EPM_Vea Porotetani_19350102.pdf
- Texte
-
Te 35
0
AITA’Tü
teiSfatahiti
TENÜARE
FEPÜARE
-
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI
E NIU E TIA I TE
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia
RA O
HOO I TB MATAHITI
Ch.
ia
ora
te
mau
orometua,
j
'
VERNIER,
Iesü.
—
o
-
Hihi 1-2
RA O TEI HAAMAU
I Korinetia 3,11.
HOÊ; HOÊ TARA
Directeur-Gérant.
outou i te matahiti
Te faalte riel
hoa:
1935
apî 1935.
Vea Porotetani i to’na aroha turnu i ta’na
hoa
tahito
e te raau
e
diatono,
te
e
te
raau
hoa
raau
raau
api. Oia’toa te mau
paroita, no na tuhaa e
ono.
E ta‘u
hoa here e! Te hinaaro nei au ia raaitai roa outou
mea’toa ra, na roto i teie nei matahiti apî, e ia ora to
outou mau varua mai to outou mau tino e ora na. la liai raaite
mai to tatou Atua ia outou t te mau raahana’toa ra.
i te
mau
raau
Te hinaaro’toa nei te Vea
e
ia auhune i te
mau
e
ia maitai
maitai tino
e
roa
te
fenua nei: ia hotu
te varua, e
faufaa
raau
hial
te mau utuafare. la
parahi hauti ore hia tatou, ma te hau, i raro
a‘e i te faatereraa raaitai no te feia mana tei mau i te ture o te
fenua. la maitai ratou^ mai te Tavana Rahi e tae noa’tu i te
Tavana mataeinaa e ta ratou mau Apooraa.
la maitai atoa to tatou Hau Metua
te
paari no nia mai; ia riro
noa
raau
Farani. la faalhia oia i
oia mai te oire tei faatiahia i nia
o
i le mou‘a, i te aratairaa i te taata i te maramarama.
Na Vea Porotetani.
E aroharaa
Na te
na
Verenie
ma,
i to te fenua.
mau orometua, e te mau diatono e te mau
Ekalesia e
Ÿ,ai i Tahiti mâ nei, oia hoi i na tuhaa e ono. la ora outou i
te aroha o te Atua, i to tatou farerei faahouraa i te omuiraa
no
VE A
2
POROTETANI
■/:>
■
apî nei. Inalia hoi: i taaê noa na tatou i te taaê raa -Ta h
tino nei. [ teie nei rà, ua faahoi mai te Atua-îlau ia maua o
0 U 11
Verenie vahiné, i Tahiti nei, i farerei faahou ai tatou.
il haai
E raea mnitai roa to matou tcre i te aia Farani: na tia ia maua
ia farerei faahou i te utuafare taniarii, e i te ntuafare'fetii; oia’toa
te matahiti
;
ekalesia e to te Atna pûpù taata. Ua noaa mai i reira
to maua itoito i te pae o te tino e i te pae o te varua. E no
reira i hohoi mai ai maua, ma te oaoa i te ai'a Tahiti nei, e ma
te hinaaro rahi I te horoa i taua maitai ra ia outoii atoa na. Aita
te ma U
i)
hoê pae fetii i
tapeapea ia lïiaiia i te fenua popaa, mai te parau e: eiaha e I Na t
ttipu i te taura o te toto; eiaha e vaiiho otare noa i te tamarii,
i teie anotau fifi rahi no te feia apî, Teie râ, ua haamana'o maua
i ta maua euhe, e ta maua tapu. Aita i tia ia maua ia taarue i
i hoa
te arote i rnpu noa i te faaapu, e rave faaoti râ i te reni. Ua
4 i te
riro atoa outou atoa ei tamarii hererahi hia e te aau, mai mua
1 Wiri
roa mai; no reira maua i püpû ai i ta maua mau tamarii i te I', i te
tapa'
pae 0 te tino, i (e Atua, no to maua hinaaro i te faaamu â i te
mau tamarii i te pae o te varua ta te Atua i tuu mai i to maua I
E
hoi i
ore:
ua
tamatamata ta maua mau tamarii, e te
te
%
’Ç e ot:
nei rima i te fenua nei.
i
'
reira, i teie ho‘iraa mai i Tahiti nei, e i to maua rave
faahouraa i te ohipa o te Fatu, i teie omuaraa matahiti, te aroha
tumu nei maua ia outou atoa na, mai te iti e tae noa’lii i te
rahi, mai tei faaroo e tae noa’tu i tei ore, mai tei maua e tei
E
ore
no
i
y
mi
puta
I
te
,
o
rj
maii
IT
te
mana.
la maitai to talon hororaa
apî,
ta tatou e tamata i te ueue e
Tei le Atua râ hoi te
e
ia hotu te huero o te Evanelia
i te pîpî.
faatupu.
mai i Tahiti nei, ua faatupu
Paris i te hoê putuputuraa rahi i Paris, i te
I to maua ineineraa no te haere
te Taiete Metua no
E
rr
I “AT,
^ peet
Atopa i mairi a'enei. I reira to na Faatere no té Taiete, te re
e to te feia faaroo no Paris pùpû raa ia maua i roto i te rima 1 i tfe
'4 Me,
no te Atua Manahope.
3.1
no
poroiraa maii lo raton aroha tumu ia outou
ta'u ïa e faaite atu nei ia outou. E'anotau taa ê roa
1 reira’toa toratou
atoa na-, o
teie i te mau fenua popaa; ua
rau
te huru o te mau ali, i te
(fno e i te pae varua. Te hi‘o tia nei râ te mata e te aau i
ia haamaramarama mai oia i te taata, e ia roaa te paati I&
mau, na roto i te faaroo ia lesü, te tumu no te maramarama.
pae
te Atua,
^
faa
!
ê
‘Tahiti
ma
outou,
mai
0
lua
ia itoito outou, e te hui faaroo no
Lae iioa tu i te mau Paroita; ia inau papu
E le hiuaaro nei
;
raa
haamau,
noi,
ralou
o
le aiicue ore i nia i
ora'i to le ao.
e
3
POP 0TETAN 1
VEA
te niu e aita’tu
ta te Alua i
naua
Tirara. la maitai roa outou.
ia’toa
Na Verenie mâ.
reira
E
110
Ai ta
.
E parau
"
e ma
;
felii i
aha
Farani, i te 30 no Atopa 1934.
e
V.
aarii,
mau
Ekalesia’toa o te Fatu, e na te mau taata
la
,|
i
f
:l
i, Ua
mua
i i
Ha te
,
inaua
rue
maitai rahi teie
;
te
;
à i te
'f
maua
rave
iroha
:
ana‘e outou atoa i to tatou
orana
tahiti atoa i Tahiti ma ra.
Fatu ia lesu Mesia!
papai atu nei, te orometua tahito no Raiatea, to outou
papai o Purune vahiné
i te hoê puta, ia ite te taata’toa, i Farani, i te oraraa faahiahia no Tihoni
Wiriamu, te aito no lesu o tei porohaere i te Evanelia no te i&tesia i nia iho
i te mau f.euua e i.tv.' i-alîi, i ueiiehia i roto i té Moana Rahi Patifita e o tei
O Puruno tane teie
e
hoa i te faaroo. Peneia'e ua faaroo anale outou e, ua
taparahi polie roahia i iÙTOinanga (Niu-Hebiridi).
E teie nei, ua iiiii an ei rao tahiti i te puta no to‘u hoa, e, ia tia i te Fatu
e oii te neneiraa o te reira puta, i te matamua no te niatahiti apî (1935).
0
mi te taata faaroo i rotopu ia outou te ore e Mnaaro i te hoê hoho‘a no taua
puta ra ?
I tohi mana‘0, e ero le feia faaroo ana‘e, D te hiaai i taua puta maitai ra,
o te
feia taurearea atoa ra. “E teienei, polie noa o "Wiriamu, te parau noa
mairâ ïa, i taua puta ra! ”
.
i
I
e
te
;
.
tei
*
melia |
E
rave
te mau
i t.e
no
Wiriamu
ma, no
te mau obipa i
ravehia,
no
puta maitai raia "Verenie i Pa¬
peete (e aore ra i te mau orometua jiapaa) mai te hapouo mai i te hoo no
reira puta, e 9 raera. O te reira te hoo, mai teie nei atu mahana e tae noa’tu
aiete,
rima
hoho‘a
mau
Teie râ te maa parau iti i te taata’toa o te hiiiaaro i taua
“A faaite oioi mai outou i to outou hinaard i te Orometua,
atupn
<
rahi te
fenua i haerehia, i roto i taua puta ra.
te
|
i te 30
no
Epérera 1935. E afaihia te hoo i nia, i te mahatm matamua no
Me, oia hoi, tara e toata (6 farani)
oulou
ê
,
roa
To outou hoa liera i te faaroo.
1
O
i '•$;
.
paaci
rama.
Purune t. Orometua.
ÿ
i te
aau
—
Sj
S
it
A hi‘o
faahepo,
o@
may,
fa‘y @ lilnaaro n@i.
i teie hoho'a ili taa-ê-roà: teie mata tutonu, teie rima
te ravea-orçL,hoi ia horo ê i teie mata onoono,.— Ua faa
na
e
i
i
I
(
i
4
VEA
POROTETANI
•II'
hia e, na te Hau Marite teie hohoa i papai e i tapiri i nia i te mâu
patu vairaa hohoa i te mau oire i Marite, i te anotau no te Tamai Rahi.
Eaha te auraano teiehoho‘a?Teieïa: mai temearaete titanonoono
ra te Hau i te mau taata apî, tei haere noa na nia i te purumu, ia
roo
|
J
f
■
faaô ratou i roto i te nuu. Mai te mea te parau tataitahi maira oia
i te mau taata: e hoa, o oe mau ta‘u e hinaaro nei ei aito i roto i te
nuu! Eiaha oe e horo ê. A haere mai i teie nei.
j
E rave rahi atu â |
te mau parau
n
n
h
faa- ^
heporaa ta teie rima j
e
ta teie mata
ono e
ono-
|
faahepo nei i
|
nia ia tatou atoa, te
feia faaroo, te mau
taui'earea
e
te
mau
tamarii. O te hoê ïa
mau
parau
aroha,
tumu
e
mai i
te parau a te Atua ; e
te
teie taua
no o
mau
parau
ia faaauhia ra:
'
E ta'u tamaiti,
homai na i to aau
\
o
?
■'
;
ÿ
«
-
^
>
h
0
a
—
^
i
ia'unei. Mas. 23; 26 ?
E faaitoito i te
i
tiai i to aau na. Mas. i
-
4: 23.
n
E hinaaro atu oe î to Atua
ra o lehova, ma to aau atoa e ma to
atoa, é ma to puai. Deut. 6: 5.
Eiaha e mata‘u: ua faaorahia oe e au; na‘u i mairi i to io'a na;
no‘u oe. Isaia, 43:1.
-
§
ti
I
T
|
i
t(
râ, e pee mai oe ia‘u. Mat. 9: 9.
O oe râ, ia peepee oe i te faaau i te parau i to taata tarahu |
Mataio, 5: 24.
1
E ta‘u tàmaiti, haere oe e rave i te ohipa i roto i ta'u ovine ra, |
a
varua
-
-
O
oe
0
-
•
aauanei. Mat. 21: 28.
-
-
-
-
-
*
|
E haere oe, eiaha râ e hara faahou. loa. 8:11.
A pee
O
oe
mai ia'u,
e
faariro
vau
ia orua ei ravaai taata. Mat. 4:19.
Ahiri
oe
oe
iho. Ohipa. 16:28.
e
ti
i
te Atua. Mar. 1:15.
i ite i ta te Atua i horoa maira. loa. 4:10.
Eialï4 oe e totovâ ia
;|
:l
o
0
t<
i
â tàua taata ra! II Sam. 12: 7.
A tatarahapa, te fatata mai ne’ te Basileia
t(
^
¥
‘4
ii
E horo tia
-
la faaroo
-
oe
ia vai ei haapuraa ? Is. 10: 8.
i to‘u reo, eiaha
oe
Teie râ, mai te
5
POROTETANI
VEA
oe e
faaîta i to
te tutonu atoa
raea ra e,
ra
aau.
Heb. 4; 7.
te mata no teie aito i
nia ia oe, e te hoa no te Vea Porotetani, tei ore â i aufau i to tarahu,
no teie mau matahiti i mairi aenei, e te faatano nei to’na rima faa-
hepo i nia ia
oe, e
te parau nei oia ia oe e :
E hoa, O oe mau ta‘u e hinaaro nei ! Aitâ oe i tauturu i to tatou
Vea : a faaafaro i te reira ohipa — E matahiti api teie ; aufau i ta
utua iti i teie nei ;
oe
eiaha
taupupu. E na reira mau oe !
roa e
Riri noa’tu, haamanao i te aroha.
Irava-tumu: Mataio 18/22
i
te tahi tnahana
hio nei
oire,
ua
tia
i te hoê taata
oe
e taata ino roa oia.
râ te haamanao nei
area
i te hara
Te
a
i nia, i te poipoi, no te
tei haere mai ; te ite paatoa
E mea ino
oe
roa
i te parau no
te taata.
nei oe, aita oe
mamu
i pahono iana.
Teie te tahi. la tae i te hora
te hoê
haere i rapae. Te
nei te taata no te
te parau tana i parau mai ia oe,
letu o tei hinaaro ia faaore tatou
oe
o
meia;
no
te faaineineraa
maa
te hio nei oe, aore
i te amuhia e te puaaniho no to oe taata
tupu. Aita oe e haere alu nei e farerei iana ia faatupu i te hoê maroraa.
roa
Te ani
maru
nei
ua pauroa
oe
iana ia
te marô nei oia ia oe, e ere
oe
i te aroha
no
te Atua
mono
i tau
o
oia i te
mau
meia, Teie râ mai te
mea
niho, a vaiiho oe iana. E haamanao
faatupu i te tahi mau meia i roto i to oe
mau puaa
tei
aua.
Teie te tahi. la oti teie parau,
te
poipoi i te matete
oia i te moni
no
na
te tae mai nei te taata i tonohia e oe i
i e ahuru tari meia. Te hopoi mai nei
anae. Te parau nei oe iana: e mea iti
no te hoo atu
tari meia e iva
teie moni.
Mai te
eiaha
mea
oe e
taime eiaha
te parau
nei oia ia
oe e
haamoe i ta
oe
i te taata, area râ te ite nei te
Mai te
!a
oe
oe: ua
horoa
ia'u e iva tari meia anae,
haavare oe. I teienei
haavare ta oe i tapuni noa
oe
riri iana, eiaha oe e parau iana: e taata
mea
te hinaaro nei
oe
ia faaore atoa i te parau
iho
mau
parau
Atua ia ratou.
ia faaore te Atua i ta
haavare
no
oe
to oe hoa.
hara,
e mea
maitai
^
POROTETANI
VEA
6
Teie te tahi. Inaha te
hinaaro nei
oe
e
tahu i te auahi, teie rà te ite
nei oe, ua iti te
valiié o ta oe i hopoi mai inanahi no o mai i te uru
teienei liebetoma. Ua eiahia ta oe vahié.
Te raamii nei râ oe, no te mea ia haere oe e imi iana na roto i te mau
tare, e ua iteahia e oe, e riro ia ei parau rahi, e aita oe i hinaaro e pari
te vahié
raau,
i to
no
hoa i
oe mau
i te mutoi.
mua
Teie te tahi. Ua tae i te
nei
i te mori ta
oe
oia. Te riri nei
atu nei
oe
oe e
te
ahiahi, te hinaaro nei
tapuiii i te 'hoê
i
oe
manao
nei oe,
oe e
poro no to
haere
e
taia. Te imi
piha. E inaha, aore
atira te faaoreraa i te hara. Te haere
haru i te taata eia.
e
I teienei a,
mai te
taime matainua, te faahau nei te Atua i to oe
ma te hoê mori ta oe i ani i ta oe
mau
te haere atu nei oe e taia
aau, e
taata tu pu.
Teie te tahi. Te irm nei
e
oe
i to
oe
vaa, e
te tahi taata. Te riri faahou nei oe;
hoê
raau
rahi
to
maoro
te tiai
no
te Atua o tei
no
Teie te
e
te tairi i te taata
no
tiairaa i mûri mai i teienei
oe
reo
mai ia
parau
te Atua:
no
inaha, aita
o
raau.
tei haru i to
vaa.
E
mea
oe
i te
reo
Te faaroo nei
oe.
îaaorehia ta tatou
e
Ua ravehia
roa e vaa.
te tia tapuni nei oe i mûri mai i te
mau
hara mai te
mea
te
faaore nei tatou i ta te.taata.
Te tiai nei
oe
e
te noa’tii i te
roto ia oe. î te hoiraa
oia
no
te
nei
oe
ia’na:
vaiiho nei
maere
oia
te
mea
ua
oe
manao
oe
teie
faaitoito te Atua iau ia faaore
e e
horoa oia ia
Teie te tahi. I mûri
oia ia
o
iana, mai te ani
é te teoteo hoi
Teie ra,
poipoi, area râ te upootia nei te Eatu i
hoa, te hio nei oia ia oe, te matau nei
nei oia, e tairi oe iana. I teienei taime te parau
mai
no
te
oe
ore
au
i ta
oe
ohipa ino. Te
iana i te mau ia. Te manao nei
au, e
i te tnau i’a taatoa.
iho, te tomo nei oe i roto i to oe tare ma te oaoa
faaore oe i te mau taata ta ratou mau hara.
mea, ua
ahiri letu i tae mai i taua hora ra? Te manao nei oe, e haamaitai
i mua i te mau taata no te oire? Aita. E parau oia ia oe mai
tana i parau
i te matamua ia Petero ra “ aore au i parau atu ia oe e, ia
hitu, ia hitu râ ahuru i te liituraa ” mai te mea te hinaaro nei oe ia faaorehia
ta
oe
mau
hara.
Irîtihia
Na roto i
no
na
te taaêraa
o
André Verenie
te reira tuhaa
( Dr Schweitzer. )
matahiti i mairi a'enei, ua tautau rii ta tatou Vea,
to’na faatere i Farani. Ua mauruuru roa tatou ia
raua p
ohipa
M. Rey-Lescure otei tamata i te amp itoito i
i.te-.reira tau. Aita râ i ta-ava,‘ehia; ua
na roto
VEA
nia i te pîti ava‘e
haponoraahia.
na
POROTETANI
noa, e aore ra, na
7
nia i te ava'e
e
te afa, te
No te hPoraa te paeau rahi o te mau hoa e, ua varavara rii atura
te Vea nei, no reira paha ratou i taupupu roa’i i te aufau i ta raton
moni tauturu. E i te hoiraa niai o te faatere, ua hiti-maue roa oia i
te faaroo raa e: aita roa’tu hoê pene faahou i roto i te pute o te Vea;
ua rahi te moni i pau. ua iti te moni i aufauhia mai !
Ua hiopo'a atoa te faatere i te buka moni no te Vea; e ua tai'o
maitai pia i te rahiraa o te mau hoa, i tera paroita e i tera paroita,
tei ore roa i aufau i ta ratou utu‘a, mai te matahiti 1932 mai à, oia
hoi na roto i na matahiti e toru. Ua rahi roa.
la au i taua mau parau ra, teie ta te faatere i faaoti:
1. E ta-ava‘e faahouhia ta tatou Vea. Ei te 1 no Mati, te pid o te
Vea e haponohia’i, mai te mairi ore i te mau ava'e atoa.
2. E haponohia teie hihi matamua no te matahiti nei, i te taatba
raa o
te
hoa.
mau
3. E tapeahia râ, ia tae i te ava'e i mua, te Vea no te mau hoa e 3
ta ratou matahiti tarahu, e o te ore e hapono oioiroa mai hoê a‘e
tara, no te tautururaa i te. ati rû o te Vea.
No reira, faaitoito e horaa ! Haamana'o i teie lamepa; ia anaana
maite â oia i roto i to tatou mau utuafare, e maitai ai. E teie te
ravea;
hapono mai i te hinu i teie neil
E te mau hoa o tei aufau a'enei i ta ratou utu'a, e tauturu mai à,
ia oioi teie apoo i te faaîhia. Te tiaturi nei te Faatere ia outou atoa
i taua mau vahi ra.
( Verenie ).
Te hoê uîua hanahana
e
te
Teie taua utua ra: ua ta-fetiahia to tatou lioa
fetia hanaliana (Ribene uteute).
E
oaoa
o
rahi.
au
M*' Edouard Ahnne i te
paatoa te taatai Tahiti ma nei i teie parau ajd’
mua e faaliope ai te Veai i to’na inana'o i taua vahi
Ei te ava‘e i
1. Ei te ava‘e i
i
Maliaena;
motu etc.
“
-
e
e faatialiia’i te hoê mau joarau e rave rahi: Oro‘a
Araroa i Bora-Bora; oro'a tomoraa tare putuputuraa
nei,
mua
faatahinuraa ia. 'Haia
a
i Üa-Huka (Nuu-Hiva),
Eita
e
e
te tere evanelia no Aimata i te Tua¬
ô i teie ava'e.
.2. Aitâ te ..Vea nei i faatia i te parau
Tetuahirau ”, tei mo‘e ê roa, mai te ava‘e
aroha rahi
te
ia Tautira. xAitaroa’tu i tae i te
poti, i te miti rahi.
—
i to Kaukura atoa hoi.
■
te pqti tira hoê, o
O Teauarii, diafaarue ai.nifenua Kaukura. Ua mana'ohia e:-ua ti-opa
—
poti
ra, a
Ua itehia te afata aveia i Manuae,
nei. Te faaitenei. te Vea t to’na aroha tumu i te
e
no
Atete inai â.
tono i Kaukura te raatira. Too-ono ratou i nia i taua
tou
ra.
’
mau
fetii
no
e tei Papeete
Teauarii tane,
8
VEA
3. Ua oti
ia
i te huiraatira
Purutia) i te faataa i
hia
te Arauiraa
te
no
POROTETANI
tuhaa fenua
te
ra
o
Sarre
(tapiri ia Farani e
faatupu-
to raton niana'o, i roto i te maitiraa rahi tei
basileia, i te 13 no Tenuare. Ua mana‘o-noa-hia,
ohipa i te faaarepurepu ia Europa taatoa, e ua
tohu te mau taata e raverahi e, e
faatupu te reira maitiraa i te tama'i i rotopu
ia Farani e ia Purutia. E ohipa rahi mau ta te mau faatere no te Amuiraa
no te mau basileia (e vai i
Tiniva) i te faataa maitairaa i teie ohipa maiti¬
raa; ua tausani e ua tausani te mau faehau paratane, e te Italia, e te Holane,
e te Suete tei afaihi'a i
taua fenua ra, i Sarre, no te
hiopoa maitai i taua
ohipa maitiraa ra. Ua oti ra i teienei, mai te hau. E ua riro te paeau rahi o
te mau reo ia Purutia, ia au i tei mana'ohia. No reira e riro faahou o Sarre
nei ei tuhaa no Purutia, mai te matamua ra.
4. Ua oti na orometua a‘o o Natoofa, e o Teihoarii, e o
Amaru, e o Marama,
i te haamauhia i nia i ta ratou mau
paroita api. I te Sapati, 13 no Tenuare,
na M.
Rey-Lescure i haamau ia Teihoarii i Mataiea; na Ch. Vernier i haamau ia Amaru i
Vairao; na Mihimana i haamau atoa ia Amaru i Toahotu;
e na M. Moreau, Peretiteni i haamau ia Marama i
Teahupoo. E ani tatou i te
Atua e ia riro teie mau tauiraa ei ravea e itehia’i te hoê ora
api i roto i taua
mau paroita ra.
e
mai
mua
mai
e:
no
mau
riro taua
e
5. Ua faaoti te Tomite Tamau
iterai
a
Mahinepeu, i roto i
e:
e
faaôhia te hoê
pipi api,
Teriiehira-
o
te aua-pipi; te vai ra te mahana fatata
e
ô atoa’i
te tahi pae.
6. Ua tae mai te mau tapura no te tai‘oraa i te Bibilia. E
piti pene te hoo.
Ua hamanihia teie tapura ei tautururaa i te pureraa
fetii i roto i te mau utuafare. Eita mau tatou e au ia ere i taua parau faufaa
rahi, i teie tau. Na teie
tabula e faataa maite i tera tai'oraa parau e i tera taioraa
parau, i tera mahana
i tera mahana, e tae noa’tu i te hopea matahiti. Ua riro atoa ïa mai te hoê
Kalena iti te huru. la haapa'o maitaihia teie mau taioraa, e
pau ïa te hoê
mau tuhaa rarahi no te Bibilia i te taiohia i te matahiti hoê. A ani
noa mai
i Papeete e aore ra i ta outou mau orometua, i teienei.
7. E matahiti lubili teie no ta tatou Bibilia reo Tahiti. I te matahiti 1835
to te mau buka mo‘a hoperaa i te iritihia e te Orometua tuiroo rahi
ra, e
NOTI. Te opua nei te Vea i te faatia maite i te huru o to te Bibilia Tahiti
e
iritiraahia, ia tae i teie
8. E teie te parau
matahiti
mau ava‘e
i
mua.
iti hopea : Ei hoa ana'e
outou no te Vea Porotetani i teie
api: 1935.
n\oni tauturu i fe Vea
Papeete: Tutomo
v.,
1 tara; M. R. L., 1 tara; M“® Ch., 2 tara; M”“ Yorse,
mère: 3 tara; M"”® B.: 1 tara.
Faaa: Airiterâ
a
Tepa
v.,
3 tara;
Raiatea: M“® A. D., 3 tara; M“® Bernardeau: 2 tara,
la amuihia : 16 tara.
Mauruuru roa>
—
J--'
—
IMPRIMERIE EUE. F. JUVENTIN.
t
"
—
"
RUE DU C‘ DESTREMAU
■
-
I
PAPEETE, TAHITI.
Fait partie de Vea Porotetani 1935