EPM_Vea Porotetani_193509.pdf
- extracted text
-
Te 35 0 te Matahiti
TETEPA 1935
—
Hihi 9.
AITA’Tü E NIÜ E TIA I TE TAATA'TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia'ra O lESU. — I Korinetia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
HOÊ: HOB TAEA
Directeur- Gérant.
Faatahinuraa Orometua.
Ua tupu ïa oro'a i te pô hopea no te Apooraa Rahi i Paofai, i te
23 no Atete i mairi a‘enei. Eita taua oro‘a ra e mo‘e i te
mau
taata
rahi roa tei haere mai i te fare pureraa i taua rui ra. Aitâ
matou i ite i te hoê rahiraaa taata mai te reira te huru i Paofai, mai
e rave
mua
mai, maori ra paha i te pô hopea no te Apooraa Rahi tei faatere
hia e M. Allêgret i te matahiti 1926. Ua apî roa te fare pureraa i te
mau vahi atoa, e mea tia noa te taata, i raro e i nia i te mau taupee.
Ua tauasini ratou ; e te î noa ra te aua, i rapae, e te purumu, i te
taata, mai te hoê taupiti te huru.
E pureraa hanahana roa mau ! Ua rahi te mau papaa, te feia mana,
te mau tavana, no Papeete e no te mataeinaa, e te mau faaroo ê hoi.
Ua parahi te mau orometua ma to ratou mau ahu toro'a, i nia i te
Tei reira'toa te mau auvaha no te Apooraa Rahi. Na Vere-
aua teitei.
nie, orometua i Papeete te a'oraa-faaitoitoraa i na orometua apî, ia
Namata raua o Rafea. (loane XXI-15)
Te hinaaro mau ia lesu, te hinaaro aau... o te tumu parau rahi ïa
ta’na i feruri e i huri i nia i na orometua apînei. Na te Peretiteni no
te A. R. te mau uiraa.
E piti ahuru orometua tei tuu i to ratou rima
nei, e na Mehao orometua i Bora-Bora i ani i te
Varua no nia mai, te Varua mo‘a, ia tau mai i nia iho ia raua, e ta
raua mau ohipa a mûri atu nei. la oti te hirnene faatahinuraa a te
mau pipi orometua, ua tia na orometua apî i nia, e ua aroha i te A. R.
e te paroita metua, e te mau taata’toa. — Tei reira'toa to Pirae, ma
i nia i na tavini
to ratou hirnene navenave rahi. E oaoa rahi to ratou i taua pô ra, no
te mea ei te Sapati oro'a no Tetepa e haamauhia’i Rafea ei orometua
faatere ia ratou. Ua mauruuru te A. R. i te hi'oraa e, te haapiihia
POROTETANI
VKA
2
nei ta’na mau pipi ororaetua i Heremona, ete taenei inia i tetoro'a
e
te tonohia nei i tera vahi e i tera vahi. E haamaitai atoa tatou i te
Atua,
te rahi nei te mau pipi apî tei hinaaro i te haere
i te aua orometua. E too-hitu ratou ia haamata
faahou te haapiiraa i te ava'e no Tetepa.
no te mèa,
mai i Heremona,
Irava
Parau
«
O outou râ tei znata‘u mai i to‘u ra i‘oa, e hiti mai
ïa te mahana papau-tia ia cutou ma te ora i Faro a‘e
i to’na pererau.
Ei
Mal. IV; 2.
ia haamaramarama i te mana'o
ravea
te taata i te huru
o
te Mesia, ua faaau haerehia oia i te hoê mau mea e raverahi
0
no
te reva, no le lenua e no te mahana. — Ua
faaauhia i te mato
( puai ) ; i te vine ( hotu maitai ), i te lili ( viivii ore, nehenehe ) ;
i te poe tao'a rahi (maitai faito ore ), i le pù pape ora; i te îetia
poipoi, i te maramarama o teie nei ao. Te mairi hia nei oia i
roto i te irava parau nei, i te mahana parau Ha.
TUMU I.
1.
No te
—
mea
No te aha i parauhia’i
lesu i te mahana?
oia ana‘e te Tiarama nui
te
o
Varna.
I roto i te mau paraneta no reira to tatou fenua, hoê noa iho
mau ava'e e te mau fetia: aita râ e mara¬
mahana. ,Ua rahi te
marama
tumu i roto ia ratou. No taua mahana mai râ to ratou
maramarama.
—
faaroo. Ua rahi te
Te
huru ïa
No roto ana'e râ ia lesu te
2. No te mea ua
O vai
e
o
te
Mesia i roto i te
maramarama
3.
E
tia ia faito i te teitei
mea
No te
e
e
te
ora’i.
te hanahana
teitei a'e to’na huru, to’na
mea
o
teitei rahi, e e hanahana failo ore to'na.
oia’toa te Mesia: oia tei teitei. Tei nia ê
taata.
reva
melahi, te mau Kerubi, te mau Seraphi.
mau
te parare
Aore te hoê fenua
o
roa
o te
mahana nei?
oia i te melahi
e
te
i'oa, to’na terono.
nei to’na mana i te mau vahi atoa.
nei, tei ere i te maramarama e te
te ao
mahanahana o te mahana nei. E faatoro i to’na hihi i nia i te
mou'a, te peho, te vahi papu, te moana, i na apoo matai e ha
0
teie nei
0
te Mesia. E parau
atoa.
ao.
No te
Te na reira nei te mahanahana e te
ao
maramarama
ïa i nia iho i te mau fenua’toa, te mau fetii
taatoa nei te ora na’na
ra.
VEA
TUMU II.
POROTETANJ
Te hitiraa mai o taua mahana parau
tia ra.
tupu mai ïa i to te Mesia fanauraa mai. Hou oia ra, e
maramarama rii fetia to te taata:
taipe, tusia, tohu. Te maramararaa i anapa mai i
Betelehema, e tapao ïa no Le hitiraa mai o
te rà parau tia. I oaoa’i o Simeona ma. Luka 1-78.
—
1.
Ua
2.
Te hiti mai nei ïa
i roto i te
aau
o
te
feia o tei fariu atu
ia’na ra.
la ite oia i to’na ino, to’na pouri, to'na faufaa ore. la iritihia
to’na mata varua, ei reira le mahana parautia e hiti mai ai i roto
ia’na.
E hiti mai à i roto i teie nei ao, i te
3.
I reira
e
maramarama’i
te
rnau
piti o to’na ra taeraa mai.
mea’toa ; e iritihia’i te mau
apoo atoa; e heheuhia’i te mau mea’toa. Tei reira te poipoi no te
mahana mure ore. E hi‘o atu ai te mata o te feia moa’toa i nia
iho la’na.
TUMU 111. Te feia e faufaahia i te hitiraa mai
mahana parautia ra!
1. 0 raton tei auraro i ta’na ra mau
faaueraa.
Te reira .te
i
to’na
“mata'u”, mai te tamaiti i to’na metua,
o
e
taua
faaroo
reo.
O raton tei hinaaro atu ia’na.
2.
Mai ia
Noa, Lota. O tei ore i na reira, eila ïa e farii mai i te
Mesia.
OPANI. Ua hiti mai anei te mahana parautia i nia ia tatou?
E itoa ïa mai te mea e tamarii tatou no te maramarama. Tei
ere i te Mesia, tei roto â oia i te
pouri pohe. Fariu mai! fariu
mai 1
F. V.
-
Te mau ohipa faahiatiia rahi na te hoê Bibilia.
(A hi‘o i te Ve‘a no
Taio atura taua taata
....
ra
i
na
Atete)
irava matamua hoê ahiiru
ma
vau no
te
ahuru no te Episetole i te mau Hebera.; tatara tataitahi maife mai
ra i tera irava e tera irava. E
parau nehenehe roa, e te ohie roa ia îeruri,
e te maramarama rahi, mai te maramarama o te avatea. Te tusia hoê roa
tei pûpû hia e lesu, hoê noa iho pûpûraa no te mau tau atoa; aita’tura
e pûpûraa
taraehara toel.
Ta tatou mau liara tei faaore roa hia i te
pene
..
aroha màu! E
I‘oa!.
.
.
mea
horoa noa hia ïa i te feia’toa tei ani, na roto i to’na
O te tumu parau rahi ïa ta taua taata e tatara noa ra, ma te ma¬
ma te taio atoa i te hoê mau irava tauturu e rave rahi.
ramarama rahi, e
c,
4
VEA
POROTETANI
Te mauruuru o teie ivi vahiné e ! Mai te fenua marô i te fariiraa i te pape
toetoe e mairi mai i te tau poai ra, oia’toa te varua iti aroha rahi no teie
vahiné hiaai pape, i te fariiraa i teie mau parau maramarama e te poupou
rahi faito
nei
râ,
neneihia
A tahi ra to’na faarooraa i te reira mau huru parau. 1 teie
taua mau parau apî ra i roto roa ino i to’na aau, e te
ore.
te ô
ra
i
ra
reira, i te vahi hohonu roa. Ahiri râ i nehenehe ia’na ia faa-
navai rii â i teie mau parau apî, e
ua
ia rahi atu â! Aita râ hoi, no te mea,
i ta’na a'oraa. E ia oti te hoê pure,
faaoti atura teiè.taata orero parau
purara a‘era
te amuiraa.
Taua vahiné nei
râ, aita oia i haere vave i rapae, te feruri noa ra oia i
mea ra e,
eita roa te tahi uputa mai teie le huru e
farerei faahouhia e ana. Mai te mea ra e, ua tae hua oia i te hoê mâraa
e‘a no to’na oraraa. No reira, faaitoito atura oia ia’na iho, mai te haafatala roa i pihai iho i te aua-teitei, e ani i taua taata orero parau e: no
vai teie mau parau ta’na i taio a‘enei i roto i te puta?
to’na mana‘0 mai te
Ua hitima‘ue teie taata i taua uiraa, e ua pou maira
i raro î te aua teitei,
parauparau ia’na. Teie râ, no te rahi o te mau parau rii haamaramarama
ta teie ivi vahiné i ani i ia’na, mana‘o atura teie taata i te papai i nia i te hoê
e
maa api parau, i te hoê mau irava tumu, mai te
parau i teie vahiné e :
ia tae atu oe i te fare, e imi oe i te reira i roto i te Bibilia e e feruri maite.
—■
mua
Aita hoi ta'u e Bibilia! Aita te reira buka i roto i to‘u utuafare, mai
mai !
E pai e !
Aita mau ta oe e Bibilia ! Na ô ïa : e horoa vau i ta‘u
iho Bibilia nei ia oe, e taio oe i te mau irava tumu ta‘u i faataa i nia i
—
.
te
.
api parau tei tapa'o atoa hia e au, e ia hope maitai ta oe taioraa,
mahana i mua nei, e faahoi mai ai oe i ta‘u Bibilia nei, no te mea,
mau
i
na
o
ta‘u ïa tao'a
here, e aita’tu !
Haamauruuru
haapoupou a‘era teie nei ivi vahiné i te taata nei, e faaoioi
atura oia i to’na fare
ma
mata i te ho'iraa’tu i té
i te a‘orai-teata.
—
te
oaoa
rahi
o
te aau. E hoho'a ê roa to to’na
fare, i to te haereraa mai, e piti hora i mua a‘e,
E i to mûri iho
mau
mahana, ua mo‘e ê roa ia’na ta’na
peapea aau, no teienei tao'a apî
tei itea ia’na, maori râ, te Bibilia. E
ua taio noa oia, e ua na nia iho faahou i te taio i te mau irava tumu tei
tapa‘opa‘ohia, e e rahi atu â ta’na i taio atoa. Te î ra to’na varua i tC'
mau
maramarama
Satauro
rahi
umerehia. I reira’toa to’na tuuraa i te pae avae no te
lesu, to’na Faaora, i te hopoia teimaha tei taumi noa, mai te
hoê ofai, i to’na aau. E inaha ! ua tomo mai te hau no ô mai i te Atua ra,
no
i roto i to’na
aau.
I teienei
râ, te haamana'o ra oia i te faahoi i teie Bibilia i to’na fatura oia i taua Bibilia nei, hoê a‘e taioraa toe mai te feruri
â i te mau parau poupou rahi tei faatupu i te hau i roto ia’na, e inaha!...
E te taio faahou
VEA
POROTETANl
faaroo ihora oia i te taata i te patotoraa i te
opani. E ia mahiti te opani, o
vai ta’na i ite i te tomoraa mai?...
hi'o tufonu
e
taua
ra
maori ra,
to’na perebitero! — Te
perebitero ia’na, mai te mea ra e, e piti tau huru fa’na
hi‘o ra i nia i taua ivi vahiné;
to’na fifi
to'na
e
tapitapi rahi i te tahi
mai te mala-hau te huru e
pae, e te tahi hoho'a apî roa no to’na mata,
te mâtau-ore roa hia hoi e te
perebiterp nei, i te tahi atu pae!
vahiné) Aita roa
Eaha’tura te parau no oe? (ta’na ïa parau i teie
oe i faaiteite rii mai ia‘u i te
hopea no to oe tere i te
—
aora'i-teata, ta‘u i
ia oe e: e arearea rii oe ia haere i reira, ei faatauiraa i to peapea-aau.
parau
E
to
no
mairi
faaite ore
oe
mai ia‘u i te huru
o
taua
tere ra,
i
te
Sapati i
a'enei, i mana'o ai au e, te pohe ra paha oe i te ma‘i.
No te hitimahuta rahi o te ivi vahiné nei, i teie farereiraa
mana’o-ore-hia,
huru mo‘e rii atura to’na hiro'a. I opua noa na oia i te hünahuna
ua
na
roto
i te hoê tau i te parau ta’na i ite i te aora'i-teata, e te
ohipa ta’na i rave i mûri
râ, no te rahi o to’na tapitapi e te ravea ore ia horo ê, faatia
a‘e. l teienei
a'era oia i
te
mau
mea’toa i to’na perebitero mai te hoê tamarii tei faatia
tapeapea-ore i te parau i to’na metua, oia hoi : to’na haperaa i te hora i
taua aorai-teata ra e to’na haperaa i te piha; to’na tamataraa hoi i te horo
i rapae; te mau parau apî ta’na i faaroo; te
puta ta’na i taio; e te hopea
hau roa i te maitai, maori râ te hau e te oaoa tei faaî i to’na aau i
teineii
E te haere
te faaotiraa
râ,
mai te
mea
ra
te mata
no te
—
faaue
ra ta’na mau parau,
mai te pi‘o to’na mata i raro. I
ia’na i hi‘o i nia i te mafa o to’na tahu'a faaore-hara,
e, ua haamaariri roa hia to’na tino i te toetoe. üa uri roa
noa
e
perebitero i te riri, mai te hae i roto i to’na
Horo‘a mai i teie buka!
horo'a
haapeepee mai!
—
mata.
O ta’na ïa i
te
reo puai !
pai i ta‘u! Eiaha oe e rave i teie buka, a vaiiho noa mai,
te rahi roa to‘u peapeat
—
—
ma
E
ere
Horo'a mai! E aita râ, no te pohe mure ore to
oe
o
varua! Te ite nei
puto roa teie taata haireti ia oe i hade roa. Eita oe e tai'o faahou
i teie buka, eita’toa taua haireti ra ! E ia’na i na reira, haru maira oia i
taua kuka ra, mai te oomo i roto i to’na
pute, e haere maite atura oia i
au:
ua
rapae.
Te vai noa
ra
te riri rahi i nia i to’na mata.
(Te vai atura )
E ara i t© urî.
phmp. m. 2.
E urî ta te hoê taata, e te here rahi hia e ana. la tae râ i te
i te tahi mahana, parihia’tura taua taata ra i te hoê hara
peapea.
i! it-
(i
6
e
VEA
ua
faanehia oia ia tae tino
ia’na iho 1 taua
J
POROTETANl
roa
oia i te
aro o
te
arii,
e
faatia
pariraa ra.
to’na
faaineineraa no te reva, i te mahana i fdaauhfa
ra,
haamana‘0 a'era oia i ta'iia urî. Ua hinaaro oia i te rave atoa
ia'na, ei arearearaa no’na e ei tanturiiraa hoi i taua tere ra. Teie
rà, i to’na feruriraa e: te vai atoa ra te mau urî rarahi e te itoito
i
ô te arii.
a‘era oia
o:
te faaino
o
e
mai paha i ta’na iho urî iti here, faaoti
vaiîho i ta’na urî i te tare, eiaba e rave. Taamu
ihora ia’na i roto i te
te oire o te arii.
e
aua
o
to'na
tare,
e
reva’tura, oia ana‘e, i
Te haere etaeta ra oia, e ua mairi te hoê vahi inaoro i
mûri,
inaha ! roohia ihora oia e ta’na urî, tei ou‘au‘a noa ma
oaoa,
pihaiiho i to’na fatu. E oaoa rahi mau hoi to te fatu e te
peapea’toa, no te mea, te mata'u ra oia i te mau urî a te arii.
«na
No reira oia i mana'o faahou ai e : — "E ho‘i
haapeepee au i
te fare. Aitâ hoi te mahana i tahâ ! E taamu etaeta
maitai au 1
ta‘u urî, e aore ra ( o tei haii roa !
), e opani roa vau ia’na i roto
i te fare, ia ore oia ia ora faahou i
rapae, e ia pee mai ia‘u”.
Ua na reira mau oia. — 1 te taeraa i to’na
fare, ua opani oia
i te uri, mai te tamahanahana rii
ia'na, e mai te faaara i to te
lare e: eiaha roa e tatara i teie
uri, e hoi noa mai oia mai ô
mai i ta'na tere i ô te arii.
E ara i le uri. Horo
haapeepee atnra oia i te oire o te arii,
mai te faaoioi rahi. Noa’tu râ te oioi o te
tere, ua marehurehu
roa i to’na taeraa i te oire. E ia’na i tia
i mua i te aro o te arii,
ua
tuma'i uanahia oia e te arii iho, o tei faaite mai
ia’na, ma
te riri e: ua mairi èna te hora i faataahia no le
feruriraa i ta’na
ohipa, e ua faautuahia oia,
to’na faainoraa i te faaueraa
te auri.
Teie te
no
o
to’na tae-ore i te haavaraa, e no
E ua liurihia oia i roto i
te arii.
teie aamu: ïaLou paatoa, te vai ra le hoê
hapa
iti faaherohpre rahi hia e tatou, n tei
riro ei hoa mâtau-roa-hia e tatou (o te
urîïa).-— Te hinaaro nei
tatou e huna i taua hara i te fare, i roto roa i te vahi
hohonu
0 te aau, ia tae i le mahana e
parau mai ai te Atua e haafatata
mai i pihaiiho i to’na terono. È ia tae i te taime e te
mahana
e tia‘i tatou i mua i te
Haava, te tamata nei tatou i te hiitiahuna
i taua hara ra, no to tatou hinaaro ore i te Laaè ia’na.
Te taamu
nei tatou i taua hara iti ra. i te tahi maa
poro iti o to tatou aau,
e te haere nei tatou i m;ia i to aro o te haava.
Teie râ, inaha hoi
te “uri” nei, te matara nei to’na
taura, e li' tapapa nei ia tatou
i nia i te purumu rahi. Fi no te moa te here nei
tatou ia’n.a, oia
koi taua peu ino ra, te liinaaro nei tatou e
faa!ier<ihere noa i i’na.
iti
e
aore
auraa
ra
o
te hoê hara
VEA
POROTETANI
7
E te mau'a nei te taime i te imiraa i
te hoê vahi mailai
no'na,
ia farerei-noa-hia oia, ia hoi mai
tatou mai ô mai i te
haavâraa
Teie râ. ia tae i taua mahana
ra, e ia tia tatou i mua i te aro
te
O
haavâ, aita ïa e ravea faahou;
ua mairi te
taime
raa; e e taautuahia tatou.
(E aamu na te hoê orometua maohi, i
Te
1.
—
tatarahapa-
Âferita).
Tatararaa parau.
mau
Maseli
a
Solomona
--
Tai‘o Maseli I: 1-16.
Ua mairihiate puta o te Maseli
I mûri iho râ.
ua
mairihia
e
te
nei, i te reo tei haàmata i taua
puta ra.
Ati luda i te « Puta no te
Paari
A
toru
parauraahia i roto i te Maseli e : na Solomona i
papai i te mau parau i reira
( p. I, 1 ; X. 1 ; XXV, 1 ) — E ere râ oia i te taata hoê roa tei
papai i te
ûiau Maseli: a hi‘o na:
.
raa
XXX, 1; XXXI, 1. — E hapehia e, tei reira te
parau paari no na taata
ratou.
e rave
rahi ; o Solomona rà tei hau
i
pue-
rotopu ia
E haamana‘0 atoa hoi tatou
e, o te hoê noa iho pae au iti no te
paari o
Solomona tei iteahia i roto i teie nei
puta. Ua parauhia hoi e, e ,3000 Maseli
ta’na i papai ( I Arii 5: 12 ). I roto râ i ta
tatou nei
puta, e 300 noa iho
irava, e ua rahi to reira mau prrau, e ere i te Maseli.
Te auraa O te reo Maseli o te
Haamaramarama ïa i te hoê mea no roto i
te
tahi. Hoê â huru ïa e te
parapole; e mea poto a‘e râ te Maseli. Hoê â auraa
to’na huru parau e piti ra i roto i te Faufaa
Api. Luk. 14: 23; Mat. 15: 14,15;
loa. 10: 6, etc. — Te hoê
paeau rahi Maseli, e mau faaauraa
itoitp rahi e te
taa maitai i
rotopu i na mea e piti te tahi e tahi. A hi‘o na: 4:
18; 16: 24;
17: 8; 26: 1; 26: 17-23. — Area te rahir'aa
o te mau
Maseli, e mau parau
paari noa ïa.
2
—
3
—
Ua faataahia i roto i teie nei
pue irava i tei
opuahia i roto i
teie
puta, oia hoi ei haapiiraa i te paari. O taua ite ra, te mea
matamua e
au i te taata. Te
paari e parauhia nei, o te haapao papu ïa i te ite e i te
mau
maitai atoa i horoahia mai e te Atua ia tatou.
No reira, ia
haapiihia te taata
e tia’i. E roaa
nei
te ite ia
haapiihia. Peneia'e e ite rahi to te hoê taata; ia ore râ
oia ia ite e nahea i te
haapao i taua ite ra, eaha ïa te faufaa ? Na te
paari râ
e faariro i te ite ei mea faufaa. E
te paari hoi, e roaa mai ïa i
te faarooraa i
te mau parau na te feia
paari, e na roto i te feruri maite i te reira e te haa¬
pao atoa hoi.
Te paari i parauhia nei, o te
paari ïa i te pae o te aau e o te varua. E ere
ïa ei haapii ia tatou i te ravea e manuia’i ta
tatou mau
opuaraa, area râ ei
faariro ia tatou ei feia parau mau, e te
parau tia e te maitai rahi. Te
nei te taata tei
papai i te Maseli i te horoa i te ite na te maûa ( ir, 14 opua
) oia
hoi i te taata apî, o tei vai-iriti-noa-hia to’na
aau, ei farii i te mau huru
mana‘o
atoa, te maitai e te ino.
E au te tamaiti apî i te hoê
api pepa uouo o te
papai-haere-hia tera mea e tera mea i nia iho. Ua hinaaro atura te
papai Maseli
i te faateretere i te mana'o no te taata
apî, ia haapao maitai, ia farii i te
maitai e ia haapae ê i te ino; ia
haapao i te parau mau e ia faarue i te parau
haavare. O te reira e maitai ai te taata, ia
paari oia ra, — No reira e mea
faufaa rahi ia ite te taata api i te mea e tia ia titau e
i tei au ia
haapae hia’tu.
—
(Te mi aiura).
i
8
T®
VEA
POROTETANI
mau
parau
rii api.
Mai te au i tei faaitehia i roto i te ve‘a no Atete, ua tupu mau te ApooRahi i te 21, 22, 23 ^no Atete i mairi a'enei. Ua tae mai te mau airvaha
no ua tuhaa e maha
(I, II, III, IV ), ua mairi to te V; na Tearotahi, orometua
raa
i
i
Arue, i mono. Ua haamata taua Apooraa ra na roto i te hoê pure omùaraa
Paofai, i te po mahana piti ( 20 ). Na Mihimana, or. i Tautira te a'oraa
(Mareko XXI. 15); 14 tamarii i bapetizohia i reira. — Te rahiraa o te mau obipa
tei ferurihia e tei faaotibia, na te Peretiteni ïa e faaite na roto i te rata-haati,
mai tei matarohia.
I te faaotiraahia te A. R., ua pupu te Paroita no Papeete i te lioê tamaaraa
i te mau auvaha, e i na pipi orometua, ia N amata raua o Rafea, tei faataahia
te toro'a mo‘a, i te pureraa faaotiraa o te A. R.
2. Te tupu noa nei te ma‘i i Tahiti nei : ma‘i fiva, patia aoao. Te tahi ma‘i,
e ahu
puai roa, e patia te aoao, e aoaoa te upoo, e e haere mai te toto no
roto i te huare ( mai te tutae-auri to’na huru ). E tapa‘o pneumonia ïa. E iva
ïa mahana fiva puai te maoro, ia haapa'o maitaihia, e i te aliuru o te mahana,
tio
e
topa ta‘ue te fiva. Na ô : faaote i te vahi mamae ( e 6 hapaina i te raveraa
hoê). E piti a‘e raveraa i te mahana; tapiri i te pia veavea i nia i te vahi
mamae, 15 miniti te maoro, ( mai te ueue i te maa Sinapi i nia i te pia ia
roaa mai ). Eiaha roa e amu i te maa ; e inu i te û mahanahana, e te tî raoere
anani. la marû, haamata’i i te amu i te mau maa rii mâmâ.
Te tahi huru ma’i: e ooro te ouma, e pau te aho, e te mamae hbi te ouma,
e te fiva rahi: e
congestion pulmonaire ïa. E ara’toa; hoê â huru raveraa..
E tii i te taote, o te mea afaro ïa.
3. Te papai mai nei te hoê hoa no Tikahau e : ua pohe o Rua a Taharia,
te tavana tahito. E taata maitai rahi
(Kanito) e te farii maitai i te mau orome¬
tua o te tae i Tikahau, e te tauturu i te mau
ohipa a te porotetani. 60 to’na
matahiti ; 38 matahiti to’na tavanaraa ; ua haafetiahia oia i te “ Médaille du
Mérite du Cambodge
— Te fâaite nei te V. P. i to’na aroha tumu i ta’na
mau
fetii.
'
.
4. Te haere nei i te rahiraa te peapea i ropu
fenua tamaru pererau)
ia Italia e ia Abyssinie (te
i Aferita. Te tamata nei Farani raua o Paratane i te
faahau, e msa etaeta rahi râ o Italia. E iti te 15000 faehau Italia i tonohia
i te hiti no te fenua Abyssinie, e ua ineine roa no te tama'i ! ' Te poro nei
râ o Abyssinie i te mau fenua papaa; e aroha ia’na, e a faahau i teie peapea
rahi.
E hau râ anei ? ?.
5. Te toe nei te buka a Purune ; Tihdni Wiliamu. Ua roaa anei ta oe ?
Ani mai; 6 farane.
Teputa râ a Purune vahiné: o Jean Calvin, (reo farani).
—
.
—
Ua
hape te faaite a te V. P. : e ere e ono farane to’na hoo, teie râ te parau
l>apû; hoê ahuru ma hoê faraue,~ê te raera; oiahoi; 2 tara, 3 raera. —- .\:ii mai!.
6. Ua pohe roa o Moetia v., oia hoi, Madame Atwater, te tuahine no Marau
Salmon. Tira’tu ai tamarii ta Ariitaimai
v, e ora nei.
(Y\oni fauturu i te Vea
Fautaua. Te hoê hoa lumn: 1 Lara; e te lahifeahou; 1 lara;
Hakahetau (Ua-Poü). Mohonui: 1 lara; Tcikikaolai: 1 lara ; Teikioahutai: 1 tara; Tekohutohetika ; 1 tara; Huuti. 1 lara; Vaitu : 1 tara. — la amuilria : e 8 tara. — Maiiruuru i te au‘a pape
to'eto'e nei !...
,
Imprimerie ELiE.F.juvENTiNr”
rue du et destremau - papeete, ta hiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1935