EPM_Vea Porotetani_193509.pdf
- Texte
-
Te 35
0 te
AITA’Tü
Matahiti
TETEPA 1935
—
Hihi 9.
E NIÜ E TIA I TE TAATA'TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA
RA, OIA HOI TE Mesia'ra O lESU.
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
—
HOÊ:
I Korinetia 3, 11.
HOB TAEA
Directeur- Gérant.
Faatahinuraa Orometua.
Ua tupu ïa oro'a i te pô hopea no te Apooraa Rahi i Paofai, i te
no Atete i mairi a‘enei. Eita taua oro‘a ra e mo‘e i te mau taata
e rave rahi roa tei haere mai i te fare pureraa i taua rui ra. Aitâ
matou i ite i te hoê rahiraaa taata mai te reira te huru i Paofai, mai
23
mai, maori ra paha i te pô hopea no te Apooraa Rahi tei faatere
M. Allêgret i te matahiti 1926. Ua apî roa te fare pureraa i te
mau vahi atoa, e mea tia noa te taata, i raro e i nia i te mau taupee.
Ua tauasini ratou ; e te î noa ra te aua, i rapae, e te purumu, i te
taata, mai te hoê taupiti te huru.
mua
hia
e
E pureraa
hanahana roa mau ! Ua rahi te mau papaa, te feia mana,
tavana, no Papeete e no te mataeinaa, e te mau faaroo ê hoi.
Ua parahi te mau orometua ma to ratou mau ahu toro'a, i nia i te
te
mau
aua
teitei. Tei reira'toa te
mau
auvaha
no
te
Apooraa Rahi. Na Vere-
nie, orometua i Papeete te a'oraa-faaitoitoraa i
Namata raua o Rafea. (loane XXI-15)
Te hinaaro
ta’na i feruri
mau
na
orometua apî, ia
ia lesu, te hinaaro aau... o te tumu parau rahi ïa
i huri i nia i
apînei. Na te Peretiteni no
tei tuu i to ratou rima
i nia i na tavini nei, e na Mehao orometua i Bora-Bora i ani i te
Varua no nia mai, te Varua mo‘a, ia tau mai i nia iho ia raua, e ta
raua mau ohipa a mûri atu nei. la oti te hirnene faatahinuraa a te
mau pipi orometua, ua tia na orometua apî i nia, e ua aroha i te A. R.
e te paroita metua, e te mau taata’toa. — Tei reira'toa to Pirae, ma
to ratou hirnene navenave rahi. E oaoa rahi to ratou i taua pô ra, no
te mea ei te Sapati oro'a no Tetepa e haamauhia’i Rafea ei orometua
faatere ia ratou. Ua mauruuru te A. R. i te hi'oraa e, te haapiihia
te A. R. te
e
mau
uiraa.
na
orometua
E piti ahuru orometua
nei ta’na
e
POROTETANI
VKA
2
pipi ororaetua i Heremona, ete taenei inia i tetoro'a
mau
te tonohia nei i tera vahi e i tera vahi. E
Atua,
haamaitai atoa tatou i te
te mèa, te rahi nei te mau pipi apî tei hinaaro i te haere
no
mai i Heremona,
i te aua orometua. E too-hitu ratou ia haamata
haapiiraa i te ava'e no Tetepa.
faahou te
Irava
Parau
«
O outou râ tei znata‘u mai i to‘u ra i‘oa, e hiti mai
ïa te mahana papau-tia ia cutou ma te ora i Faro a‘e
i to’na pererau.
Ei
Mal. IV; 2.
ia haamaramarama i te mana'o
ravea
o
te taata i te huru
te Mesia, ua faaau haerehia oia i te hoê mau mea e raverahi
0
no
le lenua e no te mahana.
te reva, no
Ua faaauhia i te mato
—
( puai ) ; i te vine ( hotu maitai ), i te lili ( viivii ore, nehenehe ) ;
i te poe tao'a rahi (maitai faito ore ), i le pù pape ora; i te îetia
poipoi, i te maramarama o teie nei ao. Te mairi hia nei oia i
roto i te irava parau nei, i te mahana parau Ha.
TUMU I.
1.
No te
—
mea
No te aha i parauhia’i
oia ana‘e te Tiarama nui
lesu i te mahana?
te
o
Varna.
I roto i te mau paraneta no reira to tatou fenua, hoê noa iho
mau ava'e e te mau fetia: aita râ e mara¬
mahana. ,Ua rahi te
marama
tumu i roto ia ratou. No taua mahana mai râ to ratou
maramarama.
Te
—
faaroo. Ua rahi te
huru ïa
No roto ana'e râ ia lesu te
2. No te mea ua
O vai
e
o
Mesia i roto i te
te
melahi, te
mau
mau
maramarama
3.
E
tia ia faito i te teitei
mea
No te
e
te parare
Aore te hoê fenua
mahanahana
o
roa
reva
mau
o
te
Seraphi.
ora’i.
failo
te hanahana
teitei a'e to’na huru, to’na
mea
e
teitei rahi, e e hanahana
oia’toa te Mesia: oia tei teitei. Tei nia ê
taata.
Kerubi, te
o
ore
to'na.
te mahana nei?
oia i te melahi
e
te
i'oa, to’na terono.
nei to’na mana i te mau vahi atoa.
nei, tei ere i te maramarama
te ao
e te
te mahana nei. E faatoro i to’na hihi i nia i te
o
mou'a, te peho, te vahi papu, te moana, i na apoo matai e ha
0
teie nei
ao.
Te
na
reira nei te mahanahana
te Mesia. E parau ïa i nia
atoa. No te ao taatoa nei te
0
iho i te
ora
mau
na’na
ra.
e
te maramarama
fenua’toa, te
mau
fetii
VEA
TUMU II.
POROTETANJ
Te hitiraa mai
—
o
taua mahana parau tia ra.
Ua
1.
tupu mai ïa i to te Mesia fanauraa mai. Hou oia ra, e
rii fetia to te taata: taipe, tusia, tohu. Te maramai anapa mai i Betelehema, e tapao ïa no Le hitiraa mai o
parau tia. I oaoa’i o Simeona ma. Luka 1-78.
maramarama
raraa
te rà
Te hiti mai nei ïa
2.
ia’na
i roto i te
aau
o
te
feia
tei fariu atu
o
ra.
la ite oia i to’na ino, to’na pouri,
to’na mata varua, ei reira le mahana
to'na faufaa ore. la iritihia
parautia e hiti mai ai i roto
ia’na.
E hiti mai à i roto i teie nei ao,
3.
I reira
e
maramarama’i
te
rnau
i te piti o to’na
ra taeraa
mai.
mea’toa ; e iritihia’i te mau
apoo atoa; e heheuhia’i te mau mea’toa. Tei reira te poipoi no te
mahana mure ore. E hi‘o atu ai te mata o te feia moa’toa i nia
iho la’na.
TUMU 111. Te feia e faufaahia i te hitiraa mai
mahana parautia ra!
1. 0 raton tei auraro i ta’na ra mau
faaueraa.
Te reira .te
i
to’na
“mata'u”, mai te tamaiti i to’na metua,
taua
o
e
faaroo
reo.
O raton tei hinaaro atu ia’na.
2.
Mai ia
Noa, Lota. O tei
ore
i
na
reira, eila ïa
e
farii mai i te
Mesia.
OPANI. Ua hiti mai anei te mahana parautia
E itoa ïa mai te mea e tamarii tatou no te
ere i te Mesia, tei roto â oia i te
pouri pohe.
mai 1
-
Te
mau
ohipa faahiatiia rahi
(A hi‘o i te Ve‘a
Taio atura taua taata
....
pene
ra
ahuru
no
ra
i
na
no
na
i nia ia tatou?
Fariu mai! fariu
F. V.
te hoê Bibilia.
Atete)
irava matamua hoê ahiiru
te Episetole i te mau Hebera.; tatara
i tera irava e tera irava. E parau
Tei
maramarama.
ma
vau no
te
tataitahi maife mai
te ohie roa ia îeruri,
nehenehe roa, e
rahi, mai te maramarama o te avatea. Te tusia hoê roa
tei pûpû hia e lesu, hoê noa iho pûpûraa no te mau tau atoa; aita’tura
e pûpûraa
taraehara toel.
Ta tatou mau liara tei faaore roa hia i te
e
te
maramarama
..
aroha màu! E
I‘oa!.
.
.
mea
horoa
O te tumu parau
ramarama
rahi,
e ma
noa
hia ïa i te feia’toa tei ani, na roto i to’na
rahi ïa ta taua taata e tatara noa ra,
te taio atoa i te hoê mau irava tauturu
ma te ma¬
e rave
rahi.
c,
4
VEA
Te
teie ivi vahiné
mauruuru o
toetoe
e
! Mai te fenua marô i te fariiraa i te pape
mairi mai i te tau
poai ra, oia’toa te varua iti aroha rahi
i te fariiraa i teie mau parau maramarama e te
e
vahiné hiaai pape,
rahi faito ore. A tahi
nei
POROTETANI
râ,
te ô
neneihia
i
ra
ra
taua
ra
to’na faarooraa i te reira
mau
parau
apî
reira, i te vahi hohonu
ra
roa.
navai rii â i teie
mau parau apî, e ia
faaoti atura teiè.taata orero parau
ua
Taua vahiné nei
ino i to’na
1 teie
te
Ahiri râ i nehenehe ia’na ia faaroa
aau, e
rahi atu â! Aita râ hoi, no te
i ta’na a'oraa. E ia oti te hoê
râ, aita oia i haere
to’na mana‘0 mai te
farerei faahouhia
mea,
pure,
roa
vai teie
e,
eita
Mai te
mea
mea
ra
vave
roa
i rapae, te feruri noa ra oia i
te tahi uputa mai teie le huru e
e, ua tae hua oia i te hoê mâraa
reira, faaitoito atura oia ia’na iho, mai te haafai pihai iho i te aua-teitei, e ani i taua taata orero parau e: no
mau parau ta’na i taio a‘enei i roto i te
puta?
to’na
no
tala
poupou
huru parau.
a‘era te amuiraa.
purara
e‘a
i roto
mau
teie
no
e
ana.
ra
No
oraraa.
Ua hitima‘ue teie taata i taua uiraa, e ua pou maira
i
raro î te aua teitei,
rii haamaramarama
papai i nia i te hoê
maa api parau, i te hoê mau irava tumu, mai te
parau i teie vahiné e :
ia tae atu oe i te fare, e imi oe i te reira i roto i te Bibilia e e feruri maite.
parauparau ia’na. Teie râ, no te rahi o te mau parau
ta teie ivi vahiné i ani i ia’na, mana‘o atura teie taata i te
e
—■
Aita hoi ta'u
Bibilia! Aita te reira buka i roto i to‘u utuafare, mai
e
mai !
mua
E pai e !
Aita mau ta oe e Bibilia ! Na ô ïa : e horoa vau i ta‘u
iho Bibilia nei ia oe, e taio oe i te mau irava tumu ta‘u i faataa i nia i
—
.
te
i
.
api parau tei tapa'o atoa hia e au, e ia hope maitai ta oe taioraa,
mahana i mua nei, e faahoi mai ai oe i ta‘u Bibilia nei, no te mea,
mau
na
o
ta‘u ïa tao'a
here,
Haamauruuru
aita’tu !
e
haapoupou a‘era teie nei ivi vahiné i te taata nei,
atura oia i to’na fare
ma
mata i te ho'iraa’tu i té
i te a‘orai-teata.
—
te
taio
o
te
aau.
E hoho'a ê
fare, i to te haereraa mai,
E i to mûri iho
peapea aau, no teienei tao'a
mau
rahi
oaoa
mau
mahana,
e
ua
roa
piti hora i
mo‘e ê
roa
e
faaoioi
to to’na
a‘e,
ia’na ta’na
mua
apî tei itea ia’na, maori râ, te Bibilia. E
oia, e ua na nia iho faahou i te taio i te mau irava tumu tei
tapa‘opa‘ohia, e e rahi atu â ta’na i taio atoa. Te î ra to’na varua i tC'
ua
noa
maramarama
Satauro
hoê
rahi
umerehia. I reira’toa to’na tuuraa i te pae avae no te
lesu, to’na Faaora, i te hopoia teimaha tei taumi noa, mai te
ofai, i to’na aau. E inaha ! ua tomo mai te hau no ô mai i te Atua ra,
no
i roto i to’na
I teienei
aau.
râ, te haamana'o
E te taio faahou
â i te
mau
ra
ra
oia i te faahoi i teie Bibilia i to’na fatu-
oia i taua Bibilia
parau poupou
nei, hoê a‘e taioraa toe mai te feruri
rahi tei faatupu i te hau i roto ia’na, e inaha!...
VEA
POROTETANl
faaroo ihora oia i te taata i te patotoraa i te
opani. E ia mahiti te opani, o
vai ta’na i ite i te tomoraa mai?...
hi'o tufonu
e
hi‘o
taua
ra
perebitero ia’na, mai te
i nia i taua ivi vahiné;
ra
maori ra,
to’na fifi
to’na perebitero! — Te
piti tau huru fa’na
mea ra e, e
to'na
e
pae, e te tahi hoho'a apî roa no to’na mata,
te mâtau-ore roa hia hoi e te
tapitapi rahi i te tahi
mai te mala-hau te huru e
perebiterp nei, i te tahi atu pae!
Eaha’tura te parau no oe? (ta’na ïa parau i teie
vahiné) Aita roa
oe i faaiteite rii mai ia‘u i te
hopea no to oe tere i te aora'i-teata, ta‘u i
parau ia oe e: e arearea rii oe ia haere i reira, ei faatauiraa i to peapea-aau.
E no to oe faaite ore mai ia‘u i te huru o taua tere
ra, i te Sapati i
mairi a'enei, i mana'o ai au e, te pohe ra
paha oe i te ma‘i.
—
No te hitimahuta rahi
o
te ivi vahiné
nei, i teie farereiraa mana’o-ore-hia,
huru mo‘e rii atura to’na hiro'a. I opua noa na oia i te hünahuna
i te hoê tau i te parau ta’na i ite i te aora'i-teata, e te
ua
ohipa ta’na i
a‘e. l teienei
a'era oia i
râ,
te
te rahi
no
mau
o
to’na tapitapi e te
mea’toa i to’na
i rapae;
hau
roa
te faaotiraa
perebitero mai te hoê
tamarii tei faatia
mai te
mea
no
—
to’na haperaa i te hora i
to’na haperaa i te piha; to’na tamataraa hoi i te horo
ra
te
ra ta’na mau parau,
mai te pi‘o to’na mata i raro. I
ia’na i hi‘o i nia i te mafa o to’na tahu'a faaore-hara,
e, ua haamaariri roa hia to’na tino i te toetoe. üa uri roa
e
perebitero i te riri, mai te hae i roto i to’na
Horo‘a mai i teie buka!
horo'a
haapeepee mai!
—
mata.
O ta’na ïa i
te
ma
E
te rahi
:
noa
râ,
te mata
faaue
e
i mûri
ia horo ê, faatia
te mau parau apî ta’na i faaroo; te puta ta’na i taio; e te hopea
i te maitai, maori râ te hau e te oaoa tei faaî i to’na aau i
teineii
E te haere
—
ra
rave
roto
ravea ore
tapeapea-ore i te parau i to’na metua, oia hoi
taua aorai-teata
na
reo puai !
pai i ta‘u! Eiaha
to‘u peapeat
ere
roa
oe e rave
i teie
buka,
a
vaiiho
noa
mai,
o
Horo'a mai! E aita râ, no te
pohe mure ore to oe varua! Te ite nei
puto roa teie taata haireti ia oe i hade roa. Eita oe e tai'o faahou
i teie buka, eita’toa taua haireti ra ! E ia’na i na reira, haru maira oia i
taua kuka ra, mai te oomo i roto i to’na
pute, e haere maite atura oia i
—
au:
ua
rapae.
Te vai
noa
ra
te riri rahi i nia i to’na mata.
(Te vai atura )
E
ara
i t© urî.
phmp. m. 2.
E urî ta te hoê taata, e te here rahi hia e ana. la tae râ i te
i te tahi mahana, parihia’tura taua taata ra i te hoê hara
peapea.
i! it-
(i
6
e
VEA
faanehia oia ia tae tino
ua
ia’na iho 1 taua
J
POROTETANl
pariraa
roa
oia i te
aro o
te
arii,
faatia
e
ra.
to’na
faaineineraa no te reva, i te mahana i fdaauhfa
ra,
haamana‘0 a'era oia i ta'iia urî. Ua hinaaro oia i te rave atoa
ia'na, ei arearearaa no’na e ei tanturiiraa hoi i taua tere ra. Teie
rà, i to’na feruriraa e: te vai atoa ra te mau urî rarahi e te itoito
i
ô te arii.
te faaino
mai paha i ta’na iho urî iti here, faaoti
vaiîho i ta’na urî i te tare, eiaba e rave. Taamu
ihora ia’na i roto i te aua o to'na tare, e reva’tura, oia
ana‘e, i
te oire o te arii.
a‘era oia
e
o:
o
e
Te haere etaeta ra oia, e ua mairi te hoê vahi
inaha ! roohia ihora oia e ta’na urî, tei ou‘au‘a
pihaiiho i to’na fatu. E oaoa rahi mau
peapea’toa, no te mea, te mata'u ra oia i te
«na
inaoro
noa
i mûri,
ma
oaoa,
hoi to te fatu
mau
urî
a
e
te
te arii.
No reira oia i mana'o faahou ai e : — "E ho‘i
haapeepee au i
te fare. Aitâ hoi te mahana i tahâ ! E taamu etaeta
maitai au 1
ta‘u urî, e aore ra ( o tei haii roa !
), e opani roa vau ia’na i roto
i te fare, ia ore oia ia ora faahou i
rapae, e ia pee mai ia‘u”.
Ua na reira mau oia. — 1 te taeraa i to’na
fare, ua opani oia
i te uri, mai te tamahanahana rii
ia'na, e mai te faaara i to te
lare e: eiaha roa e tatara i teie
uri, e hoi noa mai oia mai ô
mai i ta'na tere i ô te arii.
E ara i le uri. Horo
haapeepee atnra oia i te oire o te arii,
mai te faaoioi rahi. Noa’tu râ te oioi o te
tere, ua marehurehu
roa i to’na taeraa i te oire. E ia’na i tia
i mua i te aro o te arii,
ua
tuma'i uanahia oia e te arii iho, o tei faaite mai
ia’na, ma
te riri e: ua mairi èna te hora i faataahia no le
feruriraa i ta’na
ohipa,
e ua faautuahia oia, no to’na tae-ore i te haavaraa, e no
to’na faainoraa i te faaueraa o te arii. E ua liurihia
oia i roto i
te auri.
Teie te
iti
e
auraa
o
teie
aamu:
te hoê hara
ïaLou paatoa, te vai ra le hoê
hapa
iti faaherohpre rahi hia e tatou, n tei
riro ei hoa mâtau-roa-hia e tatou (o te
urîïa).-— Te hinaaro nei
tatou e huna i taua hara i te fare, i roto roa i te vahi
hohonu
0 te aau, ia tae i le mahana e
parau mai ai te Atua e haafatata
mai i pihaiiho i to’na terono. È ia tae i te taime e te
aore
ra
mahana
tia‘i tatou i mua i te Haava, te tamata nei tatou i te
hiitiahuna
i taua hara ra, no to tatou hinaaro ore i te Laaè ia’na.
Te taamu
nei tatou i taua hara iti ra. i te tahi maa
poro iti o to tatou aau,
e te haere nei tatou i m;ia i to aro o te haava.
Teie râ, inaha hoi
te “uri” nei, te matara nei to’na
taura, e li' tapapa nei ia tatou
i nia i te purumu rahi. Fi no te moa te here nei
tatou ia’n.a, oia
koi taua peu ino ra, te liinaaro nei tatou e
faa!ierapû; hoê ahuru ma hoê
3 raera. —- .\:ii mai!.
6. Ua pohe roa o Moetia v., oia hoi, Madame Atwater, te tuahine no Marau
Salmon. Tira’tu ai tamarii ta Ariitaimai
v, e ora
nei.
(Y\oni fauturu i te Vea
Fautaua. Te hoê hoa lumn: 1 Lara; e te lahifeahou; 1 lara;
Hakahetau (Ua-Poü). Mohonui: 1 lara; Tcikikaolai: 1 lara ; Teikioahutai: 1 tara; Tekohutohetika ; 1 tara; Huuti. 1 lara; Vaitu : 1 tara. — la amuilria : e 8 tara. — Maiiruuru i te au‘a pape
to'eto'e nei !...
,
Imprimerie ELiE.F.juvENTiNr”
rue du et destremau
-
papeete, ta hiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1935