EPM_Vea Porotetani_193507.pdf
- extracted text
-
Te 35 0 te Matahiti
TIURAÏ 1935
—
Hihi 7.
)i roto
papaa
i te
tuhaa
aa
li'opofi
te pô,
ao no a
outou.
AITjA’TÜ e NIÜ e TIA i te TAATA’tOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA,
oiA HOT TE Mesia RA O Iesu. — I Koriuetia 3,11.
HOO I TE MATAHITI
HOÊ; HOÊ TABA
; e ua
ebiriti,
)
ta’na
!
pûpû
Ch. VERNIER,
Directeur-Gérant.
['ama'i
Te
LU ma-
a
farii
F^eva
Te fatata mai nei te 14 no Tiurai, oia hoi te oro‘a rahi no te Hau
Kepupirita farani. I taua mahana ra, e tausani e e tausani te mau
e mau
reva tore-toru o te tahirihiri i te pae o te mau fare, i nia i te mau
a mau
ie i‘oa aua, e i nia i te mau aorai, i Farani e i te mau aihuaraau farani, e i
Atuï, Tahiti nei hoi.' E faahanahana ana'e ratou i te Hau Metua e te Tiairuuru
i
mau
mâi^a tatou e tiama nei.
a,
i te
)a
mai
E'peu tahito e te parare roa, te Reva. Hoê â to’na tahito e teie
nehao. E revata Mose e ta losua; e reva ta te mau arii e ta te mau
dia. I
^ÉBfiJtira tuiroo, mai ia Alesanedero-Nui e tae noa'tu ia Napoleo-Boea nei
napati. E ua haere ana‘e ratou i te àroraa, mai te haarnahorahora i
ta ratou mau reva, e te here rahi ia ratou.
Eaha hoi i here rahi ai
fenua te §iau nuu e te mau nunaa i ta ratou mau reva ? E ere hoi i te hoê
tao ‘a faufaa rahi i te pae o te tino nei : e maa ahu iti noa, i taarauhia
nfa i te hoê raau. Teie râ tè faufaa rahi no te reva, maori ra :■ e far
•d’hui, l^ùraa to te reva; e mana'o rahi ta te taata e tuu nei i roto ia’na,
:aabia E fuatapaparaa parau hanahana te hoê reva. O te huru ia no to
E piti tatou nei reva
farani ; e faaauraa ïa no te Tiamaraa, no te Aifaitoraa
ivino ) i
latere.
;ini t. )
[J.
miTI.
te nb te Autaeaeraa^ Te tiamaraa : eiaha e haavî faahou i te
mapa'G
^ te taata; e tia ia’na ia parau e ia haapa'o i to’na iho mana‘o, e
ta’jia iho haapaoraa. Te Aifaitoraa : atira te faataaê i te hui-arii e te
mahahune, atira te' haamaitai noa i te hoê e te faaino noa î te tahi;
ia aifaito ratou i te aro o te mau toro'a; eiaha ei pàtu faataaêraa..
Tejautaeaeraa, oia hoi te taura o te aroha i te taamuraa i te huî ra-
ati|'a te tàhi i te tahi, mai te haapa'o maite raa ratou atoa i te Ture
tei^iritihia no te taatoaraa. O te auraa ïa no fco tatou Rêva Farani
tefjparuru ia tatou atoa, ia faaea noa tatou mai te hauti ore hia, i
roto i te hau. Aue ïa
mau
reva
hanahana e, ahiri oia e faatiatia
i ta’na
ohipa, mai mua mai !
E no
reira, e faahanahana tatou i to tatou Hau i taua mahana
oro‘a rahi, mai te ani i te Atua e ia ora o Farani i te ora rahi no nia
ia maitai te Tavana Rahi e ta’na mau faatereraa, e ia tupu te
hoê anotau haumârû i Tahiti mà nei.
Eiaha râ ia moe ia tatou e, te vai atoa ra te hoê reva tei hau atu
mai ;
â*i te hanahana, no te mea e ere oia no raro nei ; e faaauraa râ oia
no te ai‘a'mure ore i te ra‘i ra. Te mou nei te hoho'a o teie nei ao;
te mou nei te mau basileia e to ratou hinuhinu ; e moe ta ratou mau
parau tuatapaparaa. Teie râ basileia no lesu, eita ïa e mou, e tia ïa
i te vairaa e amuri noa’tu. Eaha râte reva no taua basileia ? o te Satauro ïa. E faaauraa ïa no te aroha o te Mesia, o tei faahaehaa mai
ia’na, e tae noa’tu i te maniiraa toto, ia ora to te ao ia’na. Te oaoa
nei te Ekalesia no lesu i te peeraa i taua reva hanahana ra.
Tihoni Wiliamu, te aposetolo no Polinesia.
maitai mau e te aroha rahi, ta to tatou
papai iho nei, ei faufaa na te màu taata
tahiti, i teie tau, Ore noa'tu to’na taaê raa maoro ia Tahiti (e
24 matahiti i teie nei ) ai ta roa'tu te reo tahiti i moe ia‘na, e
aita’toa to’na here i te mau paroita no to tatou mau pae fenua
i haere i te iti raa.
No reira oia i opua'i i te tauturu faahou
ia tatou, na roto i te tuatapaparaa i te ora faahiahia no Tihoni
Wiliamu, te alto tei pûpù i to’na iho ora, i mutaa iho, ia hiti
mai te maramarama no nia mai i nia iho i te nunaa Maori tei
haere noa na roto i te maru no te pohe mure ore.
Ua tae mai taua puta
hoa
0
Purune tane i
—
E
ohipa nehenehe mau ta Purune i rave, e te oaoa rahi nei
tatou i te hioraa e : Ua roaa atura 1 to tatou mau taurearea e i to
tatou mau taata
paari hoi, te hoé puta apî o te faaamu i to raton
aau.
E
rave
rahi mau te feia apî i Tahiti nei, e i
Raro, e i te mau
tei hiaai i te mau buka maitatai, o tei poiâ i te maa
tahuti ore ; no reira te haamauruuru nei te Vea, ia Purune, o
tei aroha mai ia ratou na roto i teie tao‘a nehenehe roa.
vahi atoa,
Ua hanere
ra, e o
e ua
hanere aenei te feia api tei tii mai i taua puta
tei taio roa ia’na.
Ua faaite mai ratou i to raton oaoa rahi.
EOROTETANl
VEA
fca’na
I
hana,
O nia
pu te
U ati
■â oia I
ij ao,,
Eté mau hoa taio vea e: e ani atoa mai i taua
te hoê utaafare
tao’ara; eiaha roa
poroletani la ere.
to outou mau taata tupu, ia parare teie
A faaileile i teie buka i
|iuero maitai i te mau vahi ato’a.
E haapue hia teie buka i roto i te mau tare oromelua, i tera
fenua e i tera fenua, ia ohie te imiraa e te roaaraa. Tara toata
'le hoo. —
mau
E
tia îa
a'oraa
Sa-'
e
imaiî
{No rolo i te puta a'oraa api, a Pomaret t.)
ASELI XXllI: 31, 32,
33.... Eiaha e hi‘o i te uaina ia
te hopea ra e an to’na hohoni
tente mai...! la tae i
to te ophi....
Te ui maira te irava
arau? Teie te
arahi
tatou
taata
paho loraa i roto i te irava 30, i te na-ô-raa e: o te feia
ïa i te inuraa uaina anoihia ra. — 1 roto râ i ta tatou
maororaa
puaroi parau, te faaara nei te papai Maseii i ta’na tamaiti ia ore ia vare i taua
aa ra.
ti ( e
TUMU i.
Qa, e
ei tuaroi parau ?
enua
ahou
ihoni
1
n
29 e: o vai tei ati nei? O vai tei maniania i te
-
Te tao'a
uaina ïa.
1. O te
—
nehenehe e parauhia i roto i teie
E mea nehenehe roa taua tao'a nei, ia utcutc
lai, e ia ahehe i roto i te farii, i roto i te hapaina, i nia iho i te amuraa
aa. E ia tamatahia i roto i te vaha, e mairi ohie ihora i raro, e mea
biti
onamona
ïa, e maa paia ra,
tei
uri a‘c i
te mohina.
te hapaina i nia i te hapaina; e te mohina i
Aita e fiuraa. A haamana'o na i te mau tiai no
55; 12, e te mau tahua e te mau peropheta
Arii o Hezechia (Isaia 28: 7-8). E homa, o te
crusalema i te anotau ia Isaia
I
nei
0
i to
aavare
i
te anotau no te
mau
ihuru ïa no rapaeau no te tao'a e parauhia i roto i teie nei tuaroi parau.
lia hi'ohia taua tao'a ra. e le mata o te taata nei, ua tupu te nounou e ua
iriro te aau i te reira, mai to Eva aau i riro i te maa nehenehe tei rahuihia
e te Atua ia’na ra, i te na-ô-raa e: ei te mahana e amu ai oe i te reira, e
ma a
pohe ïa oe. — Oia’toa te farii
’aton
ae, 0
TUMU il.
puta
uaina uteute, e pohe hoi tei roto i taua
farii ra.
—
Te huru mau no taua
tao'a nehenehe ra?
ophi ïa, e Zepho taero ïa (ir. 32). — No roto i taua tao'a ra
haapao ore e te amahainaha i roto i te utuafare. la
taero te tanc i taua ophi ra, e ino ïa te vahiné é te tamarii ; e ïa taero te
metua i taua ophi ra, na’na iho e vavahi i to*^na utuafare i raro (Mas. 14: T).
l. E
c
tupu ai te veve e te
4
VEA
POROTETANI
No te uaina i riro ai te
taata tura
O tana ra mau
tamarii. No te
aro
i roto i to’na iho
utuafare
i te tavini
o
te Afua
te feia tei taero i taua
te
mau
ma‘i
o
loane-Bapetizo. No te uaina e tupu ai i Herod^
roto | Rtiu
ophi uteute ra, te faaino, te moto, te
eiâ, te faatau
hupehupe, te pohe o te tino e te pohe o te varua. O te hua
mau ïa no taua
TUMU IIL
riiaa peapea rahi ra !
Ta te Fatu a'oraa ia
oe, na roto i teie nû
—
taaroi parau ?
1.
(Mas.
ra o
Noa ei mea
hupehupe i mua i ti
rave ai o Lota i te
ohipa faufat orerc
23: 33). No te uaina i
taparahi ai
ra
uaina i
Eiaha oe e hi'o i te uaina, ta
;
î'
uteute mai.
la tapuruparu mai
l'ija
paieti ore, eiaha oe e hi‘o, eiaha oe e
inu, e ino oe i te reira (Mas,
1 : 10; II Kor.
no^|te
15-33). A ititi mai râ i to avae i
—
te
ra
(Mas. 1-15). Haere mai i ta oe orometua e
^
..
.
taua haerea
no
ratou
papai i te parau haapaeraai
Parau faaohraa: Roma 12-21
; Mas. 20-1.
■
r;—:r~-'
a;,,-
-
hia ;
°
to>|ja
:
T^poheraa noTumataurua Vanaa, orometua î Rurutu.
Tei roto te Apooraa
ai%)h
i to’n
(Farai
Rahi, e te mau Paroita no
Rurutu, e no Tahiti nei i te|
oto, UQ te poheraa o Tumatauru tane
j
(o tei parau-atoa-hia o Punu) i
Pape- ^a’na
ete, i te Sapati 23 no Tiuuu. — Ua
hitimaue te Paroita metua i te oioi
o teie
rahi|
ma‘i.
Atete
I te mahana
tane, i
maa, i te taime avatea, to te Peretiteni
o te Apooraa
Rahi; tuai te
niuniuraahia e : e haere mai e farerei
haapeepee ia Tumatauru tane, tei tapaei
i Paea i te poipoi
dona.
ra, (na Rurutu mai) e o tei
faahoro-oioi-hia i Arupâ (Pa- taua ti
peete) i reira ra, no to’na ma‘i rahi. —
Aita’tu e ravea, mai te mea e ravea,
maori râ, o te faaô
j te h
haapeepee ia’na i te fare-ma‘i, ia faahope te mau
i ta raton mau
taote;
raveraa. — Ua faaite maira râ
ratou e : e maha hohoa ma
i, ûa jhir
teiaha anae to
Tumatauru, e e paruparu iho â te aito nei.
Oia mau â : i te avatea
Sapati (23 no Tiunu) te taa-maitai-raa ia Tumatauru nei, o
noâ oi
e: ua tae to’na mau
hora hopea ; faaitoito ihora oia i
te mau fetii e raverahi i pihai iho
hopea
ia’na, mai te aroha tumu i to’na paroita i Moerai e
to Rurutu. i te
e te poroiraa ia
p
ratou ia mau papu i te Parau a te
Atua,
mai
ia’na
i haapao ta’na i
auéue-ere i te reo o to’na Raatira i
te mau tau atoa.
Ua oa
I te hora hoê e te afa
to’na iritiraahia i rapae i te
fare-ma‘i, e to’na afai- tahiti
raa-hia i ô Teiti mâ, i
Arupa. Tei reira te amuiraa Rurutu
taatoa, e o Tearo amuri
orometua, i te tiairaa e te faaitoitoraa i to
ratou aito rahi, te mafatu faatere
no te Hau
)jNa
Evanelia i Moerai e i Rurutu taatoa. Te
mohimohi maite ra te ma^aei
maramarama o to tatou
hoa, e ia tae i te hora 5 i te ahiahi. to’na ïa mairiraa i te taoto rahi. —
Poma
O Tearo tei faaoti i te
pure.
aro’ha.
Na te Peretiteni te pureraa
fetii i faatere i te pô, e ia tae i te
montre (24) mene.n
ua hunahia to tatou
hoa here, ma te hanahana
rahi.
haapüi
I Paofai te pureraa rahi
na na Peretiteni
(Moreau-Verenie)
i te aro o te T)e e ;
Tayana Rahi M- Sautot, tei hinaaro i te fàaite àtoa i to’na aroha
tumu i to
;
no|Pa
'BV^tu, i to ratou ati
—
ya api te fare-pureraa i te taata — E ua tanuhia Irot') '
VEA
mua
i II
POROTETANI
5
i Paura. Na Tefaaora
orometua, raua o Teriieroo, tavana no Papenoo. i
faufail orèro i te par au i reira* aito rahi teie, tei hia i te aroraa ! E 27
matahiti to’na taviniraa i to’na
Heroq Fatumaiteaueue-ore,
eite aratai-maite-raa i ta’na Paroita no Moerai, e to
i roto
Rûrutu
la
atoa, i te aratairaa e au- la tauturu te Atua ia Tumatauru v. e i to
faatau Rarutu, e ia faatupu â te Atua i te hoê tavini itoito
e
• te
Tumatauru nei, ei mono ia’nahui'il
aru
parautia mai ia
lubili no te Bibilia Tahiti
ne|
lie
e te
Verenie
( A hi'o i te man
maj
vea i mairi a'enei)
ia hope te mau buka no te Bibilia i te iriti hia ei reo
tahiti, i te hopea
(Mas,| no1,te matahiti 1835, mana'o atura Noti e to’na mau hoa rave ohipa e: tira’tii
a
ratou ai johipa toe maori râ, ia haere hua oia (Noti) i
Paratane, e tuu i te taatoa
raa o te Bibilia reo Tahiti i te auri
neneiraa, ia nenei - nehenehe-maitai
ipaeraa,
hia ; e na’na taua ohipa ataata e
hiopoa, e e faatere maite. Ore noa'tu
to’Jia tino huru pohepohe noa e te paruparu, ua na reira Noti i te pûpû
i to’na itoito hopea, ei tura ïa no te
Mesia; e ua haamaitai oia i te Atua,
oia i faaherehere hia no taua
ohipa hanahana rahi ra. Faarue atura ia
rutu. Tahiti i te
20 no Fepuare 1836, na nia i te hoê
pahi tei tapae i Bordeaux
(Farani) e ua tae roa oia i Paratane i te 19 no Tiunu 1836.
nei i te|
I to’na taeraa i Lonedona, ua faaau oia i te Sotaiete Neneiraa
Bibilia, e
i Papena’na te Bibilia Tahiti ,e nenei, Ua na reira maitehia
; e inaha, i te 18 no
loi rahi|
Ate’te 1838 i te otiraa taua ohipa faahiahia rahi, ua faarue Noti ia
Para3
a
tanè, e ho'imai i Tahiti. Ua tapae oia i Papeete i te 12 no Tetepa 1840
Ralü; mai te afai-atoa-mai i te taatoaraa o taua mau Bibilia i neneihia
i
Lone¬
faito-ore o te mau ekalesia tahiti i to ratou omiriraa i
tao'a, i to ratou rima. Hou râ Noti i faarue ai ia Paratane, ua
pùpû oia
hoho'a matamua roa no taua Bibilia Tahiti ia
îitapae dona. Aue te
)â (Pa- taua
ravea, : i te
U
)a
oaoa
Vitoria, te Arii vahiné
taote; nojParatane. Ua taparu hoi ta’na mau fetii ia’na, e faaea roa i teai‘a
papaa;
ma‘i
uajhinaaro râ Noti e faaoti i to’na hororaa maoro i ta’na ai‘a apî, i Tahiti
nei, oia hoi i te fenua ohiparaa. Paruparu noa’i to’na tino, ua raverave
ohipa a te Fatu, e tae noa’tu i te hopea. Ua tae mai hoi taua
; ravehopea i te 2 /ZU Me 1844, oia hoi i te hoê anotau peapea rahi no Tahiti,
urutu, i te pae politita. Ua
pohe râ oia, mai te ite e: ua oti nehenehe te ohipa
laapao ta’na i tautoo i to’na oraraa
taatoa, oia hoi na roto i na niatahiti e 47.
atauru noâ oia i te
Ua
oia i te Fatu i te mea
oaoa
Tearo amiiri atu.
aatere
e:
tahiti te aveia, te
lamepa, te tiataro
afai-
a
ua
e
tuu oia i roto i te rima
maitai
ai ratou i
te
o
te taata
mau
anotau
'
J^Ia rnua a‘e i to’na poheraa, ua ani Noti e ia tanuhia oia i Arue, i te
mutaeinaa o te Arii, i pihai iho i te vahi tanuraa no te utuafare Arii o
mairi- Pômare
mâ, e no Pômare II hoi to’na hoa here. Ua faatiahia
ra
te
to’na hinaaro
arqha. E no reira, te taotonoa nei Notf i Arue i teie nei â. Ua auahia to’na
■e
(24) mehema; i pihai iho i te hoê tau aito e te hoê hotu.
(Tei tai noa i te tare,
haapiiraa a te Hau) E te ratere tahiti e, ia haere oe i Arue, e haere hua
O O
U
te joe e
aroha i te tavini
i to
iroto i to
nuhia
Il iriti na pe.
reo.
o te Atua
tei vauvau i te Parau ora a te Atua i
Pohe noâ oia, te parau noa maira ia
oe, i te Bibilia ta’na
'
î
VEA
POROTETANI
Na
Teie te pavau
i
mofa,
tei papaihia i nia iho
i Arue.
Ho(
te ofa'i menema a Noti,
teie ofa'i i te orometua faatura rahi hia. i, E f:
Henere Noti o tei faarue i teie nei ao luira e te polie rahi, e o îjmetua,
tomo i roto i to’na faaearaa, i te piti no Me iSii, i mûri a‘e.
je
“
Ei haamana'oraa
to’na faaoromai raa i
te hoê lôraa raliiati. Na roto i na matahi^me a
48, ua riro oia ei tavini haapao mailai no te Totaiete Füalupun
Parau no Lonedona, o tei tono ia’na i te fenua i Tahiti nei, ti
nia i te pahi ra, ia Parapu, tei raatirahia e Tapena Timi Wilison
i te malahiti 1796. O Noti nei tei iriti i te mau Buka Mo ‘a ei reo Tahil l'te
I tô na mu i te tôraa mailai, ua oli to‘u horo raa, i mau mai te han
e
E teie nei, le vaiiho hia ra te Korona o I te |ra
parautia no‘u, ta te Falu, ta te hi‘o parautiara, e horo'a maino'ipetèra
mei (oii
ia tae i taua mahana ra; e ere hoi o to'u ana'e ra, o to te
rima u
atoa râ i hinaaro i taua fâraa mai no’na ra.
na
vau
i te parau.
roimata atoa, e e ore roa tepoh £»parau
v^u
O te huru ïa no te poheraa o teie orometua itoito, tei ite mata roa*'maarru
Tahiti i te tau o te pô, e o tei mataitai atoa i te mau hihi o te marara,ua |ii
oe
rama no nia mai i te hitiraa mai i nia iho i taua fenua nei. E taata faan,
e|pi
iiohonü e te aueue ore oia mai to te tamarii. Ua tiaturi noa oia e, o raau, r
Na 'Ô a
Evanelia ana'e te ravea e ora’i te taata tahiti i te ati o te ite-ore e
te hara. E maru rahi to’na e te faaoromai, e te rohirohi ore. Na’najli®6rp
1
te ajas
iriti i te mau tao'a no te Parau a te Atua i teie mau pae fenua. Eita ta’i tau far
ohipa e riro ê. Te au ra ia’na te reo no Daniela: E 'haere râ, oe e It anei, v
noa’tu i te hopea: e faaearaa hoi to oe, emau hoi oe i to oe keUr to’nr
ia tae i te hopea o te mau mahana ra ; e au atoa i teie reo: Te [L â|ai
i haapii i te parau maitai ra, e anaana mai ïa mai te anaanaj xp (
te ra'i; e o tei faafariu i le taata e rave rahi i te parau-tia i'te tapr
mai te mau felia atoa ra e amuri noa’tu.
horo'n
Te hopea o te parau teie. Ch. Verenie.i*'®
Na te Atua e horoi i to ratou
Faatahinuraa orometua
pavapa
Ua oti o Matatini tane, pipi orometua, i te faataahia no te toro'a nic^® '
No Anapoto ( Rimatara ) te fanauraa; e tei reira to te Atua parau i.
ia'na:
e
haere i te aua orometua i Heremona (
mau iD
Papeete ) ia haapiihia ol
ra!
E ua tae mai hoi, e a toru o’na matahiti faaearaa i pihaiiho i te
mdua tei faaamu ia’na. Tei roto oia i te aua a pohe ai ta’na vahiné;!
faaipoipo faahou râ oia i te vahiné apî.
I te pô mahana maha, 23 no Me to’na faatahinuraa hia i roto i
h ■ tf
pure raa i Paofai. E taata rahi roa tei tairuru mai i taua oro'a ra, e ua hna^laau
* f
te mau amuiraa no te paroita metua e no Pirae atoa, i te himene taa|g
E mea ruperupe rahi. Na te Peretiteni o te A. R. te a'oraa. Teie ‘4 3q^
irava: Mataio XIII, 27. Ua faataa oia i reira:
luahi;
Te huru mau o te tavini ta te Fatu i hinaaro; 2. — Te huru tee i
I.
Te hopea no te
te Ohipa e no te ali no te tavini o te Atua; 3.
haapao maitai i ta’na ohipa.
tefi* ^1*®’
.
.
VEA
POROTETANI
Na Verenie te mau uiraa i ui atu. E ua farii papu Matatini i te toro'a
mo‘^, mai te aroha i to’na mau metua, e to te Paroifa laatoa.
Hoe ahuru ma loru orometua i tae mai i taua oro'a hanahana ra.
E faaea rii Matatini ma i Papeete, e tauturu i te orometua no te Paroita
e te hoê mau paroita otare no te Tuhaa I.
sn a‘e\
Te aroha nei te Vea Porotetani i teie tau pae hoa apî, tei ô i roto i te
mataMylne a te Atua, e o tei ineine i te ueue i te huero maitai i roto i te aua.
Âupuni ’
g-Bü
—a—t
hia, i
e 0 If'metua,
Ssoii
0
aamu no te tavana e te apaapaa raau.
Tahiti
Tihoni Wiliamu i Rarotoa, e itoito rahi to te taata i
hamaniraa i te hoê tare pureraa. Tei rotopu Tihoni Wiliamu ia ratou
^
mai'
lU
ma 0
|i te [rave-atoa-raa i te ohipa. Inaha, i te tahi poipoi,
•
nai
ua
moe
ia‘na to’na
^^O'ijjetera,
oia hoi te faito-raau; te rave nei oia i te hoè apaapaa raau, te papai
) te
/'’ijiei
(oia i te hoê maa parau iti i nia iho, e te tuu nei oia i te reira i roto i te
tei hiopo’a i te ohipa no to’na mataeinaa ) ma te
atu ia‘na; “ afai haapeepee oe i te reira ia Wiliamu vahiné
Eaha ?
lepolt parau
'6 vau ïe afai i te reira apaapaa raau ia’na? araua'e oia e pari mai ai ia‘u i te
ata roa maamaa! Eita! eita oia e
pari ia oe, a rave, a haere. Ua rave hoi te tavana, e
maranii ua
gri mai ia Tihoni e: “eaha ta‘u parau ia Wiliamu vahiné? ” Aita roa ta
ala faaro oe ejparau, na te maa raau nei e parau atu ia’na. Ua tâhitohito oia i te apaapaa
a e, 0 raau, na ô maira: “ eaha e nehehehe ai i teie inea ia parau? e vaha anei to’na?
-ore e Na’ô atura Wiriamu ; “ e hoa iti, a haere haapeepee oe, a hoi mai ai. ” Ua
Na’na haere te tavana. Ua hio Wiliamu vahiné i te parau i papaihia, faarue atura i
Eita ta’ te apaapaa raau, ma te tuu i roto i te rima no te tavana. “ Eiaha na e rû, e
rima no te hoê tavana ( o
g
Qg
r
•
j|tauii;amahine
iti, eaha oe i ite ai e, o te metera ta Wiliamu i hinaaro ? “ E ere
anei", ua afai mai oe ia‘u i te maa raau ? Oia mau, aita râ vau i faaroo i te ta‘i
g
,
® /*
o to’na reo! O vau râ, ua ite au i to Wiliamu hinaaro; a haere haapeepee oe
a
afai i te metera ia’na.
naana) Tp ou‘a nei te tavana i rapae au i te fare, te ohi nei oia i te apaapaa raau,
•,u-tia te tapea maite nei to’na rima atau i te reira, e to’na rima aui i te metera, te
horo nei na roto i te oire iti, e te pii nei oia; “ Aue te paari no te mau papaa e!
/erenie, te horoa nei ratou i te reo i te hoê apaapaa raau ! ”
1^0 te tavana horoaraa i te metera ia Wiliamu, ua tamata oia i te haapapu
,
i telparau i te apaapaa raau; aita râ e ravea e papu ai. No reira ua rave te
tovaEa i te hoê maa taura, e ua taamu i te apaapaa raau i to’na arapoa, e i te
mau mahana’toa te faatia ra oia i mua i te aro no te taata’toa, i te parau ao
nic^ ^aapaa raau faahiahia no Wiliamu.
J
Iritihia no roto i te buka a Pii7une: Tihoni Wiliamu, api: 49-50.
piihia ol
i te mi
Te mau parau rii api
ro‘a
parau
ahine ; i
Ua faahiahia to te ao taatoa i te pahi farani, ia Normandie, o tei haamata
0
l-^jtere i to’na tere matamua i Marite, i te pae matamua no Tiunu, e ua
i te fi
Jfaahou i Farani. E ere teie i te parau nainai, e ua tau te mata no te
fenua’toa i nia i taua pahi ra. A tahi ra pahi no te rahi, no te roa, no
tere, no te
ua
^
_
jgg «au
.
1 eie
ta
j
uuauna, mai teie pahi Farani.
hio na râ
; e 78.000 tane;
metera i te roa ; e 37 i te aano; e 40 i te teitei ; e 4 huira; e 3
luahi ;
A
hoi
haapupuraa
29 tahuraa auahi ; e 34 maile ( e huru faito e 60 kilometera ) to’na
e huru Sre i te hora hoê, ia haapuai i te matini. E pahi faahoro patete teie ; e
J
e
tav iahonah© maitai e 2500 patete.
VEA
8
POROTETANI
ïeie te huru e te rahiraa o te mau taata e parahi tumu i nia ia
Normandie;
49 raatira ; e 292 mataro; e 3 taote mai ; 2 tautu.ru taote ; 30 taata faatere i te
/
uira; O; 7 nenei parau ; e 9 paoti rouru; 16 faatai-upaupa ; 187 tûtû maa; 9
tupai puaatoro, 10 taata eufaraoa, 628 tuati no te mau jiiha e te mau amu-
4.Paru
25 vahiné tuati, etc ... e te vai atu â
Te huru e te rahiraa o te mau tauhaa no te mau airaa maa e no te
raamaa.
.
.
.
maiii-'.S^
piha taoto; 2.000 farii pape; 57.000 hapaiua, 56.000 mereti, 28.000 au‘a tî
au‘a e te mereti) 12.000 tipi; 15.000 punu tî
( e te tihopu hoi ) 14.000 patia;®
28.000 pârâ rarahi, 2.000 plateaux, 1.160 farii û ; 170 faarii taofe ; 38.000 vauvaim..,,
roi, 14.500 yauvau airaa maa, 130.000 tauera amuraa maa, 48.000 taüera
iio|i{ —1
te inu raa ti, 150.000 tauera-mata, 5.800
paraitete haapuupüu. Te hoê mau maa^'^
e
faanta hia i te mau tere; 70.000 huero moa, 7.000 moa faaamu, 25.000
kilojf
.
umâra
putete, 16.000 kilo inai puaatoro, 6.000 kilo ià; 80.000 kilo pape paaii,-" ^
24.000 litera uainu; 1.200 kilo faraoa e euhia i te mahana
hoê; 32 umu-uira|;
•
no
te tuiiuraa i te mau
S’
maa.
i
Eita e nehenehe ia faahope i te parau no te mau
piha nehenehe e rave rahù,'
te fare pureraa, te mau fare
hopuraa, arearea raa etc i . .
Ua faatupu te oire ra o Le Plâvre e te Hau hoi, i te hoê mau oroa rarahi K'iI
faahanahanaraa i taua pahi ra, hou to’na tere matamua i Marite. Reva’tura.
g, ’'
E maha noa iho mahana e e toru hora, tae’tura i New York. Ua hanere e
uafe' ;
hanere te tauasani o te taata marite tei tiai e mataitai i taua
E
pahi faahiahiii
rahi e te unauiia roa : Ua haere te mau pahi reva marite e rave rahi i tua ron.
-taim
e afai i te aroha no Marite i taua
pahi ra, mai te haa mairi i nia iho ia‘na, i te
mau reva rii Marite e te farani ; e ua
papa
apee ia'na e tae noa’tu i te vahi tutauraa,
mea
I to’na tere hoi raa’tu i Farani, hoê â huru tere oioi e te manuia rahi. Ua
faahiahia rahi te mau fenua papaa i te ohipa api nei na Farani.
ejua
2. E ati rahi to te hoê pahi reva rutia, o Maxime Gorki. Ua
,Ai
topa i raro i te
fenua e ua ino ro-t. O te pahi reva ïa tei hau i te rahi i
Europa i mua a‘enei, : te it
e maraa ia'na e 75 taata; 63 metera to’na
aano, 33 i te roa; 7 machine. I tei ’
^ugj..
mahana i topa’i, e 47 taata i roto ; ua polie pauroa.
i
.
3. I r.)tn i re hoê faatitiauaraa pahi reva i Farani, ua taeahia e 467 kilo- :
metera i te hora hoê, i te hoê pahi reva farani; e 4 hora e te afa to’na tamaurair
i te reira huru tere; ua
ua main
mairi la
ïa e 2.000 kilometera.
Jjpfo
.
j,
!e
I roto râ i te hoê faatitiauaraa pereoo taataahi ( i mûri i te môtô
) ua tamaii
kilometera i te hora hoê, mai ia Bordeaux e tae noa'tu i Parin,
te tahi taata e 47
ifoiti
rii no le TJtuafare: Ua hoi mai o M""'
Spelta, orometua haapiitamarii no te Taiete, i Tahiti nei; te opua nei M®'*® Cook i te reva’tu i Farani
i te '3 nu Tiurai.
5. Te
haapapu maitaihia nei; e pu ta reo farani te puta a Purime vahiné;
Ch. Vernier, Tahitiens d’autrefois, Tahitiens d'au¬
Jean Galcin (6 farane) e ta
jourd’hui (2 tara e te afa).
6. Ua oti to hoê
Taiohae :
X. 3
raera.
puta a‘oraa apî. E 56 a'oraa na Pomaret. Ani noa mai.
Pape
ftiom îauîuru i fc Vca
a
auto
te hoê hoa Nuu-Hiva;
la amuihia
1 tara. Papeete: Paniora v. 3 toata;
1 tara e 9 raera.
MAURUURU.
pâer
Ouai
'
hina
Imprimerie eue. f.juventin. — rue du c* destremau - papeete, tahiti.
i
itoi'
Fait partie de Vea Porotetani 1935