EPM_Vea Porotetani_193508.pdf
- Texte
-
35
ATETE 1935
HiM 8.
TAATA’TOA IA HAAMAU
MAORI RA O TEI HAAMAU
te Matahiti
0
nandie;
i te
3re
maa;
a
mau^^
te
a
t
9
amu-
tî
( te^'
patia;'-
AITA’TU
HIA HA,
i
vaiivaii
E NIU E TIA I TE
OIA uoi TE Mesia RA O lESU.
—
I Korinetia 3,11.
iera iio
au maa
■■
I
00 kilo
3
HOO I TE MATAHITI HOE: HOB TARA
paai i, 1
nu-uirap:;
Ch. VERNIER,
S:- '
7e
raiii.ïi '
'
.1
I E
i
rarahiî
^a’tura, ‘i
re e ua
Directeur-Gérant.
te
mau
taata apî ra, te itoito na outou...
■;S
tr..
ihiahiii
|E
i te itoito i te
pae o te tino, ta‘u e haamana'o nei, i teie nei
te itoito râ ô te varua, ta loane i papal i te na o raa e: te
ua, i te V
tauraa.t pàpai nei au i te parau apî ia outou, e te mau taata apî ra, no te
mea te itoito na outou, e te vai na te parau a te Atua i roto ia outou,
bi.
Lia
roa,
f .'
ere
tâime,
O
Ua|; e|ûa vî taua varua ino ra ia outou.
(I loane 2. 14).
te feia apî, te mau ohipa,
(Area râ hoi, e mea au roa, na
e iteh'ia’i
a'enei,
te itoito 0 te tino. E mea taata, roa te mau motoraa, e te mau ohipa
'.e. I tor':
tueraa pôpô, e te mau ohipa patia fâ, e te mau hoeraa vaa, te mau
iro
i te
hororaa nararo, na nia i te pereoo taataahi, no te mea, iroto i taua
ohipa ra, te faahiahia nei te taata i te itoito o te taata i te pae
1 kilo-
mau
nauraa
ojte tino, to’na aravihi, to’na vitiviti, to’na puai, to’na aho.
tamau
Paris,
haapii-
■
■
Parai) i
1:
ahine ;
s d'avtnai.
toata;
U.
HITl.
'e hi ‘oraa ê ta loane, i roto i ta'na parau : te faahiahia nei oia i te
itoito varua o te hoê pae feia apî tei ite e : e ore te taata e paia i te
rhâa ana‘e ra, e ua haapae ma te aueue ore i te mau peu teimaha o
,téie nei
ao.
'^E hape tatou ia mana'o tatou e: te horonoanei te feia apî i Tahiti
[ :p;â
nei, na mûri i te
ohipa
te tino,
aita
ratou
itoito
mau
te
haapae
A faaroo
raa
na
i te
i teie
mau
aamu
o
faahemaraa
iti
e
e
o
ino ai te tino
e
e
no
te varua’toa.
:
|E au paha e piti ava‘e i teie nei, ua haere mai te hoê taata apî no
Papeete i te fare orometua. E rave ohipa oia i roto i te hoê garage
auto. Eaha to’na tere ? te hinaaro ra oia e papai i te hoê parau haap^eraa ! Haapaeraa i te aha ? haapaeraa i te mau huru ava taero atoa,
(iuaina, pia, ava ) mai te topata, tae noa’tu i te hapaina, e te mohina, e te ta-ieie, e te paero hoi. Eaha hoi oia i mana'o ai i teie mana'o
itoito ? no to’na ite raa e : ua piri roa oia i te hiti apoo, i taua maa
POROTETANI
VE A
2
ai oia e mairi ai, maori râ, te papai ma
oia hoi te hoê parau haapaeraa, no na
ava‘e e ono, ei haamataraa !
Hoê ava'e i mûri iho, ua hoi mai ïa taata i te fare oromet.ua, e i to
te orometua hi'oraa ia’na i te haere raa mai, raana‘o ino aéra oia i
roto i to’na aau e : aue ! ua pohe faahou paha teie taata i te fciahema;
aita tr/na parau haapaeraa i maraa ia’na, e te haere mai nei oia e
ra, e
tira’tu ai
ravea e ore
te itoito i te hoê parau tapu,
faî i taua vahi ra, i te aro o te orometua.
E ia’na i
—
parahi i nia i te tamâru fare, ui aturate orometua ia’na:
ua fifi rii paha oe i ta oe tapu, e te haere mai nei oe e
E hoa!
faaiteite !
—
Aita roa’tu hoi ! E
mea
maitai
roa vau
i teie nei’; te ite nei
au
i to‘u apî, e to‘u itoito, i taua ohipa ra; aita e otoheraa, aita e riro
raa i te faahemaraa ; te hi'o’tia nei au i mua, ma te manuia rahi/
—
—
Eaha’tura hoi to
Teie
:
oe
tere apî,
i te fare orometua nei ?
papai i te piti o te
te hinaaro faahou nei au e
parau
haapaeraa ?
—
rave
Teihea parau haapaeraa? Hoê noa iho ta‘u i ite, mai ta oe
a'enei ! Ahani ! Raapapu mai na i to mana'o.
i
pa‘i : Eita’nei e tia ia oe e ia papai atoa vau ite hoê parau
no te pêrê ? no te mea, o te piti teie o te ati e tâmoemoe
nei ia‘u, e te ite nei au e : te riroriro nei au i taua marei ra. E ua
haapapu mai oia i te parau no teie ma‘i faufau o te pêrê i Papeete
nei, teie pêrê moni ta te mau tiniio e te tahi atu â mau fatu e faatupu omoe nei, i tera fare, e tera fare : pêrê apî, pêrê ueue, pêrê
moemoeâ. E ohipa rahi riaria o tei ote i te toto o te taata apî, o tei
faatupu i te veve e te hupehupe, e te hinaaro ore i te rave faahou i
te ohipa, e teeiâ hoi. Uaopani te ture fenua i te reira ohipa peapea,
e te rave màrô noa nei â te feia apî, mai te faaôoo i te ture!...
No to teie taata apî riaria i ta’na iho ohipa, e no to’na ite maitai
raa i te hopea ino no taua peu o te pêrê, no reira oia i ani atoa’i : e
papai i te hoê parau haapaeraa, e ono ava'e.
E te feia apî ra, a feruri na i te ohipa itoito no teie taata apî, o
tei ore i tiai i to’na mairi roa raa i roto i te ino; ua tia râ oia i nia, e
ua haapae itoito i taua mau peu iino ra ?
Eita te Varua o te Atua e faarue i te feia aau itoito mai to teie
taata. E nahea râ oe o tei rave atoa paha i taua mau peu ra ?
—
Teie
haapaeraa
-
0 ta tatou
maitai,
ïa tiataro
no te mea ua
pararu ra.
p^R^U
mahiti ore, e te mau
haamauhia i te vahi i roto mai i te
o
Heb. Vi-19,
te Varua, e te
VEÂ
E
rahi te
rave
Uiaturi te hoê
mau
POROTETANl
tutauraa
Varua
I fo’na iho itoito
1.
3
te taata i
o
iiei. E
rare
lo’na paari
(Nebukaneta); 2. itearearea e le faanavenaveraa (Belesesatara) ; 3. I to’na
iho parautia ; 4. I ta'na iho maii faufaa (Luka 12-17). E mea ê
jte tutauraa Varua no te raau taata noteAtua: Enoha, Aberahama,
jpaulo. — Oia’toa to tatou, mai te peu e, e fêla faarao mau
:
aau
e
ha tou.
Eaha te liataro
te Varua? O te tiaturiraa ïa
o
jtufaa maitai i parauhia maira ;
|i taeahia
te tiairaa i te
e
o te ora faahiahia i te ao, te vahi
Namua, o lesu.
e to te
— Taua tuhaa ino ore e roaa
Mesia, rahi noa’tu ai te ati, te pea-
Imau
ïa i te mau taata no te
|pea,
te toetoe, te vero, te patiri ; e tapae ratou. I Pet. 2-6.
TUMU I.
Faataa
—
tatou i te tahi
na
mau
vahi
no
teie neî tiataro o te Varua.
i. E ravca te tiataro
lauhia te tiairaa
jfeia haere
te
o
Ite
tia'i. Uihi
e
|o taua tiairaa
la
te
jioa
faahemaraa
raau
aueue
ai te
taata
o
ava o te orar-aa
ore,
nei
;
vero.
Ua faa-
e
te
hee. I rotopu i
te veye e Le faaino e te ma‘i e te
mea e
no
au to tatou varua i te
ei tutau to taua pahi
mai à te matai rahi, eita
e
te feia faaroo te
a
palii i roto i te
te Mesia i te hoê mauhaa
oia hoi te tutau. Ua
moana,
Ihoê paht i roto i te
Ira,
e mau
mau
mau
ahoaho,
ai to ratou
varua
eiaha ei pahi parari. loba i roto 1 te ahoaho:
119-25. Paulo, 2 Tim. 1-12.
Ei tiataro taiaha maitai
jainu te
pahi i te matai,
^aa màmâ,
e
tia’i. Eiaha te tutau mâmâ, o te
iri i nia i te«to'a. Eiaha’toa te tiaii te tuhaa i te ao, o te ere atu i te
e te
e te paruparu
reira.
3. Ei fifi auri itoito roa e maitai ai taua tiataro ra. — Maitai
loa’i te tutau, mai te peu e, e fifi auri paruparu e te pê, aita
Jtoa ïa e faufaa ; eita e ore i te motu i te vero. O te faaroo nei te
fifi
no te
nia i te
tiataro o te
ora
4. Aita roa e
Ei fifl puai
faufaa
ÿiutauraa maitai.
[auraa
varua.
e te aueue ore e tia'i,
te Mesia. Heb. 3-6.
a
—
o te tiataro ia ore ia
Eita e mau i roto i te
tuuhia i raro i te vahi
one paruparu,
maitai o te varua, o te mau ohipa faaora ïa
lai i te paruru, 1 te
a
Te tu-
lesu. I roto
vahi i afaihia’i te toto taraehara. To lesu
|oto i pipihia.
TUMU il.
--
Te
fauîaa tumu
o
teieaei tiataro
o
te
Varua.
i.
Eiki to tatou
varua e
maitai ia
ere
i te reira.
—
Te
pahi tei
'ff
1
1
^
r
1
4
VEA
}if
1 te tutau, ua
ia
rua;
1
-
’
-'1
1
'
1
’ '' J
1 '
'
^
1*
.
Te
^
>
V
ino ai? Eita
ua
ao, ua patnu
roa.
OPANI. E te Ekalesia nei, tutau maite 1 to tatou mau varua
i roto i te rahi mau. E tutauraa pohe to te varua taata haapao ore.
F. V.
1
11
e
iri,
ua
i te tiairaa i te
ere
Eaha tatou
■••'ï^'''F
1
painu,
parari. Oia’toa to tatou va-i
haere noa;'ua riro el
pahi parari, ei variia mau ore. — 0 taua tiairaa ra te tumu no
to tatou oaoa, e to tatou itoito i te ohipa.
3. Tei roto mai o lesu i te paruru, ei tia o to^na mau taata. —
are
■li. ’
1
POROTETANI
^
ohipa faahiahia rahi
mau
1
( Ua tupu mau teie aanau )
i
|i|
|Mi
I ie tahi a'enei
1!|
91
to’na
rahi noa’i te
1
1 Wi i
'ir3| j
te peapea
'm 1
1
raa
-ilii
'
o
'iii
Î
5
J
i
;i|||
!
>
'
Ir
Hi
piha; aita
vahi toe.
e
taua vahine faufaa rahi ra,
o
Teie
—
râJ
te vai noa ra
i nia i to’na mata.
taua
^
te vai teiaha
perebitero
ra, ua
noa ra.
mau
ati i to’na
haapao oia,
perebitero, e, ia au i te haapiiJ
itoito rahi, i te mau ohipa
ma te
tearoha; uatauturu oia i te mau taata veve. — Teie râ, a taa’i te matei roaa i to’na mana'o, i taua mau ohipa ra, te mauiui noa ra to’na
i ta’na
tatara
e
t
te feruri
}.
ua
hara.
mau
Ua aroha
;|
roa
roa
noa
teie
perebitero api e te aau maru i taua vahine aau
mau hara, mai te parau ia’na e : « Atira
oia i ta’na
i ta
oe
mau
hara;
ua
faaorehia i teie nei
».
taiâj
oe
i
Aita râ hoi
<
hauraa ; aitâ te mahananana o te aau i noaa mai.
Tau
mahana, i mûri a‘e, ua haere faahou mai te perebitero e farerei i
vahine, mai te parau atu ia’na e; e nahea râ vau, ei faaore i teie m.ata
rumaruma, i to oe, e teie aau oto? — Teie ta‘u i feruri: ananahi e taa
mai, i te oire nei, te hoê taata peu arearea faahiahia rahi e te aravihi ; e rave
oia i ta’na mau ohipa i te aorai o te teata. E tae roa oe e mâtaitai i ta’na
mau ohipa arearea ; e moê to oe oto, e hope to oe ata i te arearea.
'
■
i
a
aau
j
-il
—
uruuru
?
)
maitai tino
te hoê ivi vahine apï {
E fare nehenehe roa taua
noa ra
te haamaramarama.
Ua faatia hoi oia i to’na
)
■
1
mau
roto i to’na aau;
j:|g
Js
tnatahiti, te parahi
haapao itoito i te mau faaueraa o ta’na
haapaoraa ; teie râ, i te reira tau, te vai teiaha noa ra to’na aau, i te maJ
na'oraa i ta’na mau hara. E noa’tu ta’na mau ohipa i te pae o te faarooj
ta’na man haapaeraa, e ta’na mau pure hoi, aita e ravea te hau e topa’i i
i
jlÉ
■’tM
mau
noa ra na
E vahine Katolika fioi oia, e te
i
'wr
tare, te hi‘o
tare no’na ra, e fe unauna rabi te mau
f
•s
1'
te hoê Bibilia.
no
•
■3
■
âl;i
Ip
*
i
tae hua oe.
Area
rl, é tau perebitero, cita paha to'u aau
e maru
i tena
mau
ohipa|
{
)
1
i
1
i
1
■
’
1
VEA
J
va-
ei|
ro
U
no|
a.
■
POROTETANI
parau! E haere oé, te faaue atu nei au ia oe. Teie ta oe
tiihia e au, no to‘u ite e: e maitai roa oe ia haere oe e hi‘o e,e
faaroo i te mau ohipa taaê a taua tahuâ ra.
I to mûri iho mahana, i te ahiahi. ua haere ihora taua vahiné nei i te
laorai tei faaite-hia-mai ia’na. E oia mau iho â : te vai ra te mau parau faaite
^ita ta oe e
Itiketi,
ua
|notaua tahuâ ra, e ta’na
'arual
E raverahi te
haa-l Itomoraa.
.
.
—
mau peu; ua piahia i nia i te mau patu no te aorai.
piha rarahi i roto i taua aorai nei, e te mau uputa
Teie râ, ua hape teie vahiné i te hora haamataraa xio te
mau
Imau
peu arearea a te tahuâ; e i to’'na hi'oraa i te mau taata huru rii varaIvara tei tonio i roto i te aora'i na te hoê uputa, ua maere rii hoi oia i
Itaua huru varavara. Aita râ oia i imi i te reira parau, e ua pee atoa oia
Ina mûri i teie feia, aita rea, i roto i te aora'i, e ua tae roa i roto i te hoê
Ipiha, e ere râ i te piha rahi ateatea. Parahi atura.
E ia’na i feruri i to’na mana'o, te maere-rii ra oia i te mea e, aita roa
api il
[ta’na tiketi i anihia mai i to’na tomoraa; ua mana'o râ oia e, e riro paha
taual fi te anihia araua‘e-rii a‘e.
lie ràl
I reira to te hoê taata mata maitai paiumaraa i roto i te hoê aua, e te
loa ral
lhaamataraa i te pii i te hoê himene.
a
I taua taime ra,
ta’nal I mana'o
I
e
ma-
aarooj
apa’i
il
laapiiJ
oh i pal
e
ma-l
1
to’nal
\piha;
mai te mea ra e, ua anapa mai te hoâ uira i roto
to’na iteraa i to’na hape rahi : ua hape oia
teie nei vahiné, e
o
i te
i te
tei hau roa i te peapea, i taua hape ra, maori ra: te papu ra to’na
e putuputuraa feia porotetani teie, e ua mairi-vare-noa oia i roto
i taua amuiraa ra. E vahiné iti mamahu râ teie vahiné, e te haama noa;
no reira oia i ore ai i tia’i i nia, i reira ra, e i faarue ai i taua putuputuraa
i taua taime ra. Üa na ô to’na mana'o: e tiai au ia himenehia, ei reira
vau e haere omoe ai i rapae, mai te ife ore te taata ia'u. — O ta’na iho â
ïa i tamata; teie râ: i to’na tiaraa i nia, te mairi-atoa-raa ïa i raro to’na
fare-amarara, e no te puai o te haruru, fariuriu maira te mau taata e rave
rahi, e hi'o i teie ohipa. No te rahi o te riaria o taua vahiné iti aroha,
haamairi atura oia ia’na i nia i te parahiraa, mai te hinaaro, i roto ia’na, e
ia amaha te fenua, e ia horomii hia oia i roto i to’na vaha.
e
mana'o
e:
nei, aita e muhuraa faahou i roto i te piha. E i mûri iho, e reo
taua taata i roto i te aua, i te purororaa’tu .• te pure ra!
Aita’tu ta taua vahiné nei e ravea, maori râ o te faaroo; e aita mau â
oia i faaroo i te hoê mea-e au i teie. E mea ê roa ïa i te mau pure Ave
Maria e te vetahi atu â mau pure tei faataahia i roto i ta’na puta iti pure.
I teie
maira, te
E te hi'o
reo o
oia i te mata no taua taata orero parau: e mata mau no
paari, e te aau anaanatae ia pure. Ua maere roa oia i te reira
noa ra
te taata parau
huru.
jhipai
E ia oti te pure, faaite atura
no te Evanelia, o
i le hoê tuhaa
teie taata i te amuiraa e : e taio oia i teie nei
tei faatia i te parau " no te faaoreraa hara ”,
6
VEA
Eaha râ hoi?
—
mai
mai! Te
mua
atu te tupu
aro, e
na
POROTETANI
O te tumu parau ïa ta‘u i hinaaro noa i te faaroo,
reira ra teie ivi vahiné, — Atira noa’tu !
Tupu noa
! la parau noa’tu
faaroo â
vau
i
e
ia
te parau e
rave
noa’tu ta‘u perebitero i ta’na i hina¬
e teie taata.
tai'ohia mai, i teie nei,
(Te vai atura )
rata
E rata
“
Te
rahi nei to'u
oaoa
oraraa
i te hoê
i roto i te
no
e;
na
Tihoni WilioMU, i Tahiti
tae atu
na.
Ane
ia faariro i te parau tuatapaparaa no
Wiliamu, ei ravea no te faafariuraa mai
taata tahiti
aau
no
i te haamana'oraa
te Atua
l'ihoni
no
mau
aau
puta e maha,
to‘u oaoa! ia tia i
te
te
Purune, orometua faatura i Farani. (21 no Me 1936)
na
ta‘u tau afata
na
rahi ia
lesu, e no te faatupuraa
apî e vai i rolo i te mau
hinaar-o puai i te haere i le aua orometua,
e
le hoê
rave
mau
taata
ekalesia lahiti, i te
no lesu-Mesia i Polinesia 1
ei tavini
E
ere
au
i te taata
api i teie nei (66 mat.)
e
orometua faatura
hoi. Teie râ te poro noa nei au i te Evanelia hanahana no lesuMesia i te mau oire e rave rahi o tei titau mai â ia’u. Tira’tu
ai to‘u hinaaro, maori râ ia nehenehe noa ia‘u ia faahanahana
i to’na
atu
vau
nei
au
e
i‘oa,
na roto i te hoê mau matahiti e rave rahi. Ua pûpù
i to‘u ora, e te faatereraa o to‘u ora la’na ra. E te ani
i te Atua e ia faa-ohipâ oia ia‘u, ia au i to’na hinaaro,
i tevahi ta’na
i nia i le
2.
mau
e hinaaro nei. la vai maite to te Atua haamaitai
Ekalesia Tahiti”.
Te
papai mai nei Tunui orometua, tei lono rii Ma i Maupiti;
homa, i lo'u taeraa mai i te fenua nei, ua farerei matou
mai te oaoa rahi, te hui diatono e to te
paroita taatoa, e'te tavana, te orometua haapii. E inaha, te vai ruperupe noa ra taua
paroita ra, i raro a‘e i te faatereraa a te apooraa diatono tei
E
tauturu maitaihia
te
faaea
Ua huru
ore.
e
te feia
mana,
i vai noa’i to’na maitai mai
Te faaineine nei ratou i te fare pureraa
ofa'i apî.
puê te ofa'i.
Hoê rà vahi rahi faahiahia i roto i taua
paroita ra, oia hoi:
pùpûraa i ta ratou mau
rahuiraa haari i nia i to ratou mau fenua, i te rima o te
paroita,
no te faaoti oioi raa i ta ratou fare
pureraa. Te ohi nei te paroita.
Aita roa’tu e peapea, Ua oaoa roa ratou i taua vahi ra, E roaa
Ua amui hoê
roa
to ratou
mana'o i
te
VEA
POROTETANI
paha e 60 mene hanri ia pau
ra,
ehaerei
[atou
po te mau
Te
teie
e
ite oioi ai to te Fenua i ta
faahiahia'roa
vau
i teie fenua iti
to ratou mana'o hoê.
E temau
i te
roa, oia hoi e 30 tane pnhâ, e aore
ravea
opuaraa. No reira ua
nainai i
uu
O te
mua.
7
paroita
e,
teiemau te
ravea
tare no te faaroo ta tatou
le maua'o i nia i teie e‘a
avae o
manao a
fe
oioi
no
tena
mau
opuaraa
e amo nei. A faaitoito. A
apî. To outou hoa : Ttinui, or.
hoê raîere i fe ohipa
a
Tihoni Wiriairiu
I ,..({£
rave rahi te mau pahi, o tei tapae mai i Raiatea, i te reira
(1830). Ua farerei te mau tomana e to ratou pue raatira i te mau
prometua, ua au mailai te tahi i te tahi. Teie te parau i papaihia e te oromatahiti
metua tei faatere i te
«
mau
pureraa
1 to matou taeraa i Utumaoro
i nia i te
(Uturoa)
manua ra,
ia “ Vincfennes”;
haere mai te tamaiti
ua
te
na
prometua ia matou, mai te parau
liaaratai
râ oia ia matou i te
Te 5
e, e putuputuraa ta Wiliamu i taua taime ra;
fare-orometua, tei reira ta’na metua vahiné.
.
.
Tetepa, Sapati. 1 teie mahana o te Fatu, e pureraa i te fare-pure.
E fare nehenehe teie fare-pure, ua î roa i te taata
(hoê tausani e hoê hanere). E aahu au ana‘e to ratou. Ua tae atoa mai te Tomana no te manua
fVincennes” e te pueraa raatira no’na e te upaupa rahi no le pahi.
no
I reira i tupu
ai to‘u mana'o
e:
arau‘e te amuiraa
e
peapea’i
e e
mania-
pia’i. E inaha! Aita roa’tu e peapea, aita’toa e maniania; i te taeraa mai
P te mau tamarii haapii, aita’toa e maniania e hoê iti a‘e. Ua maere au
I te reira haapaoraa nehenehe no te taata’toa.
E
[e
e
Sapati oro‘a taua Sapati ra. Ua parahi
tane, e vahiné, e taata ruau, e feia api)
tino
lesu,
no
ma
te mata
t i te
I
oro'a,
tei tâhitohito
o
e o
tei parau e, e
i te
te oro'a
tei faaino i te ohipa
ohipa faufaa ore tena
nei, ua ite mata vau i te ohipa no te mau orometua, ua
haapaoraa no te mau taeae e no te mau tuahine i te fare-pure
e riro paha e hau to ratou faaroo e to ratou itoito i to
e
mau papaa.
pô Sapati, tei te fare orometua matou,
e ua
te mau himene maitatai i himenehia i roto i te
ktii »..
(Iritihia no roto i te Puta
Polinesia, api 61-62.
.
no
o vau
vau
matou, to te
I te
toru hanere taata
te aau hoê.
E taata rahi i te fenua papaa o
no te mau orometua i ô te Étene e
ha ohipa;
e
e ua rave ratou i na tapa'o no
faaroo faahou matou
mau
utuafare
no te pure
.
a
Purune: Tihoni Wiliamu, te Aposeloio no
j
POROTETANI
VEA
Te
1. I te 4
parau
mau
rii api
Me 1934 te fanauraa i te fenua ra i Canada
no
(Amerika)
e
pae tamarii, i te fanauraa hoê, i te metua vahiné hoê. E mau tamahine ana'e.
E 6 kilo 349 grammes te faite o taua na aiu too-pae, i te fanauraa ra; e no
te hi'oraa te taote haafanau e: e mea atâatâ roa te ora o téie mau aiu, imi
atura oia i te mau ravea paari, e to të aroha, e oie ai ratou e poho ai. E
toru vahiné tauturu-taote i faaauhia no te utuutii i taua mau aiu ana'e, ia ore
roa ratou ia roohia e te ati.
I te faaroü raa te mau oire no taua fenua ra, e no Marite, i taua paraît api,
hapono to taata e rave rahi i te moni tauturu ia ratou. E û vahiné tei hapono atoa hia mai no ratou, e te hoê mau Maierniié tuiroo no Marite. E inaha,
14 ava‘e to taua mau tamarii i teie iiei, e mea maitai roa. Ua faatavaihia ratou
e te Arii no Paratane; e nate Plau e haapa'o i ta ratou mau haamau'araa, e
ua
paari noa’tu, ia
ore to ratou
ia ratou i te pae
tino.
Te parauhia nei : a tahi
raa,
i roto i teie nei
ao, e
metua vahiné (a 6 a'enei ona tamarii) ia peapea
tamarii too-pae i te fanauraa hoê,
ra o na
ora
maitai
tae roa mai i teie nei.
2. I te 16 no Atopa 1934, to te tiribuna faautuaraa hara no Viterbo (Italia)
faautuaraa i te hoê perébisero pope no Roma i te utu‘a auri (15 mahana auri)
e i te mau taime no te haavaraa. Teie te tumu; to’na tahuraa i te auahi i
mau bibilia na te hoê taata porotetani hoo-bibilia, e to’na haapeapearaa i
ta’na ohipa, ia ore ia tupu.
E rave rahi te mau pope e te mau monati tei tae tino e hi‘o i taua haa¬
te
varaa
ra, e
to’na hopea. Ua titan te auvaha-ture ia faautu'ahia taua pope ra
hoê ahuru a‘é ava'eauri: hoê ahuru ma pae râ mahana tei faatiahia. Atira
noa’tu. Ua riro la utu'a ei tapao no te itoito o te mau haava i te faaupootia
i te parau-tia, e no to ratou auraro i te ohipa faufaa rahi no te feia tei hoo
haaparare i te Parau
ora a te
3. Ua faatin, tatou i
hiahiarahi,
na
le
Atua
ora ra.
ava‘e i mairi
NnrmMidie,-
e ua
a'onei, i te parau no te pahi farani faae: te vai atoa ra hoê fare pureraa
faaite tatou
rahi i roto i ■ ma }‘ ihi ra. Ua haamoahia taua fare ra, na roto i na pureraa
hanahana e j iti: to te Katolika, e to te Porotetani. Hoê â fare; teie râ, na
te hoê paruru rahi
Fait partie de Vea Porotetani 1935