EPM_Vea Porotetani_193507.pdf
- Texte
-
Te 35
te
0
Matahiti
TIURAÏ 1935
—
Hihi 7.
)i roto
papaa
i te
tuhaa
aa
li'opofi
te pô,
ao no a
outou.
AITjA’TÜ e NIÜ e TIA i te TAATA’tOA IA HAAMAU
HIA
RA, oiA HOT TE Mesia RA O Iesu.
HOO I TE MATAHITI
—
MAORI RA O TEI HAAMAU
I Koriuetia 3,11.
HOÊ; HOÊ
TABA
; e ua
ebiriti,
)
ta’na
!
pûpû
Ch. VERNIER,
Directeur-Gérant.
['ama'i
Te
LU ma-
farii
a
iruuru
mau
i
e mau
a mau
i‘oa
Atuï,
ie
F^eva
Te fatata mai nei te 14 no Tiurai, oia hoi te oro‘a rahi no te Hau
Kepupirita farani. I taua mahana ra, e tausani e e tausani te mau
reva tore-toru o te tahirihiri i te pae o te mau fare, i nia i te mau
aua, e i nia i te mau aorai, i Farani e i te mau aihuaraau farani, e i
Tahiti nei hoi.' E faahanahana ana'e ratou i te Hau Metua e te Tia-
mâi^a tatou e tiama nei.
a,
i te
dia. I
nei
ea
)a
mai
E'peu tahito e te parare roa, te Reva. Hoê â to’na tahito e teie
nehao. E revata Mose e ta losua; e reva ta te mau arii e ta te mau
^ÉBfiJtira tuiroo, mai ia Alesanedero-Nui e tae noa'tu ia Napoleo-Bonapati. E ua haere ana‘e ratou i te àroraa, mai te haarnahorahora i
ta ratou
mau
reva, e te
here rahi ia ratou. Eaha hoi i here rahi ai
fenua te
§iau nuu e te mau nunaa i ta ratou mau reva ?
tao ‘a faufaa rahi i te pae o te tino nei : e maa ahu
E ere hoi i te hoê
iti noa, i taarauhia
) i nfa i te hoê raau. Teie râ tè faufaa rahi no te reva, maori ra :■ e far
•d’hui, l^ùraa to te reva; e mana'o rahi ta te taata e tuu nei i roto ia’na,
:aabia E fuatapaparaa parau hanahana te hoê reva. O te huru ia no to
ivino
E
piti tatou
latere.
;ini t. )
[J.
miTI.
nei
reva
farani
; e
faaauraa ïa
te nb te Autaeaeraa^ Te tiamaraa
no
te
eiaha
Tiamaraa,
no
te Aifaitoraa
haavî faahou i te
mapa'G
^ te taata; e tia ia’na ia parau e ia haapa'o i to’na iho mana‘o, e
ta’jia iho haapaoraa. Te Aifaitoraa : atira te faataaê i te hui-arii e te
:
e
mahahune, atira te' haamaitai noa i te hoê e te faaino noa î te tahi;
ia aifaito ratou i te aro o te mau toro'a; eiaha ei pàtu faataaêraa..
Tejautaeaeraa, oia hoi te taura o te aroha i te taamuraa i te huî ra-
ati|'a te tàhi i te tahi, mai te haapa'o maite raa ratou atoa i te Ture
tei^iritihia no te taatoaraa. O te auraa ïa no fco tatou Rêva Farani
tefjparuru ia tatou atoa, ia faaea noa tatou mai te hauti ore hia, i
roto i te hau. Aue ïa
mau
E
ohipa, mai
reira,
no
e
mua
reva
hanahana
e,
ahiri oia
e
faatiatia i ta’na
mai !
faahanahana tatou i to tatou Hau i taua mahana
rahi no nia
mai ; ia maitai te Tavana Rahi e ta’na mau faatereraa, e ia tupu te
hoê anotau haumârû i Tahiti mà nei.
Eiaha râ ia moe ia tatou e, te vai atoa ra te hoê reva tei hau atu
â*i te hanahana, no te mea e ere oia no raro nei ; e faaauraa râ oia
oro‘a rahi, mai te ani i te Atua e ia ora o Farani i te ora
no
te ai‘a'mure
te
mou
nei te
ore
mau
i te ra‘i ra. Te mou nei te hoho'a o teie nei ao;
basileia e to ratou hinuhinu ; e moe ta ratou mau
parau tuatapaparaa. Teie râ basileia no lesu, eita
i te vairaa e amuri noa’tu. Eaha râte reva no taua
tauro ïa. E faaauraa ïa no te aroha o te
Mesia,
o
ïa e mou, e tia ïa
basileia ? o te Satei faahaehaa mai
tae noa’tu i te maniiraa toto, ia ora to te ao ia’na. Te oaoa
nei te Ekalesia no lesu i te peeraa i taua reva hanahana ra.
ia’na,
e
Tihoni Wiliamu, te
aposetolo
no
Polinesia.
Ua tae mai taua puta maitai mau e te aroha rahi,
0 Purune tane i papai iho nei, ei faufaa na te
ta to tatou
màu taata
tahiti, i teie tau, Ore noa'tu to’na taaê raa maoro ia Tahiti (e
24 matahiti i teie nei ) ai ta roa'tu te reo tahiti i moe ia‘na, e
aita’toa to’na here i te mau paroita no to tatou mau pae fenua
i haere i te iti raa.
No reira oia i opua'i i te tauturu faahou
ia tatou, na roto i te tuatapaparaa i te ora faahiahia no Tihoni
Wiliamu, te alto tei pûpù i to’na iho ora, i mutaa iho, ia hiti
hoa
—
mai te
haere
maramarama
noa na
no
nia mai i nia iho i te nunaa Maori tei
roto i te maru no te
pohe mure ore.
ohipa nehenehe mau ta Purune i rave, e te oaoa rahi nei
i to
tatou mau taata paari hoi, te hoé puta apî o te faaamu i to raton
E
tatou i te hioraa e : Ua roaa atura 1 to tatou mau taurearea e
aau.
E
rave
rahi
mau
te feia
apî i Tahiti nei, e i Raro, e i te mau
vahi atoa, tei hiaai i te mau buka maitatai, o tei
tahuti ore ; no reira te haamauruuru nei te Vea,
tei aroha mai ia ratou na roto i
Ua hanere
ra, e o
e ua
tei taio
teie tao‘a nehenehe
hanere aenei te feia api
roa
poiâ i te maa
ia Purune, o
tei tii mai i taua puta
ia’na.
Ua faaite mai ratou i to raton oaoa
roa.
rahi.
EOROTETANl
VEA
fca’na
hana,
O
nia
pu
te
mai i taua tao’ara; eiaha roa
hoê utaafare poroletani la ere.
A faaileile i teie buka i to outou mau taata tupu,
ia parare teie
|iuero maitai i te mau vahi ato’a.
E haapue hia teie buka i roto i te mau tare oromelua, i tera
fenua e i tera fenua, ia ohie te imiraa e te roaaraa. Tara toata
te
U ati
■â oia
taio vea e: e ani atoa
Eté mau hoa
I
I
ij ao,,
'le hoo.
—
mau
E
tia îa
a'oraa
Sa-'
e
imaiî
ASELI XXllI: 31,
tente mai...! la
to te
ophi....
ati nei? O vai tei maniania i te
Teie te paho loraa i roto i te irava 30, i te na-ô-raa e: o te feia
maororaa ïa i te inuraa uaina anoihia ra. — 1 roto râ i ta tatou
Te ui maira te
arau?
arahi
tatou
puaroi
taata
biti
n
tei
I
nei
0
i to
’aton
1. O te
ma a
ae, 0
ta’na tamaiti ia ore ia vare i taua
nehenehe e parauhia i roto
i teie
?
uaina ïa.
—
E mea nehenehe roa taua
tao'a nei, ia utcutc
i roto i te hapaina, i nia iho i te amuraa
vaha, e mairi ohie ihora i raro, e mea
onamona ïa, e maa paia ra, te hapaina i nia i te hapaina; e te mohina i
uri a‘c i te mohina. Aita e fiuraa. A haamana'o na i te mau tiai no
crusalema i te anotau ia Isaia 55; 12, e te mau tahua e te mau peropheta
aavare i te anotau no te Arii o Hezechia (Isaia 28: 7-8). E homa, o te
ihuru ïa no rapaeau no te tao'a e parauhia i roto i teie nei tuaroi parau.
lia hi'ohia taua tao'a ra. e le mata o te taata nei, ua tupu te nounou e ua
lai,
aa.
iriro
mau
Te tao'a
-
ei tuaroi parau
enua
1
faaara nei te papai Maseii i
parau, te
TUMU i.
Qa, e
ihoni
irava 29 e: o vai tei
aa ra.
ti ( e
ahou
api, a Pomaret t.)
32, 33.... Eiaha e hi‘o i te uaina ia
tae i te hopea ra e an to’na hohoni
{No rolo i te puta a'oraa
e
e
ia ahehe i roto i te farii,
E ia tamatahia i roto i te
te aau i te
pohe ïa oe.
farii
l. E
c
i te na-ô-raa e: ei te
—
tei rahuihia
i te reira, e
roto i taua
ra.
TUMU il.
puta
riro i te maa nehenehe
mahana e amu ai oe
Oia’toa te farii uaina uteute, e pohe hoi tei
reira, mai to Eva aau i
te Atua ia’na ra,
—
ophi ïa,
Te huru mau no taua
e
Zepho taero ïa (ir. 32).
metua i taua
—
ra?
No roto i taua tao'a ra
haapao ore e te amahainaha i roto i te utuafare.
i taua ophi ra, e ino ïa te vahiné é te tamarii ; e ïa taero
ophi ra, na’na iho e vavahi i to*^na utuafare i raro (Mas. 14:
tupu ai te veve e te
taero te tanc
tao'a nehenehe
la
te
T).
4
VEA
POROTETANI
No te uaina i riro ai te
taata tura ra o Noa ei mea
hupehupe i mua i ti
O tana ra mau
tamarii. No te uaina i rave ai o
Lota i te ohipa
faufat orerc
i roto i to’na iho
utuafare (Mas. 23:
aro
i te tavini
o
te Afua
te feia tei taero i taua
te
mau
ma‘i
TUMU IIL
1
:
ra
Eiaha
uaina i taparahi ai
te uaina
Ta te Fatu a'oraa ia
oe, na roto i teie nû
oe e
hi'o i te uaina, ta uteute mai.
oe
e
inu,
râ i to
e
avae
oe
i taua
r;—:r~-'
a;,,-
-
;
tapuruparu mai l'ija
reira (Mas,
no^|te
haerea
no
ratou
haapaeraai
mau
Paroita
ai%)h
hia ;
°
to>|ja
:
T^poheraa noTumataurua Vanaa, orometua î Rurutu.
Tei roto te Apooraa
Rahi, e te
î'
i te
te parau
.
■
la
—
ino
(Mas. 1-15). Haere mai i ta oe orometua e
papai i
Parau faaohraa: Roma 12-21
; Mas. 20-1.
..
Herod^
tupu ai i roto | Rtiu
ophi uteute ra, te faaino, te moto, te
eiâ, te faatau
te pohe o te tino e te pohe o te varua. O
te hua
paieti ore, eiaha oe e hi‘o, eiaha
10; II Kor. 15-33). A ititi mai
^
e
riiaa peapea rahi ra !
—
taaroi parau ?
1.
33). No te
loane-Bapetizo. No
hupehupe,
mau ïa no taua
te
ra o
i to’n
(Farai
Rurutu, e no Tahiti nei i te|
oto, UQ te poheraa o Tumatauru tane
j
(o tei parau-atoa-hia o Punu) i
Pape- ^a’na
ete, i te Sapati 23 no Tiuuu. — Ua
hitimaue te Paroita
no
metua i te oioi rahi|
teie ma‘i.
Atete
I te mahana
tane, i
maa, i te taime avatea, to te Peretiteni
o te Apooraa
Rahi; tuai te
niuniuraahia e : e haere mai e farerei
haapeepee
ia
Tumatauru
tane, tei tapaei dona.
i Paea i te poipoi
ra, (na Rurutu mai) e o tei
faahoro-oioi-hia i Arupâ (Pa- taua ti
peete) i reira ra, no to’na ma‘i rahi. —
Aita’tu e ravea, mai te mea e ravea,
maori râ, o te faaô
j te h
haapeepee ia’na i te fare-ma‘i, ia faahope te mau
i ta raton mau
taote;
raveraa. — Ua faaite maira râ
ratou e : e maha hohoa ma
i, ûa jhir
teiaha anae to
Tumatauru, e e paruparu iho â te aito nei.
Oia mau â : i te avatea
Sapati (23 no Tiunu) te taa-maitai-raa ia Tumatauru nei, o
noâ oi
e: ua tae to’na mau
hora hopea ; faaitoito ihora oia i
te mau fetii e raverahi i pihai iho
hopea
ia’na, mai te aroha tumu i to’na paroita i Moerai e
to Rurutu. i te
e te poroiraa ia
p
ratou ia mau papu i te Parau a te
Atua,
mai
ia’na
i haapao ta’na i
auéue-ere i te reo o to’na Raatira i
te mau tau atoa.
Ua oa
I te hora hoê e te afa
to’na iritiraahia i rapae i te
fare-ma‘i, e to’na afai- tahiti
raa-hia i ô Teiti mâ, i
Arupa. Tei reira te amuiraa Rurutu
taatoa, e o Tearo amuri
orometua, i te tiairaa e te faaitoitoraa i to
ratou aito rahi, te mafatu faatere
no te Hau
)jNa
Evanelia i Moerai e i Rurutu taatoa. Te
mohimohi maite ra te ma^aei
maramarama o to tatou
hoa, e ia tae i te hora 5 i te ahiahi. to’na ïa mairiraa i te taoto rahi. —
Poma
O Tearo tei faaoti i te
pure.
aro’ha.
Na te Peretiteni te pureraa
fetii i faatere i te pô, e ia tae i te
montre (24) mene.n
ua hunahia to tatou
hoa here, ma te hanahana
rahi.
haapüi
I Paofai te pureraa rahi
na na Peretiteni
(Moreau-Verenie)
i te aro o te T)e e ;
Tayana Rahi M- Sautot, tei hinaaro i te fàaite àtoa i to’na aroha
tumu i to
rot') '
i to ratou ati — ya api te fare-pureraa i te taata — E ua
tanuhia I
o
;
no|Pa
'BV^tu,
VEA
mua
la
i II
i Paura. Na Tefaaora orometua, raua
te par au i reira-
faufail orèro i
*
aito rahi teie, tei hia i te
o
5
Teriieroo, tavana
no
Papenoo. i
! E 27 matahiti to’na taviniraa i to’na
i ta’na Paroita no Moerai, e to
Rûrutu atoa, i te aratairaa e au- la tauturu te Atua ia Tumatauru
v. e i to
faatau Rarutu, e ia faatupu â te Atua i te hoê tavini itoito e te parautia mai ia
Tumatauru nei, ei mono ia’naVerenie
Heroq
i roto
e
te
hui'il
lie
ne|
•
POROTETANI
aru
lubili
maj
ia hope te
ratou ai
3
no
( A hi'o i te
Bibilia Tahiti
te
man vea i mairi
a'enei)
buka
no te Bibilia i te iriti hia ei reo tahiti, i te
hopea
mana'o atura Noti e to’na mau hoa rave ohipa e: tira’tii
toe maori râ, ia haere hua oia (Noti) i Paratane, e tuu i te taatoa
mau
(Mas,| no1,te matahiti 1835,
a
aroraa
Fatumaiteaueue-ore, eite aratai-maite-raa
johipa
o te Bibilia reo Tahiti i te
hia ; e na’na taua ohipa ataata
raa
auri
neneiraa, ia nenei - nehenehe-maitai
hiopoa, e e faatere maite. Ore noa'tu
to’Jia tino huru pohepohe noa e te paruparu, ua na reira Noti i te pûpû
i to’na itoito hopea, ei tura ïa no te
Mesia; e ua haamaitai oia i te Atua,
oia i faaherehere hia no taua
ohipa hanahana rahi ra. Faarue atura ia
rutu. Tahiti i te
20 no Fepuare 1836, na nia i te hoê
pahi tei tapae i Bordeaux
ipaeraa,
e
(Farani)
e ua tae roa oia i Paratane i te 19 no Tiunu 1836.
I to’na taeraa i Lonedona, ua faaau oia i te Sotaiete Neneiraa
Bibilia, e
na’na te Bibilia Tahiti ,e nenei, Ua na reira maitehia
; e inaha, i te 18 no
loi rahi|
Ate’te 1838 i te otiraa taua ohipa faahiahia rahi, ua faarue Noti ia
Paratanè, e ho'imai i Tahiti. Ua tapae oia i Papeete i te 12 no Tetepa 1840
a
Ralü; mai te afai-atoa-mai i te taatoaraa o taua mau Bibilia i neneihia i
Lone¬
îitapae dona. Aue te oaoa faito-ore o te mau ekalesia tahiti i
to ratou omiriraa i
)â (Pa- taua
tao'a, i to ratou rima. Hou râ Noti i faarue ai ia Paratane, ua
pùpû oia
ravea, : i te hoho'a matamua roa no taua
Bibilia Tahiti ia Vitoria, te Arii vahiné
nei i te|
i Pape-
U
)a
taote;
ma‘i
nojParatane.
uajhinaaro
Ua taparu hoi ta’na
râ Noti
e
mau
fetii ia’na,
faaoti i to’na hororaa
e
maoro
faaea
roa i teai‘a papaa;
i ta’na ai‘a apî, i Tahiti
nei, oia hoi i te fenua ohiparaa. Paruparu noa’i to’na tino, ua raverave
ohipa a te Fatu, e tae noa’tu i te hopea. Ua tae mai hoi taua
hopea i te 2 /ZU Me 1844, oia hoi i te hoê anotau peapea rahi no Tahiti,
i te pae politita. Ua
pohe râ oia, mai te ite e: ua oti nehenehe te ohipa
ta’na i tautoo i to’na oraraa
taatoa, oia hoi na roto i na niatahiti e 47.
atauru noâ oia i te
; rave-
urutu,
laapao
Ua
oia i te Fatu i te
oaoa
tahiti
afai-
a
te
Tearo amiiri atu.
aatere
mea
e:
aveia, te lamepa, te tiataro
ua
e
tuu oia i roto i te rima
maitai
ai ratou i
te
o
te taata
mau
anotau
'
J^Ia rnua a‘e i to’na poheraa, ua ani Noti e ia tanuhia oia i Arue, i te
mutaeinaa o te Arii, i pihai iho i te vahi tanuraa no te utuafare Arii o
mairi- Pômare
mâ, e no Pômare II hoi to’na hoa here. Ua faatiahia
ra
te
arqha. E
■e
O O
U
to’na hinaaro
reira, te taotonoa nei Notf i Arue i teie nei â. Ua auahia to’na
(24) mehema; i pihai iho i te hoê tau aito e te hoê hotu.
(Tei tai noa i te tare,
haapiiraa a te Hau) E te ratere tahiti e, ia haere oe i Arue, e haere hua
te joe e
no
aroha i te tavini
i to
iroto i to
nuhia
Il iriti
reo.
na pe.
o te Atua
tei vauvau i te Parau ora
Pohe noâ oia, te parau noa maira ia
oe, i te
a
te Atua i
Bibilia ta’na
'
î
VEA
POROTETANI
Na
Teie te pavau
i
mofa,
tei papaihia i nia iho
Noti, i Arue.
Ho(
te ofa'i menema a
teie ofa'i i te orometua faatura rahi hia. i, E f:
Henere Noti o tei faarue i teie nei ao luira e te polie rahi, e o îjmetua,
tomo i roto i to’na faaearaa, i te piti no Me iSii, i mûri a‘e.
je
“
Ei haamana'oraa
matahi^me
faaoromai raa i te hoê lôraa raliiati. Na roto i na
a
48, ua riro oia ei tavini haapao mailai no te Totaiete Füalupun
Parau no Lonedona, o tei tono ia’na i te fenua i Tahiti nei, ti
nia i te pahi ra, ia Parapu, tei raatirahia e Tapena Timi Wilison
i te malahiti 1796. O Noti nei tei iriti i te mau Buka Mo ‘a ei reo Tahil l'te
I tô na mu i te tôraa mailai, ua oli to‘u horo raa, i mau mai te han
to’na
e
E teie nei, le vaiiho hia ra te Korona o I te |ra
parautia no‘u, ta te Falu, ta te hi‘o parautiara, e horo'a maino'ipetèra
mei (oii
ia tae i taua mahana ra; e ere hoi o to'u ana'e ra, o to te
rima u
atoa râ i hinaaro i taua fâraa mai no’na ra.
na
vau
i te parau.
Na te Atua e
tepoh £»parau
v^u
teie orometua itoito, tei ite mata roa*'
horoi i to ratou roimata atoa, e e ore roa
maarru
O te huru ïa no te poheraa o
Tahiti i te tau o te pô, e o tei mataitai atoa i te mau hihi o te marara,ua |ii
oe
rama no nia mai i te hitiraa mai i nia iho i taua fenua nei. E taata faan,
e|pi
iiohonü e te aueue ore oia mai to te tamarii. Ua tiaturi noa oia e, o raau, r
Na 'Ô a
Evanelia ana'e te ravea e ora’i te taata tahiti i te ati o te ite-ore e
te hara. E maru rahi to’na e te faaoromai, e te rohirohi ore.
te ajas
iriti i te mau tao'a no te Parau a te Atua i teie mau pae fenua. Eita ta’i tau far
Na’najli®6rp 1
ohipa e riro ê. Te au ra ia’na te reo no
Daniela: E 'haere râ, oe e It anei,
v
hopea: e faaearaa hoi to oe, emau hoi oe i to oe keUr to’nr
hopea o te mau mahana ra ; e au atoa i teie reo: Te [L â|ai
te parau maitai ra, e anaana mai ïa mai te anaanaj xp (
te ra'i; e o tei faafariu i le taata e rave rahi i te parau-tia i'te tapr
mai te mau felia atoa ra e amuri noa’tu.
horo'n
Te hopea o te parau teie. Ch. Verenie.i*'®
noa’tu i te
ia tae i te
i haapii i
Faatahinuraa orometua
e
haere i te
aua
mau iD
pipi orometua,
te fanauraa; e
orometua i Heremona ( Papeete ) ia
Ua oti o Matatini tane,
No Anapoto ( Rimatara )
ia'na:
pavapa
i te faataahia no te toro'a nic^® '
tei reira to te Atua parau i.
E ua tae mai hoi, e a toru o’na matahiti faaearaa i
mdua tei faaamu ia’na. Tei roto oia i te aua a pohe
haapiihia ol
pihaiiho i te ra!
ai ta’na vahiné;!
faaipoipo faahou râ oia i te vahiné apî.
I te pô mahana maha, 23 no Me to’na faatahinuraa hia i roto i
h ■ tf
pure raa i Paofai. E taata rahi roa tei tairuru mai i taua oro'a ra, e ua hna^laau
* f
te mau amuiraa no te paroita metua e no Pirae atoa, i te himene taa|g
E mea ruperupe rahi. Na te Peretiteni o te A. R. te a'oraa. Teie ‘4 3q^
irava: Mataio XIII, 27. Ua faataa oia i reira:
luahi;
Te huru mau o te tavini ta te Fatu i hinaaro; 2. — Te huru tee i
I.
Te hopea no te
te Ohipa e no te ali no te tavini o te Atua; 3.
haapao maitai i ta’na ohipa.
tefi* ^1*®’
.
.
VEA
POROTETANI
Na Verenie te mau uiraa i ui atu. E ua farii papu Matatini i te toro'a
mo‘^, mai te aroha i to’na mau metua, e to te Paroifa laatoa.
Hoe ahuru ma loru orometua i tae mai i taua oro'a hanahana ra.
E faaea rii Matatini ma i Papeete, e tauturu i te orometua no te Paroita
hia, i
If'metua, e te hoê mau paroita otare no te Tuhaa I.
sn a‘e\
Te aroha nei te Vea Porotetani i teie tau pae hoa apî, tei ô i roto i te
mataMylne a te Atua, e o tei ineine i te ueue i te huero maitai i roto i te aua.
e 0
Âupuni
’
Ssoii
0
—a—t
g-Bü
aamu no
te tavana e te apaapaa raau.
Tahiti
ma 0
Tihoni Wiliamu i Rarotoa, e itoito rahi to te taata i
hamaniraa i te hoê tare pureraa. Tei rotopu Tihoni Wiliamu ia ratou
^
mai'
lU
|i
i te ohipa. Inaha, i te tahi poipoi, ua moe ia‘na to’na
te faito-raau; te rave nei oia i te hoè apaapaa raau, te papai
(oia i te hoê maa parau iti i nia iho, e te tuu nei oia i te reira i roto i te
rima no te hoê tavana ( o tei hiopo’a i te ohipa no to’na mataeinaa ) ma te
atu ia‘na; “ afai haapeepee oe i te reira ia Wiliamu vahiné
Eaha ?
lepolt parau
'6 vau ïe afai i te reira apaapaa raau ia’na? araua'e oia e pari mai ai ia‘u i te
ata roa maamaa! Eita! eita oia e
pari ia oe, a rave, a haere. Ua rave hoi te tavana, e
maranii ua
gri mai ia Tihoni e: “eaha ta‘u parau ia Wiliamu vahiné? ” Aita roa ta
ala faaro oe ejparau, na te maa raau nei e parau atu ia’na. Ua tâhitohito oia i te apaapaa
•
nai
te [rave-atoa-raa
oia hoi
te ^^O'ijjetera,
/'’ijiei
)
a
0 raau, na ô maira: “ eaha e nehehehe ai i teie inea ia parau? e vaha anei to’na?
e Na’ô atura Wiriamu ; “ e hoa iti, a haere haapeepee oe, a hoi mai ai. ” Ua
Na’na haere te tavana. Ua hio Wiliamu vahiné i te parau i papaihia, faarue atura i
e,
-ore
Eita ta’ te apaapaa raau, ma te tuu
g
Qg
r
•
i roto i te rima
no
te tavana. “ Eiaha na e rû, e
j|tauii;amahine
iti, eaha oe i ite ai e, o te metera ta Wiliamu i hinaaro ? “ E ere
anei", ua afai mai oe ia‘u i te maa raau ? Oia mau, aita râ vau i faaroo i te ta‘i
g o to’na reo! O vau râ, ua ite au i to Wiliamu hinaaro; a haere haapeepee oe
/* a afai i te metera ia’na.
naana) Tp ou‘a nei te tavana i rapae au i te fare, te ohi nei oia i te apaapaa raau,
•,u-tia te tapea maite nei to’na rima atau i te reira, e to’na rima aui i te metera, te
horo nei na roto i te oire iti, e te pii nei oia; “ Aue te paari no te mau papaa e!
,
®
/erenie, te horoa nei ratou i te
,
reo
i te hoê apaapaa raau
!”
1^0 te tavana horoaraa i te metera ia Wiliamu,
ua
tamata oia i te haapapu
i telparau i te apaapaa raau; aita râ e ravea e papu ai. No reira ua rave te
tovaEa i te hoê maa taura, e ua taamu i te apaapaa raau i to’na arapoa, e i te
mau mahana’toa te faatia ra oia i mua i te aro no te taata’toa, i te parau ao
nic^ ^aapaa raau faahiahia no Wiliamu.
J
Iritihia no roto i te buka a Pii7une: Tihoni Wiliamu,
piihia ol
i te mi
Te mau parau rii api
ro‘a
parau
api: 49-50.
ahine ; i
Ua faahiahia
ao taatoa i te pahi farani, ia Normandie, o tei haamata
tere matamua i Marite, i te pae matamua no Tiunu, e ua
ua
Jfaahou i Farani. E ere teie i te parau nainai, e ua tau te mata no te
^ jgg «au
fenua’toa i nia i taua pahi ra. A tahi ra pahi no te rahi, no te roa, no
tere, no te uuauna, mai teie pahi Farani. A hio na râ hoi ; e 78.000 tane;
1 eie ta
j
metera i te roa ; e 37 i te aano; e 40 i te teitei ; e 4 huira; e 3 haapupuraa
luahi ; e 29 tahuraa auahi ; e 34 maile ( e huru faito e 60 kilometera ) to’na
e huru Sre i te hora hoê, ia haapuai i te matini. E pahi faahoro patete teie ; e
J
tav iahonah© maitai e 2500 patete.
0
_
i te fi
.
l-^jtere i to’na
to te
VEA
8
POROTETANI
ïeie te huru e te rahiraa o te mau taata e parahi tumu i nia ia
Normandie;
49 raatira ; e 292 mataro; e 3 taote mai ; 2 tautu.ru taote ; 30 taata faatere i te
uira; O; 7 nenei parau ; e 9 paoti rouru; 16 faatai-upaupa ; 187 tûtû maa; 9
/
4.Paru
tupai puaatoro, 10 taata eufaraoa, 628 tuati
raamaa.
25 vahiné
Te huru
e
te
tuati, etc
rahiraa
o
...
e
no
te vai atu â
te mau tauhaa
no
te
.
mau
.
te mau
jiiha
e te mau amu-
.
airaa
maa
e
no
te
maiii-'.S^
piha taoto; 2.000 farii pape; 57.000 hapaiua, 56.000 mereti, 28.000 au‘a tî
au‘a e te mereti) 12.000 tipi; 15.000 punu tî
( e te tihopu hoi ) 14.000 patia;®
28.000 pârâ rarahi, 2.000 plateaux, 1.160 farii û ; 170 faarii taofe ; 38.000 vauvaim..,,
roi, 14.500 yauvau airaa maa, 130.000 tauera amuraa maa, 48.000 taüera
iio|i{ —1
te inu raa ti, 150.000 tauera-mata, 5.800
paraitete haapuupüu. Te hoê mau maa^'^
faanta hia i te
mau tere; 70.000 huero
moa, 7.000 moa faaamu, 25.000 kilojf
putete, 16.000 kilo inai puaatoro, 6.000 kilo ià; 80.000 kilo pape paaii,-" ^
24.000 litera uainu; 1.200 kilo faraoa e euhia i te mahana
hoê; 32 umu-uira|;
•
e
.
umâra
no
te tuiiuraa i te mau
S’
maa.
i
Eita e nehenehe ia faahope i te parau no te mau
piha nehenehe e rave rahù,'
te fare pureraa, te mau fare
hopuraa, arearea raa etc i . .
Ua faatupu te oire ra o Le Plâvre e te Hau hoi, i te hoê mau oroa rarahi K'iI
faahanahanaraa i taua pahi ra, hou to’na tere matamua i Marite. Reva’tura.
g, ’'
E maha noa iho mahana e e toru hora, tae’tura i New York. Ua hanere e
uafe' ;
hanere te tauasani o te taata marite tei tiai e mataitai i taua
E
pahi faahiahiii
rahi e te unauiia roa : Ua haere te mau pahi reva marite e rave rahi i tua ron.
-taim
e afai i te aroha no Marite i taua
pahi ra, mai te haa mairi i nia iho ia‘na, i te
mau reva rii Marite e te farani ; e ua
papa
apee ia'na e tae noa’tu i te vahi tutauraa,
mea
I to’na tere hoi raa’tu i Farani, hoê â huru tere oioi e te manuia rahi. Ua
faahiahia rahi te mau fenua papaa i te ohipa api nei na Farani.
ejua
2. E ati rahi to te hoê pahi reva rutia, o Maxime Gorki. Ua
,Ai
topa i raro i te
fenua e ua ino ro-t. O te pahi reva ïa tei hau i te rahi i
Europa i mua a‘enei, : te it
e maraa ia'na e 75 taata; 63 metera to’na
aano, 33 i te roa; 7 machine. I tei ’
^ugj..
mahana i topa’i, e 47 taata i roto ; ua polie pauroa.
i
.
3. I r.)tn i re hoê faatitiauaraa pahi reva i Farani, ua taeahia e 467 kilo- :
metera i te hora hoê, i te hoê pahi reva farani; e 4 hora e te afa to’na tamaurair
i te reira huru tere; ua
ua main
mairi la
ïa e 2.000 kilometera.
te
Jjpfo
.
j,
!e
I roto râ i te hoê faatitiauaraa pereoo taataahi ( i mûri i te môtô
) ua tamaii
tahi taata e 47 kilometera i te hora hoê, mai ia Bordeaux e tae noa'tu i Parin,
ifoiti
rii no le TJtuafare: Ua hoi mai o M""'
Spelta, orometua haapiitamarii no te Taiete, i Tahiti nei; te opua nei M®'*® Cook i te reva’tu i Farani
i te '3 nu Tiurai.
5. Te
haapapu maitaihia nei; e pu ta reo farani te puta a Purime vahiné;
(6 farane) e ta Ch. Vernier, Tahitiens d’autrefois, Tahitiens d'au¬
Jean Galcin
jourd’hui (2 tara
e
6. Ua oti to hoê
Taiohae
X. 3
raera.
te afa).
puta a‘oraa apî. E 56 a'oraa
na
Pomaret. Ani
noa
mai.
Pape
ftiom îauîuru i fc Vca
:
a
te hoê hoa
la amuihia
Nuu-Hiva; 1
1 tara
e
9
auto
Papeete: Paniora
tara.
v.
pâer
Ouai
3 toata;
MAURUURU.
raera.
'
hina
Imprimerie eue. f.juventin.
—
rue du c* destremau
-
papeete, tahiti.
i
itoi'
Fait partie de Vea Porotetani 1935