EPM_Vea Porotetani_193506.pdf
- extracted text
-
fe 35 0 te Matahiti
TIUNU 1935
-
Hihi 6.
ïam
ofati
aà i t
\iruti
lies;
mai®A’TU E NIÜ E TIA I te TAATA’TOA Iâ HAAMAU maori RA O TEI HAAMAÜ
e
OIA HOI TE Mesia RA O lESU.
HIA RA,
tamafô'l
W;!
'
I Korinetia 3,11.
—
».
HOO I TB MATAHITI HOE: HOE TARA
5
üiraa
Ch. VERNIER,
Directeur-Gérant.
iliii
iinu IM
îte^iei
i
teie, tei neneihia i Tahiti nei i te matahiti
to’màs'S, e 0 tei moe ê roa i teie nei. E rave rahi râ te mau parau
H itoito e te faufaa rahi i roto. Te na d nei te parau omuaraa :
)urei'ai|
•
E ;rave rahi te taata
■aa
e
tomo noa i roto i te Ekalesia i teie nei
Pf^otau ma te ite ore; aore raton i ite maitai i te buru o te Eka-
ti<aRn?siamau; aita’toa raton i ite i te mea i tomo ai raton i roto
[o reira raton i parahl ai i roto, ma le faufaa ore. E rave rahi
ru v*
Ekalesia e ore e au i te parau a te Atua, i tera fenua, I tera
; (l'iiua. Eita roa e tia ia parahi poa tatou ma te ite ore. E irai
dri i tf| tatou i te huru o te Ekalesia mau ia ite tatou.
'auitfjgjg
huru 0 te Ekalesia mau: te hoê pùpù taata maitatai,
;ai‘o lÉ' to ratou iho hinaaro i ruruhia’i ratou mai te taata hoê ra rÿ
reiraiamüi ratou i te vahi hoê, ia haapao ratou i te mau mea ta/te
^p^Jàtu i faaue maira ; ùa taa roa ratou i te mau mea’toa, maor'i ra
l^^iMesia; o oia ana'e to ratou upoo.. 1..
\
i roto i tepene 2, i te tumu i faayta
Teie ta’na pahonoraa matamua :
\
mi nei teie putaiti —
virio, ti’Sia, i te taata.
■
,
.
lt,
••
^itamahanahana ratou ia ratou iho, e ia auraro i n
r; te Fatu,
Te
manao
-p aekalesia’i
noa
nei
te
hoê
paeau
taata:
no te
oro'a anae i
ratou. Mai te mea ra e, i taa noa ratou i te mau
lahana’toa, maori ra i te mau Sabati oroa ; i taua mahana hoê
e ;amui ai, e ia oti te oro'a i te
haapaohia, ei reira ratou e
'3 faahou ai. E mana'o hapa rahi taua mana'o ra. E ere no te
rAHITl,
^
^
i
il
VEA
oro'a anae i
POROTETANI
faaekalesiahia’i te feia faaroo.
Teie to te AUia
ia riro ratou mai te taafa
liina|
hoê, ia arnui pinepine, ia faa
itoito ratou ia ratou iho, ia aroha raton ia ratou iho, ei reira t
aro;
ratou
aau
e
mahanabaua’i.
—
Eiaha tatou
e
mana'o e,
ia haa
mori tatou i te Atua i te tare hoê, ia parahi i te amuraa hoê
atira noa i te reira ; ia riro râ tatou mai te îetii hoê e tia'l. t
oto te hoê
turu atu
e
e a
oto
paatoa; ia oaoa te tahi,
e oaoa
paatoa. A tau
tauturu mai.
O te huru ïa o te
no
te
oe
i t
haapaoraa a te mau taeae i roto i te Eka niata
lesia tahito ra.
Ohipa II, 40-47 — Ua tamahanahana ratou ii na ai
ratou iho, e ua auraro i te Fatu. la na reira’toa tatou e tia'i. li
ui mai te taata ia tatou, i te paea i faaekalesiahia’i tatou, e nî
oe i t
ô tatou: ua faauehia matou e te Fatu. Te parau a te .Fatu ta tatof
na re
e haapao. Eita e tia i te feia faaroo mau ia pa,rahi noa i rapaeai
tahut
ma te haapaoore i to te Fatu hinaaro ia ratou.
mea <
—
haan
Aamu ( no te mau fenua no te Hitiaa o te Râ)
I faautua’te hoê arii i ta’na tamaiti i te utua pohe;
ta no
teie râ, nj
to’na hinaaro i te faaora ia’na i te aroha, ani atura oia ia’nae;!
tia anei ia oe ia taui roa oe i ta oe haapaoraa ino, a mûri nei.
Paraj E 01
aéra te tamaiti :
E tau metua, eita e oti ia‘u, i to‘u mana'o pari]|
paru. Eaha hoi ta‘u ravea ia patoi atu i te mau taparuraa e i te ma|
\ faahemaraa e vai noa nei, e ati noa'e ia‘u ?
)
'
I re’ira to te arii faaueraa e ia hopoi hia mai ia’na te hoê au‘a te|
faaï-roa-hia i te hinu, e tae noa’tu i teauvaha; parau atura oiai
tà’na tamaiti :
E rave oe i teie au‘a,
afai haere oe i te reira na te maj,
purumu e te mau aroâ o te oire. Te faaite nei râ vau ia oe e : e pe|
na aito too piti na mûri ia oe, ma te ô‘e i te rima. la topa mai t|
hoê noa a‘e topata iti hinu i raro, e taparahi na aito ia oe i te o‘e,
reirâ ra, e e motu taaê to oe upoo.
—
--
e e
Rave a‘era te tamaiti nei i te au‘a hinu, haere maite noa’tura
papû râ - na nia i te mau purumu o te oire rahi, mai t
tapea-maitai-raa i te au‘a hinu, i te rima, e mai te pee-hia-hoi e ni
faehau too-piti. E inaha, manuia maitai atura taua tamaiti nei
to’na tere, 'e ua hoi maira i to’na metua mai te mairi-ore i raro t(
hoê noa a‘e topata hinu.
ma te avae
—
Parau a‘era te Arii : E tau tamaiti, eaha ta oe i ite, na rotl
} t» se tere maoro i te oire
nei ?
* huru
faa
a
I—
Aita roa e peu, tau i ite, e tau metua!
i te hoê mau peu ? Inaha hoi, e
mahana oro‘a rahi teie no te oire nei! E taupiti rahi! Aita oe i ite i
i haa
te mau f are taviriraa, pereraa, inuraa, e te hooraa tauhaa ? Aita oe
l hoè
ite i te mau fare hooraa aahu nehenehe ? Aita oe i farerei i te taata, e
iira t(
a'i. I/
l tau
i-
Eaha râ <hoi ? aita mau oe i ite
te mau puaa ?
Tapiti maira te tamaiti: aore roa vau i ite i te hoê maa peu iti,
to‘u mata i nia i te au‘a hinu, mai te
Ekaj mata‘u rahi o te manii te hoê topata, e o te pohe roa vau i te o‘e a
—
no
tou
a’i.
l|
e
n(
te mea te tamau noa ra
na aito
i pee noa mai ia’u.
Parau atura te arii i ta’na tamaiti :
Atira ïa! Haamana'o mai
i ta oe i haapii mai i teie nei hora. E mai ia oe i ara i te hinu, e
ta toi
na reira’toa oe i te ara i to varua. Fariu ê to mata i te mau mea
paeai tahuti noa ; haaraau râ i to mana'o - ma te aueue ore - i nia i te mau
mëa e tia i te vairaa, e o ratou ana'e te mea faufaa! E, ore noa’tu
oe
i te ite i na faehau, e ta raua mauhaa, o tei a‘ua‘u noa nei ia oe,
haamana‘oe : te pce nei te pohe ia oe i te mau vahi atoa, e te fatata'noa mai nei oia ia oe i
( Iritihia )
oe
:â)
ra, ui
rava - Parau,
Para^ E ore hoi to ratou nïato e au i to tatou mato! Deut. 32-31.
a e:i
paru
e
ma|
Tavini o te Atua ra o Mose, i te faaiJehova.
i‘a tf
No te mea e Vania te Atua, eita to’na huru e taa ia tatou,
i oiai
maori râ ia faaauhia oia i te mau mea tei maramarama ia tatou;
No roto teie nei reo i ie
teraa i te
maitai
e
te mana no
i parau hia’i to te Atua rima, to’na avae, to’na taria, to’na vaha.
maj 'V'Ua mairihia oia i te Mahana o te ao nei, o te pû pape ora;
e pc's
nai t ua parauhia oia i te mato no (seraela, te mato faaora. E ao to
3
lehova ei mato no ratou.
o‘e.
tei riro
turai
TUMU I. O tei haapiihia mai ia tatou no
taaauraahia i te mato?
o
te Atua i to’na
haapiihia mai to’na puai e lo‘na iloito. — E hoho'a te
itotio. E mea itoito te raau ; e hi‘u râ i te matai e
nei te vai
pu‘e; eita e na reira te mato. E pohe te raiti i nia ihp,
aro t(
eita e aueue. Itoito, puai hnpe to te Atua, eita e aueue, Ta’pia
i parau ra, ua tupu ïa,
i rôti
|2. Ua haapiihia mai to’na huru-ê-ore — Ua faahohoahia te
huru-ê-ore i roto i te mato. Te mau oire taiiito i patuhia e te
nai t
i e n
i.
Ua
mâto no te
i
ar '
VEA
rima taata,
POROTETANI
huru-ê;
te mau hiero, te mau aorai arii, i mûri
müa
huru-ê, ua mou roa te tahi pae. Aita te mato' i na reira.
Horeba, te huru â te huru. Te mato i Bora-Bora, hoê à huii
Huru-ê-ore to te Atua. Hoê â huru inanahl, t teienei mahanai ropu
a
ua
mûri noa’tu.
3.
Ua
tamau
hha, 1
haapiihia to’na vai tamauraa e a mûri noa’tu, — Te vj taüa
ra
te mato. Aita i
te miti. Aita
e
na
reira
te mau
ao
i roto i le
rev
motia to te Atua i roto i te taime; aita e mat tau; i
ta'tei
mehai, aita e faahopea.
TUMU II. Ua aha'tura te Atua i to’na
riroraa ei mato no ratou ?
1.
e
ua
mau
taata i
io'%
i te I
taata.
Oia to ratou mato paruru. —Uahaatihia terusaleraa f te maj hoa 1
mana'ohia e, aita e ravea e riro atü ai i te enemi. O te Falf e,|tita
teîap
te paruru itoito o to’na mau taata’toa. No tatou te Atua, e
t|
ia vai ia raârô mai? Pharao-Nebukaneta-Anetioku Epihano. F ite i
o tei paruru ia Lota ma. O Elia tei imihia. v^Ie
taparahi.
I oia 11
2. E pâpâ haamauraa fare Yarua. — Te faatia nei te taata’ti roto
i te tahi fare no ratou iho. Na patu fare too-piti. Mat. VII, 2 hiti r
29. Ei nia râ ia lehova te feia faroo patu ai i to ratou mau hin
aro, faaroo, tiairaa etc.
E tiaturi roa ratou ia’na. Oia te ni Fàati
tao'a rahi e te vairaa mure ore.
nélia
3. Oia to ratou mato haapûraa i te vero, e to ratou marû i
hinaa
inahana vea,vea ra.
la tupu te vero, e horo ratou ia’na. E fe| i te t
purutia te feia faaroo. E farerei ratou i te vero e te veavea. I te re
ana i Adulama. O lehova te ana mato, ei paruru i te vero e il
herel
veavea rahi. Isa
25-4; 32-2; Sal. t2i-5.
i te '
4. Oia te vairaa o te maa e o te pape e itoito ai ratou. — li i
tta
îatata Iseraela i te pohe ; no te meli râ no roto i te mato, r
maita
Melahi i Sodoma
.
—
maitai ratou, Num. 22-t I ; Deut. 32-13. No te mato atoa te oli'i
oviri. Te mato i Horeba ; e pape ïa tei roaa mai i reira. O Ieho\
te
Te
pû, no to tatou mau maitai, to te tino e to te varua, i te|
i te
Irava
ppa 1
nei e a mûri noa tu.
opani ; lakobo 1-17.
:
Pero\
Te
F. V.
i rote
lubili no te Bibilia Tahiti
( A hi'o i te ma,u vea, i mairi a’enel)
Mai te au i taHatou i farerei a'enei, ua oti te Evanelia a Luka i te it|
neihia i Afareaitu (Moorea) i te matahiti 1818, oia hoi e 21 matahitii
ohipj
te Fl
'
rioa’t
'r~
Yai n
POROTETANI
VËA
ni,
t
mufi a‘e i to te mau orometua taeraa mai i Tahiti nei. O te buka matamüa roa ïa o
ira.
te Bibilia tei neneihia i roto i te reo tahiti.
freie râ, no to te auri-neneiraa haamauraâhia i Tare ( Huahine) i te pae
hanaj ropu no te matahiti 1818, no reira, tei Huahine te neneiraahia e 2000 hohur.
I
hoa, no te Evanelia a Mataio, tei irili atoahia e Noti, i te pae hopea no
Te '•: taua matahiti
3
!
3
ra.
jE oaoa rahi e e hiaai buka mâhâ ore to te mau taata tahiti i te reira
tau;aita e faito to ratou faahiahia i te mau parau maere rahi e te aroha
ta'teie mau evanelia e heheu ra ia ratou; i faaitoito ai o Noti i te iriti â
i te mau buka no te Faufaa api, e i te tuu ia ratou i roto i te rima o te
to%
taata. Ua tauturuhia râ Noti i taua ohipa rahi ra, e Miti Teuiti (Davies) to’na
hpa rave ohipa; e ia farereihia te hoê mau parau ftfi e te rave ata ia iriti,
rev
mat:
e^titau atoa Noti i te tauturu no Henere raua o Turuti. O ratou too-maha,
teïapooraa iriti buka no te Bibilia; o Noti râ to ratou i hau, i te pae o te
ite i te reo tahiti tumu ; oia te faatere rahi no taua apooraa ra.
(E hi‘o râ tatou, i teie nei, i te huru o te tereraa no taua ohipa rahi,
no te Faufaa api, e to te Faufaa tahito, i
oia hoi te iritiraa i te mau buka
roto i taua
area
matahiti auhune rahi i te pae o te
faaroo evanelia i Ta-
v;hiti
nei.
''f'
ire pàpai nei Noti i te 29 no Tiurai 1819, i te mau Faatere no te Taiete
Faatupuraa Parau no Lonedona e: « Ua tia’tura ia‘u i te iriti roa i te Evanelia
ru 't;
a loane (i) e te mau
hinaaro i te faaafaro-roa-raa
E le
i te tauturu
ito,
maitai
Ohipa a te mau Aposetoto ; teie râ, no to'u
fano nei au i Tahiti, e imi
Arii, no Pômare II: tira’tu ai orometua maramarama no
^ea. I te reo tahiti
mau, i teie mau pae fenua taatoa. — la tia i te Atua ia faa3 e i '
herehere ia‘u, te opua nei au i te haamata i te iriti i te puta hoê a Mose,
i te Qenese. üa pau aenei hoi te vetahi mau pene parau i te iritihia e au,
J i na matahiti i mairi aenei, e au râ ia tapiti faahou i teie iritiraa, ia afaro
i
e olie
lehoi
i te
i ta‘u ohipa, te
no te
».
Tepapai nei Noti i te 9 no Eperera 1821 : « Ua oti te Evanelia a loane
i te neneihia.
—
Ua oti atoa i te iritihia e au
te hoê pae no te mau
Pèropheta nainai ; aita râ i ineine no te auri neneiraa, no te mea e hi'oi te reira iritiraa, ia afaro maitai roa ».
poa tumu faahou â vau
Teie ta’na rata i te 10
no
Me 1824:
«
Te haere
noa
nei
au
i
mua
iritiraa Bibilia, e i roto atoa i ta‘u ohipa hi'opoaraa i te
ohipa iritiraa a ta‘u mau hoa rave ohipa. — Ua fatata roa te paeau rahi o
te Faufaa api i te tuuhia i te rima o te taata tahiti. Te nenei nei te auri
i teie net taime
i te mau Episelole a Paulo, mai ia Galatia e tae
noa'tu ia Philemona; ua ineine te mau episetole e toe mai *.
i roto i tau ohipa
—
i te
ii|
itahiti!
( 1 ). Na te rima iho no Pômare II te bolio'a no te Evanelia a
vai noa nei taua hoho'a parau na, tei Peratane,
loane i papai ; te
6
VEA
I te 5
tote
no
te
no
POROTETANI
i rioto
Fepuare i825, te papai nei oia ; « Ua oti roa te mau Epk
Faiifaa Api, maori râ te 2 Korinetia, te mau Hebera e i
Apokalupo. — Eita e maoro. —
^
Teie atoa te tahi ; ua oti te Evanelia a Mareko i te iritihia e Teuiti
te tapiti
(Davies, Elma
nei au i te taio i taua iritiraa ra; eita e maoro, e tuuhia’i i te au; vàve
neneiraa.
i
m^a i
Te papai
nei Noti i te 17 no Mati 1829 : « Ua pau te Faufaa k\
taatoa i te iriti-haere-hia, e te faaineine nei matou i te hoê raveraa
api, i
tahoêraa i taua mau buka ra, ei puta hoê. E mea iti roa te mau parau «
te Faufaa Tahito tei neneihia
mau
e
tae
roa
'yjoi
mai i teie nei; teie râ, e rave rahi
tuhaa no te Faufaa Tahito tei oti i te iritihia
e
te
rave
g
faanehenehi'nô'te i
roa-hia nei taua ohipa ra ».
16 no
I te 7 no Tenuare 1833:
irit-|
«
Ua ineine roa te Faufaa Api taatoa: e
api. Aitâ i neneihia, — Ua fatata te puta Genese i te oti. Te hinaan
rahi nei au ia haere, mai ia Dana e tae noa’tu ia Bere-Seba
(oia hoi e haa!
j ,
pau roa i te ohipa). la lia i te Atua i te horoa mai i te tino etaeta e te ahr hià te
maoro, e rave mau â vau i taua ohipa ra. Te ite nei râ vau i to‘u paru te’hoi:
raa
'
paru ».
[
I te 17 no Tenuare 1834:
atu i te / Samuela
1 te 11
« Ua
oti te Faufaa Tahito i te iritihia e tae no;-
».
e:
e
ono
ava‘e toc, e
roa’i te Faufaa Tahito i te iritihia.
E i te 9
nei : te
no
oaoa
^
au
hop;
^
r
Fepuare 1835: Te faaite nei oia i te
rahi nei
j,
j
Me 1835: Te mana'o nei oia
no
**§a,ua
i te faaite atu ia outou
e :
parau
ua oti roa té
api i.mur;
ohipa, i /;
faraide 18 no Titema 1835, i te hora hoê e te afa.
(Te vai atura )
V orome
Afcooi
^
ïa : t€
£ ara i te mal ou'a e hae^re noa nei.
A|)ooi
nô te
mai, 1
E ere teie i te parau hauti : e mea fifi mau teie ma‘i (grippe) ( i te fa
tupu nei i Tahiti nei, e
o tei
haamata i te painu haere i te mat
fenua no te aihuaraau nei. A piti ava‘e i teie nei. E ua tupu i nia;
te mau aiu, te mau tamarii, te feia taurearea e te feia paari. To’ns
hoho‘a: e toetoe te tino, e e ahu hoii e ruai te tahi pae. Aita e pea)
pea ia haapa'o maitaihia i reira, oia hoi ia haapa'o i te mau raat
mahanahana ; eiaha roa e inu i te pape toetoe, e e parahi i roto i te
mau vahi tereraa matai, ia hou hia te tino. - Eiaha e amu i te mas
paari, e inu i te û mahanaaana, e te tî raoere anani.
E mea peapea, ia haamata te hota rahi, e ia patiatia te aoao, e ù
orooro te ouma e ia puai te ahu. Haapa'o maitai i reira : parahi ros
;'Ua
aSoha
a !te l
i* tae
tS pû
ta te
1
rôto i
(iferor
Ézera
Jÿarei
ua va
mrau
VËA
POROTETANI
i i^oto i te fare ; opani i te opani ;
faaea i roto i te roi ; eiaha e hauti
eiaha roa e inu i te pape toetoe. Faaote i te ouma e te tûa i
te\hapaina ; tapiri i te pia veavea i nia i te ouma 15 miniti ( ma te
anoi rii i te Sinapi ia roaa mai ) ; taui i te ahu iarari i te hou... etc...
E^mau ravea rii i manuia haere. E ia huru marù te ma‘i, eiaha e hoi
vhve i nia i te ohipa; eiaha e inu ta‘ue i te pape e te amu vave i te
m^a paari ; e ara, haere marû.
hàere ;
Tomoraa fare-pureraa apî
i Papenoo
faahiahia mau, o te ore roa e moe to’na hohoa i roto i te aau
manihini e rave rahi tei tae i Papenoo i taua mahana ra, oia hoi i te
no Me i mairi aenei. E tia mau i te Paroita no Papenoo ia haamaitai i te
A'tua 0 tei tauturu maite i ta ratou opuaraa tahito e o tei faatae i te ohipa i to’na
oro'a rahi
no te mau
ot! neheneheraa.
^ei te matahiti 1907 i tupu ai taua opuaraa ra : ei fare ofai te faatia ei monoràk i te fare raau; ei ohipa paari, o te ore e mou vave. — No reira ua operehià te moni na nia i te taata ; e i mûri iho, ua tapeahia te hoô tuhaa vanila ; e i
te,|hoiraa mai o te mau tamarii faehau na Farairi mai, ua faaitoito puai ratou
i§aua ohipa ra, na roto i te hoê mau aufauraa amui, i te mau sapati oro'a.
I teira te tere-roa-raa taua ohipa ra, mairi atu ai te SO.OQO tara i te haaputuhia.
î nor
jl te matahiti 1934 te haamauraahia te niu, i nia i te hoê fenua mahorahora
nÿiitai e te papu tei hoohia e te Paroita i ropu mau i te oire. O M. Lequerrê
hopi i te'ïamuta; te Paroita te rima; Teriierooiterai, ïavana, te faatere rahi no te
mau ohipa atoa. üa tau to te Atua mata i nia i te paturaa o taua Fare, ia au
ije reo a Zekaria e: Eiaha i te puai taata, e te mana taata, na tau Yarua râ, te
parau maira lehova Sabaota. F inaha, ua oti maitai, e ua ineine roa no te
,
tomoraa.
]l taua mahana maha ra, 16 no Me, aita e huru te taata tei tae mai i Pape-
n§o ; na Papeete, ua Tahiti e na Moorea, e na Eaiatea-TTuahine mai : te mau
oipmetua, te mau Tavana e ta ratou mau apooraa, te mau auvaha no te mau
.^ooraa
Tuhaa. Te mau mana rarahi no te aihuaraau nei, ua tae atoa mai
ïa: te Tavana Rahi, te Auvaha-Ture, te Tavana-Oire no Papeete e ta’na
.Apooraa: te Tomana no te manua o ‘‘Amiral Oharner” e to’na pae, te raatira
e te mau taata toro'a a te Hau. E iti te 800 manihini tei tae
ratai, i te taime tomoraa, tei mataitai i te mau ohipa i ravehia i rapae e i roto
nO te nuu-fenua,
i le fare pureraa,
i te taime i tomohia’i.
'Ua faahiahia te taata i te himene fariiraa a to Mahina, i te oreroraa parau
a|oha rahi na Teriieroo t., e i te himene taviriraa a to Galilea. Na te Peretiteni
a !te A. R., na O. Moreau i taviri i te Hiero api, oia hoi ia Ebene-Exerà. E
ia tae i roto, i mûri a‘e i to Teriieroo faaite huaraa i te huru o te mau tauhaa
tei pûpûhia mai no taua fare api râ, ua faaterehia te pureraa mai te taa maitai
ta te tahi e ta te tahi ohipa. Na Rey Lescure te Bibilia matamua i haamau i
raai^ roto i te purupiti, na Vehiarii, te piti. Na Tefaaora te pure; Na O. Moreau te
i
ojeroraa i te reo farani, e na Charles Vernier te a'oraa i te reo tahiti (EbeneI
mas; Ezera). E ua faahiahia roa hoi te taata i te mau himene no Mahina, no
Tiiarei, no Galilea e no Punaauia. E otoraa amonia mau! No te rahi o te taata,
ua vai noa te hoê pae rahi i nia i te mahora, i te faaroo noa raa i te mau
e 12'
p^rau, aa te mau haarnaramaralna.
i roa
VEA
POROfETANi
Te 36
E ia oti taua pureraa hanahana ralii,
haapaohia’tura te pae o te tino i roto
i lia haapora tahiti mau e maha. Tei reira te mau
airaamaa, te mau peu papaa
maitatai rahi e te ravai mau e te au rahi. E iti te 700 taata tei tamaa i te
tamaaraa rahi i taua taime hoê ra. Aita e anoiraa ; ua taa maitai te mau tuhaa
ohipa, mai te matamua mai e tae noa’tu i te hopea. I te paiaraa ra, ua hi'opoa
haere te taata i te hoê mau tauhaa i faataahia ei mataitairaa e ei hooraa. I te
pô
ua rahi faahou mai te taata no te mau tuaroiraa e
te mau himeneraa, e ao noa
a‘e. E ua haamata faahou i te
Sapati taatoa e ao noa a‘e. — E ao to outou,
to Papenoo ! Ua oti
J
AITjA’T
te ohipa. Haaraaitai i te Atua.
Te
mau
parau
rii Api
1. Ua reva to Tavana Rahi, o M*’
Montagné, i Farani, i te 8 no Me; e ua
monohia e te hoê Tavana Rahi
api, o
Sautot, no ô na mai i Niu-Hebiriti.
Ua farerei maitai to Tahiti la’na e ua mauruuru roa i ta’na mau
parau e ta’na
mau
ohipa. Teie ta’na ohipa matamua roa i rave; ua tae tino roa oia e pûpû
i te hoê hei tiare rahi i te tii no te mau tamarii tahiti tei
pohe i te Tama'i
Rahi. Tei reira’toa te feia mana toroa na te Hau, te mau faehau, te mau mataro no te manua e no Zélée, te mau Tavana, e to
Papeete taa’toa. E ua farii
oia i te mau huru taata mana i to’na aorai.
Ua tae atoa oia i
roa
Papenoo i te oro'a
te mau taata ia’na i
reira: e
ua
tomoraa fare pureraa; ua mauruuru
haere mai oia e farerei i ta tatou mau
Te j
Kepuï
haapiiraa Vienot, i Papeete. Te haati nei oia i Tahiti, mai te farerei i te mau reva t
mataeinaa; e mea au rahi ta’na mau parau, ta’na mau haapiiraa e ta’na mau
faaitoitoraa. Te arolia tumu nei te Vea Porotetaui, i tei haere mai, ma te i‘oa aua, €
no te Hau Metua. e faatere ia tatou. la tauturu e ia haamaramarama te Atua Tahiti
i ta’na
mau
ravrraa.
2. Un oti o Ai mata, orometua, i te haamauhia ei orometua no Makatea,
i te ' E'p(
Uppiira. Na Tefaaora or. i faatere i taua oro‘a ra.
ineijao
3. Te parauhia nei e: e ma'i parare tei te hoê fenua iti i piri ia Inidia. I
faa^iri
roto i t.; oire hoê
(Colombo) e 60.000 taata i pohe i te fiva. Te peapea nei
te feia mana no Oteralia o te
painu mai taua ma‘i ra i to ratou pae.
4. Te aueueraa fenua tei tupu i Tahiti i te ava‘e i mairi a‘enei, no ô roa mai
ia i Tapone. Tei reira to’na
puai-roa-raa; ua pohe roa e 3000 taata i te fenua ïtè mat
26
,
no
^apati
i
ra
S;ao‘*‘a
F(.rmose, e ua ano roa te fenua e te mau oire rii.
5. E ])iti tau puta reo
1
Farani i tae api mai: o Jean Calvin {oia.-. Taravino) 1
Pnruue,vahine: e onotoatà; e Tahitiens d’autre^fois, Tahitiens d’aujourd’hui, battra
na C'iiarlos Vernier, or. E
tuatapaparaa ïa no to te Hau Evanelia haamauraabia E tua\
i Tahiti nei i mutaa iho; to’na tupuraa, to’na mau
ati, e to’na mau rê. E piti tatou
tara e te afa. 270 api; 16 hoho'a; e 2 hoho‘a fenua. Ani noa maii te faatere.
ie
na
6. Ei te ava‘e i muae faatiahia’i te oro'a faatahinuraa orometua
tei
tupu i Papeiite, i te 23 no Me.
7. Ua tae m-ii te
no t(
(Matatinit.)
putaaPurune: Tihoni Wiliamii. Ani noa mai.
^ te ta
ta’hai
mahat
lAoni tayfuru i îe Vea
Arue: M“® 8.
Hall; 3 tara. Papeete: X. 2 toata.
MAURUURU.
iaiiaifa
rejaut
biifa t
beîjirit
tefjpai
Fait partie de Vea Porotetani 1935