EPM_Vea Porotetani_193508.pdf
- extracted text
-
35 0 te Matahiti
ATETE 1935
HiM 8.
nandie;
3re
i te
maa; 9
a
amu-
mau^^
te
tî (
a
t
te^' AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
patia;'-
HIA HA,
vaiivaii i
OIA uoi TE Mesia RA O lESU. — I Korinetia 3,11.
iera iio
au maa
■■
00 kilo
3
I
HOO I TE MATAHITI HOE: HOB TARA
paai i, 1
nu-uirap:;
Ch. VERNIER,
S:- '
7e
raiii.ïi '
'
rarahiî
^a’tura, ‘i
■;S
tr..
ihiahiii
Lia
roa, f
|E ere i te itoito i te pae o te tino, ta‘u e haamana'o nei, i teie nei
.' tâime, O te itoito râ ô te varua, ta loane i papal i te na o raa e: te
ua, i te V
tauraa.t
bi.
.1
I E te mau taata apî ra, te itoito na outou...
i
re e ua
Directeur-Gérant.
pàpai nei au i te parau apî ia outou, e te mau taata apî ra, no te
itoito na
e te vai na te parau a te Atua i roto ia outou,
Ua|; e|ûa vî taua varuaoutou,
ino ra ia outou. (I loane 2. 14).
mea te
i te
(Area râ hoi, e mea au roa, na te feia apî, te mau ohipa, e iteh'ia’i
a'enei,
te itoito 0 te tino. E mea taata, roa te mau motoraa, e te mau ohipa
'.e. I tor':
tueraa pôpô, e te mau ohipa patia fâ, e te mau hoeraa vaa, te mau
iro
hororaa nararo, na nia i te pereoo taataahi, no te mea, iroto i taua
1 kilo-
mau
nauraa
ohipa ra, te faahiahia nei te taata i te itoito o te taata i te pae
ojte tino, to’na aravihi, to’na vitiviti, to’na puai, to’na aho.
haapii- ■
'e hi ‘oraa ê ta loane, i roto i ta'na parau : te faahiahia nei oia i te
itoito varua o te hoê pae feia apî tei ite e : e ore te taata e paia i te
rhâa ana‘e ra, e ua haapae ma te aueue ore i te mau peu teimaha o
Parai) i
,téie nei ao.
tamau
Paris,
■
1:
ahine ;
s d'avtnai.
'^E hape tatou ia mana'o tatou e: te horonoanei te feia apî i Tahiti
[ :p;â
nei, na mûri i te
ohipa
te tino,
aita
ratou
itoito
mau
o
e
o
te haapae raa i te mau faahemaraa e ino ai te tino e
e
no
te varua’toa.
A faaroo na i teie aamu iti :
|E au paha e piti ava‘e i teie nei, ua haere mai te hoê taata apî no
Papeete i te fare orometua. E rave ohipa oia i roto i te hoê garage
auto. Eaha to’na tere ? te hinaaro ra oia e papai i te hoê parau haatoata;
U.
HITl.
p^eraa ! Haapaeraa i te aha ? haapaeraa i te mau huru ava taero atoa,
(iuaina, pia, ava ) mai te topata, tae noa’tu i te hapaina, e te mohina, e te ta-ieie, e te paero hoi. Eaha hoi oia i mana'o ai i teie mana'o
itoito ? no to’na ite raa e : ua piri roa oia i te hiti apoo, i taua maa
VE A
2
POROTETANI
ra, e tira’tu ai ravea e ore ai oia e mairi ai,
te itoito i te hoê parau tapu,
maori râ, te papai ma
oia hoi te hoê parau haapaeraa, no na
ava‘e e ono, ei haamataraa !
Hoê ava'e i mûri iho, ua hoi mai ïa taata i te fare oromet.ua, e i to
te orometua hi'oraa ia’na i te haere raa mai,
raana‘o ino aéra oia i
roto i to’na aau e : aue ! ua pohe faahou paha teie taata i te fciahema;
aita tr/na parau
haapaeraa i maraa ia’na, e te haere mai nei oia e
faî i taua vahi ra, i te aro o te orometua.
E ia’na i parahi i nia i te tamâru fare, ui aturate orometua ia’na:
—
E hoa! ua fifi rii paha oe i ta oe tapu, e te haere mai nei oe e
faaiteite !
—
Aita roa’tu hoi ! E mea maitai roa vau i teie nei’; te ite nei au
itoito, i taua ohipa ra; aita e otoheraa, aita e riro
te hi'o’tia nei au i mua, ma te manuia rahi/
Eaha’tura hoi to oe tere apî, i te fare orometua nei ?
Teie : te hinaaro faahou nei au e papai i te piti o te parau
haapaeraa ?
Teihea parau haapaeraa? Hoê noa iho ta‘u i ite, mai ta oe i
rave a'enei ! Ahani ! Raapapu mai na i to mana'o.
Teie pa‘i : Eita’nei e tia ia oe e ia papai atoa vau ite hoê parau
haapaeraa no te pêrê ? no te mea, o te piti teie o te ati e tâmoemoe
nei ia‘u, e te ite nei au e : te riroriro nei au i taua marei ra. E ua
haapapu mai oia i te parau no teie ma‘i faufau o te pêrê i Papeete
nei, teie pêrê moni ta te mau tiniio e te tahi atu â mau fatu e faatupu omoe nei, i tera fare, e tera fare : pêrê apî, pêrê ueue, pêrê
moemoeâ. E ohipa rahi riaria o tei ote i te toto o te taata apî, o tei
faatupu i te veve e te hupehupe, e te hinaaro ore i te rave faahou i
te ohipa, e teeiâ hoi. Uaopani te ture fenua i te reira ohipa peapea,
e te rave màrô noa nei â te feia apî, mai te faaôoo i te ture!...
No to teie taata apî riaria i ta’na iho ohipa, e no to’na ite maitai
raa i te hopea ino no taua peu o te pêrê, no reira oia i ani atoa’i : e
papai i te hoê parau haapaeraa, e ono ava'e.
E te feia apî ra, a feruri na i te ohipa itoito no teie taata apî, o
tei ore i tiai i to’na mairi roa raa i roto i te ino; ua tia râ oia i nia, e
ua haapae itoito i taua mau peu iino ra ?
Eita te Varua o te Atua e faarue i te feia aau itoito mai to teie
taata. E nahea râ oe o tei rave atoa paha i taua mau peu ra ?
i to‘u apî, e to‘u
raa i
te faahemaraa ;
—
—
—
—
-
0 ta tatou
p^R^U
ïa tiataro o te Varua, e te mahiti ore, e te mau
maitai, no te mea ua haamauhia i te vahi i roto mai i te
pararu ra.
Heb. Vi-19,
VEÂ
E
rave
rahi te
mau
POROTETANl
tutauraa
Varua
Uiaturi te hoê : 1. I fo’na iho itoito aau
3
te taata i
o
rare
iiei. E
lo’na paari
(Nebukaneta); 2. itearearea e le faanavenaveraa (Belesesatara) ; 3. I to’na
iho parautia ; 4. I ta'na iho maii faufaa (Luka 12-17). E mea ê
jte tutauraa Varua no te raau taata noteAtua: Enoha, Aberahama,
jpaulo. — Oia’toa to tatou, mai te peu e, e fêla faarao mau
e
ha tou.
Eaha te liataro
o
te Varua? O te tiaturiraa ïa
e
te tiairaa i te
jtufaa maitai i parauhia maira ; o te ora faahiahia i te ao, te vahi
|i taeahia e to te Namua, o lesu. — Taua tuhaa ino ore e roaa
Imau ïa i te mau taata no te Mesia, rahi noa’tu ai te ati, te pea|pea, te toetoe, te vero, te patiri ; e tapae ratou. I Pet. 2-6.
TUMU I.
Faataa na tatou i te tahi mau vahi no
—
teie neî tiataro o te Varua.
i. E ravca te tiataro e mau ai te palii i roto i te vero. Ua faalauhia te tiairaa o te mau taata o te Mesia i te hoê mauhaa no te
jfeia haere moana, oia hoi te tutau. Ua au to tatou varua i te
Ihoê paht i roto i te ava o te orar-aa nei ; ei tutau to taua pahi
Ira, e tia'i. Uihi jioa mai à te matai rahi, eita e hee. I rotopu i
Ite raau faahemaraa e te veye e Le faaino e te ma‘i e te ahoaho,
|o taua tiairaa
la
te
aueue
te feia faaroo te
a
ore,
mea e mau ai to ratou varua
eiaha ei pahi parari. loba i roto 1 te ahoaho:
119-25. Paulo, 2 Tim. 1-12.
Ei tiataro taiaha maitai
jainu te pahi i te
^aa màmâ, e te
e
tia’i. Eiaha te tutau mâmâ, o te
matai, e te iri i nia i te«to'a. Eiaha’toa te tiaii te tuhaa i te ao, o te ere atu i te
paruparu
reira.
3. Ei fifi auri itoito roa e maitai ai taua tiataro ra. — Maitai
loa’i te tutau, mai te peu e, e fifi auri paruparu e te pê, aita
Jtoa ïa e faufaa ; eita e ore i te motu i te vero. O te faaroo nei te
fifi no te tiataro o te varua. Ei fifl puai e te aueue ore e tia'i,
nia i te ora
a
te Mesia. Heb. 3-6.
4. Aita roa e faufaa o te tiataro ia ore ia tuuhia i raro i te vahi
ÿiutauraa maitai. — Eita e mau i roto i te one paruparu, Te tu-
[auraa maitai o te varua, o te mau ohipa faaora ïa a lesu. I roto
lai i te paruru, 1 te
vahi i afaihia’i te toto taraehara. To lesu
|oto i pipihia.
TUMU il.
--
Te
fauîaa tumu
o
teieaei tiataro
o
te
Varua.
i.
Eiki to tatou varua e maitai ia ere i te reira.
—
Te
pahi tei
'ff
1
1 ^
r
1
4
VEA
}if
1 te tutau, ua
painu, ua iri, ua parari. Oia’toa to tatou va-i
i te tiairaa i te ao, ua patnu haere noa;'ua riro el
pahi parari, ei variia mau ore. — 0 taua tiairaa ra te tumu no
are
■li. ’
1
ia
rua;
1
-
ere
to tatou oaoa, e to tatou
’
■••'ï^'''F
'
1
’ '' J
'
^
>
.
F. V.
pao ore.
1 '
11
ei tia o to^na mau taata. —
OPANI. E te Ekalesia nei, tutau maite 1 to tatou mau varua
i roto i te rahi mau. E tutauraa pohe to te varua taata haa-
1
1
itoito i te ohipa.
Tei roto mai o lesu i te paruru,
Eaha tatou e ino ai? Eita roa.
3.
-'1
1
POROTETANI
1*
Te mau ohipa faahiahia rahi no te hoê Bibilia.
^
V ^
•
■3
1
■
( Ua tupu mau teie aanau )
i
|i|
|Mi 1
I ie tahi a'enei
tnatahiti, te parahi noa ra te hoê ivi vahine apï {
— E fare nehenehe roa taua
tare no’na ra, e fe unauna rabi te mau piha; aita e vahi toe. — Teie râJ
rahi noa’i te mau maitai tino o taua vahine faufaa rahi ra, te vai noa ra
te peapea i nia i to’na mata.
!|
91
f
•s
1
1 Wi i
'ir3| j
1'
^
E vahine Katolika fioi oia, e te haapao
itoito i te mau faaueraa o ta’na
haapaoraa ; teie râ, i te reira tau, te vai teiaha noa ra to’na aau, i te maJ
na'oraa i ta’na mau hara. E noa’tu ta’na mau ohipa i te pae o te faarooj
ta’na man haapaeraa, e ta’na mau pure hoi, aita e ravea te hau e topa’i i
i
'wr
'm 1 i
jlÉ
■’tM
1
roto i to’na aau;
j:|g
Js
raa
■
'
o
'iii
Î
5
J
i
;i|||
Ir
!
>
'
taua
perebitero, e, ia au i te haapiiJ
perebitero ra, ua haapao oia, ma te itoito rahi, i te mau ohipa
tearoha; uatauturu oia i te mau taata veve. — Teie râ, a taa’i te matei roaa i to’na mana'o, i taua mau ohipa ra, te mauiui noa ra to’na
i ta’na
hara.
mau
Ua aroha roa teie
tatara
;|
e
t
te feruri
}.
ua
roa
noa
perebitero api e te aau maru i taua vahine aau taiâj
mau hara, mai te parau ia’na e : « Atira oe i
oia i ta’na
i ta
oe
mau
hara;
ua
faaorehia i teie nei
».
Aita râ hoi <
hauraa ; aitâ te mahananana o te aau i noaa mai.
Hi
Tau
mahana, i mûri a‘e, ua haere faahou mai te perebitero e farerei i
vahine, mai te parau atu ia’na e; e nahea râ vau, ei faaore i teie m.ata
rumaruma, i to oe, e teie aau oto? — Teie ta‘u i feruri: ananahi e taa
mai, i te oire nei, te hoê taata peu arearea faahiahia rahi e te aravihi ; e rave
oia i ta’na mau ohipa i te aorai o te teata. E tae roa oe e mâtaitai i ta’na
mau ohipa arearea ; e moê to oe oto, e hope to oe ata i te arearea.
'<ï'«H)
1
teie
■j|ï 1
/
tWlf 1
'-m i
,,.
e
>
■
i
a
aau
j
-il
noa ra.
uruuru
?
)
te vai teiaha
Ua faatia hoi oia i to’na mau ati i to’na
)
1 -ilii
mau
to’na tare, te hi‘o noa ra na te haamaramarama.
âl;i
Ip
*
i
tae hua oe.
Area rl, é tau perebitero,
cita paha to'u aau e maru i tena mau ohipa|
{
)
1
i
1
i
1
■
’
1
VEA
POROTETANI
^ita ta oe e parau! E haere oé, te faaue atu nei au ia oe. Teie ta oe
Itiketi,
ua tiihia e au, no to‘u ite e: e maitai roa oe ia haere oe e hi‘o e,e
ei|
U no|
faaroo i te mau ohipa taaê a taua tahuâ ra.
I to mûri iho mahana, i te ahiahi. ua haere ihora taua vahiné nei i te
a.
laorai tei faaite-hia-mai ia’na. E oia mau iho â : te vai ra te mau parau faaite
J
va-
ro
■
|notaua tahuâ ra, e ta’na mau peu; ua piahia i nia i te mau patu no te aorai.
'arual
E raverahi te
haa-l Itomoraa.
.
.
—
mau piha rarahi i roto i taua aorai nei, e te mau uputa
Teie râ, ua hape teie vahiné i te hora haamataraa xio te
Imau peu arearea a te tahuâ; e i to’'na hi'oraa i te mau taata huru rii varaIvara tei tonio i roto i te aora'i na te hoê uputa, ua maere rii hoi oia i
Itaua huru varavara. Aita râ oia i imi i te reira parau, e ua pee atoa oia
Ina mûri i teie feia, aita rea, i roto i te aora'i, e ua tae roa i roto i te hoê
Ipiha, e ere râ i te piha rahi ateatea. Parahi atura.
E ia’na i feruri i to’na mana'o, te maere-rii ra oia i te mea e, aita roa
api il
[ta’na tiketi i anihia mai i to’na tomoraa; ua mana'o râ oia e, e riro paha
taual fi te anihia araua‘e-rii a‘e.
lie ràl
I reira to te hoê taata mata maitai paiumaraa i roto i te hoê aua, e te
loa ral
lhaamataraa i te pii i te hoê himene.
a
I
I taua taime ra, mai te mea ra e, ua anapa mai te hoâ uira i roto i te
ta’nal I mana'o o teie nei vahiné, e to’na iteraa i to’na hape rahi : ua hape oia i te
e ma\piha; e tei hau roa i te peapea, i taua hape ra, maori ra: te papu ra to’na
aarooj
mana'o e: e putuputuraa feia porotetani teie, e ua mairi-vare-noa oia i roto
apa’i il
i taua amuiraa
no
reira oia i
laapiiJ
i taua taime ra.
oh i pal
vau
e
ma-l
1
to’nal
e
ra.
ore
E vahiné iti mamahu râ teie vahiné, e te
haama noa;
ai i tia’i i nia, i reira ra, e i faarue ai i taua putuputuraa
Üa na ô to’na mana'o: e tiai au ia himenehia, ei reira
haere omoe ai i rapae, mai te ife ore te taata ia'u. — O ta’na iho â
teie râ: i to’na tiaraa i nia, te mairi-atoa-raa ïa i raro to’na
e no te puai o te haruru, fariuriu maira te mau taata e rave
rahi, e hi'o i teie ohipa. No te rahi o te riaria o taua vahiné iti aroha,
haamairi atura oia ia’na i nia i te parahiraa, mai te hinaaro, i roto ia’na, e
ia amaha te fenua, e ia horomii hia oia i roto i to’na vaha.
ïa i tamata;
fare-amarara,
I teie nei, aita e muhuraa faahou i roto i te piha. E i mûri iho, e reo
maira, te reo o taua taata i roto i te aua, i te purororaa’tu .• te pure ra!
Aita’tu ta taua vahiné nei e ravea, maori râ o te faaroo; e aita mau â
oia i faaroo i te hoê mea-e au i teie. E mea ê roa ïa i te mau pure Ave
Maria e te vetahi atu â mau pure tei faataahia i roto i ta’na puta iti pure.
mata mau no
te aau anaanatae ia pure. Ua maere roa oia i te reira
E te hi'o noa ra oia i te mata no taua taata orero parau: e
te taata parau paari, e
huru.
jhipai
teie nei
hara ”,
E ia oti te pure, faaite atura teie taata i te amuiraa e : e taio oia i
i le hoê tuhaa no te Evanelia, o tei faatia i te parau " no te faaoreraa
6
—
mai
VEA
Eaha râ hoi?
POROTETANI
O te tumu parau ïa ta‘u i hinaaro noa i te faaroo,
ra teie ivi vahiné, — Atira noa’tu !
Tupu noa
mai! Te na reira
mua
atu te tupu ! la parau
noa’tu e ia rave noa’tu ta‘u perebitero i ta’na i hina¬
â vau i te parau e tai'ohia mai, i teie nei, e teie taata.
aro, e faaroo
(Te vai atura )
rata
E rata na Purune, orometua
“
Te
rahi nei to'u
oaoa
ta‘u tau afata
puta e maha,
to‘u oaoa! ia tia i
te
oraraa
i te hoê
no
mau
aau
no
na
te
faatura i Farani. (21 no Me 1936)
i te haamana'oraa
e;
na
tae atu
Tihoni WilioMU, i Tahiti na. Ane
te Atua
ia faariro i te parau tuatapaparaa no
Wiliamu, ei ravea no te faafariuraa mai
l'ihoni
taata tahiti
e
rave
rahi ia lesu, e no te
le hoê
mau
taata
faatupuraa
apî e vai i rolo i te mau
ekalesia lahiti, i te hinaar-o puai i te haere i le aua orometua,
i roto i te
ei tavini
E
ere
aau
no
no
lesu-Mesia i Polinesia 1
au
i te taata
api i teie nei (66 mat.) e orometua faatura
hoi. Teie râ te poro noa nei au i te Evanelia hanahana no lesuMesia i te mau oire e rave rahi o tei titau mai â ia’u. Tira’tu
ai to‘u hinaaro, maori râ ia nehenehe noa ia‘u ia faahanahana
i to’na i‘oa, na roto i te hoê mau matahiti e rave rahi. Ua
pûpù
atu vau i to‘u ora, e te faatereraa o to‘u ora la’na ra. E te ani
nei au i te Atua e ia
faa-ohipâ oia ia‘u, ia au i to’na hinaaro,
e
i tevahi ta’na e hinaaro nei. la vai maite to te Atua haamaitai
i nia i le mau Ekalesia Tahiti”.
2.
Te papai mai nei Tunui orometua,
tei lono rii Ma i Maupiti;
homa, i lo'u taeraa mai i te fenua nei, ua farerei matou
mai te oaoa rahi, te hui diatono e to te
paroita taatoa, e'te tavana, te orometua haapii. E inaha, te vai ruperupe noa ra taua
paroita ra, i raro a‘e i te faatereraa a te apooraa diatono tei
E
tauturu maitaihia
e te feia mana, i vai noa’i to’na maitai mai
faaea ore. Te faaineine nei ratou i te fare
pureraa ofa'i apî.
Ua huru puê te ofa'i.
te
Hoê rà vahi rahi faahiahia i roto i taua
paroita ra, oia hoi:
Ua amui hoê roa to ratou mana'o i te
pùpûraa i ta ratou mau
rahuiraa haari i nia i to ratou mau fenua, i te rima o te
paroita,
no te faaoti oioi raa i ta ratou fare
pureraa. Te ohi nei te paroita.
Aita roa’tu
e
peapea, Ua oaoa roa ratou i taua vahi
ra,
E roaa
VEA
POROTETANI
7
paha e 60 mene hanri ia pau roa, oia hoi e 30 tane pnhâ, e aore
ra,
ehaerei
mua.
O te
ravea
teie
e
ite oioi ai to te Fenua i ta
[atou opuaraa. No reira ua faahiahia'roa vau i teie fenua iti
nainai i
to ratou mana'o hoê.
E temau paroita e, teiemau te ravea oioi no tena
po te mau tare no
uu i te avae o le
mau
opuaraa
te faaroo ta tatou e amo nei. A faaitoito. A
maua'o i nia i teie e‘a apî. To outou hoa :
Ttinui, or.
Te manao a fe hoê raîere i fe ohipa a Tihoni Wiriairiu
I ,..({£ rave rahi te mau pahi, o tei tapae mai i Raiatea, i te reira
matahiti
(1830). Ua farerei te mau tomana e to ratou pue raatira i te mau
prometua, ua au mailai te tahi i te tahi. Teie te parau i papaihia e te orometua tei faatere i te
«
mau
pureraa
i nia i te
1 to matou taeraa i Utumaoro (Uturoa) ua
manua ra, ia
“ Vincfennes”;
haere mai te tamaiti na te
prometua ia matou, mai te parau e, e putuputuraa ta Wiliamu i taua taime ra;
liaaratai râ oia ia matou i te fare-orometua, tei reira ta’na metua vahiné.
Te 5
.
.
Tetepa, Sapati. 1 teie mahana o te Fatu, e pureraa i te fare-pure.
E fare nehenehe teie fare-pure, ua î roa i te taata
(hoê tausani e hoê hanere). E aahu au ana‘e to ratou. Ua tae atoa mai te Tomana no te manua
fVincennes” e te pueraa raatira no’na e te upaupa rahi no le pahi.
no
I reira i tupu ai to‘u mana'o e: arau‘e te amuiraa e peapea’i e e mania-
pia’i. E inaha! Aita roa’tu e peapea, aita’toa e maniania; i te taeraa mai
P te mau tamarii haapii, aita’toa e maniania e hoê iti a‘e. Ua maere au
I te reira haapaoraa nehenehe no te taata’toa.
E
Sapati oro‘a taua Sapati ra. Ua parahi e toru hanere taata no te oro'a
[e tane, e vahiné, e taata ruau, e feia api) e ua rave ratou i na tapa'o no
e
tino
no
lesu, ma te aau hoê.
E taata rahi i te fenua papaa o tei tâhitohito e o tei faaino i te ohipa
no te mau orometua i ô te Étene e o tei
parau e, e ohipa faufaa ore tena
ha ohipa; o vau nei, ua ite mata vau i te ohipa no te mau orometua, ua
te mata vau i te haapaoraa no te mau taeae e no te mau tuahine i te
t i te
oro'a,
matou, to te
I te
e e
riro paha e hau to ratou faaroo
e
fare-pure
to ratou itoito i to
mau papaa.
pô Sapati, tei te fare orometua matou, e ua faaroo faahou matou
I te mau himene maitatai i himenehia i roto i te mau utuafare no te pure
ktii »..
(Iritihia no roto i te Puta a Purune: Tihoni Wiliamu, te Aposeloio no
Polinesia, api 61-62.
.
.
j
VEA
POROTETANI
Te mau parau rii api
1. I te 4
no
Me 1934 te fanauraa i te fenua ra i Canada (Amerika) e
pae tamarii, i te fanauraa hoê, i te metua vahiné hoê. E mau tamahine ana'e.
E 6 kilo 349 grammes te faite o taua na aiu too-pae, i te fanauraa ra; e no
te hi'oraa te taote haafanau e: e mea atâatâ roa te ora o téie mau aiu, imi
atura oia i te mau ravea paari, e to të aroha, e oie ai ratou e poho ai. E
toru vahiné tauturu-taote i faaauhia no te utuutii i taua mau aiu ana'e, ia ore
roa ratou ia roohia e te ati.
I te faaroü raa te mau oire no taua fenua ra, e no Marite, i taua paraît api,
hapono to taata e rave rahi i te moni tauturu ia ratou. E û vahiné tei hapono atoa hia mai no ratou, e te hoê mau Maierniié tuiroo no Marite. E inaha,
14 ava‘e to taua mau tamarii i teie iiei, e mea maitai roa. Ua faatavaihia ratou
e te Arii no Paratane; e nate Plau e haapa'o i ta ratou mau haamau'araa, e
ua
paari noa’tu, ia ore to ratou metua vahiné (a 6 a'enei ona tamarii) ia peapea
ia ratou i te pae tino.
Te parauhia
nei : a tahi ra o na tamarii too-pae i te fanauraa hoê, ora maitai
i roto i teie nei ao, e tae roa mai i teie nei.
2. I te 16 no Atopa 1934, to te tiribuna faautuaraa hara no Viterbo (Italia)
faautuaraa i te hoê perébisero pope no Roma i te utu‘a auri (15 mahana auri)
e i te mau taime no te haavaraa. Teie te tumu; to’na tahuraa i te auahi i
raa,
mau bibilia na te hoê taata porotetani hoo-bibilia, e to’na haapeapearaa i
ta’na ohipa, ia ore ia tupu.
E rave rahi te mau pope e te mau monati tei tae tino e hi‘o i taua haa¬
te
varaa
ra, e to’na hopea.
Ua titan te auvaha-ture ia faautu'ahia taua pope ra
hoê ahuru a‘é ava'eauri: hoê ahuru ma pae râ mahana tei faatiahia. Atira
noa’tu. Ua riro la utu'a ei tapao no te itoito o te mau haava i te faaupootia
i te parau-tia, e no to ratou auraro i te ohipa faufaa rahi no te feia tei hoo
haaparare i te Parau ora a te Atua ora ra.
3. Ua faatin, tatou i le ava‘e i mairi a'onei, i te parau no te pahi farani faahiahiarahi, na NnrmMidie,- e ua faaite tatou e: te vai atoa ra hoê fare pureraa
rahi i roto i ■ ma }‘ ihi ra. Ua haamoahia taua fare ra, na roto i na pureraa
hanahana e j iti: to te Katolika, e to te Porotetani. Hoê â fare; teie râ, na
te hoê paruru rahi <; te hoê papa'i faaunaunahia, o te faatiahia e aore ra, o
te iritihia na mua a'o ite pureraa, e faataa i te huru o te haamoriraa: to te kato¬
lika e to te porotetani.
Ua faaroohia e: Ua fatata roa te hoê
pahi rahi paratane mai ia Normandie,
i te oti: o Que.m Mary. E riro raua i te faatitiau'a ia itehia e: o vai tei hau
i te tere e te nahonaho maitai.
4. Terir-.i noa nei te puta a Purune": Tihoni Wiliamu \ ua paue ono hanere
puta i te li'oohia eaore ra i te haponohia i te mau paroita no na Tuhaa e ono.
Ua tae roa i Rarotoa. Te mauruuru noa nei te taata i te reira parau aamu
faahiahia mau. E te hoa tai‘o ve'a e: ua noaaanei ta oe? A ani ito orometua
6 na’na e horo'a i ta oc. E ono farane, te hoo..
6. Ua faaoti te Tomite Tamau e: ei te 21, 22, 23 no Atete, te Apooraa
Rahi. Ei te pô
hopea (23) e faaterehia’i te oro'a tahinuraa ia Namata raua o
Rafea, tei oti to raua tau i roto i te aua.
6. E tupu te Apooraa uo te Tuhaa I, i Papeete, i te ono no Atete; e tote
II, i Papeari, i te 8 r.o Atete.
n\oni taufyru 1 fe Vsa
Earotongai Aio v. 5 farane;
« te
ata.
Papeete: Teiti mâ, hoê afa. la amuihia: tara
MAURUURU.
Imprimerie eue. f.juventin. — rue du c* destremau - papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1935