'i
omi
Tel ïo’na rima ta’na tahiri
,naval
poohia
E ati iti rahi tei tupu i Rarotoa i te ava‘e Titema. matahiti 183! ’hi i P
E pau matai e te miti. — Ua huri
hia te mau fare i raro, ua ino ^a a te
tae mai
VÉA
ei
oe
POROTETANI
faaapu e te mau raau hotu e rave rahî. E veve rahi to te taata.
a
mûri a‘e i te reira puahiohio rahi
riaria, ua haaputuputu te taata
vahi hoê e ua faahapahia ta mau tavana o tei
tamata i te faatupu
i te ri
hou i te mau peu faufau o te etene i nia i te
fenua, eiaha roa taua
U peu ia tupu faahou
a pol
; e ia haapao mai te hia te mau ture apî, o tei
iha r; i te raau tavana e i te mau orometua. Ua horo râ te
tahi mau taata
urearea — etene iho à ratou — i te fenua
aihere, ma te parau e ;
ai atu
Evanelia te tumu o taua mau peapea’toa ra! mai
te par ta
ia' te
m
mau
tetaeraamai
Oremetua, e ati rahi to te fenua; e ma‘i mauê i te tahi
Bibii itahiti ; e aueue raa fenua i te tahi ; e auahi iti rahi i te tahi ; e
faaii mu rii aamu i te taro e te haari i te tahi matahiti.
‘
i
E te Ârea rà te rahi atoa ra to Rarotoa tei tatarahapa ratou. A faaroo
i te ao'raa na te hoê ruau
iti, e tavana oia:
tup
:e
ire
ia’i
Tei to’na rima tana tahiri.
siraa matamua, aore ïa
—
«
Ahiri ua haapao tatou i te faau-
te piti i tupu ; e ahiri ua
tatarahapa tatou
piti o te faautuaraa,,aore ïa te toru e te maha i tupu.
Ta’na
liri, tei to’na rima i teie nei â ; aita ta’na mau ravea i hope no te
e
mon;
"
’
te
n
■aa
!i
.
nâ maite-raa i ta’na pâpairaa sitona. A faahaehaa tatou
i mua i
aro 0 te Atua. o te riri oia i to tatou
mau aau etaeta. — E parau
lu hoi, ua ano to tatou fenua
; ua ino roa ce mau faaapu, te mau
te mau fare, te mau fare pureraa, te raau fare haapiiraa
rà te ora nei a tatou nei, e ta tatou rriau vahiné e te
mau tama^
hoi, e ta tatou mau orometua o tei haapii ia tatou i te parau a te
lu,
,
.
.
a
io ma
:
.
ta’na
ua. »
taua taime ra ua afai- oia i nia to’iia
rima, i te mau api parau no
Faufaa-Apî, ta’na e raau ra, ma te parau e: Inaha tei to tatou
î te oi
fja teie nei Puta, o tei hau roa i te maitai i te mau
mea’toa e vai nei ».
te
ùa
i
nei, a
ia‘i
Ja puta te aau o te mau taata’toa i to ratou faarooraa i taua a‘oraa ra.
ritihia mai no roto mai i te buka a Purune : Tihoni
80. — Tei ia oe anei tâua puta ra ?
.
i
hoi
Wiliamu, api
.
I
Te
îaah
I te 9
to'
parau rii
api.
Tetepa, ua putuputu i Papeete nei, te mau auvaha mana no
\pooraa a te Hau, tei'parauhia: Délégations financières. Na teie apooraa
.
ii
mau
no
iruri i te mau haamau‘araa na te Hau-fenua nei i te matahiti 1936.
fia te Tavana Rahi râ, mai te haatihia e te feia tei rahi i te mana i Tahiti
b'i
1
omua
i taua
navai maitai te
oohia râ
e:
i te mat. 1936,
i: 183* hi i Papeete, ei
,
Apooraa ra, na roto i te hoê oreroraa maramarama rahi
mau parau api. Eita te V. P. e faatia roa i
te reira, ua
e
haamau te Hau Farani e toru a‘e pahi reva
pahi vai tamau no te tautururaa i te mau ati. e te mau
ino ^a a te Hau i te mau pae fenua nei. E huru faite e 40 mataro farani o
tae mai no taua na pahi reva ra. Oia’toa te mau
purumu i Tahiti nei: e
VEA
POROTETANI
hamani turutâhia ïa te tahi pae; e e faatoro'aliia te hoê mau taata papaa ii
te hi‘opoa tumu e mai te faaea ore i te hum o te purumu; te taata e
tuhaa, te taata e ta’na tuhaa. Paraii apî ïa.
ta’u
(Tuhaa fenua i Afeii;
2. Ua haere te peapea no Italia raua o Abyssinie
hitia o te râ) i te ino roa. Ua tainata te Apooraa Rabi no te mau
i Tiniva ( Suisse ) i te faatopa i te hau ; e mea etaeta roa râ
e te
maramarama i te mau Hau rarahi e: eita oia e-vî i te mau haaraata'uraa
eita’toa e riro i te mau taparuraa, e iiaere oia i mua, ia noaa
taua
rahi ra na roto i te puai. (E iti Italia, e rahi Abyssinie).
ratane i teie reo etaeta) e te maru ore, e te hinaaro ore i te aroha ia
te fenua ravea ore. E ua te mahana e taaite e; e nahea Paratane, ia tami»
Italia ia Abyssinie. Eita’nei teie auahi e parare i te
mau
Vahi taa ore ïa! E mea peapea rahi râ. Te paraît nei râ
e me
maitai a‘e te pohe roa, mai te tiamâ, i te ora noa, mai te
te
Italia,
Baaileia
faait
mai
fenu
Peapea rabi to P<
Abyssin!»
îenua ê atu
Abyssinie;
tîtî huru.
3. Ua oti te orometua apî no Pirae i te haamauhia i roto i ta’na paroit
i te Sabati, 1 no Tetepa. E oro‘a rahi ta to Pirae i faatupu, ei fariiraa i
Rafea mâ, e te mau auvaha no te Tomite Tamau, e te mau manihini. E m>»
mahanahana rahi te mau parau na Mehao, or. (tei a‘o) e na te Peretitei
(tei haamau) e na Rafea (tei farii), e ua Tuterai, auvaha paroita (tei far
hoê
_
atoa). Faaitoito, e Rafea mâ, i te nânâ a te Fatu.
4. la tia i te Fatu, ei te ava‘e no Atopa e haamauhia’i Namata ma, ei on
metua no Maupiti. Ua oti raua i te maitihia e taua paroita ra; no te mal :
i Papeete, i taupupu ai to raua revaraa.
faaôhia i te aua orometua i Heremona : o Teri
(Runitu) o Tû a Puaita (no Papara-Toâhotu). Te vai nei
e
piti tei faaineine no te haere mai: no Tiarei te tahi, e no Rurutu te pit
Too-hitu ia ratou pipi i Heremona, ia hope mai.
6. Ua mar.uiu roa te mau tere no Mehao or. i roto i te hoê mau paroi:
no Tahiti nei, ia lui i ta'na i ani i te Apooraa Rahi,, ei tauturu i te mau val
toe no te hie o i Vaitape ( Pora-Pora ). - ua faaea rii to'na mau tere i te ava
no Tetepa n ■ te m:ii; ei Atopa râ e haamata faahou ni.
E maitai le mau paroita o tei hinaaro ia’na ia faaau i te hoe mau maha)
no te hepetoma, eiaha i te Sapati ana'e, o te maoro roa ta’na ohipa. - Papai n»
mai i te mau orometua i Papeete.
7. Ua papai mai o Paepae, e tiai Hikueru, i te hopuraa pârau, i te maapan
iti nei: Hoe laata hopu, o Manu a Tao’a, ua roaa ia’na hoê oneone iti, oia h
hoe poe iti naiuai e ua hooliiae ana e 20 tara. E ua mana’o oia i te tuhaa-ahm
na te Atua; faataa’tura e 2 tara no te mau ohipa o te faaroo. — E parau i
mauruurn rahi le reira, e te hi'oraa nehenehe mau.
8. Te hoê mau taata maitatai tei poheroa i teie ma‘i, i ô tatou: VaJiinema
diatono i Papeete; Bourne, cliatono ( tavana-tahito) i Paea; Vaea tane, diato
metua, auvaha paroita i Mataiea (metua tane no Teata vahiné, i Hiva-Oa); ü
Matâ tam a Temay na, tautuni diatono, i Rairoa, etc.
5. Tau pipi-orometua api tei
mana a
Pobetai
n\oni tautury i te Vea
Manihi: Manutahi a Teve, 3 raera.
Maurauru !
Imprimerie elie. f.juventin. ~ rue ny c‘ destremau- papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1935