EPM_Vea Porotetani_193504.pdf
- extracted text
-
!ata,
râ, A.ITA’TU E NIU b TIA I TB TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAU
El
mau
HiA RA,
,ma‘i
itoa!
ifita.
■a
oiA HOi TE Mesia RA O lESU. —
HOO I TE MATAHITI
te
I Korinetia 3,11.
HOÊ: HOB TARA
i te
Ch. VERNIER,
Directeur-Gérant.
mau
aris :
ahaa
Eîïa e fia ia'u.... ia haere 1 raro na (Nehemia vi-3)
"'No vai teie reo patoiraa? no Nehemia i te mahana i patu ai
mau aua parari no lerusalema. I te reira tau, te rahi ra
atea.
oia i te
te
mau
eneml tei
tamatamata 1 te patoi i ta'na
opuaraa e i te
e‘ua haaparuparu 1 to’na mana'o itoito. Aita râ oia i vî i ta ratou mau
;
aua
’
taparuraa e aore ra i ta ratou mau haamata‘uraa. Te mau
ra oia i te ‘o‘e i te rima aui, e te patu noa ra oia i te aua
no lerusalema i te rima atau. — E ua oti nehenehe roa ia’na te
reo
noa
ohipa ta’na i rave. —
O te parau iti ïa ta matou i haamana'o noa na roto i teie ava'e
Mati i mairi a'enei, i to matou lii'oraa i te huru o te mau ohipa
ly,
'
api e tupu nei i Tahiti nei. Ua tae mai te feia taviri hoho'a e ta
Eiaha tatou la parau
e, e mea iti te moni.ta te reira feia i niinii i nia i te fenua, i
arue hia’i ratou e te taata e rave rahi, i teie tau ravea ore i te
ratou atoa mau tauhaa e au i te reira ohipa.
fenua nei.
® hiopo'a i te reira mau peu api e hi‘o
nei: maori râ, ua riro taua mau peu ra i te faahuruê i te
1935, mau ohipa tumu tei mataro hia e te taata tahiti, e i te faahoi i
te taata i mûri. Aita roa te Sapati i tura faahou i te tahi pae.
® ^
Emahana ohiparaa, taviriraa, faa-oviriraa mai te mau raahana’toa;
eialia 6 te vahi peapea, maori râ, o te ohie o te mau taata tahiti i te
farii i te reira !
E taurearea hoi te rahiraa, parau mau ! Teie
1932, râ, ua haapii anei oe, e te feia metua, i ta oe mau tamarii ia
ratou
mite papu
—
la
ta
j^gta'u ratou i te Atua, e ia faatura ratou i taua mahana ra?
Ahiri to ratou reo, mai to Nehemia: eita e ti‘a ia'u... id haere
ï raro; oia hoi ia faaino i té Atua, e i te mahanao te Fatu, e ia
faatia i te pohe o to‘u Varua, e mea huru maitai ïa.
I
2
VEA
E ta tatou
POROTETANI
parau nei, no teie mau peu api, e au atoa ï»
parau atu no te mau pape taero e tahe noa nei, e no te mau
iino ta te taero e faatupu nei i Papeete e i te mataeinaa.
e
e Ite nei e:
te totova nei oe i to oe tino e i to Varua, i to
riro noa raa i te mau faahemaraa o te tau hopea nei?... Eaha
ihora ia oe te parau no te mau aito no Tahiti i mutaa ê, no te
mau “ loa”,
tei ore i vî i te mau râmâraa a te enemi ! o oei o le
U
atura, te mau huaai paniparu nei, o tei pohe i te reira??
a
;
!
i,.
^
V. P.
b]
01
te ta
E a'oraa iti na te feia api
ra
r
IRAVA : Mafaio VII, 14. — E tomo na te uputa pirihao ; te atea nd atu
hoi te uputa e te aano nei te e‘a e tae atu ai i te pohe, e e rave ralii van
tei na reira te tomo.... Te uputa, te e'a, 0 na parau ïa i matarohia e tatou. E uputaj
tei te piha, tei te tare, tei te aua; oia'toa te e‘a - te purumu nei:
Tei uta te tahi e tei tahatai ; tei te oire e tei te fenua aihere.
E ravea te e‘a e tae ai tatou mai Papeete i Tautira, mai Utui Tevaitôa, mai Vaitape i Faanui. E ravea’toa te uputa e tae|
ai tatou i roto i te tare, e a ore ra i roto i te aua....
roa
E oire tei nia i te fenua nei, e oire atoa tei nia i te rai
j,
(Apok.
21:10; Heb. 11 : 10). E fare tei raro nei, e fare atoa tei nia ra|
(II Kor. 5:1). E i'oa nehenehe roa to taua oire i nia ra, na parau-
p^j^,
î,hoê
hia i te Basileia
0
I. Te
ta tatou e ite i nia ibo i taua e‘a aano ra ?!
te Atua.
-
Te e‘a aano
mau mea
/.
Te mau peu
ia
ri
hun
rii arearea e te haiiti 0 teie nei ao;
■ rato
rato
a] Te patana ava, e te feia peretete haere noa, no te taero i, ireo
peretete haere noa’i. Ua ore te hohoa taatn i nia ia ratou ; 0 te|
h
hohoa na te puaa, e aore ra, na te maamaa ta ratou e mau nei.
hoi
hoê
bj Te ori e te otea e te feia e faatupu i taua mau mea ra.
ohi]
c] Te ppaupa urne, e te upaupa vaha, te auto e te titâ !
—
■
d] Te mau api pere e te feia pere moni ra.
e] Te mau ohipa e te mau parau faufau atoa ra.
2.
—
Te mau ma‘i huru
rau
,/ ti
pap
i te
ta te haapa'o ore i faatupu.
ei i
a] Te mau ma‘i tino atoa. Te ma‘i varua, oia hoi te hara.
hia
3. Te taata’toa tei orure i te hau 0 te Atua.
1
POROTETANl
VEA
13
1'
.JjT. To te e‘a aano otia (hopea) :
Te fare auri. No ta ratou mau ravea paari i ora’i te
’
oa
0
ratou utua ia
^
0(1
oï of
hoê
(to ratou mana'o aau i te faahaparaa ia ratou i te raau
t# f 2. Te apoo o te riona ( I Pet. 5; 8 v. h. ) e aore o te tapuniraa
oefo te leni (Ap. 12 : 7-9). '
^ i b] E vahi peapea
e te oto.
huru'e ore e ainuri noa’tu 1
•
‘
OPANI.
E te feia api e,
—
faaitoito i te faaô na te ea pirl o
iti hoi te' feia i ite atu i te reira, te vai mau
ra râ, i na
o ai loane ia ratou e: « e te taata apï ra, te papai
ana atu nei au ia outou no te mea te itoito na outou, e ua
taua
ra/iij varua ino ra ia outou (I loa. 2: H).
P.
te tae atu i te ora ; e
vï
puta|
nei:
lubili
’e.
no
te
Bibilia Tahiti
(A ld‘o i le Vea no Mali)
Utu-
tae)
3
I to
pok,
ai ra|
“^rapu ” (ie pahi orometua) hoiraa’tu i Paratane i te matahiti 1797,
ohipa? Eaha ïa ohipa? Ua
te huru : ua vaere ratou i te hoê aua rahi, e ua hamani i to ratou fare
puhaparaa : ua faaapu haere e ati noa a‘e, e uâ haamata i te haapii rii i te
ua
vaiho oia i te mau orometua i Matavai i nia i te
rau
ira li¬
i te tahi mau taata tahiti — aita rea —
la ratou ra.
Ua haati haere te tahi pae i te fenua nei, e
—
huru o te taata e ta ratou
ra n
0
i,
mataitai i te
haapa'oraa; aita râ ta ratou e ravea ia parau ia
i te
te Jure e te Evanelia, no to ratou vai-maua-noa-raa
hoê orometua i ite i te parau o te fenua nei.
No reira, mai te matahiti 1797 e tae roa mai i te matahitî 1818 (oia
hoi na roto i na matahiti e 21) eiaha tatou e maere i te mea e aita roa’tu te
ratou, e ia poro i
U’o
o tei rata rii mai
hoê mau toro'a
-reo
te|
nei.
tahiti. Aore roa te
iritihia..£JLjrieneihia i te reQjtahitL_E
maori ra : te tamata i te hara
,i te reo tahiti, e te hamani i te taramera ( aveia ) ; te tamata i te parau
papa i taua reo ra, i te aro o te taata tahiti ; e te tamata hoi i te haapii
i te taioraa e te papairaa i te mau taata tahiti ( te tamarii e te taata paari ),
ei faaineineraa ia ratou i te taio i te Bibilia ia tae i te mahana e iritihoê noa a‘e
tiihaa no te Bihilia i
ohipa ê ta te mau orometua i ru, na mua a‘e,
■
hia’i.
nainai. 1 te mau matahiti matamua 0 to
-ratou faaearaa i Matavai, e rave rahi te mau orometua tei taiâ roa i to
E
ere
mau
te reira i te ohipa
4
ratou vai
moemoe raa
VEA
POROTETANI
rahi;
atea ratou i to
s;. :
ua
ratou
fenua aia mau,
J,
|i te
atea roa’toa ratou i te mau taata
Tahiti, ta ratou i hinaaro i te haamaitaf te ta
no to ratou vai
pouri raa i te hoho'a mau o to ratou reo, Aita e
IMs
e farerei ai to ratou
aau; mai te mea ra e, e faaapu vaere atâ rahi, te
roi
ua
tahiti.
purumil'i
refe
Haapapu rii â tatou
i te reira
mau
1. Te tamata i te haru i te reo tahiti
mau
|tahiti
parau.
mau.
—
I to tatou anotau,aita ta tfia p:
papaa e peapea rahi ia haru e ia haapapu i te reo
tahiti, no te
noa nei, i Tahiti nei e i
Europa, te mau taramera e te
te vai rahi
meafriei i
mai| oe
titionari, oia hoi te mau aveia no, te reo tahiti, e te mau buka tei reira
jpara
haaputuraahia mai te rahi raa, te hohoa, e te auraa mau no te mau reilhaha
tahiti. Teie râ, i te anotau i
tapae mai ai te mau orometua matamua tel-mâh
nia mai ia
na
ohipa i
Tarapu(1797) e ia Nenemera i te mat. 1801, aita roa’tü
rave hia i mua
a tahi
ra:
ïag, [ 3,
râ! E no reira, eita e nehenehe ia tatou ia:
roa’t
faaau maitai i te peapea e te
ohipa rahi a taua mau orometua ra i te haruraa
i te mau reo
tahiti, oia hoi te huru 0 to ratou hohoa
te huru hoi
ia
papailiia. Ua fifi
roa
ratou i te
faaoioi
mau
taata
ia faaroohia, e®; te P
reo tahiti tei
parauÉ e tâ
mau,
roahia, e aore ra tei faataere e o tei hutihia; ua fifi atoa i te
maii|. jsO
reo tei rahi roa te auraa: e
ua fifi hoi i te rahi o te mau
parau papaa ta haai
ratou i hinaaro i te
parau, e inaha, aore roa e faaauraa i roto i te reo tahiti,
Te ite
i te
reo e au
o
te
mea
no
te
mau
iti
p
hoi ratou e, e mea navai
roa, i roto i te parau tahiti, te maut
ra
mau ohipa i te
pae o te tino nei, te i‘oa o te màu manuL,
Oia
i'a, o te mau raau; to te ohipa tamai, te mau arearearaa
tino; e|; groi
râ te
roa
mau
mau
reo
e
peu taa ê, e vai i
haere i te taata tahiti.
No reira e
rave
rahi te
au
i te pae varua, no te
Europa,
mau
paari.j
ohie
te faatia|
taah
parau
o ta ratou hoi i hinaaro i
Aita
matahiti tei pau i nia i teie
ohipa, maori| hau
râ te haru e te faataa, e te faaau e te
haaputu maite i te mau reo tahiti,| No
te tamau
mau
i te auraa o te reira.
Area, i te mat. I8O0, ua oti ia ratou T
PA tahiti, e ua faataa ratou e 2100 reo
tahiti.
2. Te tamata i te parau hua i te
parau tahiti i te aro 0 te taata. — O te
hoê atoa ïa ohipa rahi la te mau orometua
matamua i Tahiti nei i faaitoito
E mea ê te haru i te reo e te tamaumau
i roto i te fare
iho, e e mea ê
te parau hua i te reira i te aro o te
taata. O te mau matahiti
matamua,
aita’tu ta ratou e ravea ia
parau i te arii e aore ra i te taata tahiti maori
ra,
na roto i na taata
papaa too-piti; e nau matelo pahi tei tapuni i uta i mua
ra,
e o tei mâtau rii i te reo tahiti.
E ere râ i te mea
e
aau
te hoê P. A.
orometua i to
i taua ohipa
faahiahia, e ua papu te mau
haavare ite tahi mau laime, e aore ra i
iritiraa parau. E ua faaruehia raua,
Tei te mat.
raua
1802, oia hoi e 5 matahiti i
to te tahi mau orometua
to raua ite-oïc
mûri a‘e i to ratou
tapaeraa,
haamataraa i te a‘o haere i te Parau a te Atua
i te taata tahiti. Ua haati Noti. raua o
Elder ia Tahiti, e ua anaanatae
rau" !
n i
ta ^
C
vav
18C
Foi
te Tl
met
rate
te
‘■'put
haa
^(1)
| i te hi'oraa e, te ite rii ra raua i te parau, e te taa rii ra ta raua parau i
maita| te taata tahiti. — Oia’toa Jefferson, te Peretiteni no te Apooraa-orometua
iiau,I
urumili Matavai, ua ite papu atoa’tura oia i te reo tahiti; eita râ o Noti (Nott)
e roaa ia’na i taua vahi ra. E araua'e rii iho, e tupu te maere o te taata
|tahiti i te huru o to Noti papû raa i te reo tahiti mau, è te afaro maitai
parau, (na’na hoi i papai i te paeau rahi no te Bibilia tahiti nei). Aita’
ia’na e: “E Noti e! te nounou nei au i ta
Pahono a'era Noti e; «Eaha oe e nounou mai ai i ta‘u
tetahi Tavana i parau roa
6e parau tahiti !”
î maiï
16'parau tahiti? E auru hoi teie! Tera te tumu tei te taata tahiti. Eiaha efaarejhahau ê atu, na te rima atau, e na te rima aui; eita roa’tu to‘u aau e
;ira
u
te||iiâhui ia oe».
^
'
I 3. Te tamata i te haapii i te taio e te papai i te mau taata tahiti. Aita
tou ia roa’tu te mau orometua i manuia vave i taua vahi ra, no te mea aita te
iruraa:|aata tahiti (te mau tamarii e te feia paari) i anaanatae vave i te haapii i
te P. P. PA. E mairi tumu-ore noa te mau tamarii i te reira haapiiraa, e
ua
71'
^tu
■■
■
parante tâhitohito noa te feia paari, i papai ai te hoê orometua papaa i te mat,
maup, 1804 e: “la aufau roahia paha te moni ia ratou, e parahi ai ratou i te
paa
ta|; haapi iraa ”. ( 1 )
tahiti.|^;;,;; Hoê râ pipi mauruuru rahi i taua anotau ra: o Pômare II iho, o tei
oia, e ua ite
ia au i ta te mau
orometua faaitoitoraa ia’na. Ua na reira mau oia. E i te ipat. 1805, e mea
paari, ■ Qj^jg (.Qg jg’ng tg reira ohipa. E teie to’na hinaaro i te reira tau : eiaha roa ei
faatiai taata e hau atu ia’na, i te ite i te papai e te tai‘o i roto i to’na basileia.
Aita râ oia i manuia roa i te pae o te tai'o; i te pae râ o te papai, e
naori
hau iho â, Pômare H i te taata’toa; e rima nehenehe roa to’na i te papai.
lahiti, No reira Noti i faariro ai ia’na mai to’na papai parau te huru, e na Pômare
ratou
II i papai faanehenehé roa i te mau tuhaa matamua no te Parau a te Atua,
ta Noti i iriti, oia hoi te Evanelia a Luka (matahtii: 1818.)
O te
O te huru ïa o na fifi tumu e toru, i ore ai te Parau a te Atua i iriti
toilo.
vave hia’i. Teie râ, ua riro atoa te mau tama'i tei tupu i Tahiti i te mât.
lea ê
yl802 (Tama'i a Rua) e i te mat. 1808 (Tama‘i a Tauta) i rotopu ia
mua,
Pômare II e i to Atahuru-Papara.. ei tumu faataupupuraa rahi i te ohipa a
ri ra,
te mau orometua. I te mat. 1802, mai ino roa te puhaparaa a te mau orola ra,
metua i Matavai i to Atahuru ( Paea j; e i te mat, 1808, ua taninahia to
mau
ratou puhaparaa i te auâhi, ua eiâ hia ta ratou mau tauhaa; ua tupararihia
e-ore
te auri iti neneiraa Taiete, e ua faatahehia te mau leta rii tapau, ei ofa'i
îpupuhi. Horo ana'e’tura te mau orometua, o Pômare II atoa, i Eimeo, ei
eraa,
:: haapuraa.
Atua
liamani maitai i te mau orometua. E taata maramarama rahi
Qjg
raua
g.
g
igQ<g faufaB
rahi te ite i te tai‘o e te papai,
.<(1) Tei tahatai, i nia i te one, te vetahi mau haapiiraa, Tara fetue te peni.
VEA
POROTETANI
■b:-
mahana rumaruma roa to le reira tau, e aifa roa’tu te mau
JlEe
faatere'j';;;
Taiete-oromefua i mana'o e: e maitai faahou te ohipà a te Atua flfl O
ij.,
Tahiti; e mana'o faarue to te tahi pae. E ua toe o Noti ana'e i Eimeo!;.i‘oa O
E
no
mau
te
,
Aita râ oia i
haaparuparu; ua tapea maite na roto i taua ati rahi ra, mai te»
1
te
a<
te 17
a'o ia Pômare II e : atira te haamori i te idolo ! a fariu ia
lehova ; a haa^
pa'o i te Evanelia. Ei te vea i mua tatou e île ai e; na te Atua teie tau
ati|
i faatupu, ei
tatarahaparaa no Pômare II. E i Eimeo Noti e haamata’i i'tej, ;,
/^'
T TOtO
ohipa iritiraa i te Pipiria a te Atua i te reo tahiti.
tomori
(te vai atura).
mana'
noa’tu
Tavan
E taoto iti tahito.
I parau hia mai e Roimore i te Faraide
oro'a, Aprila 1841,
ô raa mai :
.0 ïte U
i te nai ua ta'^
Na
Te hoê taata apî o Tea to’na i‘oa tei pohe i te hoê Sabati nei,
taero â te taero i te ava. Raverahi ta’na a'oraahia i teoraraaia haa-
'
^
i ta’na peu ino, o te pohe apipiti te tino e te Varua atoa, aita
oia i faaroo. E piti Sapati i mairi, mai to’na
poheraa mai â, e taoto'
to te tuahine no’na ra : e i taua taoto no’na
ra, ua ite oia i to'na tuaanel
la (
i pohe ra, o tei parau mai ia’na ra e : E tau tuahine, e Vî
ê, o oe anei mau r
tena ? Ua parau atura oia : E ! o oe anei tena o Tea ? Ua
parau faa^ faainei
hou mai ra Tea: Tei hea te mau parau a te Atua? Ua parau
atura;
Vî e: Te vai maitai ra. — Ua na ô mai ra Tea; e rave faahereherei
maitai i te parau na te Atua, e parau tao'a rahi ïa. Ua parau atura,
Vî ia Tea e: Tei hea oe na? Tei te ao anei, e tei te pô anei? Ua na
(I
ô mai ra Tea ; tei roto vau i te auahi rahi. Te taero ava e te faarue
i te ora i faaitehia i roto i te Parau na te Atua, o na hara ïa i hau i
pae
te rahi, e ara, e ara !
.]
Ua mata'u rahi te tuahine i te araraa, e mai unuhi roa. Tupu atura
to te tuahine mata'u i te Atua, e te faaroo i ta’na ra Parau, o te
î”®*’'
pohe atoa oia i te pohe piti ra. - E ara atoa e homa te feia taero ava, ^
e te haapa'o ore i ta te Atua
parau ; e faaroo i ta te Atua i a'o mai
^
e: "E eiaha e taero i te vine, e tupu ai te taiata
ra; ia î râ outou Poi’ote
i te Varua”
Ephesia V. 18. —
'
paiara»
( Haaputuhia e Ch. Barff, oia hoi Miti-Papû
metua, or. tahito i Huahine (Mat. 1845. )
®
—
A t£
te
Afata rata
na
te Ve‘a.
poij
hia e a
Hau, t
I. Tomoraa fare putuputuraa i Mahaena.
(E rata na Toofa, orometua 1 Tiarei.)
Ua
haapa'o hia ïa oro.a i te 31 no Titema 1934.
tpitoa-
tosmo. J
mairirs
iritiraa
VEA
POROTETANI
iE ere i te oroa rahi; ua faatere liia mai te au i te mau vahi i maraa no te
,fifi
O teie tau. Aita e manihini i titan hia: to Mahaena iho. O Beteseda te
a|U3 I
,
33tcrp
,,
|U‘oa O teie nei fare; e tare iri tapoi hia i te punu, patia hia te afa o te papai
."û te aeho. Ua haamau hia te niu o taua fare nei e Toofa orometua no Tiarei i
.
^
l
te 17
no
Atete 1931.
ll33'
ali[*2^^
lU
’i i
Paroita iho i hamani; o Mauri a Mahai Diatono te tamuta.
taime i fatata’tu ai te tomoraa, ua pûpû mai o Narii Diatono i te taviri
‘loto ite rima
o
te
Tavana mataeinaa, Paari a Paari.
Hou a‘e te himene
tomoraa, ua tia mai te Tavana piti o Teraitetia a Viri, o tei auvaha mai i te
m’ana‘0 o te Paroita mai te aroha mai i na Peretiteni o te Apooraa Rahi, e tae
noa’tu i te mau parau no te Paroita rave itoito raa i teie nei fare, e mai to te
Tavana haamauruururaa’tu i te Paroita, i nia i te mau vahi ta’na i mataitai
'i .nia i taua Paroita ra, to^na faaoromairaa i te veavea o te mahana e te toetoe
o ’ie ua e tae roa mai i te otiraa o ta’na fare. la
oti, ua himene hia te himene.
;e na
ua
îi, te)
haa
ta
taviri hia te fare.
Na Teriieroo Tavana no
mm.
Rave rahi atu â te
.no taua
râ[
'
fare.
Papenoo te Bibilia i pûpù mai, aita râ oia i tae
mau tauhaa
maitatai ta te hoê mau hoa i horo‘'a mai
\
Na Toofa te a'oraa i roto i te loane V. 2.
;aoto‘
Ta oti te a‘oraa, ua faatere hia te oro'a Bapetizoraa. la oti, ua farii hia te
anei mau maitai tino e tae noa’tu i te paiaraa. I reira to matou haapurararaa no te
faa- faaineine i te ohipa no te pureraa matahiti.
aansl
tura
herel
tura,
a
na,
(B rata na Teata, orometua i Atuona, Hiva-Oa. Te faatianeioia i te
oro‘a tomoraa 1 te fare pureraa no Ua-Huka (Matuita).
arue
lau i
« ■ • E oro‘a rahi hanahana tei tupu i te. 25 no Noema i Ua-Huka. — E
niatou tei haere atu na Hiva-Oa, no taua oro‘a ra. Ua faarue matou
i Atuona i te 31 no Noema, e ua tapae i te aahiata 26. I to matou taeraa i
jjjgj üta i te fare, aue te faahiahia rahi : te hoê fare tei hamanihia e to taua amuiraa
itou Porotetani ra, e te tahi hoi feia Katolika tei tauturu mai. — I mûri a‘e i te
paiaraa, ua pau roa mai te taata, e ia tae i te pô, ua hope mai to te fenua, oia
’apÛ
®
(Vaipaee, Hane, Hokaku) no te ohipa tuaroi. Ua na reira
)
hia e toru pô, mai te au maitai te mau taata’toa, te Katorika e te Porotetani.
A tae râ i te Sapati, 25 no Noema, ua tomohia taua fare ra, i te hora 9 i
te poipoi. Ua tae mai te Tavana o Mahuna, e to’na mutoi o Papane tei ani
tura
O te
.
hia e au. E tau Katolika hoi raua ; na nia hoi i to raua tiaraa toro'a i to te
Hau, to‘u aniraa ia raua, e na te Tavana i taviri i te opani i taua fare ra. Na
himene titauraa i te taata e
to tUa-Huna te himene matamua i te pae opani :
tamo. la oti te tahi oreroraa iti na‘u, ua himene te amuiraa Hiva-Oa i te himene
mairiraa i‘oa
no
taua fare
iritiraa i te opani.
Betela
(te Fare o te Atua te auraa) e no te
E ua tomo te mau taata’toa. Ta‘u irava a‘oraa ; I Arii 8-29.
ra:- o
Faaoti atoa hia’tura te oro‘a Eupliari. — I mûri iho, e lii‘opo‘araa tamarii. Too-t
malia tamarii o tei tamau aau roa i te üi Atua, mai te pene I e tae’tu i te VI.|
E mea mau maitai,
la oti faaliou te pure, ua faatere matou i te hoê aufauraa iti,
no te faatiamaraa i te tarahu toe no te
peni e te naero. Ua roaa e 46 tara 3 raera,
I te paiaraa, ua taa ê matou i to te fenua, e ua hoi i Hiva-Oa. — O te|
huru ïa no teie oro‘a rahi i tupu i te fenua Ua-Huka.. .>
E
7
iV
■—
roa te mau
paroita no Tahiti e no Raro i teie|
parau api no Nuu-Hiva mai, no te mea te ite nei ratou iA.iTA’T
reira, aita te ohipa o ta tatou mau orometua e vai i Matuita i
riro ei mea faufaa ore. Te maitai nei, e teitoito hoi te mau tavini,
0 te Atua; 0 Teata, o Pakee e o Tiaihau.
mauruuru
mau
Te mau parau rîi Api
mahana^i^
1. Ua tuuhia te mau reva fàrani i ropu i te mau tira, i Papeete, i na
i mairi aenei. Ua faarooliia te tumu no te reira hevaraa, maori râ te hoê atiK^' V»rahi tei tupu i te aihuaraau farani i Aferita-Ropu. Ua haere te Tavana Rahi|i... :
taua pae ra o M‘' Renard, na nia j. te pahi reva e farerei i te hoê tuhaa atea;
ta’na aihuaraau; e ua pee atoa to’na hoa ia’na, e e pae taata mana. E inaha,)
no te hoê puahiohio rahi, mairi ta'ue ihora taua
pahi ra i raro i te fenua, e pohej Tei(
roa’tura te taatoaraa o te taata. E parau aroha mau teie.
“e ch
no
no
2. I roto i te Kaiena no te Vea Porotetani tei opéré hia a'enei, ua moe i
iej
faaitehia te mau mahana oro‘a rarahi no te Ekalesia i te matahiti nei. Teie atura.
.
taua mau mahana ra;
® . Au
_
-
hoi te
Te Faraide Poheraa: tei te 19 ïa no Eperera.
Te Sapati Tiafaahouraa ; tei te 21 ïa no Eperera.
Te Sapati Penetekose: tei te 9 ïa no Tiunu.
O Noela râ, tei te 25 iho â ïa no Titema.
Tei(
nauaa
+
■
3. Ua oti te Apooraa no te Tuhaa I, i Apatoerau. Te tahi faaotiraa; e haamauhia Aimata ei orometua i Makatea i te ava'e no Eperera, ia tia i te
Fatii,,hou t(
4. No te mau tauhaa o te oro'a ta te Vea i faahiti i te ava'e i mairi a‘enei,te feii
(etauhaaario mau) teie te haapapuraa: e piti au‘a, e piti mereti, hoê fariiratou
uaina, te fereti pahi, e te taime a te Hau: e 550 farane, oia hoi hoê hanere’ij.g
hoê ahuru tara. Papai mai.
no te
5. Ua faaroo paha te mau fenua atea i Tahiti ma nei e; ua pohe roa te
paruru ra o M. Sigogne, te huno'a a Tupî, i Panipe. Ua hoi mai to’na hoa i fenua
Papeete nei. Te faaite nei te Vea i to’na aroha ia madame Sigogne.
mau i
6. Ua pohe atoa o M. Solari, te Tavana Rahi tahito no Tahiti ma nei. Eita,
e mo‘e i te fenua te mau ohipa rarahi tei oti ia’na i Tahiti nei. O ta te Tavana]
Rahi M. Montagné raua o Teriieroo Tavana i faataa maite i te pae apoo, i te|
taime hunaraa.
'
'
,
na
te
fAonî îaufury ! fe Vea
Makatea:
Henriette Hills:
2 tara;
Papeete:
Paea: Farii v. : 1
1
tara.
la amuihia :
Séno,; 1 tara; Himene:faufai
1 tara; M™" Y.: 4 tara ;tp.:tnh
tara;
Martinet:
10 tara
—
MAURUURU
sitian
-
IMPRIMP.RIE EUE, F. JUVENTIN. —- RUE DU C‘ DESTREMAU - PAPEETE, TAHITI.
pae e
E mai
parau
Fait partie de Vea Porotetani 1935