EPM_Vea Porotetani_193504.pdf
- Texte
-
!ata,
râ, A.ITA’TU
El
mau
E NIU b TIA I TB
HiA RA,
,ma‘i
itoa!
ifita.
■a
TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAU
oiA HOi TE
Mesia RA O lESU.
HOO I TE MATAHITI
te
—
HOÊ:
I Korinetia 3,11.
HOB TARA
i te
Directeur-Gérant.
Ch. VERNIER,
mau
aris :
ahaa
atea.
Eîïa
e
fia ia'u.... ia haere 1 raro na (Nehemia vi-3)
"'No vai teie
patoiraa?
reo
no
Nehemia i te mahana i patu ai
lerusalema. I te reira tau, te rahi ra
te mau eneml tei tamatamata 1 te patoi i ta'na opuaraa e i te
e‘ua haaparuparu 1 to’na mana'o itoito. Aita râ oia i vî i ta ratou mau
aua reo
taparuraa e aore ra i ta ratou mau haamata‘uraa. Te mau
noa ra oia i te ‘o‘e i te rima aui, e te patu noa ra oia i te aua
oia i te
mau
aua
parari
no
;
’
no
lerusalema i te rima atau.
—
E
ua
oti nehenehe roa ia’na te
ohipa ta’na i rave. —
O te parau iti ïa ta matou i haamana'o noa na roto i teie ava'e
Mati i mairi a'enei, i to matou lii'oraa i te huru o te mau ohipa
ly,
'
api e tupu nei i Tahiti nei. Ua tae mai te feia taviri hoho'a e ta
ohipa. Eiaha tatou la parau
e, e mea iti te moni.ta te reira feia i niinii i nia i te fenua, i
arue hia’i ratou e te taata e rave rahi, i teie tau ravea ore i te
ratou atoa mau tauhaa e au i te reira
fenua nei.
ratou
® hiopo'a i te reira mau peu api e hi‘o
nei: maori râ, ua riro taua mau peu ra i te faahuruê i te
mau ohipa tumu tei mataro hia e te taata tahiti, e i te faahoi i
te taata i mûri. Aita roa te Sapati i tura faahou i te tahi pae.
Emahana ohiparaa, taviriraa, faa-oviriraa mai te mau raahana’toa;
6 te vahi peapea, maori râ, o te ohie o te mau taata tahiti i te
farii i te reira !
E taurearea hoi te rahiraa, parau mau ! Teie
râ, ua haapii anei oe, e te feia metua, i ta oe mau tamarii ia
mite papu
1935,
® ^
eialia
—
1932,
la
ta
j^gta'u ratou i te Atua, e ia faatura ratou i taua mahana ra?
Ahiri to ratou reo, mai to Nehemia: eita e ti‘a ia'u... id haere
ï raro; oia hoi ia faaino i té Atua, e i te mahanao te Fatu, e ia
faatia i te pohe o to‘u Varua, e mea huru maitai ïa.
I
2
VEA
E ta tatou
POROTETANI
parau nei, no teie mau peu api, e au atoa
parau atu no te mau pape taero e tahe noa nei, e no te mau
iino ta te taero e faatupu nei i Papeete e i te mataeinaa.
e Ite nei
riro noa
ihora ia
mau
“
e
e:
te totova nei
raa
i te
oe
oe
i to
mau
ore
U
oe
faahemaraa
te parau no te mau
loa”, tei
atura, te
mau
i vî i te
o
aito
mau
tino
e
te tau
no
ï»
i to Varua, i to
hopea nei?... Eaha
Tahiti i mutaa ê,
râmâraa
;
a
!
te enemi !
no te
o
le
oei o
i,.
^
huaai paniparu nei, o tei pohe i te reira??
a
V. P.
b]
01
E a'oraa iti
na
te feia
te ta
api
ra
r
IRAVA : Mafaio VII, 14. — E tomo na te uputa pirihao ; te atea nd atu
hoi te uputa e te aano nei te e‘a e tae atu ai i te pohe, e e rave ralii van
tei na reira te tomo.... Te uputa, te e'a, 0 na parau ïa i matarohia e tatou. E uputaj
tei te piha, tei te tare, tei te aua; oia'toa te e‘a - te purumu nei:
Tei uta te tahi e tei tahatai ; tei te oire e tei te fenua aihere.
E
ravea te e‘a e tae ai tatou mai Papeete i Tautira, mai Utui Tevaitôa, mai Vaitape i Faanui. E ravea’toa te uputa e tae|
ai tatou i roto i te tare, e a ore ra i roto i te aua....
roa
E oire tei nia i te fenua nei, e oire atoa tei nia i te rai
j,
(Apok.
21:10; Heb. 11 : 10). E fare tei raro nei, e fare atoa tei nia ra|
(II Kor. 5:1). E i'oa nehenehe roa to taua oire i nia ra, na paraup^j^,
hia i te Basileia
I. Te
0
ta tatou
mau mea
/.
Te
î,hoê
te Atua.
-
Te e‘a aano
e ite i nia ibo i taua e‘a
ia
aano ra
?!
ri
hun
rii arearea e te haiiti 0 teie nei ao;
■ rato
rato
a] Te patana ava, e te feia peretete haere noa, no te taero i, ireo
peretete haere noa’i. Ua ore te hohoa taatn i nia ia ratou ; 0 te|
h
hohoa na te puaa, e aore ra, na te maamaa ta ratou e mau nei.
hoi
hoê
bj Te ori e te otea e te feia e faatupu i taua mau mea ra.
ohi]
c] Te ppaupa urne, e te upaupa vaha, te auto e te titâ !
d] Te
e] Te
2.
mau
mau
—
a] Te
Te
mau
—
mau
■
peu
api pere e te feia pere moni ra.
ohipa e te mau parau faufau atoa
ma‘i huru
,/ ti
pap
i te
ra.
ta te
haapa'o ore i faatupu.
ma‘i tino atoa. Te ma‘i varua, oia hoi te hara.
mau
3. Te taata’toa tei
orure
rau
i te hau
0
ei i
hia
te Atua.
1
POROTETANl
VEA
13
1'
.JjT. To te e‘a aano otia (hopea) :
Te fare auri. No ta ratou mau ravea
’
^
0(1
oï of
oa
2. Te apoo o te riona (
leni (Ap. 12 : 7-9). '
t# f
oefo
0
(to ratou mana'o aau
te
^ i b]
•
paari i ora’i te hoê
ratou utua ia
i te faahaparaa ia ratou i te raau
I Pet. 5; 8 v. h. ) e aore o te
tapuniraa
peapea e te oto.
E vahi huru'e ore e ainuri noa’tu 1
OPANI. — E te feia api e, faaitoito i te faaô na te ea pirl o
te tae atu i te ora ; e iti hoi te' feia i ite atu i te reira, te vai mau
ra râ, i na
o ai loane ia ratou e: « e te taata apï ra, te papai
ana atu nei au ia outou no te mea te itoito na outou, e ua
taua
ra/iij varua ino ra ia outou (I loa. 2: H).
P.
‘
vï
puta|
nei:
lubili
’e.
Utu-
no
te
Bibilia Tahiti
(A ld‘o i le Vea no
Mali)
tae)
3
“^rapu ” (ie pahi orometua) hoiraa’tu i Paratane i te matahiti 1797,
i Matavai i nia i te ohipa? Eaha ïa ohipa? Ua
rau te huru : ua vaere ratou i te hoê aua rahi, e ua hamani i to ratou fare
puhaparaa : ua faaapu haere e ati noa a‘e, e uâ haamata i te haapii rii i te
hoê mau toro'a i te tahi mau taata tahiti — aita rea — o tei rata rii mai
la ratou ra. — Ua haati haere te tahi pae i te fenua nei, e mataitai i te
huru o te taata e ta ratou haapa'oraa; aita râ ta ratou e ravea ia parau ia
I to
pok,
ai ra|
ira li¬
ra n
ua
vaiho oia i te mau orometua
i te
i te Jure e te Evanelia, no to ratou vai-maua-noa-raa
hoê orometua i ite i te parau o te fenua nei.
No reira, mai te matahiti 1797 e tae roa mai i te matahitî 1818
hoi na roto i na matahiti e 21) eiaha tatou e maere i te mea e aita roa’tu te
hoê noa a‘e tiihaa no te Bihilia i iritihia..£JLjrieneihia i te reQjtahitL_E
ohipa ê ta te mau orometua i ru, na mua a‘e, maori ra : te tamata
,i te reo tahiti, e te hamani i te taramera ( aveia ) ; te tamata i te parau
papa i taua reo ra, i te aro o te taata tahiti ; e te tamata
i te taioraa e te papairaa i te mau taata tahiti ( te tamarii e te taata paari ),
ei faaineineraa ia ratou i te taio i te Bibilia ia tae i te mahana e iriti-
ratou, e ia poro
U’o
0
i,
-reo
tahiti. Aore roa te
(oia
te|
nei.
i te hara
hoi i te haapii
■
hia’i.
E
-ratou
ohipa nainai. 1 te mau matahiti
faaearaa i Matavai, e rave rahi te mau orometua tei
ere
mau
te reira i te
matamua 0 to
taiâ roa i to
4
ratou vai
moemoe raa
VEA
POROTETANI
rahi;
atea ratou i to
s;.
ua
ua
atea roa’toa ratou i te mau taata
no
to ratou vai
pouri
farerei ai to ratou aau; mai te mea
e
tahiti.
Haapapu rii â
mau
mau
ra
tatou i te reira
1. Te tamata i te haru i te
papaa e peapea rahi ia haru
i te
to ratou reo, Aita
o
faaapu
e, e
mau
tahiti
reo
fenua aia mau,
J,
Tahiti, ta ratou i hinaaro
i te hoho'a
raa
ratou
|i
—
te
haamaitaf te
e
ta
purumil'i IMs
refe roi
atâ rahi, te
vaere
|tahiti
parau.
mau.
:
I to tatou anotau,aita ta
tfia p:
meafriei i
ia
haapapu i te reo tahiti, no te
Europa, te mau taramera e te mai| oe
titionari, oia hoi te mau aveia no, te reo tahiti, e te mau buka tei reira
jpara
haaputuraahia mai te rahi raa, te hohoa, e te auraa mau no te mau reilhaha
tahiti. Teie râ, i te anotau i
tapae mai ai te mau orometua matamua tel-mâh
te vai rahi
nia mai ia
na
ohipa i
nei, i Tahiti nei
noa
Tarapu(1797)
hia i
rave
mua ra:
e
e
i
e
ia Nenemera i
tahi râ! E
a
no
faaau maitai i te peapea e te
faaoioi
ratou i
roahia,
te
mea
no
te
e
râ te haru
e
te tamau
e
o
tei
mau
hutihia;
fifi hoi i te rahi
inaha,
e
mau
ohipa i te
o te mau raau;
râ te mau reo e
peu taa ê, e vai i
haere i te taata tahiti.
No reira
ua
i'a,
roa
mau
1801, aita roa’tü
nehenehe ia tatou
reo
ua
e
e
rave
te
aau
rahi te
faataa,
i te
ia faaroohia, e®;
tahiti tei parauÉ
fifi atoa i te
au
maii|.
te mau parau papaa ta
aore roa e faaauraa i roto i te reo tahiti,
o
i te pae varua, no te
Europa,
Tei te mat.
taata
te P
e
tâ
jsO
haai
p
tahiti, te maut
mau
Oia
groi
paari.j
faatia|
taah
ohipa, maori|
hau
parau
o ta ratou hoi i hinaaro i
te
matahiti tei pau i nia i teie
faaau
o
e
te
te reira.
haaputu maite i te
Area, i te mat. I8O0,
mau
ua
ohie
reo
tahiti,|
parau. E ua faaruehia
No
oti ia ratou T n i
PA tahiti, e ua faataa ratou e 2100 reo
tahiti.
2. Te tamata i te parau hua i te
parau tahiti i te aro 0 te taata. — O te
hoê atoa ïa ohipa rahi la te mau orometua
matamua i Tahiti nei i faaitoito
E mea ê te haru i te reo e te tamaumau
i roto i te fare
iho, e e mea ê
te parau hua i te reira i te aro o te
taata. O te mau matahiti
matamua,
aita’tu ta ratou e ravea ia
parau i te arii e aore ra i te taata tahiti maori
ra,
na roto i na taata
papaa too-piti; e nau matelo pahi tei tapuni i uta i mua
ra,
e o tei mâtau rii i te reo tahiti.
E ere râ i te mea
faahiahia, e ua papu te mau
orometua i to raua haavare ite tahi mau
laime, e aore ra i to raua ite-oïc
ohipa iritiraa
3,
Aita
te hoê P. A.
i taua
[
ia: roa’t
pae o te tino nei, te i‘oa o te màu manuL,
to te ohipa tamai, te mau arearearaa tino; e|;
mau
e te
auraa
ïag,
i te haruraa
ra
hoi ratou e, e mea navai
roa, i roto i te parau
i te
mau
iti
te auraa:
ratou i te
roa
e aore ra tei faataere
roa
ra
reo e au
o
papailiia. Ua fifi
hinaaro i te parau,
Te ite
e
mau,
ia
tei rahi
reo
reira, eita
ohipa rahi a taua mau orometua
tahiti, oia hoi te huru 0 to ratou hohoa
i te mau reo
te huru hoi
te mat.
raua,
1802, oia hoi
e 5 matahiti i mûri a‘e i to ratou
tapaeraa,
haamataraa i te a‘o haere i te Parau a te Atua
i te taata tahiti. Ua haati Noti. raua o
Elder ia Tahiti, e ua anaanatae
to te tahi mau orometua
rau"
ta ^
C
vav
18C
Foi
te Tl
met
rate
te
‘■'put
haa
! ^(1)
| i te hi'oraa e, te ite rii ra raua i te parau, e te taa rii ra ta raua parau i
maita| te taata tahiti. — Oia’toa Jefferson, te Peretiteni no te Apooraa-orometua
iiau,I
urumili Matavai,
e roaa
ua ite papu atoa’tura oia i
ia’na i taua vahi ra. E araua'e
te reo tahiti; eita râ o Noti (Nott)
rii iho, e tupu te maere o te taata
i te huru o to Noti papû raa i te reo tahiti mau, è te afaro maitai
te paeau rahi no te Bibilia tahiti nei). Aita’
ia’na e: “E Noti e! te nounou nei au i ta
î maiï 6e parau tahiti !” Pahono a'era Noti e; «Eaha oe e nounou mai ai i ta‘u
;ira 16'parau tahiti? E auru hoi teie! Tera te tumu tei te taata tahiti. Eiaha efaau rejhahau ê atu, na te rima
atau, e na te rima aui; eita roa’tu to‘u aau e
ua te||iiâhui ia oe».
^
'
^tu
I 3. Te tamata i te haapii i te taio e te papai i te mau taata tahiti. Aita
tou ia roa’tu te mau orometua i manuia vave i taua vahi ra, no te mea aita te
iruraa:|aata tahiti (te mau tamarii e te feia paari) i anaanatae vave i te haapii i
te P. P. PA. E mairi tumu-ore noa te mau tamarii i te reira haapiiraa, e
|tahiti
parau, (na’na hoi i papai i
tetahi Tavana i parau roa
71'
■■
■
parante tâhitohito noa te feia paari, i papai ai te hoê orometua papaa i te mat,
maup, 1804 e: “la aufau roahia paha te moni ia ratou, e parahi ai ratou i te
paa
ta|; haapi iraa ”. ( 1 )
tahiti.|^;;,;;
Hoê râ pipi mauruuru rahi i taua anotau ra: o Pômare II iho, o tei
E taata maramarama rahi oia, e ua ite
Qjg g. g igQ
Fait partie de Vea Porotetani 1935