EPM_Vea Porotetani_19350304.pdf
- extracted text
-
MATI - EPERERA
Te 35 0 te Matahiti
1935 - Hihi 3-4
ÆITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HiA RA,
oiA HOi TE Mesia RA O Iesu. — I
HOO I TE MATAHITI
HOÊ: HOÊ TARA
Directeur-Gérant.
Ch. VERNIER,
üâ haamata faahou îe
-O
e
outou
hoi,
e
haapii i ta outou
Korinetia 3,11.
mau
Haapiiraa.
te feia
mau
metua....
tamarii.
Epli, VI. 5.
Ua haamata faahou te haapiiraa! Terâ te mau
tiviti faahou nei to ratou avae i te tare haapiiraa.
tamarii, te viUa hi‘o tatou
ia ratoü i taua mahana matamua ra: ua faaneheiiehe maitaihia
mau metua vahiné: e ahu mâ e te motumotu
ratou e to ratou
e rima e e avae mâ; e ua nahonaho, i roto i te afata Iti vairaa,
penitara, te tuira, te ofai papai, te puta tai'o e te papaietc..
ore:
te
E mea vitiviti mau. R ua oaoa te feia metua i ta ratou mau tamarii,
i te
manao
raa
e:
araua'e
e
roaa
mai ai to ite i to ratou
mau
upoo maramarama, e e mamiia paha ratou i te ceriificat e aore
1 te brevet...e e roaa to ratou tiaraa maitai i nia i te fenua,
ra
e
faufaahia’i ratou.
Oia mau! E tao‘a nehenehe mau te hoê taniaiti ite
te mara¬
liau roa râ i te maitai, ahiri e tamaiti haapa‘0, e te
marama; e
afaro te
e
Raha hoi ta te hoê tamaiti fanfaa ia “ parau noa
aau.
mau parau atoa a te taata nei, e ta te mau inelahi, e
ia’na te ite i te mau parau moe atoa ra, e te mau ite
atoa,.» e aila o‘na varua e maitai! ua riro ïa ei unauna faufaaore.
oia i te
ia
roaa
E te feia rfietua e, eara.
i te pae
E ara i ta outou mau tamarii ia mâ,
tino; ia hau roa râ to outou araraa 1 te mà o to ratou
mau
manao
ara
atoa râ ia
e
o
to ratou aau. E
ia ratou ia
roaa
te ite, e
haapao maitai ratou, ma te matau i te Atua.
haapao i ta ratou mau ohipa haapiiraa, ia
ratou i te haapao i ta te Atua haapiiraa ia ratou.
la itoito ratou i te
ite roa rà
ara
■i
VE A
POROTKTANÏ
o
Po
haapii la ratou orometua ia ratou i te tau‘a
ite i te reo faraui, e te parau tuatapapa, e te teoteraîia, e te roto i
aritemeti; teie râ, ia haapii atoa ta ratou mau orometua ia ratou tapae
i te ture a te Atua, ia riro ratou ei tamarit liaapao maitai, ,e
; 3.
te aau haehaa e te aroha, o te reira te unauna mau. Ua horoa
Taiet<
mai te Atua ia outou i teie mau tamarii, a pùpû atoa la ratou I' :
E
maitai
mea
roa
ia
parau
faaoti
te Atua.
no
E titau te Atua ia outou i te Varua o ta outou mau tamarii.
E
maitai roa, ia parau atu outou t le Atua, i taua mahana ra;
i ta oe i ho-mai no‘u ra, ua liaihia ta e au, e aore roa te hoê i,
a"ua r
mea
'
moe...
(loane: 17. 12. )
,
Ua
raatin
te oir
rahirî
26 xi
lubili no te Bibilia Tahiti
huru
Omuaraa parau.
Mai te
au
piriti,
i ta te Vea Porotetani i faaite i roto i ta’na hihi
Hoê
hopea, ua
riro te matahiti 1935 nei, ei matahiti lubili no ta tatou bibilia mo‘a, reo
Æ
tuâ, 1
tahiti. Ua hanere, te matahiti i teienei i oti roa’i oia i te iritihia e te mau
pau i
orometua papaa tei tae mai i Tahiti i te matamua. E faahanahana te Vea
Taam
Porotetani i taua Bibilia ra, ma te faatiatia i te huru o to te Bibilia Tahiti
te Fa
iritiraahia.
Ua ite
parau no
*i toT
paatoa tatou e, ua haamauhia te ohipa a te Totaiete faatupuraa
ua hi
Lonedona i Tahiti, i te matahiti 1797, oia hoi 137 matahiti i
ï te h
mairi a'enei. O Tahiti hoi te fenua etene ta taua Taiete itoito ra i faataa ei
lïjffaat
ohipa matamua roa no ta'na mau orometua matamua. Ua
maha
mana‘0 râ te hoê pae o te mau faatere no taua Taiete ra e; e maitai te
faauh
te ohipa ia haamatahia na te fenua Tinito, e aore ra, na Tapone, no te
la les
aua
raveraa
rahi
o
te
mau
Etene i reira i taua anotau
ra.
Aita râ te reira
mana'o i
upootia i roto i te Apooraa Taiete, e ua riro te rê i te fenua Tahiti. Teie
te Pc
no
te mau tumu i riro ai:
te
Mahs
1. Ua'ite papu
hia te hoho'a o taua fenua ra, i Paratane. E rave rahi te
Ue
mau raatira pahi imi
fenua tei tapae i Tahiti, na mua a‘e: o Wallis, o
(Pon
Tapena Tute (Cook), oia’toa te raatira farani tuiroo o Puteveri (Bougainville).
ahuri
E ua anaanatae roa to Paratane i te mau parau faahiahia rahi ta ratou i
no ti
faatia e i papai maite no te maitai rahi e te ruperupe faito ore o teie fenua;
roa’ti
e mea ohie roa te pae tino ; e mea tupu noa te mau maa, e mai te mea
rha t
ra e, aita e hou i nia i te rae, ia amu i te maa. E ere atoa hoi Tahiti i te
fenua toetoe; aita e hiona; e mea haumârû noa râ.
2. Teie atoa tetahi: ua mâfaa maitai Tapena
Tute raiia
o
Ta, oia hoi
VEA
POROTETANl
3
(o Vairaatoa e aore ra o Tino te tahi i‘oa no’na). Mai te
e ua riro te reira faatauaraa ei tapao maramarama i
roto i te manao o te Taiete e: e farii maitai hia te mau orometua paratane, ia
ratou
tapae mai ratou i Tahiti, i te mataeinaa no Tû.
tai, ,e
3. E teie hoi te hopea, maori râ, te reo tahiti. Ua faaroo haere to te
loroa
Taiete e: e reo maru, e te huru ohie ia haru. E ere mai te reo Tinito tei
O
L
Pômare Tahi
i te tau'a to
e te
raua
huru:
raton
parauhia e: tirara’tu ai reo fifi rahi i teie nei ao! No te reira rnau tumu, i
Parau no Lonedona e; o Tahiti mau te
[larii.
aua raveraa ohipa matamua roa ta ratou e tamata i te ueue.
faaoti ai te Taiete rahi Faatupuraa
ra:
a
hoê i
pahi evanelia tuiroo rahi, o Parapu (Duff) e to’na
ia tae i te 10 no Atete 1796, ua faarue oia i
te oire rahi ra, ia Lonedona, mai te faauta i e 30 orometua. No roto i taua
rahiraa ra, e 4 noa iho tei faatahinu mau hia no te toro'a orometua a‘o; e
26 râ tei faaauhia ei tauturu-orometua, ei haapii haere i to Tahiti i te mau
Ua vitiviti roa
te
raatira aravihi, o Wilisoni; e
huru toro'a maitatai no te mau fenua papaa,
mai te tamuta fare, te hamani
piriti, te hamani tiaa, te rapaau ma‘i, te faaapu, te taviri tô, e te vavaietc..
Hoê â faatupuraa : te ora varua i te Evanelia, e te ora o te tino.
ea, ua
E tere hanahana
rahi to taua
a, reo
pahi o te faaroo. E 207 ona mahana >
tuâ, hoê noa iho pahi ta ratou i farerei; e huru faito e 20.000 maile tei
pau ia’na. Na Aferita apatoa mai, mai te faafano ia Panipe (aita râ i tapae).
;e Vea
Taanoa’tura ratou ia Tubuai, e ua tapae ratou i Matavai, i te mahana o
Tahiti
te Fatu, i te 5 no Mati 1797. Ua hoe mai te mau vaa no Atahuru (Paea)
î to’na tereraa i tai i taua mataeinaa ra, i te poipôi o taua Sapati ra; e
:
mau
ipuraa
ua hinaaro te mau Areoi tei nanaohia to ratou mau tino, i te taui haere
îhiti i
ï te hoê mau tauhaa, mai ta ratou i mâtau i te pahi no Tute ra; aita râ
itaa ei
Ua
a.
itai te
no
te
'î iaatia hia, no te mea, te haapaohia ra te pureraaa i nia i te pahi, i taua
mahana
o
te Fatu ra. E
pahi ê teie: o te pahi o te Evanelia o te ora, i te
faautaraa mai i Tahiti nei i te mau unauna o te Varua, na roto i te faaroo
pahi teie no te Nuu o te Maitai, o tei tiaturi i te Puai no
o te Fatu, e no to’na Tiafaahouraa, e parari ai te mau aua
Teie
no te Basileia o Satani. E mahana rahi mau e te hanaliana no Tahiti, taua
Mahana o te Fatu ra, te 5 no Mati 1797. A haamau maitai i roto i teaau.
ia‘o i
ia lesu. O te
te Pohe-tusia
.
ahi te
Ua tapae te pahi i matavai (Haapape) e ua farii maitai hia hoi e Tu
llis, O
iville-). (Pômare Tahi). 18 noa iho orometua tei faaea i Tahiti; ua faataahia hoê
ahuru no Tonga, ee piti no te mau fenua Nuu-Hiva. Reva’tura o Parapu
itou i
no taua tere ra. Hoi faahoü mai nei i Tahiti, mai Nuu-Hiva mai, e reva
fenua;
e mea
iti i te
roa’tura i Paratane,
ma
i te 4 no Atete 1797, (na te fenua tinito to’na hoî raa)
i nià i te ohipa. Eaha ïa ohipa?
te vaiiho i te mau orometua
(Te vai ra i mua).
■'"f
VEA
PÔROTETANI
Madame Marau Taâroa Salmon.
Ua faaroo to Tahiti e to te Aihuaraau e : na pohe roa to’na Hanaj ç-
hana, te arii vahiné ra o Marau Taaroa-i-Tahiti
Tepâù a Tatii l
mau taata i t( i
reira parau api; ai ta hoi i farooroohia e:
tepohepohe ra oia. E inahai 5
i te mahana maa, 2 nofepuare, i te hora
pitié te afa i te ahiahig |
ua atutu teie
parau i Papeete e i Tahiti taatoa. Ua haere te taata| |
mai te rahi te papaa e te taata Tahiti - i te utuafare o te arii
vahinef s
e faaite i to ratou aroha
hopea i taua vahiné hanahana rahi.
i
Area, ua haapaohia te oro’a hunaraa i te montre: 4 no fepuarlf;:
a
oia hoi o Madame Marau Salmon. Ua hitimaue te
-
i te hora 4 i te ahiahi.
r-J
Ua faaoti te Tavana Rahi e: na te Aihuaraau e haapao e e amo
taua oro’a ra.
E mea hanahana rahi mau, mai te hanahana e au ite arii vahin ’
hopea no Tahiti. Na te mau orometua porotetani i faatere i t i
mau pureraa hunaraa, to te utuafare, to te
Fare-pureraa i Paofa Vi
( e 2 aoraa ) e to te auâ-hunaraa. Aita e huru, te rahi o te taata 7
tei pee i taua hunaraa; te Taata Rahi hiopoa a te Hau, teTavan;
Rahi, e te mau mana’toa no te Hau ( pae popaa, pae Tahiti ) It ;
mau orometua tahiti, te Tavana oire e ta’na
Apooraa, to Papeete- 7
to Papara, to Tahiti e to Eimeo hoi. Ua api roa te fare-pure i tuf
taata, eita e ô. Oia’toa i te aua hunaraa i te Paurani; ua î ro^
i
te taata. E e toru tau orerâa tei orero hia i reira: to
é to Mataitai
Tavana,
e
te fenua nei e faaite i to ratou aroha tumu
ia Marau Taaroa Salmoi
Vahiné, e ia Teriinui-o-Tahiti v., te tamahine hoô roa
e
rii
vai i Tahiti i teie tau. Te haamanao
noa
râ
no
Maraiî
tamaj
te taata i na
too-piti â, i vai i te fenua papaa.
Na roto i te mau parau e rave
ra, ua
faaite maite hia te huru
1. To’na mararamarama
rahi tei a’o hia i taua
o
hunaraa^
teie vahiné mana, maori râ
rahi, to’na
2. To’na here rahi i to’na aiâ
0
Teriierot
to te Tavana Rahi. Ua hinaaro iho a t(|
manao
Tahiti,
e
paari e te aravihij
to’na ite maitai i te a|
te fenua.
.3. To’na here rahi ia
Farani,
to tatou Metua,
o
tei faautus
maitai mai ia’na.
4. Ta’na haapaoraa
faaroo. “E porotetani mau tatou” o ta’naf
ïa. parau rahi i te orometua o tei farerei ia’na, tau hepetomi
rii noa, hou to’na pohe raa. No roto mai mau oia ia Tati
Rahi]
ra
VEA
O
m.
tei rlro.
raua o
i Tahiti nei!
POROTETANI
Pômare II, ei metua no te Haapaoraa Evanelia
E no roto atoa mai hoi oia ia Ariiochau v.,
ia Ariitaimai v., tei ore i inoe i tefeia-paari e toe
oia hoi
nei to’na aau
paieti.
Tatii^
ata i
I
Te faaite nei- te Vea
Poroletani, i to'na aroha tumu i te mau
t('î| tamarii no Marau vahiné. la haamailai mai te Atua no’na te
inaha; J mahanahana e te
hau, i to tatou mau Hui Arii.
ïhiahi^
Te Vea Poroletani.
taataR
Aoraa:
SALAMO CXIX, 105.
Uiraa:
arao
1. Te tapao ia no te
U. — Irava faaite : I Petero II, 2.
Ua faaau hia i reira te mau tapa'o apî, mai te tamarii fanau apî,
vahir
re
Te ho§ mau tapao i nia I te Parau nü te Atua?
J|îmai te mau aiu no te Basiieia.
i t
Eaha te
paari ai te aiû maori râ te û anoi ore hia no te
■^metua v. tei fanau ia’na ra. Oia’toa oe, e terataeae e tera tuahine,
taata :
fanau apî i te Atua ra, teie te ravea hoê roa e paari ai oe i roto
ravan,
;|i te Ekaiesia, maori ra te û anoi ore hia i te Parau a te Àtiia, to oe
iti ) w,
gmetua o tei faafanau ia oe na. No reira, a hiaai maite oe i te Parau
jpeete: ■ma te Atua, ia tupu to oe ite maitai e te ite ia lesu Mesia. ( II Petero
ire i ti
111,18).
i î roij
0, te tapào matamua ia i nia i te Parau na te Atua,
2. Te tapao ia no te Lamepa e no te Tiarama. Salamo 119, 105.
riieroif'
ho a t(k;
No roto i teienei tapao. ua faau hia te Parau na te Atua mai te hoê
almoj
lamepa tei haamaramarama mai i te Ratere faaroo i te rui, e mai te
Paofa
e
hoê tiarama tei aratai ia'na i te ao.
Marau
tama
I
mea
:
I te anotau tahito ra, ua aratai te Ture ia Iseraela, mai te hoê
Lamepa na te medebara pouri, i taninito ai ratou.
ri râ :!
I teie nei anotau, ua riro te Evanelia a lesu Mesia mai te hoê
Tiarama rahi tei aratai ia Iseraela api i te fenua maitai ra, o Kanaana
ravihi|
i te ai
api i nia i te ra‘i ra. Isaia : LX. 1: Luka 1. 78, 79.
5. Te tapa‘o no te Huero. — Ir faaite : Luka VIII, 11.
inara;
Ua faaauhia te Parau na te Atua mai te Huero ora, o te faatupu
^
haere i te Basiieia o te Atua e to’na hoturaa parautia- i roto i te taata
aautu»-^aj;Qa ^;ei farii maitai i taua parau ra i te vahi repo maitai o to’na aau.
3
;ïpE ore hoi te huero maitai e hotu i roto i te vahi ino. Ai ta hoi raua e
ta’n^au.
^
)etomèÿ la farerei râ te huero maitai o te Parau na te Atua i te aau m;:rû
Rahi,;'j6 te haehaa, ei reira taua parau ra e hotu ai e e ruperupe roa’i.
VKA
6
POROTETANI
Na te maitai e faatupu i te maitai. Na te ora e faatupu haere i te
ora e
-mai
tae noa-tu i te mau hopea no te fenua ra.
'
E
O te toru ia no te tapa'o i nia i te Parau na te Atua.
/'U. Té tapa'o no te Uà e no te Hiona. — Irava : Isaia LV, 10, 11.
Ua faaau hia te Parau na te Atua i reira mai te ûa, tei tono hia
mai ei faararirari i te fenua, ia tupu e ia hotu te mau huero sitona
i tanu hia ra, e ia noaa mai te sitona api e te maa i te feia i amu ra.
'.o t(
/
to’na Fatu, i te Atua i
nia i te ra’i tei mauruuru no te mea ua manuia te tere ta’na i faaue
E ia oti ta’na ohipa, e ho‘i taua Vea ra i
1 E
ia’na ra.
O te huru ïa o te Parau na te Atua; E vea tono hia ïa e te Atua i
nia i te fenua nei e tere to’na i roto i te mau Tamarii a te taata
nei ei faatupu haere i ta te Atua i opua, e te mau mea atoa ta’na i
c
ü
faaue mai ia’na ra.
E ore hoi taua Tavini ra e ho‘i faufaa ore noa ite Atua. E inaha,
i te mau raahana atoâ e noaa’i i to’na Fatu te aau o te taata e rave
rahi ei tufaa na’na e a mûri noa’tu. Ei reira hoi e ho‘i mai ai i to tatou
Atua ta’na ra mau Tamarii i moê ra e tei ora ia’na ra, Isaia XXXV,
ir. 10.
,
Ara]
îi
mai
te
mau
h
te
paro
O te huru ïa no na tapa'o i nia i te Parau na te Atua o tei mana'o
hia i teie mahana.
PARAU FAAOTIRAA. - leremia XV, 16.
atoa
i
rar
N
P.
oroiï
oroiï
Te hoè utua hanahana e te au rahi.
m.)
ïa te
ol
te
o te utua ia i faautua hia’i to tatou hoa here, o
M. Edouard Ahnne, te
Haapiiraa taïnaroa i Papeete nei. Ua ta fetia hia oia
e te Hau Farani, i te fetia anaana, ( ribene uteute. )
Faatere
no
ta tatou
paatoa te taata, i Tahiti ma nei i teie parau apî, no te mea ua
ite papu to te fenua nei i te mau ohipa rarahi e te faufaa mau ta M. Ahnoe
i amo na roto i na matahiti e maha ahuru i faaea’i oia i to’na ai‘a apî,
E
oaoa
oia hoi i Tahiti nei.
manuia rahi,
Ehia râ
tauatini tamarii tei haapiihia e ana, e o tei noaa mai ia ratou te hoê mau
I to’na taeraa mai ( mat. 1894 ) ua faatere itoito oia, mai te
i ta tatou haapiiraa tamaroa, ta Vienot i pûpû i roto i to’na rima.
fenua ? E toru u‘i ta’na i haapii.
A taa noa’i te reira, e rave rahi te mau ohipa taa'e ta M. Ahnne i rave
e e rave noa nei â, i Tahiti nei, e o tei riro ei ohipa faufaa rahi no te fenua
nei: ua faatere oia mai mua mai f te Piha Faaapu; tei roto oia i te
Apooraa taa ê no te Tavana Rahi; te faatere nei oia i te Sotaiete no te
tiaraa maitatai, i teie mau pae
toiio
no
0
Na J
i te
arohi
faae£
ia'na
hinas
oroin
no te
ti
no
taua
e ua
ore.
;
mai i
U£
ià’na
Raiai
e'ia t
VEA
POROTETANI
7
^mau parau tahito no Oteania, o tei haaputu maite i te ai o te fenua, etc...
I
E ohipa maramarama ana'e ta’na e te afaro. No reira te mauruuru rahi
|o te laata i teie utua rahi roa. Te faaite nei te Vea i to’na oaoa ia M.
|E. Ahnne.
I
Te afata Leta no te Vea
E
rave
rahi te mau Leta tei haponohia mai ia Vea Porotetani. B
mau
Iparau maitatai tei faatiahla i reira:
.
ÿ.
1. Teie ta M.
v
Jean
Charpier, orometua i Raiatea.
I Oroa faatahinuraa orometua i Vaitape ( Bora-Bora)
faahou te hoê orometua apî i te Ekalesia Tahiti: o HAIA t. a
tei faatahinuhia i Vaitape (Bora-Bora) i te 20 no Titema 1934. Ua î
te fare amuiraa no taua paroika ra i te mau taata no te fenua atoa tei tae
mai e faaite i to raton aroha i te tavini apî no te Atua. E- mea huru iti te
■
Ua
noaa
; Arai’oa
mau
orometua
no
te tahi mau fenua tei amui atoa i taua
oroa ra.
Fifi hoi
te mau ohipa no te hopea matahiti tei faaineinehia i te mau
paroika atoa i taua mau mahana ra Teie râ, ua opéré maitehia te mau tuhaa
atoa no te pureraa i nia i na orometua e pae tei papai atoa i to ratou i‘oa
i raro a‘e i te parau faatahinuraa.
Na Tuturi orometua te pure haamataraa e te taio i te Bibilia e na Heimata
orometua te pure roa. la oti to raua tuhaa, ua faaitoito o J. Charpier i te
orometua api na roto i ta’na aoraa. Na te irava i maitihia (II Kor. V, 20 v.
m. ) e faaite pupu mai i te huru mau no te toroà orometua. E toroà hanahana
te hoê pae no
ïa teie. Te riro nei hoi te orometua ei vea na te Mesia. Teie
râ, e manuia noa
ohipa ta’na e rave, ia haapao maite oia i te mau faaueraa no te Mesia tei
toho mai ia’na e ia pee noa oia i te huru o to’na Fatu i te titauraa i te tauturn
te
no
0
mai i te Atua, e i te aroharaa i te
nana
tei tuuhia i roto to’na rima.
Na J.
Charpier atoa te mau uiraa e i mûri iho ua faaoti o Mehao orometua
i te pure faatahinuraa. Ua tae atura i te taime i faaite mai ai o Haia i to’na
aroha i te A. R. e ta’na paroika api. Ua haamanao oia ma te mauruuru i to’na
faaearaa i roto i te aua pîpî orometua e i te mau orometua hoi tei haapii mai
i te mau taeae here ta’na i farerei i reira. Ua faaite atura oia i to’na
mau i te tavini i to’na Fatu e tae noa’tu i te hopea ra. Na Puhiava
orometua i riro ei auvaha no te A. R. i te haamauraa ia’na ei orometua tumu
no te Paroika rahi ra o Vaitape-Anau e i te faaiteraa’tu i te mauruuru rahi
ia’na
e
hinaaro
Apooraa ra ia Mehao orometua. I te mau matahiti i mairi aenei, na
haapao i te nana na te Atua e vai i te fenua taatoa
e ua rave oia i te ohipa rahi tei faatupuhia e ana ma te itoito e te rohirohi
no
taua
taua orometua ana‘e ra i
ore.
I teie nei râ, te faarii mauruuru nei oia i te tauluru ta te A. R. i tono
e na raua o Haia t. e faatere i na Paroika e toru.
mai ia’na
Ua itete mau taata atoa tei amui i taua oroa ra e na te Atua iho i haamaitai
ia’na mai ia’na i haamaitai atoa i te tere no na orometua no Tahaa e no
Raiatea na te e‘a paruru no te moana. E ani tatou i teie nei i to tatou Fatu
e ia tauturn noa oia i to’na tavini api i te haapaoraa i to’na toro'a.
Te
1. Eiaha e inoino :
no
no
mau parau
te rahi
te parau
o
rii Api
i ore ai i o ai na rata no Teata,
Toofa, e no Aimata, orometua. Faaoromai rii â.
2. Te faaite mai nei te mau radio e: te huru peapea nei
Italia raua o Abys¬
sinie, oia lioi te hoê tuhaa fenua i Aferita (hitia o te râ) e huru fatata i te
fenua Tamara Pererau. E feia ereere to taua fenua ra, e feia maramarama râ,
te ite i te mau peu papaa, E liau anei teie peapea, e aore anei? Na te mau
mahana fatata e faaite mai; teie râ, e'faaineine raa rahi ta Italia, no te tama'i
e te faauta nei to’na mau
pahi i te faehau e rave rahi, e te mau mauhaa tama‘i atoa!
3. TIHONI WILIAMU, te aiio rahi, no te Evanelia, i teie moana Patifita.
E puta reo tahiti na Puruue, orometua i Raiatea, i mua ra. E iva raera te
e
hoo, no te feia e aufau i teie nei: e afaihia râ te hoo i nia ( e ono farane ) i te
Me. E rave rahi tei tajrao a'eneihia te i‘oa. Haapeepee !
4. Te faaitehia nei te mau Ekalesia o tei hinaaro i te hoo mai i te mau
tauhaa o te oro'a: teie te moni eroaamai ai, i te hoê fare hamaüi raa, i Paris:
Te au‘a: 22 tara; Te farii-uaina: 33 tara; Te mereti: 6 tara. E mau tauhaa
ta-ario maitaihia: eita e ino. E mea taaê te moni o te pahi.
5. Te feia tei hinaaro i te Kalena 1935; e pae pene te hoo.
6. Ei te mahana piti, 12 no Mati, te Apooraa no te Tuhaa I.
7. Ua faaôfaahou hia e piti pipi api, i te aua; o Tetuanui ma, no Raiatea.
E 0 Teunu mâ, no Faaa.
oia i
8. Ua taemai Manureva, te pahi Rurutu. Ua faaite mai te mau rata i te pau te ra
rahi tei tupu i Moerai, i te 6 no Fepuare. E pau miti. E mau mataarè riaria
1
no
haap;
(e 6 metera i te tei tei) tei ofati i nia i te ferru-a: ua ino te hoê mau fare, ua
riro te uahu ofai, ua haruru te mau tumu haari, ua riro te hoê pae no te aua reo t
tanuraa ma‘i (Matapela). Aita â ïa pau miti i itea, mai te reira te huru, mai noa 1
te anotau i pau ai te Tuamotu ( 1903 ). Aita râ e taata i ino. Oi parari Ma¬
nureva; e 4 mahana te moeraa i
tuâ roa, hoê raatira e e iva taata i nia iho.
no
le
ohipt
n\oni taufuru i te Vea
O t
Mati
Papeete'. Taea v., 1 afa: M“® Brown, 3 tara; M™'^ B., 2 tara; M“'^ Mata
api e
Philipps, 20 tara; — Raiatea ■. M'‘® E Debrie, 2 tara; — Fakarava: G. Te- ratou
rorotua, 2 tara.
la amuihia ; 29 tara. — Mauruuru roa.
6,6
To tatou Vea
arue
fenuE
Te faaite nei te faatere no te Vea nei i to’na mauruuru rahi i te hoê mau
Ho^
hoa e rave rahi o tei faaroo e o tei haajoao i ta’na aniraa; ua hapono mai raton
i te maa arahu e tere ai to tatou faurao. Ua faa-î-hia’tura te apoo, ,oia hoi te papu
tarahu i faaitehia ra; e ua navai atoa te moni no te aufau raa i te Kalena 1935. raau
e te Vea no Mati nei.
te ta!
Teie râ, te rahi noa nei â tè' mau hoa tei faaturituri rii i to ratou taria, e o Ema
tei tapeapea noa i ta ratou tauturu. Eiaha e na reira! Te oaoa ra e te mau¬
e te
ruuru ra oe i teie lamepa iti o te Vea nei, a faatae oioi mai i to tauturu, eiaha
farii
te faatere ia tapitapi i te ora o taua lamepa ra.
Te faaite faahouhia nei te mau hoa, aore i aufau mai i na matahiti 1932, râ; U
33, 34, e aore atoa i hapono mai hoê a‘e tara iti tauturu, e tapeapeahia ta mata
ratou Veae te Kalena. E ua haapao ana'e i teie parau iti, e hapono faahouhia
Ahiri
ïa te Vea e te Kalena.
i
rar
E rohi ! faaitoito. Ta oe e rave ra, ia peepee oe i te rave i te reira.
faatit
IMPRIMERIE EUE. F. JUVENTIN. —
RUE DU C* DESTREMAU - PAPEETE, TAHITI.
Fait partie de Vea Porotetani 1935