EPM_Vea Porotetani_19350102.pdf
- extracted text
-
Te 35 0 teiSfatahiti
TENÜARE
-
FEPÜARE
1935 - Hihi 1-2
AITA’Tü E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia RA O Iesü. — I Korinetia 3,11.
HOO I TB MATAHITI
Ch.
VERNIER,
HOÊ; HOÊ TARA
Directeur-Gérant.
ia ora outou i te matahiti
apî 1935.
Te faalte riel o Vea Porotetani i to’na aroha turnu i ta’na
raau
te mau hoa tahito e te raau hoa
hoa:
orometua,
j
'
e te raau
api. Oia’toa te mau
diatono, e te raau paroita, no na tuhaa e
ono.
E ta‘u mau hoa here e! Te hinaaro nei au ia raaitai roa outou
raau mea’toa ra, na roto i teie nei matahiti
apî, e ia ora to
outou mau varua mai to outou mau tino e ora na. la liai raaite
mai to tatou Atua ia outou t te mau raahana’toa ra.
i te
Te hinaaro’toa nei te Vea
ia auhune i te
e
ia maitai
roa
te fenua
nei: ia hotu
mau maitai
tino e te varua, e faufaa raau hial
te mau utuafare. la parahi hauti ore hia tatou, ma te
hau, i raro
a‘e i te faatereraa raaitai no te feia mana tei mau i te ture o te
e
fenua. la maitai ratou^ mai te Tavana Rahi e tae noa’tu i te raau
Tavana mataeinaa e ta ratou mau Apooraa.
la maitai atoa to tatou Hau Metua
te
o
Farani. la faalhia oia i
paari no nia mai; ia riro noa oia mai te oire tei faatiahia i nia
i le mou‘a, i te aratairaa i te taata i te maramarama.
Na Vea Porotetani.
E aroharaa na Verenie ma, i to te fenua.
Na te
mau orometua, e te mau diatono e te mau
Ekalesia e
Ÿ,ai i Tahiti mâ nei, oia hoi i na tuhaa e ono. la ora outou i
te aroha o te Atua, i to tatou farerei faahouraa i te omuiraa
no
VE A
2
POROTETANI
■/:>
■
apî nei. Inalia hoi: i taaê noa na tatou i te taaê raa -Ta h
tino nei. [ teie nei rà, ua faahoi mai te Atua-îlau ia maua o
0 U 11
Verenie vahiné, i Tahiti nei, i farerei faahou ai tatou.
il haai
E raea mnitai roa to matou tcre i te aia Farani: na tia ia maua
ia farerei faahou i te utuafare taniarii, e i te ntuafare'fetii; oia’toa
te matahiti
;
ekalesia e to te Atna pûpù taata. Ua noaa mai i reira
to maua itoito i te pae o te tino e i te pae o te varua. E no
reira i hohoi mai ai maua, ma te oaoa i te ai'a Tahiti nei, e ma
te hinaaro rahi I te horoa i taua maitai ra ia outoii atoa na. Aita
te ma U
hoi i ore:
ua
i)
tamatamata ta maua mau tamarii, e te hoê pae fetii i
mai te parau e: eiaha e I Na t
ttipu i te taura o te toto; eiaha e vaiiho otare noa i te tamarii,
tapeapea ia lïiaiia i te fenua popaa,
te
apî, Teie râ, ua haamana'o maua
tapu. Aita i tia ia maua ia taarue i
i teie anotau fifi rahi no te feia
i ta
maua
euhe, e ta
maua
i hoa
i te faaapu, e rave faaoti râ i te reni. Ua 4 i te
riro atoa outou atoa ei tamarii hererahi hia e te aau, mai mua
1 Wiri
roa mai; no reira maua i püpû ai i ta maua mau tamarii i te I', i te
tapa'
pae 0 te tino, i (e Atua, no to maua hinaaro i te faaamu â i te
mau tamarii i te pae o te varua ta te Atua i tuu mai i to maua I
E
te arote i
%
rnpu noa
nei rima i te fenua nei.
’Ç e ot:
i
'
mi
reira, i teie ho‘iraa mai i Tahiti nei, e i to maua rave
y puta
faahouraa i te ohipa o te Fatu, i teie omuaraa matahiti, te aroha
I
tumu nei maua ia outou atoa na, mai te iti e tae noa’lii i te
o te
rahi, mai tei faaroo e tae noa’tu i tei ore, mai tei maua e tei r j maii
E
no
,
ore
i
mana.
apî, e ia hotu te huero o te Evanelia
IT te Err
i te pîpî.
Tei le Atua râ hoi te faatupu.
T,
I to maua ineineraa no te haere mai i Tahiti nei, ua faatupu
“A
te Taiete Metua no Paris i te hoê putuputuraa rahi i Paris, i te ^ peet
te re
3.1 no Atopa i mairi a'enei. I reira to na Faatere no té Taiete,
e to te feia faaroo no Paris pùpû raa ia maua i roto i te rima 1 i tfe
'4 Me,
no te Atua Manahope.
1 reira’toa toratou poroiraa maii lo raton aroha tumu ia outou
atoa na-, o ta'u ïa e faaite atu nei ia outou. E'anotau taa ê roa
teie i te mau fenua popaa; ua rau te huru o te mau ali, i te
la maitai to talon hororaa
ta tatou e tamata i te ueue e
I
i te pae varua. Te hi‘o tia nei râ te mata e te aau i
ia haamaramarama mai oia i te taata, e ia roaa te paati
na roto i te faaroo ia lesü, te tumu no te maramarama.
pae (fno e
te Atua,
mau,
I
&
^
faa
!
VEA
ralou
‘Tahiti
ma
noi,
outou,
mai
le aiicue ore i nia i
ora'i to le ao.
0
lua
ia itoito outou, e te hui faaroo no
Lae iioa tu i te mau Paroita; ia inau papu
E le hiuaaro nei
ê raa ;
haamau,
e
3
POP 0TETAN 1
o
te niu e aita’tu
ta te Alua i
naua
Tirara. la maitai roa outou.
ia’toa
Na Verenie mâ.
reira
E
110
Ai ta
.
E parau maitai
"
e ma
;
felii i
aha
Farani, i te 30 no Atopa 1934.
e
V.
aarii,
Ha te mau Ekalesia’toa o te Fatu, e na te mau taata tahiti atoa i Tahiti ma ra.
,
la
inaua
rue
,|
i
ana‘e outou atoa i to tatou
orana
Fatu ia lesu Mesia!
O Puruno tane teie e papai atu nei, te orometua tahito no Raiatea, to outou
f hoa i te faaroo. Peneia'e ua faaroo anale outou e, ua papai o Purune vahiné
i, Ua
:l i te hoê
mua
;
i i
rahi teie
puta, ia ite te taata’toa, i Farani, i te oraraa faahiahia no Tihoni
Wiriamu, te aito no lesu o tei porohaere i te Evanelia no te i&tesia i nia iho
i te mau f.euua e i.tv.' i-alîi, i ueiiehia i roto i té Moana Rahi Patifita e o tei
te ;
à i te
'f
maua
rave
iroha :
taparahi polie roahia i iÙTOinanga (Niu-Hebiridi).
E teie nei, ua iiiii an ei rao tahiti i te puta no to‘u hoa, e, ia tia i te Fatu
e oii te neneiraa o te reira puta, i te matamua no te niatahiti apî (1935).
0
mi te taata faaroo i rotopu ia outou te ore e Mnaaro i te hoê hoho‘a no taua
puta ra ?
I tohi mana‘0, e ero le feia faaroo ana‘e, D te hiaai i taua puta maitai ra,
o te
feia taurearea atoa ra. “E teienei, polie noa o "Wiriamu, te parau noa
mairâ ïa, i taua puta ra! ”
.
i
I
e
te ;
.
tei
*
melia |
E rave rahi te mau hoho‘a no Wiriamu ma, no te mau obipa
te mau
Teie râ te maa parau iti i te taata’toa o te hiiiaaro i taua puta maitai ra“A faaite oioi mai outou i to outou hinaard i te Orometua, ia "Verenie i Pa¬
atupn
<
i ravehia, no
fenua i haerehia, i roto i taua puta ra.
i t.e
peete (e aore ra i te mau orometua jiapaa) mai te hapouo
mai i te hoo no
O te reira te hoo, mai teie nei atu mahana e tae noa’tu
rima | i te 30 no Epérera 1935. E afaihia te hoo i nia, i te mahatm matamua no
Me, oia hoi, tara e toata (6 farani)
te reira puta,
aiete,
oulou
e 9 raera.
To outou hoa liera i te faaroo.
1
—
Purune t. Orometua.
ê roa ÿ
,
O
i te
aau
i '•$;
.
paaci
rama.
Sj
S
it
o@
may,
fa‘y @ lilnaaro n@i.
A hi‘o na i teie hoho'a ili taa-ê-roà: teie mata tutonu, teie rima
faahepo, e te ravea-orçL,hoi ia horo ê i teie mata onoono,.— Ua faa
i
i
I
(
i
4
VEA
POROTETANI
•II'
roo hia e,
na te Hau Marite teie hohoa i papai e i tapiri i nia i te mâu |
patu vairaa hohoa i te mau oire i Marite, i te anotau no te Tamai Rahi. J
Eaha te auraano teiehoho‘a?Teieïa: mai temearaete titanonoono f
ra te Hau i
te mau taata apî, tei haere noa na nia i te purumu, ia
faaô ratou i roto i te nuu. Mai te mea te parau tataitahi maira oia
i te mau taata: e hoa, o oe mau ta‘u e hinaaro nei ei aito i roto i te
■
nuu! Eiaha oe e horo ê. A haere mai i teie nei.
j
n
E rave rahi atu â |
h
te mau parau
n
faa- ^
heporaa ta teie rima j
\
teie mata ono- |
o
e ta
faahepo nei i
ono e
|
nia ia tatou atoa, te
feia faaroo, te mau
taui'earea
e te mau
?
■'
;
tamarii. O te hoê ïa
ÿ
parau tumu e
«
te aroha, no o mai i
-
mau
te parau a te Atua ; e
^
teie taua mau parau
>
h
'
0
E ta'u tamaiti,
homai na i to aau
a
ia faaauhia ra:
—
^
i
ia'unei. Mas. 23; 26 ?
E faaitoito i te
i
tiai i to aau na. Mas. i
-
4: 23.
-
n
E hinaaro atu oe î to Atua ra o lehova, ma to aau atoa e ma to
é ma to puai. Deut. 6: 5.
varua atoa,
Eiaha e mata‘u: ua faaorahia oe e au; na‘u i mairi i to io'a na;
no‘u oe. Isaia, 43:1.
-
-
-
O oe râ, e pee mai oe ia‘u. Mat. 9: 9.
O oe râ, ia peepee oe i te faaau i te parau i to taata tarahu
§
I
T
|
i
t(
|
•
-
-
-
-
-
*
|
E haere oe, eiaha râ e hara faahou. loa. 8:11.
i
A pee mai ia'u, e faariro vau ia orua ei ravaai taata. Mat. 4:19.
;|
:l
O oe â tàua taata ra! II Sam. 12: 7.
Eialï4 oe e totovâ ia oe iho. Ohipa. 16:28.
t(
0
t<
e
ti
i
A tatarahapa, te fatata mai ne’ te Basileia o te Atua. Mar. 1:15.
Ahiri oe i ite i ta te Atua i horoa maira. loa. 4:10.
0
a
Mataio, 5: 24.
1
E ta‘u tàmaiti, haere oe e rave i te ohipa i roto i ta'u ovine ra, |
aauanei. Mat. 21: 28.
ti
^
¥
‘4
ii
5
POROTETANI
VEA
E horo tia oe ia vai ei haapuraa ? Is. 10: 8.
-
la faaroo oe i to‘u reo, eiaha oe e faaîta i to aau. Heb. 4; 7.
-
Teie râ, mai te raea ra e, te tutonu atoa ra te mata no teie aito i
nia ia oe, e te hoa no te Vea Porotetani, tei ore â i aufau i to tarahu,
no teie mau
matahiti i mairi aenei, e te faatano nei to’na rima faahepo i nia ia oe, e te parau nei oia ia oe e :
E hoa, O oe mau ta‘u e hinaaro nei ! Aitâ oe i tauturu i to tatou
Vea : a faaafaro i te reira ohipa — E matahiti api teie ; aufau i ta
utua iti i teie nei ; eiaha roa e taupupu.
oe
E na reira mau oe !
Riri noa’tu, haamanao i te aroha.
Irava-tumu: Mataio 18/22
i te tahi tnahana ua tia oe i nia, i te poipoi, no te haere i rapae. Te
hio nei oe i te hoê taata o tei haere mai ; te ite paatoa nei te taata no te
oire, e taata ino roa oia. E mea ino roa te parau tana i parau mai ia oe,
râ te haamanao nei oe i te parau no letu o tei hinaaro ia faaore tatou
area
i te hara a te taata.
Te mamu nei oe, aita oe i
pahono iana.
Teie te tahi. la tae i te hora no te faaineineraa
te hoê
meia;
maa
te hio nei oe, aore
i te amuhia e te puaaniho no to oe taata
tupu. Aita oe e haere alu nei e farerei iana ia faatupu i te hoê maroraa.
roa
Te ani
maru
nei
ua pauroa
oe iana
ia mono oia i te mau meia, Teie râ mai te mea
te marô nei oia ia oe, e ere i tau mau puaa niho, a vaiiho oe iana. E haamanao
oe
i te aroha no te Atua o tei
faatupu i te tahi mau meia i roto i to oe
aua.
Teie te tahi. la oti teie parau,
te tae mai nei te taata i tonohia e oe i
poipoi i te matete no te hoo atu i e ahuru tari meia. Te hopoi mai nei
oia i te moni no na tari meia e iva anae. Te parau nei oe iana: e mea iti
te
teie moni.
Mai te
eiaha
mea te
oe e
parau nei oia ia oe: ua horoa oe ia'u e iva tari meia anae,
riri iana, eiaha oe e parau iana: e taata
haavare oe. I teienei
i tapuni noa
taime eiaha oe e haamoe i ta oe iho mau parau haavare ta oe
i te taata, area râ te ite nei te Atua ia ratou.
Mai te mea te hinaaro nei oe ia faaore te Atua i ta oe hara, e mea
!a oe ia faaore atoa i te parau haavare no to oe hoa.
maitai
^
POROTETANI
VEA
6
Teie te tahi. Inaha te
nei oe, ua iti te
hinaaro nei
oe
e
tahu i te auahi, teie rà te ite
valiié o ta oe i hopoi mai inanahi
no
o
mai i te uru
te vahié no teienei liebetoma. Ua eiahia ta oe vahié.
Te raamii nei râ oe, no te mea ia haere oe e imi iana na roto i te mau
raau,
tare,
e ua
i to
oe mau
iteahia
riro ia ei parau rahi,
e oe, e
hoa i
Teie te tahi. Ua tae i te
nei
i te mori ta
oe
oia. Te riri nei oe e te
atu nei
oe
e
I teienei a,
aau, e
i hinaaro e pari
ahiahi, te hinaaro nei oe e haere e taia. Te imi
tapuiii i te 'hoê poro no to piha. E inaha, aore
i
oe
e aita oe
i te mutoi.
mua
manao
nei oe,
atira te faaoreraa i te hara. Te haere
haru i te taata eia.
mai te
taime matainua, te faahau nei te Atua i to oe
ma te hoê mori ta oe i ani i ta oe
mau
te haere atu nei oe e taia
taata tu pu.
Teie te tahi. Te irm nei oe i to oe vaa, e
e
te tahi taata. Te riri faahou nei oe;
hoê
raau
maoro
rahi no te tiai
to
oe
e
te tairi i te taata
no
tiairaa i mûri mai i teienei
te Atua o tei
parau
Teie te
te Atua:
no
reo
no
inaha, aita roa e vaa. Ua ravehia
te tia tapuni nei oe i mûri mai i te
o
raau.
tei haru i to
vaa.
Te faaroo nei
oe
E
mea
i te reo
mai ia oe.
îaaorehia ta tatou
e
mau
hara mai te mea te
faaore nei tatou i ta te.taata.
te noa’tii i te
poipoi, area râ te upootia nei te Eatu i
te hio nei oia ia oe, te matau nei
oia no te mea te manao nei oia, e tairi oe iana. I teienei taime te parau
nei oe ia’na: ua faaitoito te Atua iau ia faaore au i ta oe ohipa ino. Te
vaiiho nei oe iana, mai te ani ore iana i te mau ia. Te manao nei au, e
Te tiai nei
oe
e
roto ia oe. î te hoiraa
maere
oia
horoa oia ia
e e
Teie te tahi. I mûri
é te teoteo hoi
Teie ra, ahiri
oia ia
oe
i
mai
no
te
o
teie hoa,
oe
i te tnau i’a taatoa.
iho, te tomo nei oe i roto i to oe tare ma te oaoa
mea, ua faaore oe i te mau taata ta ratou mau hara.
letu i tae mai i taua hora ra? Te manao nei oe, e haamaitai
i te mau taata no te oire? Aita. E parau oia ia oe mai
mua
tana i parau
i te matamua ia Petero ra “ aore au i parau atu ia oe e, ia
hitu, ia hitu râ ahuru i te liituraa ” mai te mea te hinaaro nei oe ia faaorehia
ta
oe
mau
hara.
Irîtihia
Na roto i na matahiti i mairi a'enei,
no
( Dr Schweitzer. )
ua
tautau rii ta tatou Vea,
te taaêraa o to’na faatere i Farani. Ua mauruuru roa tatou ia
André Verenie raua p M. Rey-Lescure otei tamata i te amp itoito i
te reira tuhaa ohipa na roto i.te-.reira tau.
Aita râ i ta-ava,‘ehia; ua
VEA
nia i te pîti ava‘e
haponoraahia.
na
POROTETANI
7
i te ava'e e te afa, te
noa, e aore ra, na nia
No te hPoraa te paeau rahi o te mau hoa e, ua varavara rii atura
te Vea nei, no reira paha ratou i taupupu roa’i i te aufau i ta raton
moni tauturu. E i te hoiraa niai o te faatere, ua hiti-maue roa oia i
te faaroo raa e: aita roa’tu hoê pene faahou i roto i te pute o te Vea;
ua rahi te moni i pau. ua iti te moni i aufauhia mai !
Ua hiopo'a atoa te faatere i te buka moni no te Vea; e ua tai'o
maitai pia i te rahiraa o te mau hoa, i tera paroita e i tera paroita,
tei ore roa i aufau i ta ratou utu‘a, mai te matahiti 1932 mai à, oia
hoi na roto i na matahiti e toru. Ua rahi roa.
la au i taua mau parau ra, teie ta te faatere i faaoti:
1. E ta-ava‘e faahouhia ta tatou Vea. Ei te 1 no Mati, te pid o te
Vea e haponohia’i, mai te mairi ore i te mau ava'e atoa.
2. E haponohia teie hihi matamua no te matahiti nei, i te taatba
raa o
te mau hoa.
3. E tapeahia râ, ia tae i te ava'e i mua, te Vea no te mau hoa e 3
ta ratou matahiti tarahu, e o te ore e hapono oioiroa mai hoê a‘e
tara, no te tautururaa i te. ati rû o te Vea.
No reira, faaitoito e horaa ! Haamana'o i teie lamepa; ia anaana
maite â oia i roto i to tatou mau utuafare, e maitai ai. E teie te
ravea;
hapono mai i te hinu i teie neil
E te mau hoa o tei aufau a'enei i ta ratou utu'a, e tauturu mai à,
ia oioi teie apoo i te faaîhia. Te tiaturi nei te Faatere ia outou atoa
i taua mau vahi ra.
( Verenie ).
Te hoê uîua hanahana e te
Teie taua utua ra: ua ta-fetiahia to tatou lioa
fetia hanaliana (Ribene uteute).
o
au
rahi.
M*' Edouard Ahnne i te
E oaoa paatoa te taatai Tahiti ma nei i teie parau ajd’
Ei te ava‘e i mua e faaliope ai te Veai i to’na inana'o i taua vahi ra.
nei, e faatialiia’i te hoê mau joarau e rave rahi: Oro‘a
Araroa i Bora-Bora; oro'a tomoraa tare putuputuraa
i Maliaena; e i Üa-Huka (Nuu-Hiva), e te tere evanelia no Aimata i te Tua¬
1. Ei te ava‘e i
mua
faatahinuraa ia. 'Haia
motu etc.
-
a
Eita e ô i teie ava'e.
.2. Aitâ te ..Vea nei i faatia i te parau aroha rahi no te pqti tira hoê, o
“
Tetuahirau ”, tei mo‘e ê roa, mai te ava‘e Atete inai â. — O Teauarii, diatono i Kaukura te raatira. Too-ono ratou i nia i taua
tou
te
poti ra, a faarue ai.niia Tautira. xAitaroa’tu i tae i te fenua Kaukura. Ua mana'ohia e:-ua ti-opa
poti, i te miti rahi. — Ua itehia te afata aveia i Manuae, e tei Papeete
nei. Te faaitenei. te Vea t to’na aroha tumu i te
e
i to Kaukura atoa hoi.
■
’
mau
fetii no Teauarii tane,
8
VEA
POROTETANI
3. Ua oti
i te huiraatira no te tuhaa fenua ra o Sarre
(tapiri ia Farani e
i te faataa i to raton niana'o, i roto i te maitiraa rahi tei faatupuhia e te Arauiraa no te mau basileia, i te 13 no Tenuare. Ua
mana‘o-noa-hia,
mai mua mai e : e riro taua
ohipa i te faaarepurepu ia Europa taatoa, e ua
tohu te mau taata e raverahi e, e
faatupu te reira maitiraa i te tama'i i rotopu
ia Farani e ia Purutia. E ohipa rahi mau ta te mau faatere no te Amuiraa
no te mau basileia (e vai i
Tiniva) i te faataa maitairaa i teie ohipa maiti¬
raa; ua tausani e ua tausani te mau faehau paratane, e te Italia, e te Holane,
e te Suete tei afaihi'a i
taua fenua ra, i Sarre, no te
hiopoa maitai i taua
ohipa maitiraa ra. Ua oti ra i teienei, mai te hau. E ua riro te paeau rahi o
te mau reo ia Purutia, ia au i tei mana'ohia. No reira e riro faahou o Sarre
nei ei tuhaa no Purutia, mai te matamua ra.
4. Ua oti na orometua a‘o o Natoofa, e o Teihoarii, e o
Amaru, e o Marama,
i te haamauhia i nia i ta ratou mau
paroita api. I te Sapati, 13 no Tenuare,
na M.
Rey-Lescure i haamau ia Teihoarii i Mataiea; na Ch. Vernier i haamau ia Amaru i
Vairao; na Mihimana i haamau atoa ia Amaru i Toahotu;
e na M. Moreau, Peretiteni i haamau ia Marama i
Teahupoo. E ani tatou i te
Atua e ia riro teie mau tauiraa ei ravea e itehia’i te hoê ora
api i roto i taua
mau paroita ra.
ia Purutia)
5. Ua faaoti te Tomite Tamau
iterai a Mahinepeu, i roto
e: e faaôhia te hoê
pipi api, o Teriiehirai te aua-pipi; te vai ra te mahana fatata e ô atoa’i
te tahi pae.
6. Ua tae mai te mau tapura no te tai‘oraa i te Bibilia. E
piti pene te hoo.
Ua hamanihia teie tapura ei tautururaa i te pureraa
fetii i roto i te mau utuafare. Eita mau tatou e au ia ere i taua parau faufaa
rahi, i teie tau. Na teie
tabula e faataa maite i tera tai'oraa parau e i tera taioraa
parau, i tera mahana
i tera mahana, e tae noa’tu i te hopea matahiti. Ua riro atoa ïa mai te hoê
Kalena iti te huru. la haapa'o maitaihia teie mau taioraa, e
pau ïa te hoê
mau tuhaa rarahi no te Bibilia i te taiohia i te matahiti hoê. A ani
noa mai
e
i Papeete e aore ra i ta outou mau orometua, i teienei.
7. E matahiti lubili teie no ta tatou Bibilia reo Tahiti. I te matahiti 1835
to te mau buka mo‘a
hoperaa i te iritihia e te Orometua tuiroo rahi ra, e
NOTI. Te opua nei te Vea i te faatia maite i te huru o to te Bibilia Tahiti
iritiraahia, ia tae i teie mau ava‘e i mua.
8. E teie te parau iti hopea : Ei hoa ana'e outou no te Vea Porotetani i
teie
matahiti api: 1935.
n\oni tauturu i fe Vea
Papeete: Tutomo v., 1 tara; M. R. L., 1 tara; M“® Ch., 2 tara; M”“ Yorse,
mère: 3 tara; M"”® B.: 1 tara.
Faaa: Airiterâ a
Tepa v., 3 tara;
Raiatea: M“® A. D., 3 tara; M“® Bernardeau: 2 tara,
la amuihia : 16 tara.
Mauruuru roa>
—
J--'
—
"
"
■
I
IMPRIMERIE EUE. F. JUVENTIN. — RUE DU C‘ DESTREMAU PAPEETE, TAHITI.
t
Fait partie de Vea Porotetani 1935