EPM_Vea Porotetani_19331011.pdf
- extracted text
-
AITA’TU E NIU E TIAITE
TAATA’TOA IA HAAMAU
HTA RA, OIA HOI T-E
HOO I TE
A.
Te
Ua
no
Tiiliaa e
MAOIII RA O TEI HAAMAU
—
I Korinetia 3, 11.
MATAHITI HOÊ: HOÊ TARA
VERNIER, Directeur-G-érant.
Apooraa Rahi Amui
putuputu te Apooraa Pv.ahi Amui
'e te 25
na
Mesia RA O Iesu.
Atete i mairi a'enei.
5. Ei omuaraa no
te
tupu hia te hoê pureraa rahi i
atoa hia i reira Le
faatahiuuraa
tei tairuru mai i
taua pureraa
Ua
lae
i
Paperte 1 te 23 e te 24
mai
te mau auvaha no
mau
putuputuraa-ohipa, ua faate tare pure, i Paofai
; ua faatia
no Taala
parea a Taie. E taata rahi
ra.
la poipoi a'e, ua
haamatahia te mau ohipa tei nanaihia
e te Tomite Tamau; ua
pau hoê putupuîuraa taatoa e
ua tahili hoi i nia
i Le lahi atu. i te
fermùi'aa te Apooraa Rahi i te
parau no te mau
Tuhaa, oiu hoi te parau no te
mau Paroita atoa no na
tuhaa e
0110, e tae noa’tu i te
Aiia-orornetiia, e te mau ohipa ta te
Apoo¬
Ua mauruuru te
Apooraa
Rahi
i
te
hi'oraa
mea itoito te
rahiraa no te mau
Paroita, na roLo i teie tau
ati. Aita raton i
faariro i te anotau
peapea
nei ei tumu otoheraa,
ei upiiLa
haamaitairaa râ i te Fatu
Manahope, o tei tiat ia tatou
atoa, i ore tatou i ere ai.
Ua faaauhia hoê
putuputuraa no te Hiopoaraa i te mau
metua. Ua mauruuru
pipi ororo;i te
Apooraa Rahi i te Itoito no taua mau
pipi too-ü 0 tei haamau maitai i
roto i Le aau, i te mau
tei haapiihia ia
parau
raton i teie matahiti.
E ua
Rahi e amo nei.
raa
e:
—
e
faaitoito te Peretiteni
ia raton, eiaha to
ratou i te ite
upoo ana‘e; ei iteaau râ, e te hae0 te manao e te anaanatae o te aau i
te oliipa a te Atua.
Ua pau hoê
putuputuraa no
'^haa
raoni
hiti.
no
te Apooraa
teferuriraa i te mau haamau'araa
Rahi. Ua topa rii te mau
aufauraa i teie
niata-
1
PUR (J T h: T A N I
V l<; A
O
te
mau
putuputiiraii hopea, e rave rahi te mau parae taa ê
puroita olare, e no te ture haapaoraa, e
tei ferorihia, no le mau
Heremona.
no
I
te
pô hopea, iia
faalupuhia Le hoê pureraa rahi hanahana i
Le oro'a eufari i Lalioê
Ekalesia’toa, hou te purararaa.
Paofai. Na Tuiiui, orornetiia. Le aoraa. E na
maite i
te
mau
auvaha
e
te
Te hoê lubili Evanelia i te fenua Lessouto (Aferita)
Farani, i teie matahiti, i
te hoê lubili hanere matahiti o te ore roa e nehenehe i te Vea Porotetani
nei ia vai iho i roto i te pouri, no te mea, e riro te_ reira ohipa ei faaitoitoraa e ei faaanaanataeraa i to tatou faaroo i Tahiti mà nei.
Ua ite paa’toa tatou e, tei te matahiti 1822, to te Totaiete faatupuraa
Parau no Paris haamauraahia, e te hoê mau taata paieti no Farani. Ua
opua ratou i te tono i te mau orometua i ô te Etene, ia au i te faaueraa
mana
na lesu-Mesia. la au i taua opuaraa ra, ua tamata te Taiete i te imi
i te hoê mau uputa i Aferita Apatoerau, oia hoi i te tuhaa fenua i Algérie,
i Tunisie. Aita râ i manuia; no reira, ua tamata te Taiete i te i.mi i te hoê
uputa api, i Aferita Apatoa, mai te tono, / te matahiti 1833, e toru
orometua farani, o Arbousset ( Arapute ) o Gosselin e o Casais. la au i
te opuaraa matamua a te Taiete, ua mana'o ratou i te haere i uta roa i
taua fenua ra, i ô te hoê nunaa etene rahi tei parauhia: te Betchuanas,
teie râ, i to ratou tapaeraa i te oire-pahi, i Aferita apatoa (Le Cap) ua
faaroo ratou e, eita roa ta ratou ohipa e maitai i roto i taua nunaa ra,
no te patoi etaeta o te mau tavana i te mau papaa e ta ratou mau peu. E
oia mau hoi: aita i tia i te Varua e ia tonohia ratou i reira; e opuaraa ê
Te faahanahana iiei te
la
te
feia porotetani e vai i
Varua, ia au i teie i mûri
1 taua anotau ra, ua faaitehia
nei.
ratou e te hoê orometua no taua oire pahi ra,
Philip te i‘oa, e: te hinaaro rahi ra te hoê tavana Arii no te tahi atu
uta roa, i te hoê mau orometua no te haapii ia’na e i to’na
nunaa, i te mau unauna o te Evanelia, e te maramarama e ora’i. E na
faaroohia e: ua haamata taua tavana-arii i te tono mai i te oire-pahi, i te
hoê mau tavini no’na, e na puatoro e 200, ei hoo i te hoê orometua, i
taua oire ra. E araua'e rii â, ua faaroohia e: ua riro taua mau puaatoro i
o
à fenua i
te
eiâ, aita râ te mau tavini i ho‘i i
mûri: te haere noa maira, e imi i te
hoê orometua no to ratou fenua.
i
Ua ite papu atura na orometua too-3 nei e; na te Varua, teie uputa apî
haamahiti. No reira, ua faarue oioi ratou i taua oire-tahatai nei, e ua
VEA
POBOTETANI
3
haere tia ratou i uta, nate tnau e‘a rii, aita
rea, na te mau peho e temau
mou‘a, mai te arataihia e te hoê taata pupuhi manu, o Adamu Krotz.
Auaa râ te aveia, i maitai a‘e ai to ratou
tere, na taua mau fenua apî e té
atâatâ rahi.
Tau ava‘e
faaearaa
te
O
i
i tae afu ai ratou i te 28 no Tiunu 1833 i te vahi
Moshesh. O Thaba Bossiou ( te mou'a
pau,
no taua
tavana arii rà, o
pô, te auraa ) te ,i‘oa o taua oire faaearaa ra.
IJa fariihia ratou
na
taata iri
te pouppu
rahi e te Arii; aita e huru te oaoa o
mai, na te mau vahi atoa, e mataitai e e omiri i taua
ma
te hui-raatira tei horo
A tahi roa papaa,
uouo:
i to ratou fenua,
Faaite alura te Arii ra, o Moshesh, ia
ua
mairi ratou i taua vahi ra, ia
faatia
te
noa
ra
maohi
reo
te mea aore
i
ratou
ratou
taua fenua
no
â ïa
to
ratou i to ratou vahi faaearaa, e
Morija (oia hoi
mau
fare, te haru
Lessouto.— E ohipa
Moria).—
atoa
atâ rahi,
rave
Te
ra ratou
i
no
i
papaihia i roto i te buka. E ua haamata atoa
ratou, i reira, i te iriti i te Bibilia mo'a i roto i taua reo ra. Te huru o taua
reo
nunaa
taata, i taua anotau ra, mai te etene
mau.
te ofa‘i;
te parahi noa
ra
te
noa ra
i te
iino
i
mau varua
i roto i te
maru
te hamani
e
o
ino.
Te haamori
ra
ratou i
pouri e te pohe; te matau
Aita
e faaearaa
to te tamaM
rotopu i te mau nunaa, e le amuhia hoi te mau tîtî-tama‘i. O le huru ïa
i taua matahiti
E teie
fenua
ra
nei,
1833.
ra
hanere te matahiti!. Ahiri te hoê no Tahiti
ua
i Lessouto, i teie matahiti
o
te Fatu
e
tae i taua
1933, e ite mata ïa oia i
te
apî rahi ta te Evanelia, oia hoi, te mana o te Atua, i faatupu haere,
i roto i te mau oire, e te mau
utua-fare, e te mau taata no taua fenua ra.
Ua taui roahia taua nunaa
Ua haamauhia
e
11
.30.033 feia ekalesia
ra.
Mai teie te huru.
puhaparaa orometua papaa; 362 paroita. Te vai ra
( taeae, tuahine ) 23.000 imi mana'o; 40.678 tamarii
haapii.
Ua haamau atoa hia 1
orometua
(no te mau orometua a‘o) 1 aua
haapii) 1 fare haapiiraa toro'a (tamutafare, tamuta-timâ, tupai-auri, aroteraa etc,.. 1, 2 fare-haapiiraa no te mau
tamahine'(ia roaa te mau Brevet-mana rahi j, 1 fare-neneiraa puta, (e fare
rahi tumu, tei parare to'na roo i Aferita
Apatoa taa’toa).
Parau mau hoi, aita te ohipa i oti: te vai noa nei te
etene, mai te rahi
orometua
(no te
aua
mau orometua
i taua fenua ra, e te parahi noa ra i roto i te
pouri.—
e
faaroo taria
noa
ta te tahi
Oia’toa te feia ekalesia:
pae, e tei te atea ê â te aau;
mai ia tatou
hoi i Tahiti nei, e riro â te tahi pae ite mau faahemaraa a te
hara,
te tauturu a te Varua o te Atua. Teie râ, e rave rahi te feia faaroo
auaa
mau.
VEA
4
te ore
O
e
FOROTETANl
haamâ i te Evaneliâ, e o tei riro
ratou paieti rahi,
ei faaitoitoraa ia tatou, no to
tuutuu ore.
A hi‘o na i teie vahiné iti ruau o tei ootno
i te hoê toata piru i roto
i te fare-pure, i te mahana aufauraa. Ua parau râ te orometua
ia’na; e hoa! ua hape paha oe, i te na ria moni rahi! Pahono a‘era te ruau
ili nei: Aita vau i ha'pe! no to‘u tae ore raa mai i te mau aufauraa i tupu
a'énei, no reira vau i faaarahi ai i teie!
A hi^o na i teie vàhine tei tairihia e ta’na tane etene, no te mea, ua tae
hua'Oia i te pureraa, E te parau ra taua tane ra ia’na; Eaha? ua ite oe i
toiioe Atüà, i te pureraa?-- Pahono attira te vahiné ,nei: E ! Te ite nei
au ia’nîi, î roto i to‘u aau!— Putapu a‘era te aau o taua tane etene
ra, it laua'reo maramarama nei; e ua faatia oia i ta’na vahiné ia haere
i te haapiitàa imi mana'o.
A ki'o na \ teie ruau, tei parau i to’na orometua e;: Ta‘u nei ra tira
roa ohipa, maori ra o te tiai i to'u Ârii, tei fatata i te tii mai ia'u.
Ua tono te Taiçte no Paris i te hoê mau auvaha mana e rave rahi, i
taua lubi'li' hanaliana, rahi, tei faatupuhia i te fenua hoi i Lessouto.
E la‘u piti tahi! Ua ahuru te tauasani ,o te taata tei haapa'o i taua
i te pute
taurua tuiroo ra.
màbanahana atoa teie no tatou, to Tahiti nei, tei pohe i te ino
iho,, e o tei hitihia e te maramarama no nia mai. Haamana'o i te ohipa rahi maitai ta te Taiete Faatupuraa Parau no Paris e
E paru
e
te hara i' mutaa
rave
nei i té riiau fenua atoa.'Tauturu
ta tatou
e
ia’na. E ere i te ohipa faufaa ore
G V.
rave'hei. I Kor. XV, 58.
-
E_A’ORAA
E ia
haapiihia outou e au. ...MÀt. 11. 29.
Te faaite nei teie'nèi huru parau e, e orometua o lesu. Aita'tu
hoi
ohipa na te mau Orometua maori râ e, ia haapii atu ia vetahi ê. Te
toroa perophetâ ndresu e toroa orometua ia. Te haapii mai nei oia i
te mau mea’toa e au no to tatou ora..Oia tei hau i te mau orometua
atoa to te Faufaa Tahito e to te Faufaa Apî : o Mose. o P]lia, o Isaia
ma e 0 Paulo ma
hoi. E hihi noa i.ho ratou no roto ia lesu, te
Mahana Parau-tia.
Aita
e
.
faite i le maitai o^ te’raa'u
reira, ia triapii paatoahiai tatou
ei’ana, e. tia’i.
TUMU 1.
TE
MAITAI
FAITO
ORE NO.IESU
'
pipi a taua" orometua ra. No '
'
P 0 R 0 T ET A N I
V E A
Eita roa e tia ia faaauhia'tu te raau orometua no rarp uei, paari
i nia iho ia’na. Te taa ê nei oia ia ratou^ maj,
noa’tu ai raton ra,
te ra‘i teitei e taa ê i te
hi‘o
AMAA I. — A
fenua nei.
i lo’na paari.
na
Hohonu noa’tu ai te i Le note hoê taata,
tahi
mau
otia. Ua ite oia i te
e ina'ua
rahi to’na i te
toi to’na ite. Area rà i to lesu ra, aita e
vatii. E otia
rnau
mea’Loa i nia 1 te rai e f nia’toa i te fenua
nei. ïei nia ê to’na
paari i to te mau melahi atoa. Aita te hoê vahi
i toe ia’na. O oia "o tei vaitio paa’toahia te tao'a ra o te paari
e
te ite i roto ia’na
ra.”
AMAA II.— A lii‘o
na
i lo’na aroha
e
to’na
faaoromai.
I raro nei, te orometua o tei hau i te maitai i roto i ta’na haapiiraa,
O
tei hau i te aroha i la’na
orometua ïa
te
te irià. O lesu
ore
ra,
e
mau
pipi. E mea au
marû rahi to’na e te haehaa ; eita oia.e
eita oia o haapae é atu i te mau
piti maùa; nô raton hoi oia i fcaere mai ai i raro nei; e aroha
liohonu to’na ia raton ; e faaoioma'i rahi roa !
ofati ta'Lie noa i te aeho paruparu ;
AMAA III.— A hi‘o
'I. E
na
ite huru o ta’na parau i liaapii mai.
E maitai noa i te mau tamarii api
mea maramararna roaïa.
ia faaroo. R
roto oia i Le
parabole rii e te paràu faaau i te
haapii i ta’na mau pipi atoa, e tae noa mai i teie nei anotau.
2. E mea fuufaa rahi roa ïa. E mea moe noa te ite e roaa mai i te
paari o te taata i raro nei. Area rà ta lesu parau e haapii mai ra,
e
na
tia ïa i te vairaa
e
a mûri
noa’tu.
AMAA IV.— A hi‘o na i te rahü'aa
haapivaa.
hoê e i na pilla e piti e e toru; o teie nei
ao taa’toa.ta’na haapiiraa: ,O ta’na ïa i poroi i ta’na mau pipi malaEita
e
mua, a
o
ta’na
moti i te piha
naô mai ai oia ia ratou e, “ A liaere outou i te mau fenua
atoa, e faariro ia ratou ei
pipi.”
TUMÜ II.
EAHA
ORE
TA TATOU
Ra
RAVEA
IA
HAAIUI HIA
TATOU E TAUA OROMETUA FAITO
?
AMAA 1— E feruli
maile tatou i ta’na pue puta haapiiraa e
piti nei :
i
1. Te
puta 0 le Natura, oia hoi te mau
rave
e
o
tei vai
i
mua
i to tatou
ohipa rnaere rahi ta’na
aro.
tahito e
îî ïa i te mau parau ta to’na Varua e ta’na iho e
2. Te Puta o te mau parau mo‘a i papaihia ra ; te Faufaa
te Faufaa api. Ua
haapii mai.
y
VKA
6
AMAA II. — E haapa‘o
E
Mou i ta’na mau a‘oraa.
ia ite oia i ta’na mau pipi i te faatia
; i te haapae raa’tu i le maua e te ino,
te paari mau ra.
AM.\A III. ~E faariro Moti ia’ua ei hoho‘a no Mou.
E pee tatou i to’na marû, to’na haehaa, to’na hamani maitai, etc.
i ta’na
raa
e
te orometua
mauruuru
POROTETANI
mau parau
tupuraa i mua i
te
TÜMÜ II!.
E NOAA IA
TE MAITAI
TATOU IA HAAPIIHIA TATOU E TEIE NEl OROMETUA
FAITO ORE.
tatou varua.
Oia hoi, te faaearaa mau no te varua. E ore te haraete taupupu e te mamae. E haii mure ore ïa e te popou.
AMAA II. — E île Mou mai ia Mou e ite hia net.
AMAA l. — E noua te ora o to
pipi a lesu. I nia râ i te rai, e
hi‘o tatou e mata e e mata. E faarirohia tatou i reira mai La tatou
I raro nei e ite arehurehu noa te mau
IMii te huru.
Orometua
OPANI.
la
“
haapii mau hia Mou atoa c lesu e tia’i.
E haere tia matou ia vai ra ? l’ei ia oe tioi le parau o Le ora
”
mure ore ra.
Ture
haapa‘oraa a te Ekalesia
haapa‘0 nei to tatou raaLi amiiiraa Ekalesia. e ere i te parau
le parau atoa ra o te Lure haapa'oraa.
O ta tatou ïa e faataa rii nei, e te niui nei tatou:
Te
0
te faaroo ana'e, o
A
TAHI.
—
O vai tei kaapaohia, e o vai ma te feia o tei roaa
haamauraa i le ture haapaoraa ? Teie le
mai
pakonoraa :
O te mau Aposetolo ïa, te rnau tavi.ui no te Atua, le mau pipi
lesu Mesia, oia hoi te feia tei maitihia e lesu e le Varua Mai¬
tai. Mat. 16. R); Ohipa 1§. 23, 29; II Kor. 10, 8; 13, 10.
A PITI.
Eaha te faufaa te ture haapaoraa ? Teie te pakonoraa :
te mana no le
na
—
E ture rahi ia e te
1. E aratai
moteo
1, 3.
titiaifaro.
oia i te feia mo‘a t te parau ora. llora. 16, 17,
I Ti-
2. E faaaii oia e e opéré
i te Ekalesia,
7
P 0 R Ü T l-: T A NI
V E A
hoi i te maa toro a e rave rahi i roto
Ohipa 14, 23 ; 15, "22; II Kor. 8, 19.
3. E faalitiaifaro oia i te haapaoraa e au i roto i te
putiiraa faaroo. 1 Kor.
mau putu-
XI, 17-34; XIV.
4. Efautaa raliiïano teiimeraa e te faafai i iraa mai i te feia rave
XVllI, 15-17; Liik. XVII, 3; Il Tesal. 111, 12.
i te hara e teraaheaitu noa.
I Kor. V, 3-5. 11: II Tesal. III. 6; I Tira, I, 20; Tito 111, 10.
hara. Mat.
5. Ei faataa ê i te feia rave maro
A TORU :
Eaka le liopea o le lure haapaoraa ia
haapaohia?
Ote haapapuraa la i te haapaoraa eau e te
au maitairaa o te haamoriraa. I Kor. XI, 20-22; XIV, 23,33,40.
2. E tupu te maitai o te feia mo‘a. I Kor. XIV, 26-31; 11 Kor.
Teie le pahonoraa : 1.
X, 8; 11 Kor. XIII, 10.
Eph. IV, 11-15;
ParaU faaofiraa: Te haapaoraa e au ia tatou e te mau melo 0
3. E tupu
le maitai o te lino o te Mesia
te Ekalesia nei, o te auraro maite ia i te ture haapaoraa, e te
itira maite i tana e haapii mal, mai te aroha ’taeae mau ra.
'
Mat. XVIII. 17.
Heb. XIII, 17.
Ohipa XVI, i. II Tesal. 111,
1 Pet. V, 5.
Te hamani ino hia nei te
14.
Ati luda
E parau haamâ rahi teie, e te faatupu-oto i roto i te aau no te
fa -.roo. Mai te raahana mai à i upootia’i, i Eremani ( Purutia ), te
hui-
hoê
rahi, o Hitler (Eperera 1933) aita e huru te
ati 0 te mau ati luda e vai i Eremani mai te mea ra e, ua tâpû o Hitler
e to’na pupu tâata raana e : ia mau roa te mau ati luda, e iatiahi roa
hia i rapae i to ratou fenua. la au i taua opuaraa maere rahi ( i teie
anotau rnaramarama hoi ) e rave rahi te ati luda i taparahi roa hia
i Eremani; ai ta hoê i vaiihohia, maite haapeapeaorehia. Te mau ati-Iuda tei mau i te hoê toroa i roto i te Hau, ua faaore ta'uehia taua toro'a
ra, e ua auauhiai rapae. Ua haruhia ta ratou mau faufaa (fare, fenua)
E rave rahi te mau ati-Iuda faaroo rahi, i Eremani, no to ratou ite, e
>to ratou aravihi o tei riro ei unauna no taua fenua i mua aê nei. E
Faatere api, aau etaeta
j^aha
! ua riro ratou ei mea faufaa-ore i teie nei, e ua faariro hia mai
&
hrî te. huru. Ua horo ratou i rapae
i taua fenua ra, mai te veve
Hjjiû, ma te imi i te hoê haapiiraa ora i te mau fenua apî.
Hll iti te 100.000 tei ani i te Hau Farani e ia farii aroha hia ratou i
PParani. Feia maitatai rahi, i te hoêpae, no te ite, te paari, te maramarama.
VEA
8
POROTETANJ
E iti te 100.000 tei ani i te Hau Farani e ia farii
arohahia ratou i
Parani. Feia maitatai rahi, te hoê pae, no teite, te paari, te maramaAita roa’tu te Hau Farani i patoi, ua farii hoi, mai te imi i te
rave‘a e maitai ai ratou i te pae o te tino. Ua na reira’toa Paratane,
rama.
Marite, ua iriti ratou i to ratou mau uputa i taua nunaa hamani
mai te haamâ rahi i teie ohipa api a to Puru-
e O
ino rahi hia i teie tau,
tia.
E rave rahi te apooraa rarahi tei faatupuhia i Paris, ei
faaite i to
i Farani, i taua ohipa hamani ino ra.
Ua tae hua vau i te hoê apooraa hanahana rahi, i te hoê aorai no
Paris, tei parauhia; le Trocadéro. E iti matou i te 4500 taata! ua faaterèhia taua putuputuraa ra e na Faaterehau tahitono Farani o Rollin
raua o Piétri. E rave rahi te taata mana tei orero i te parau i taua
pô ra : te orometua a‘o tatorita, e te porotetani, te orometua-haapii
no te mau haapiiraa rarahi a te Hau, te mau auvaha-mana ( Députés),
te mau taote. Aue te faahiahia e te itoito o to ratou mau reo. Te parau
rahi rà ta ratou i faatere, i taua apooraa ra, maori râ : o te maramarama ati luda, te tumu o te maramarama i faufaahia’i teie nei ao. Na
te mau peropheta no te Faufaa tahito {Isaia, Amosa, etc. ) i haamau
i te mau parau maramarama o te aroha, o te parautia, o te parau,
mau, tei pee-tamau-hia e te mau Hau Rarahi i teie tau. Eaha ihora
Purutia i hamani ino ai i te nunaa tei hamani maitai i to te ao !
O te tumu olive tahito ïa; o te ore roa e nehenehe i to te ao ia haapae. Ua mauruuru rca te mau ati luda ia Farani, te fenûa itoito o
tei hamani maitai, i te mau tau atoa, i te mau nunaa rii nainai o te
hamani ino hia, niai te ati luda.
te
ao i
te peapea tei tupu
Verenie Ch.
Na haamauraa ofai niu e piti.
1. Huahine
(Fitii), te tahi :
i te 9 no Atete nei 1933, i te hora
te ofai niu, no teie fare pure
api e patuhia nei e taua Poroita ra. E fare ofai taua tare ra; te tamuta no taua fare ra, o Patia a Tefa, no Moerai (Rurutu). E oro‘a
nehenehe roa teie, na matou i haapao taua ohipa ra, na te mau Oro¬
metua. Tai'oraa: Tuteao: Exodo XIX: 15-19. Ezera III: 10-11. Tauniua ; Pure. Buru Barff, te a‘oraa. Taaroarii te haamauraa i te niu
0 taua fare ra. E i mûri i te reira, ua haapa'ohia te amuraa maa, e
i taua pô ra, ua haapa‘ohia te mau Tuaroi.
Ua tupu i roto i te Paroito Fitii,
10 e te afa
i
te avatea te haamauraa
•VEAPOROTETANI
9:
la tauturu mai te Atua i taua Paroita nei e i teie tamuta aravihi
maitai e i ta ratou Oromet.ua.
Na Tuteao,
*
2.
Orometua i Fare, Huahine.
*
Papenoo, te îahi:
ia oro‘a i te 17 no Atete i rriai'ri ae nei, i te hora 3 , i te ahi-
Ua tupu
ahi, e oro‘a nehenehe mau.
peretiteni no te apooraa rahi, e te hoe mau orometua
misionare, ua tae atoa mai o
Hinoi Arii no Arue, ua rahi te mau taata tei haere noa mai e hi‘o i taua
ohipa ra ; ua rahi ra to Haapape tei tae; ua tae atoa mai na Tavana tapiri
no Tiarei e no Haapape. Area to te Paroika,,ua hope roa mai ïa, mai te
taata paari e tae noa’tu i te aiû-rii 1 te hora toru mau i te ahiahi i taua
mahana ra, i tairuru mai ai te taataa’toa i nia mau i te fenua tei reira te
ohipa. Na Tefaaora te tai'oraa. Na Punu, Orometua no Rurutu i faaferete
a'oraa, teie te irava : Mataio 7: 24, 25, 26, e ia oti te a'oraa, i tai‘o mai ai
Ua tae
mai te
maohi, e te hoe pae o te mau orometua
o
Teriieroo, Tavana, i te mau parau i tupuhia i roto i te mohina, ua haere
e o Moreau i te pae o te mohina e
ua tuu vau i te mau moni rii
au
mai e te mau huru taata e rave
rahi e ia tuuhia i roto i te mohina, ua opanihia taua mohina ra e ua tuu
hia’tu ia Hinoi Arii, e na’na i tuu i taua mohina ra i roto i te ofai; na te
tinito tamuta râ, na Asiiii i tapiri i te tapoi, e ua tuuhiâ i te rima no Hinoi
Arii, te hoê hamara na’na i haamata i te tote na nia iho i te tapoi, e i
mûri iho, ua horo‘ahia ia Moreau raua o Teriieroo; e na A^ata, orometua,
i faaoti na roto i te pure; i reira te otiraa taua ohipa ra. Ua haapa'ohia
e
te hoê mau
huru taihaa rii tei pûpû hia
i mûri iho to te pae
Te îaaite nei au,
tae mai ei
Fatu
e
tino, tamaaraa rahi.
i to te paroita mauruuru rahi i te mau taata atoa o tei
faatura i ta'na ohipa matamua no ta’na fare pure api, e na.te
tauturu mai i teie nei
ohipa e tae noa’tu i te otiraa.
Teihoarii Delord, Orometua.
Oro‘a Faatahinuraa Orometua
faahou te hoê oro'a faaUthinuraa orometua i Paofai,
pô “22 no Atete. l reira to Taataparea a Taie faataaraahia na,
roto i te tupraa rima e te pure, no te toro'a mo‘a.
Ua î roa te tare pure i Paofai: 18 orometua tei tae mai. E mea
hanahana roa to t.e mau orometua tomoraa i roto i te hiero; ua
Ua tupu
i te
POROTETANI
VEA
10
te mau taata, e ua himene i te hoô himene faahanahaamata’tu ai te oro'a. Na Charpier (Tuhaa IV) te
aô raa; na Moreau, Peretiteni, te mau uiraa ; na Tefaaora orometua, te Pure Tahinuraa. Na te mau pipi oromelua te himene
tia paatoa
hanaraa,
a
tahinuraa.
E
mea
hanahana
roa
orometua.
te taime luuraa rima a te mau
Ua aroha Taataparea i te Apooraa Rahi, i te Paroita, i to Papeete
hoi, e i te Hui Mana.
Te aroha'tu uei te Vea Porotetani i lo tatou hoa orometua apî,
e to’na hoa; ia itoito maü raua i te raveraa i te ohipa na te Atua.
Moerai, i te 4
Monsieur André Vernier, Pasteur,
E hoa here
îaorana
e.
oe
i te Atua
no
Tiurai 1933.
Papeete.
mau.
i faatia
i teie nei
ce
na roto i te Vea Porotetani, oia hoi te mana'o no teApooTufaa i Moerai, (Rurutu) e lo te Peretiteni ra o Turnalauru
e faatia nei ia oe na roto i teienei rata iti. Teie taua Parau oaoa
Parau
raa
roa’râ,
tai'ohia i roto i te Apooraa Rahi, oia hoi ia faatupu
e te hoê Aniraa i le Atua, e vai i roto i na
e ua
to te mau
Etarelia
Tufaa atoa
e
ia Pure 1 te Atua.
1. No te feia
mana
e
vai i roto i te mau hau atoa e i roto i to
ferma Tahiti mâ’toa
i te
Atua, ta te Atua e maiti mai, ei faatere i te hau mai te Paieti, e
te matau i te Atua, ia
maitai te mau fenua, e ia maitai te
mau
taata’toa, e ia upoolia Le Parau tia, e ia aroha hia te
tatou
mau
nei.
E feia Paieti, e te matau
feia haehaa.
No te feia taoa rarahi, ei aaii aroha la oe e horoa mai i
nia ia raton, ia horoa ratou i ta ratou taoa no te tauturu i te
“2.
ohipa maitatai e tupu ai te hau a te Atua, e te harnani mai¬
tai i te taata ato'a râ eiaha i te maitai no na ana'e iho.
mau
3. No te
mau
etene.
la faaorehia te eteneraa
no te
ato'a, e i nia i to tatou nei
1 te Evanelia,. aita
ra
te
taata,
mau
aau
e
vai i nia i te
Tufaa. E faaroo
i farii i te
mau
noa
Evanelia,
e
fenua
nei ratou
te faaere
nei i te Pure.faaroo i te Evanelia, aita ra i haapae i te mau ohipa
etene, i nia i ta tatou mau tamarii e te feia api, e te feia paari,
eîta e hinaaro e faaipoipo, eita e hinaaro ei pupu imi, ei Ekale-
sia,
ua
î te
mau
vahi ato'a,
e hi'oraa
etene.
\ pure i te Atua,
11
VEA.POROTETANl
ei faaore i
tai
te hurii etene.
la riro teiê raatahiti, ei matahiti mai-
i te Atua mau, Amené, la maitai oe i te Atua mau,
Na to oe hoa i te faaroo.
Turaatauru, oiomelua. .Vloerai fRurutu.)
te oaoa
e
Amene.
^'oraa Bibilia
KOHELETA IX, 8.
Te hoê
nel
mau
,tapa‘o i nia i te tao'a maitai roa ra, tei parauhia i roto i teie
tuaroi parau,
oia hoi te monoi.
i te ofai.
i ninii mai i nia i te ofai ta’ua i pa‘e i raro a‘e i
ta’na upoo, e tei faatiahia eana ei pou, ma te eulie.
E riro teienei ofai ei fare no te Atua. Genese XXVIII, 18 e 22.
2. 0 te monoi i roto i te fare.
Ua faaitehia taua monoi ra i te Maseli XXI, 20, i te na'oraa e :
E tao‘a maitai hoi te monoi i roto i te fare, ei tapa‘o e te haamaitai te Atua
i te fare o te taata parau-tia i te mau tao‘a maitatai atoa ra. Maseli, III, 33.
3. 0 te monoi ïa i nla i te upoo.
Ua faaitehia taua monoi rai te Luka, VII, 46, i te na‘oraa e:
Salamo, CXXXIII, 1, 2, e Mareko XIV, 3 i te na'oraa e.
1.
0 t'e monoi ïa i nla
O te monoi ia ta lakoba
4.
O te monoi'ia o te oaoa.
O te monoi ïa ta lesu
Mesia e horpâ’tu ei mono i te oto i roto ia Ziona.
ir. 1, 2 e 3 i te na'oraa e.
Parau Faaotiraa : Salamo, 4.'), ir. 6 e 7.
Isaia 61,
Te
mau
P. ■
Parau rii api
kopoia » Gai. IV - 2.
E lia na reira hoi te Paroika no Papeloai i te Paroika no Mehao,
i Faaniii (Boraboi'a), e ua tantum oia 1.02 tara ia’na. Mauruuru.
1. Te hapono atu nei te faatere no te Vea Porotetani to’na aroha rahi ia
Cassiau Vahiné, o tei vai i roto i te oto no te polieraa no to’na hoa here,
oia hoi te taote Cas.siau, tei ore roa to’na roo e moe i to Tahiti ma nei, na
roto i ta’na mau raveraa itoito i te mau ma'i, ma to’na aau aroha. üa rave
ato'a oia i te ohipa rahr o to’na toro'a Tavana Oire.
2. Te hapono ato'a nei te faatere no te Vea Porotetani i to’na aroha ia Tihoti
Bambridge, te Tavana Oire api e ta’na Apooraa Oire.
3. Ei te ava'e Atopa nei e vaiho o Allegret i te Faatere i ta tatou Taiete
Faatupuraa Evanelia i Paria, ia nehenehe ia’na ia tia i mua i te mau Apoo¬
raa rarahi e vai i Farani e i te mau fenua ee e i pihai ato'a hoi i to tatou
ff
Faaoromai le la-hi i ta le laki ra
Faatere i te man
e
Aihuaraau Farani.
Ua mairi ae’nei to Madagata i te io'a no na orometua
toru i nia i te lioe mau purumu no te oii’e pu.
4
Porotetani tahito
P 0 R0 T ET A N I
V:E A
12
5. Ua hoi aenei
o
de Tastes taue i Farani i te 15 no Atete
i mairi aenei.
ia tatou nei i na mahaua aerea noa ilio, ua riro ïa
e te mana'ohia nei e, e riro te reira ei maitai no to
tatou l'eiiua iti i Tahiti nei, o te inana'o ïa o te rahiraa o tetaata i ô tatou nei.
To’na puhapai-aa i rotopu
ei haamah'anahana ia tatou
haapii tamarii i to’na ra aia i Italia oia hoi o
h’naaro rahi nèi- to’na tino i te hoê maa faataiineraa; ua rohirohi mau teie nei vahiné i te raveraa i te ohipa a te Fatu. Ua monohia mai
oia e
Gilbert, o tei hoi mai i rotopu ia tatou nei i te 12 no Atete i
6. Ua
reva
aenei te hoê
AP*'" Spelta; te
mairi' a'enèi.
hainani.
7. Te pau nei te ohipa i te mau machine e rave rahi ta te taata i
I te tau matamua ra e oti ia. i te taata hoe ia hamaui e 40 mori uira
i te
hoi e 8 hora i te ohiparaa : i teie taü, i roto i taua taime
8 hora ra te oti i te taata hoe e 24.000 mori.
mahana hoe, oia
Te oti i te taata hoê te hamani i te ohipa e ravehia e 250 taata ohipa hamani
tiaa i teie tau.
Te oti i te hoê mau machine e 250.000 vehi rata i te
te
hora hoê; e ohipa faa-
teie, area ra, ua rahi te ati i te ao nei, te poia te taata no te iti
ohipa, ua pau i te ravehia e te machine.
hiahia
mau
nei te taata i roto i te .mau taviri ‘raa hohoa. Inaha i te matanoa i te tahi oire i Tarafonia ua, pohe roa e 55 taata. I te
matahiti 1930 hoe ahüru taata teata o tei haapohe hia i roto i te miti, n tei
faatopa mai ia raton no nia mai i te mau manu reva.
8. Te pohe
hiti 1929 i roto
ohipa laaapu i roto i te oire Suisse, te horoahia
hoê ohi iti no te tanuraa e ia
9. No te faaitoitoraa i te
nei i te* mau tamarii i faarue i te haapiiraa te
haapaohia e taua tamarii ra.
10. Te rahi nei te fifi
o
te mau
hai^piiraa i teie tau e e ohipa rahi hoi te
te mau tumarii i te haapiiraa. I roto
8 noa iho tamarii o tei roaa te rê i
imi i te ohipa e au i te taime e faarue ai
i te hoê hi‘opoaraa rahi i tupu aenei e
nia i na tamarii e 400 o tei haere i te hi'opoaraa.
hoê pahi reva Paniora, mai ia Paniora e tae
Marite) mai te tau-ore i nia i te moana. E 7400
11. Ua faaroohia e: ua tae te
noa’tu ia Cuba (huru piri ia
kilometera te atea. E tauhaa farani, taua
pahi ra.
12. Ua maue te hoê taata Purutia i nia i te hoê pâuma. Aita e machine!
Mea faaterehia i nia i te matai. Ua roaa 240 kilometera, e ua tau i Farani.
n\onî tauîuru i îe Vea
Melle Uebrie,
Faaafaro i ta
nei.
A autan i
oe
Uluroa :
Vea,
e
I tara.
Maui'uuru.
hoa e, na roto i na ava'e e torn e toe
e aore ra i le faatere iho.
te Orornetua,
IMPRIMERIE ELIE. F. JUVENTIN.
-
RUE DU C‘ DESTREMAU - PAPEETE, TAHITI.
Fait partie de Vea Porotetani 1933