EPM_Vea Porotetani_193505.pdf
- extracted text
-
ME
Té'35 0 te Matahiti
1935
-
Hihi 5.
teielH—
tou
lita
iA.iTA’TU B NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
ij
HIA
RA, OIA HOI TE Mesia RA O lESü.
ivinii
HOO I
Ch.
TE MATAHITI
VERNIER,
—
I Koriiietia 3, 11.
HOÊ: HOÊ TARA
Directeur-Gérant.
ihanaffiTT
I
Rahr E parau
atea'
na teetene-faaroo
.
naha,^
polie) Teie ta’na parau : E feia ati rahi mau teie mau taata o tei parau e:
“u cheresitiano matou ” e inaha hoi, aita roa’tu to ratou aau i ite e
atura^‘e :farerei
noa a‘e i to ratou Faaora! Ua mana'o noa vau i mutaa iho
Auê te rahi o to‘u
ati, o vau i fanau i te hoê fenua etene !
e
auê
hoi te rahi o to ratou fana'o, to te feia tei ite ia lesu-Mesia.
Teie râ, i mûri a‘e i to‘u haere raa e mataitai i te hoê mau fenua
papaa, taui atura vau i to‘u mana'o, e te haamaitai nei au i te Atua, o
fàafanau mai ia‘u i roto i te hoê tuhaa fenua etene, no te mea,
Fatiihou to‘u riroraa ia lesu, te vai mau ra to‘u hiaai raa i te parau mau;
i‘eiiei,te feia râ e parahi nei i te mau fenua cheresitiano, te mana'o nei
1 faruj-atou e: ua noaa ta
ratou, e aita e vahi toe. E rave rahi te taata i
aneie'ij.g
fenua cheresitiano o te faahapahia, iatae i te mahana hopea,
>
^g oo
te mea, e tia mai, i mua i to ratou aro, te mau auvaha no te mau
hoa i fenua etene o
mau
TTlil-n
’’ ^
te parau a tu ia ratou e : “Ua moe ia outou
ta outou i ite, mai to outou vai apiraa mai\ ”
te parau
1
Na te hoê Etene-faaroo no Initia teie parau paari e te aroha mau.
te Sundar Singh.
E taata raana e te faufaa rahi i to’na vai etene
i to’na râ riroraa ia lesu e i te Parau Mau o te Evanelia, ta’na
i hiaai noa i mua ra, ua faaerehia oia e to’na tau metua i ta’na mau
6116: faufaa e ua hamani ino hia. Ua tae roa oia i
Paratane, i Farani e i
^i"^
Te tahi mau fenua e mataitai i te faaroo e te paieti o te feia chere¬
sitiano, e inaha, ua maere oia, i te paruparu e te faatau no te hoê
pae e rave rahi. I papai ai oia i teie parau etaeta, e te faahapa hoi !
UTTE maitai râ tatou, to Tahiti mâ nei, ia tai‘o e ia feruri maite i taua
Llll II'
parau nei, mai te uiui tataitahi tatou la tatou iho e: eita nei teie
na
raa;
•...««
•
.
parau e au atoa ia‘u ? I te matamua hoi, a riro ai to tatou mau
puna i te f aaroo Evanelia,
'
tu.^\^
te hiaai rahi ra ratou i te Parau a te Atuai
:parai
E ua itehia te papu e te anaanatae o to ratou faaroo, e to
hoi itoito tuutuu-ore i te haapaoraa i te mau ohipa o te faaroo. Uiî
reira
ratoi|pjjja
faaoromai i te ati. Aitao ratou e raàiriraa i te mau pureraa; uaturf*.
I le
te Sapati
ia ratou ; eita ratou e avari noa i te mahana o te Fatu
.Ai
aita e otoheraa; e patoi ratou i te mau ohipa o teie nei ao i taua ma|
Ima
I
hana ra; aita e ravea e riro ai ratou i te reo monamona no te faa|“
roa
hema.
II
I teie nei, araua'e te mau etene tei noaa api mai i te faaroo eva^
nelia e o tei haapao ma te tae o te aau, e tia mai ai i mua ia tatouj
^.
faahapa mai ai i to tatou mana'o riro haere noa. E homa, e à
feia faaroo i Tahiti nei, a rohi, a faaitoito! eiaha e aueue! Faaaitol,
r
e e
,
E ia tamata noa mai te mau faahemaraa no onei nei, e no rapae afe
taamaitap
mai, eiaha e farii! Haapao i ta te Fatu, ei ta’naana'e! la
te Ekalesia ora, tei riro ia’na te rê, oia hoi te Ekalesia no te mal ^
tamarii a te Atua!
V.
P.
*
râVol 3.*Orâ3. (no te pûpûraa tao‘a)
Mareko XII:
41-44.
O te parau ïa no te Vahiné ivi tao'a ore. E toru tau vaihi ü
tatou e faataa i reira ;
1.
2.
3.
Te vahi
—
parahihia e lesu i roto i taua taime ra ?
hiopoahia e lesu i roto i taua vahi ra?
Te feia tei
—
To lesu
oaoa
i te hoê vahiné tao'a
ore
tei haere atoa?
mai t reira?
I.
Te vahi i parahihia e lesu
4.
Te
i taua taime ra?
parahi ra lesu i mua i te piha vairaa tao'a i roto i îf|
hiero ra,
E homa, eiaha tatou e raaere- i te reira. E mea pinepine Iesu|
te haëreraa i roio i te lare o to’na Metua. Ei ia taio haere tatou is
te
mau
mahana
Evanelia,
e
ua
farerei tatou ia’na i roto i te hiero i tei'a|
1 te tahi taime ra, te parahi ra oia i
tera mahana.
ropu i te mau orometua, te faaroo atura e te ui atura ia ratou...
I te tahi taime ra, ua tiahi atura i te feia hoo puaatoro, e te
te uupa atoa i rapaeau i taua hiero ra. I te tahi taime
tei reira atoa lesu e te pii maira: Te taala i hiaai ra, e haerep
mai oia ia‘u nei a inu ai!,,. I te tahi taime ra, ua faahotanahiar Qjjj
lesu 1 roto i taua hiero ra e te mau tamarii rii, i te na ô raa e:|
mamoe, e
ra,
Hosana te Tamaiti a Davida !
VEA
POROTETANI
3
homa, i roto i te taime tei faaitehia na roto i teienei tuaroi
Atualpgj-au,
te parahi faahou ra lesu i roto i te hiero, i mua iho i te
ratot
pijjg vairaa tao'a, ma te hiopoa i te taata aloa tei haere mai i
j-eira e aufau i te rnau tao'a i opuahia e to ratou aau ei tauturu
tu-
'0.
ohipa a to’ua ra Metua.
te
Patuj
anetlesu e parahi atoa mai i teienei tare i teienei mahana,
ma| jÀila’ta
te hiopoa i te ohipa aroha tei faatupuhia i roto i to’na ra
faa
|î‘oa i rotopu ia tatou nei? ia au i te mataio XVllI, 20...
evaj
II. Te feia i hiopoahia e lesu i roto i taua vahi ra.
tatouj /. 0 te feia atoa te luu mai i te moni i roto i taua vairaa ra?
'
a
ma
J
3
hiopoa to tatou Atua. K La tatou mau tusia
ra, e ere.ïa i te rnea mo‘e i mua i to’na aro mo‘a ra.
lae ai
A hi'o na i ta Kaina ma tusia i tabito roa ra. Aita anei ta
naita
e t(
E homa, e Atim
laito
3mat
raua
ô i
hi‘o
na
hiopoahia o lehova ? Fanroo mai na
i te tusia a Noa i nia i te moua ra i
Genese IV: 4 e 5. A
Ararata. Aita anei
hiopoahia e lehova? a faaroo mai na Genese VIIJ, 21:
,A hi‘o na i ta Ahei'ahama tusia i nia i te inuii'a ra i Moria
i
Genese
aita anei i hiopoaliia o lehova? A faaroo mai na,
XXII, 11 e 12,
la tac mai lesu i rotopu I te mau taniarii a te taata nei, ua
nhi t;
na reira üii a inai te rarn.iili a te Atua. E inaha, i roto i ta tatou
e
nei tatou ia’na i te hiopoaraa i te
i ta rotou mau moni aroha î
atoaJ te piha vairaa tapa no te hiero ra. E rave rahi te feia tao'a i tiiu
i te moni rahi i roto. Aita râ lesu i maere i taua feia ra, no te
mea e, e mea au ta raton mau horoaraa i.te tao'a rahi ta to’na
Metua i horoa mai ei tufaa no ratou ra. E inaha, ua hiopoa atoa
lesu i te feia rii e te feia veve tei haere atoa mai, e ua tupu
tuaroi paraii nei, te farenh
taata atoa tei haere mai e aufau
ta’na oaoa
Iesu|
tou i|
III. Te mea i tupu
taua taime
tera
®
.
ai ta lesu oaoa
:
,
1. No te aufauraa maere rahi Ma a te hoê
.=
E hoa ino e,
eita anei to lesu oaoa e tupu
ohipa aroha opuahia e tatou
aa
rahi i taua vahi e
ra?
vahiné ivi tao'a ore ra.
E piti lepeta rii noa iho ta taua vahiné iti ra i aufau mai î
f<|ii;roto ii tete tuuhia
pueraa tao'a ra. Area ua hope roa ta’na taoa rii naval
e ana i roto, — ir, 43, 44.
oia I
lU.
rahi i roto i taua taime ra.
et
ia oe I roto i te
ia tae i taua mahanara? E tapea*
anei to rima i na lepeta rii ta to aau i opua ra ei faatupu
haere-i te Basileia o lesu i roto i teienei ao etene e te pourf
pea
VEA
POROTETANI
roa? Haamanao maite â oe i te
vahiné ivi ta tatou i feruri
tei haamaitaillia e te Fatu ra
e
;
utuafare atoa, i teienei
Parau
neffaaito
haapopou ia lehova, oe e Ithipe
e
mahana, ia haamaitai atoa hia oe e lesn r
faaotiraa: Salamo XXXVIt, 4, Maseli XIX, 17.
ot
ua
Poinaret.
parau
tumu
lubili no te Bibilia Tahiti
( A hi'o i te mau
vea,
1 mairl
parau
hiti 1
a'enei)
A 'jtah
E
mea
huru
maoro
to Pômare U raua
L(
no
o Noti faaearaa i
Eimeo, i mûri
a‘e i to Pômare II
rima
pauraa i roto i te tama'i a Tauta
(1808).
Ua riro râ^
taua faaearaa mana‘o-ore-hia ei
ana'e
ravea no ô mai i te Atua no
te
i te hoê anotau haumaru
a iriti
; ite ai ratou i reira i te auraa no te
parau a iî
faatupurai^i'
papai Salamo e:
«
i te pape pihaa i
Haere noa ratou
reira;
na
e na te ua
\
(Sal. 84-6;
te peho o
Aita
1
i te
r
Baka, te ô ra ratou\.
hoi-e faat i te mau apoo ra
»)
.
mai
Ua riro te matahiti
1812
faaroo Evanelia i Eimeo
e
te matahiti 1813 ei matahiti taaê
roa
i Tahiti hoi. Ua
e
etaeta i te haamoriraa
itolo,
e ia
pùpûhia i te mau atua
ei
no
te|
haamata Pômare II i te patoii
ti
ma
I te
i te aro o te taata. Aita oia i hinaaro faahout tumu
a te i
( i nia i te marae ) te hoê tuhaa o te mau
honni
tei afaihia mai ei aea na te arii. 1
te
te reira atoa anotau te
haamataraa te hoéi feï
mau taata i Pare
teie
râ
ra, i te pure i te Atua ra ia lehova
( o te parau ïa not
Oïto e no
;
taria
\
Tuahine). Teierâ, te parau tei hau roa i te mauruuru: i mûri
ae i te tomoraahia te
fare-pureraa matamua roa no Eimeo i Papetoai, i'to te
te 2.0 no Tiurai
marae
1813, te haamau-atoa-raa-hia te hoê
Haapiiraa Bibilia i
reira. A tahi ra ohipa mai tei reira te
huru, mai mua roa mai. E i na reira taparal
hia ai, no te mea te rahi ra te
fare-h:
feia tei hiaai i te Parau
I
na
pîpî tei faaohia i taua haapiiraa ra ;
e
feia
mana e tahi
roaarii, tavana arii no Huahine-Maiao,
te Atua. E 40
pae
( mai ia Taa-
mau
buka 1
e ia Utami, e tavana reo navenave
lia a
te hoê tahu'a rahi no
Huahine, e arioi
te tae
paroo rahi ). E hinaaro rahi to taua mau
pîpî ra i te haapii e i te ite i te
mau parau e
Elisi (
maramarama ai to ratou aau. Te ite atoa
ra ratou i te faufaa
rahi no te tao'a ra o te ite..
I reira
E ua riro taua
Tahaa;
no
e
ia
.
ei
'
Matapuupuu,
haapiiraa bibilia no Papetoai
.
pû no te maramarama i taua anotau ra, e te roo rahi i Tahiti
fenua i Raro. Te itehia ra to’na maitai
rahi, i te mau
e tupu ra i
Papetoai e i Eimeo hoi : ua tura e ua
e
i te mau
raua o
.
pihai
ohipa api taa-ê-roa
haapaohia e taua mau n^atara
pîpî ra te mahana o te Fatu; te pureraa-fetii, te
pure-tamaaraa ; te tura jo’na (
ra te vahiné. E no te
hi'oraa te feia Etene i te mau
peu api a taua
j jg
mau pîpî ra, mairi atura ratou i
to ratou io‘a : * Pure Atua ».
atoa
No te rahi
ft
e te onoono
neneih
o to
teie mau pîpî
hiaairaa i te ite i te Parau, i pau ti
VEA
l’i
3
faaitoito ai o Noti
ne
f e te fahi pae orometua tei hoi mai i Moorea, mai Pamai ) i te papai i te mau puta haapiiraa e te mau puta tatararaa.
l( nipe
e
POROTETANI
'
|[Ja nenei faarahihia te P. A. PA, e ua parare roa; i te matahiti 1814,
oti atoa i te neneihia te hoê buka imi-manao
ua
parau rarahi o te faaroo ;
o
tei faatia i te mau tumu
oia’toa te buka iti tuatapaparaa no te mau parau
tumu o te
Faafaa Tahito e no te Faufaa Api ; e haapotoraa no te mau
parau tumu no lesu, e no te tupuraa o te Ekalesia matamua. E i taua mata¬
hiti 1814 to Noti haamàtaraa i te iriti i te Evanelia a Luka ei reo tahiti.
A ftahi ra.
Ua mârô rii hoi te mau faatere noteXotaiete fâatupuraa Parau
Lonedona ia Noti mâ, o ratou i manao i te tuu na mua, i roto i te
I
tahiti, te hoê mau puta rii tatararaa. « E mau tatararaa taata
n
ipyj.,^:ana‘e te reira, i ta te mau Faatere i papai mai; e ere i te parau a te Atua;
a iriti i te Parau a te Atua na mua, e a tuu i roto i te rima o te taata. ».
râ o Noti mà i na reira, no te mea te vai ma‘uâ noa ra te taata tahiti
te reira tau, e ahiri te Parau a te Atua i tuu-noa-hia i to ratou rima,
^ ^
.
raton
|imai
ei
no
te aratai-ore-hia, e
mai te faaineine-ore i to ratou mana'o, ua riro ïa
teiaha, e te taa-ore to’na maitai. E ua na reira mau ratou.
maa
tei
1 te matahiti
1815, ua tupu i Tahiti te hoê ohipa taa-ê-roa, o tei riro ei
lahou/^'”^ rahi i faaitoito atoa’i te mau orometua i te iriti haapeepee i te Parau
*^*^'*' ' ° taniai ■'ahi i Narii, oia hoi te tamaiti no
honn^
(12 no Noema 1815). Eita tatou e tapapa i taua tamai tuiroo ra,
ua upootia roa i reira te Pure-Atua
(Pômare II, Teriia noi
( taria v. Tati, Mahine mâ) e ua pohe te Fure-Idolo
(Opuhara mâ). I reira
mûri
teie râ ua ite tatou e:
to te Evanelia
upootiaraa rahi i Tahiti e i Eimeo : ua vavahihia te mau
mau idolo; ua faaorehia te mau tusia-taata ia Oro
ra, te
ilia
taparahiraa
'aiû,
te
pupu
Arioi;
ua
faatiahia
te
mau fare-pureraa e te mau
reira
E 40 fare-haapiiraa i te mau vahi atoa. E itoito iti rahi e te anaanatae hoi to te
.
)ai,
1
marae e
mau
Taa-
ta ratou
taata
tahiti i te
haapii i te parau. Ua hanere e ua tauasini te mau
buka rii tuatapaparaa tei
inave
operehia i te matahiti 1816. Ua oti hoi
te Evane-
) lia a Luka i te iritihia e Noti, aita râ i neneihia, no te auri-ore; ua tiaihia
anoi
:
te
i te
taeraa
mai
i
Tahiti, i te matahiti 1817
no
na
orometua tuiroo ra, o
lufàa I reira^ Ellis)
o Otomoni, o Tihoni Wiliamu e o Misi Pâpu metua (Barff).
te haamauraahia te
hoê auri neneiraa
.
etoai
raua o
mau
;-roa
Turuti
.
api, i Afareaitu ;
e na
Elisi
(Crooks) i faatere i taua tuhaa ohipa ra. Ua faaea Pômare II
i pihai
iho ia raua, no to’na hinaaro i te haapii atoa i te parau moe rahi
e inaha, i te 30 no Tiunu 1817, na’na iho te api
matamua no te Buka Taioraa Apî i rave faanehenehe e i nenei! Aue ia
no
te
tura to’na
neneiraa-parau;
oaoa
e !
I te matahiti 1818, aita to te auri e faaearaa: e 2.600 buka taioraa i
heneihia i Afareaitu, e e 2300 buka no to te “imi-manao” (tei reira te hoê
îu, i ïhau tuhaa no te Parau a te
Atua;. Ua pûpû atoa râ Noti i te hohoa no
te Evauelia
12345768..--
raua
POROTETANI
VEA
6
i faaea
a
Luka ta’na i iriti, ia Elisi raua o Turutî ia nenehia;
—
i te rui
e
i te
aita maijTSf'l
apî o taua Eva
i te nenei i te mau
ao
nelia ra, e inaha! oti roa aéra taua buka matamua roa o te
neneihia i roto i te reo Tahiti, i te ava‘e no Tenuare 1818.
Bibilia, i
Te
luaî
Airiuii
rahi roa te reira! E ono matahiti i mua a‘e (1812)' te ma#®»*'®
tllT)U
etene i Tahiti, o te arü ana'e tei ite i te tai‘o e te papai^g^
i teienei ra matahiti 1818, ua .1000- e ua 1000 te taata tahiti tei ite i (Teaua
tai‘0 ; e tei roto i to ratou rima te Evanelia a Luka. Auaa hoi te faaoroî
ia‘u 1
E parau
'
*
noa ra te haapaoraa
mai, te aroha e te faaroo tuutuu-ore no Noti. Ahiri o te reira ana'e
2.
ohfpa ta taua tavini parautia i rave, e parau-atoa-hia to’na i'oa i te mau taimatou
atoa ; no te mea oia tei tuu i te Evanelia hanahana no lesu i te rima
^
te taata tahiti.
\
ha^a
hohoa matamua no te Evanelia a Luka i te arü iho, e lhaaipa
piti ia Noti, e te toru i te Arü vahiné ia Teriitaria. E ua horoa’toahia t.
te mau Tavana. Ua noaa râ ta te taata, i te taui, (hinu-haari te taui ). I ' matou
reira tau ( 1818) ua api te ava, i Afareaitu, i te mau vaa tei na Tahiti ma te olii
e aore ra na Raiatea e na te Tuamotu ( Maatea ) tei haere mai e hoo h^apa
mana'
Ua pûpûhia te
te Evanelia
a
Luka.
matou
(Te vai alura )
atu :nr
Ua
e ua
Ahiri lesu e hoi mai, e nahea’tu oe la na?
O te uiraa iti ïa ta te hoê orometua papaa i uia'enei i te tahi
t
purera
roa, Te
farerei
tast^^Qg^g^
tahiti, i te tahi a'enei tau matahiti. E teie na pahonoraa 10 ta taui tam
taata tahiti ( Ekalesia ) i pahono mai :
Ua
E haere roa la vau e aroha rima la’na.
Makai
E pûpû ïa vau i te tahi amuraa maa rahi Na’na.
E ani ïa vau la’na : Eaha to oe tere i onei ? e eaha te ohipa tno teii
oe i hinaaro i te faatupu, i ô matou nei ?
t®*® t®
.
pag^i.
_
■
4.
i.
■
Makai
■ o
E maoro anei tatou i onei :
Afea oe e haava’i i to te ao, ia au i te mau tohu.
Te aha na to Metua, i te ao ?
Te maitai ra anei, te feia faaroo tei reva’tu na i te rai?
E lesu e, te tiaturi nei matou ia oe, e te mau parau i papaihiî
p j
Eaha râ to oe mana'o ia matou?
Sapati
Ei arai mau oe no matou ! Eiaha oe e rohirohi i taua vahi
matou te hoê pae rahi.
9.
10. la ora nà oe!
E homa, ia mana'o noa mai te tahi i te papai atoa mai i ta’na
pahi ri
^ahi, i
mai tojte
pahonoraa i te Vea, e riro ïa i te nenei atoa hia, ei hi ‘oraa na tatoifO tatoi
VEA
ta
POROTETANI
7
maJcre EVân©fiâ î fs Tuamofu, ( E rata na Aiibata or. )
Eva| Te faaite atu nei au i te huru no tou tere i te Tuamotu, te tere matamua:
.uatfaarue matou ia Tahiti, i te 19 no Atete, na nia i te poti no Manutahi;
'
tiaftae matou i Kaukura i te oire. ra i Eaitahiti, i te 26, e ua farerei matou e te
la
■
Amuiraa Porotetani. Aita ra .o te Amuiraa Diakono } reira, e ua tiai au ia'na
(jiaj^inofte mea oia te faatere i taua amuiraa iti ra; teie râ no te maoro, ua faa-
,
'.tupu vau i te oroa aufauraa i te 7 no Tetepa, e ua manuia roa taua oro'a ra.
P^P^i’UaTupu atoa te orp'a Bapetizoraa no na tamarii e maha. E te moê noa ra o
ite i tiTeauarii D“. Te faaite atu nei
faaoro*
au i to‘u aroha i te utuafare no Teauarii tei
toe
fenua. E te faaite atu nei au i to‘u mauruuru i te Amuiraa Kanito tei farii
ia‘u i taua fenua ra. E ua hoi mai au i taua tere ra, aita râ i oti te mau motu.
(| 2_ Tere piti; Ua faarue matou i Papeete i te 24 no Atopa, e ua tapae
tiau tai’matou i Makatea i te 25, ua fariihia vau i Temao i te utuafare o Mato, tauna e
Diakono, e i mûri iho i te utuafare no Seino, Auvaha paroita, e mai
reira, ua reva atu vau e farerei i te paoti rahi no Makatea. I te Sapati, ua
ha^a'ohia te pureraa e te Oro'a Euphari e te bapetizoraa tamarii (1). E ua
10, e lhaâpa‘0 hoi i te mau ohipa o te faaroo i reira.
ahia |; Paarue atura vau i Makatea i te 29 no Atopa, e ua reva’tu i te fenua ra
i Tikehau, na nia i te poti no te Tavana, no Rua. I te 2 no Novema, ua tapae
'
^ matou i reira, ua farii mai te paroita e te Diakono ra o Tuaana, ua haapa'ohia
iti ma te ohipa Aufauraa i te 8 no Novema i te pô, ua manuia taua ohipa ra; ua
jiQQhaapa'ohia te Oroa Bapetizoraa; e maha tamarii, e ua noaa mai e 5 pupu imi
mana'o i reira, e ua faaitoito i to taua amuiraa paroita ra, e ua putuputu noa
matou, 13 pô tuaroiraa. E ua farii atoa hia vau e te amuiraa Kanito; te faaite
rima (toru
.
,
,
au i to‘u mauruuru rahi atoa i taua Amuiraa ra.
Ua faarue'i Tikehau i te 14, e ua reva atu.matou na nia i te hoê poti i Rairoa,
atu :nei
e ua tapae matou i te 16 i te ahiahi i te oire ra i Avatoru, e ua haapa'o i te
pureraa i reira, aita râ te Diakono ra o Moomaui i reira, ua reva atu i te fenua
roa, Te fenua Rahui, mai Avatoru ua reva atu i taua mahana ra i Tiputa, e ua
farerei ia Mataua e te Amuiraa, i te 20 ua reva vau i te fenua Rahui no te
.
1
faâtupu i te aufauraa, i te 4 no Titema ua haapa'ohia te aufauraa eua manuia
taarj-Qg^ g
amui noa hia na oire e piti e te Oro'a Euphari e te Oro'a Bapetizo ra :
;à tau!l tamarii.
Ua faarue au i Rairoa i te 14 no Titema, ua reva mai i te fenua ra i
Makatea e ua tapae i Makatea i te 16 i te ahiahi. E ua haapa'o vau i te mau
ohipa . atoa no te Oro'a Euphari e no te Oro'a Bapetizoraa, 14 tamarii, 1 taata
paari. E vau pô putuputuraa tei haapa'ohia i Makatea, ua oti te mau ohipa
lipa tno teie tere. Ua hoi mai au i Tahiti nei i te 18 no Titema. O te hopea ia no
teie tere. Mauruuru' e to te Tikehau ; mauruuru e to Rairoa ; mauruuru e to
Makatea.
Na
Aimata, or.
Te mau parau rii Api
paihia
i. pja tapae mai te manua Parani, o Amiral Charner i Papeete, i te ahiahi
Sapati 31 no Mati. A tahi ra: to taua pahi nehenehe roa mau taeraa mai i
ahi
mâ nei. Ua faahiahia rahi te taata tahiti (tamarii e te feia paari) i te
pahi reva ta taua pahi ra i faauta’toa mai. Ua maue noa taua aéroplane vitiviti
jEahi, i roto i te reva no Papeete, e ua taninito noa e ati noa a'e i te manua,
la
maji toheie
pahi tapaeraa, E maoro rii teie pahi i ô tatou; Ei te hopea noTiurai
hoi ai i
Taratoni; no reira e rave rahi te mau fenua ta’na e farerei haere, i
ô: tatou nei, i teie mau ava'e.
VEA
te
Te 35
POROTETANI
2. E mea huru peapea Purutia i teie tau : no te aau faaoromai e te maru
mau Hau rarahi (Farani Paratane Italia) teoteo roa’tura oia, e ua ofati
Faaauraa Rahi no Versailles (1919) o tei opani roa ia’nate hamaiiiraa i
mauhaa tama‘i ei faaineineraa i te hoê tama'i api. üa faaite maramarama
i te mau Hau Rarahi e: eita oia e haapao faahou i tauaTraité de Versaille.s;
te
ïT
i
le||K
Purutii|.*i'
.
e|
haapa‘0 râ oia i to’na hinaaro; e te hamani oioi nei oia i te mau pupuhi fenu;i,r
te mau pahi reva tere roit, te manua, te matai taero e te haapii nei i te mfuijtÿA’TT
faehau (1 milioni) i te ohipa tama'i.
No reira te mau faaterehau no na Hau rarahi (Farani Paratane Italia) i
apoo ai i Stresa (Italia) e feruri i teie parau aj)i; e ua faaoti ratou e: e opaui"
ratou i:i Purutia, eiaha e hamani i te mauhaa tama'i e tupu ai te hoê tama'i
apî... F iiahea râ Purutia i teie opaniraa?.
3. Eahaamaoro te Hau Farani i te tau e mau ai te faehau i roto i te mm_
2 atura matahiti (hoê hoi i mua a'enei). Te tumu? to Purutia faarahiraa i
to’na nuu, e to’na mana'o peapea.
4. Ua faaroohia e: ua tafetiahia to tatou hoa here o Teriierooiterai, Tavaii,”
i Papenoo, i te' fetia hanahana. E parau mauruuru rahi roa teie, no te mei
ua ite te mau taata tahiti e te mau papaa i te huru no to tatou hoa. Eaiia
to’na maitai ta te Hau Farani i haamaitai na roto i taua utu'a faahiahia ra ; (
to’na ïa ite e to’na paari e to’na aau aroha i te imiraa i te maitai tumu no
to’na nunaa tahiti, e no to’na ai'a! O to’na’toa here rahi ia Farani, te H u „ ,
Metua ta’na e tauturu noa nei, na roto i tera ohipa e tera ohipa. Te faaite jieà
o Vea Porotetani i to’ua aroha e i to’na oaoa rahi
ia Teriieroo t. e i to’m855,
e
^ tiP'^
mataeinaa.
ïî ÜOl
5. la tia i te Fatu, ei te mahana maha, 16 no Me, e tomohia’i te fare purerai
apî no Papenoo, o Ebene-Ezera.
* E iï;
'
6. Henri FORD. E taata tuiroo teie i Marite. Na’na te fare hamaniraa rotintm
Ford. E rave rahi ta’na huru pereoo uira ra io tatou nei.
,JSia I
I te hoê mahana, ua haere te hoê taata e ui ia’na i te huru no to’na ti'ariw
faaroo.
O rei
Teie ta Ford i pahono mai: Te faaroo nei au ia lesu Mesia mai toux vaî'i gj^g
tamariiraa^mai â, Ua faatia vau i te hoê fare pureraa i roto i to'u oire e t'
haere ra vau i te pure i te mau poipoi atoa i te hora 8. Te pure nei au i
Atua i te mau mahana atoa hou a haamata’i te ohipa. Aore au e mairi i ti.| tato
reoo Dira
pure
i te mau Tapati atoa. la reva vau i to'u mau tere, te faaroo ra vau i 11^010
pureraa na roto i te niuniu reva.
Ua tuha vau i roto i to'u fare hoê Bibilia i roto i te piha
mau
hoê e te tai'o l'ftf tO
hoê pene no te parau na te Atua i te mahana hoê. E parxxu oti te reira iamu
te fafauhia i rotopu ia'u e o Wilson, oia hoi Peretiteni no Marite i pohe
j
vau
O të huru ïa no ta Foicit ^
jxahonoraa i te taata uiui parau.
te iMi
7. Te puta a Puni ne t. Tihoni Wiliamu; ua haamata i te taemai, aitarâfy.
■
Te taata e ore e pure i te Atua, e taata maamaa ïa.
mau
ua haru noa hia e te taata. Faaoro mai rii : araua'e mai te afata rahi.
8. E puta na Purune vahiné, reo farani, o Jean Calvin oia hoi Taravirio,
aito rahi Porotetani ; e ono farane, te hoo. A ani noa mai i te Vea.
‘
rava’i :
%
rHoni fauîuru i îe Vea
Papeete: Randipo v. : 2 tara; Tehuiarii a Puhiava : 1 tara
Paniora v.: ! tara; laiotiae:
Taiohae: na te hoê hoa porotetani (A. T
2 tara.- Ua-Pou. S. Kekela; 1 tara: Farani: 1 tara.
la amuihia: SMara - MAURUURU
T6
D
lahan
I
e
ai
’a faa
Fait partie de Vea Porotetani 1935