EPM_Vea Porotetani_19330809.pdf
- Texte
-
ATETE
Te 33
0 te
Matahiti
AITA’TÜ
e NIU e ÏIAITE
e
TAATA’ïOA
Mesia
HiA RA, oiA HOi TE
TETEPA 1933
-
8,
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAD
RA O
HO O I TE MATAHITI
A.
Hihi 7
-
Iesü.
—
I Kofiiietia 3, 11.
HOÊ: HOÊ
TABA
VERNIEB,, Directeur-Gérant.
E Pure ana‘e tatou
Te ani atu nei matou i te
M'a ratou pure no na
0 te matamua
i
tei ravehia
;
ra
mau
mero
Apooraa Rahi
o
e
atoa
ta tatou
Apooraa Rahi ïa, oia hoi
te
e
te
mau
faaroo, i
ava‘e Atete
mau
tupu i Papeete i te
te mau mero tonohia mai
e
o
te Apooraa ïa
Paroika Oteania
o
^ ' nei.
I
— E ani atu tatou ia tauturuhia mai, teie nei mau mero o taua
Apooraa Rahi ra, ia î ratou i te paari, i te faatereraa i taua na ohipa
j
ia tupu hoi ta te Atua i opua,
°
il
E
pure atoa
t,p Fatu,
ta tatou mau
hoi tatou ia tuuhia mai te ite i roto i te
roto i teie nei mau tau iino,
Mesia i rotopu i teie nei ao ino. — la riro
fênua, ei maramarama no teie nei ao.
0
II
na
0 te piti
H.
no
■ '
;
i.
-e-
ia riro ei maitai
Paroika Oteania nei.
ilTei
I
t^tou
:
o
te ohipa
ra, o
mau
'Ua
mau
mau
tavini
mau
ratou
no
â ratou ei miti
o
lesu
no
te
te Apooraa Orometua Taiete ïa.
te imiraahia te mau parau tumu no ta
— Te ohipa e nehenehe ia rave
taata maohi e i roto hoi i te mau popaa, te mau ohipa
Ekalesia atoa i Oteania nei.
oftemau haapiiraa, ohipa
t
ite
roto i taua apooraa ra
mau
i rotopu i te m.au
i te
e e
tauturu, te faatereraa i te moni, te aniraa
tauturu orometua
e rave
rahi....
topa roa ta tatou Taiete Evanelia i Paris, tei roto oia
i te hoê
ati rahi.
lUa fatata
N
T.
roa
Taiete ; aita rà
inaha ia tae roa aéra i
tae mai te hoê tauturu rahi manao-ore-hia.
te moni i te pau i roto i te afata a te
tia i te Atua ia topa taua
te
mau
mahana hopea, ua
ohipa maitai
ra e
POROTETANi
VE A
a
i-eira e e ani paatoa’tu tatou na roto
i ta tatou mau pure, i o tatou iho e i mua’toa i te mau amuiraa, ia
haamaitai mai â te Atua i ta tatou Taifjte Evanelia no Paris, oia’toa
te mau faatere, e ia faatupu mai hoi Oia i te-i ueuehia e to’na ra mau
la
haamaitaihia te Atua i te
tavini i Oteania
nei.
J nia i te
pahi ra, ia
7
Na te mau
E
hoa tai‘o-Vea
110
Ville de Verdun.
Eperera 1933.
nei,
la -ora tatou i te aroha o te Atua.
i te aroha o te Atua, te haerc nei matou i mua, mai
E i te 10 o teie ava‘e, e noaa mai ai hoê ava‘e tia
hoa here ma e,
te maitai e
mai to matou
faarueraa ia- Papeete; e inaha ! ei te 27 no Eperera nei, e tapae ai matou
i Marseille (rarani).
Ua hope râ to matou tere i nia i te moana matamua, oia tioi te moana Patifita. Ua tapae matou i Amerika, i te vahi i tapuhia, oiahoi Panama., i te lioê no Eperera; e leienei, tei nia matou i te
piti o te moana, e te titan maite nei matou i te fenua Matinita. E mata'i
rahi to teie pae, e le fetoitoi te miti, e te hauti rahi te pahi ; e ere râ te
fenua i te mea atea roa. Ananahi atu, ia tia i te Fatu, e tae matou i Fortde France (Matinita). E paeau pahi rahi, teie pae. Aita e mahana tuiia, te
farerei noa nei matou i te mau huru pahi auahi e te taiâ. Huru ê te moana
Patifita i taua vahi ra; Mai ia Nuu-Hiva e tae noa’tu i te fenua Amerika
Na roto
te hau.
—
—
ite i te hoê noa a‘e pahi.
E mauruuru rahi to te taaia, i to ratou farereiraa ia Panama, oiahoi te vahi
tei tapuhia, ei faatuatiraa i na moana rarahi e piti. E chipa rahi
mau.
Na te hoê farani îuiroo e te aravihi i opua e i haamata i te rave i taua
oliipa rahi: o Ferdinand de Lesseps ; aita râ oia i manuia, no
mea,
ua pohe haere le mau rave ohipa i te fiva rearea e i te hî-toto.
pîpî fnarahi noa i te mori arahu i nia i te mau vahi vari paruparu, o
aita
roa’tu matou i
paari
te
Ahiri oia i
tei riro
tahi ïa tumu
i niinii i te
roa’lura te mna
naonao e te fiva rearea; maitai attira te oliipa. E iti te ono ahuru miiioni
faratie mori arahu ta ratou i pîpî i roto i te mau faa, te mau peho, te mau
O
te mau naonao, ua iti ïa te ma‘i e te pohe.
te
manuia’i te Marite i ta ratou raveraa. Na te mau pahi reva
mori arahu, i te mau vahi atoa, ma te faaherehere ore ; ore
ei ofaaraa na
i
anapape e
te mau vaiii
vari.
i roto i te oo‘a no
Panama i mua mau i te oire api, o Balboa. E piti pahi auahi o mua ia
matou, i te tiairaa i te taime faaôraa i roto i te mau bassin. Araua'e rii iho, ua
tae mai na taote ma'i o te fenua e te piilati, e ua haamata matou i te haere
faahou i mua. Te tutonu noa râ to matou mata i nia i te mau peu api ta
1 te
àahiata no te 1 no Eperera to
maiou tutauraa
VEA
POBÜTETANI
3
matou e hi‘o api noa ra : te mau tare, te
pereoo auahi e te mau pahi reva
hoi, tai ahuru i te haereraa hoê, e te maueraa na nia i to matou pahi. Aita
to te mau tamarii e aho faahou i teie
peu raaere e te fiu ore ia mataîtaî.
Tomo atura o Ville de Verdun i roto i te bassin
matamua, mai te taverehia
e na pereoo-auri e maha. Tamauhia ihora na
opani rarahi o te bassin i
mûri ia matou, i reira to teie bassin faa-î-raahia i te
pape, na roto i na miniti
e hitu; e te hi‘o noa ra matou i to matou
pahi i te mae'eraa i nia, e hitu a‘e
metera. Ua faaôfaahouhia te pahi i roto i te
piti e te toru o te bassin : ua
tae'ahia i teienei, e 21 metera i nia a‘e i te faito o te moana Patitifa. I reira
to matou tere faahouraa
na
roto i te hoê
mau
vahi
oaoa
e aore
ra
na
nia
i te hoê roto rahi aano; e
bassin
matou
toru,
pahi i
e
no
i te hora toru i te ahiahi, ua tae matou i na
te paeau i Colon. Hoê â huru raveraa no te afairaa i to
raro.
I te hora maha,
ta te Marite i faatia i tera mai pae, i
tau hora noa iho, no te raveraa i te
râ matou i uta
pô,
e
mâtaitai i
na
oire
ua
tae matou i Cristobal, te oire api
te piti o te moana. E tapaeraa poto hoi,
arahu e te pape e te maa api. Ua haere
o
Colon
e o
Cristobal. E ia
maoro
te
faahou matou i tua. I to matou tapaeraa i Cristobal, te vai noa
pahi farani, o Astrolabe, i te pae uahu. E oaoa iti rahi to te mau
taata no na pahi e piti, i te farereiraa ratou ratou iho i nia i te uahu rahi.
I reira to matou iteraa i te hoê tamaiti no Tahiti, o Vincent, te hoi ra i
Papeete.
ra
ua reva
te
Tirara teie parau
iti. la maitai outou
e
tatou atoa i te aroha o te Atua.
Na to outou hoa, na
Te
Verenie, Orometua.
Apooraa Rahi i lerusalema
Te Ohipa 15.1-33.
Te faaite papa mai nei te Pene XV o te OHIPA a te mau APOSETOLO i te huru mau o te Apooraa rahi matamua no te mau
Ekalesia keresitiano i te mau tau matamua.
Teie te tumu i
Ua
Etene
tapao
tupu ai taua Apooraa Rahi ra ;
porohia te Evanelia i Anetiohia. E rave rahi o te
o
tei faril mai i taua
no te
Parau Maitai
rahi
ra
e
ua
mau
farit i te
bapetito.
Teie ra,ua tae mai te hoê pupu
ua tamata i te ruri ê i te
ohipa i
taata mai ludea mai e, inaha,
ravehia e te mau Aposetolo,
mai le parau atu e, ia peritome atoa hia te mau Etene e tia’i e
ia haapao hoi i te mau faaueraa a Mose, o te ravea hoê roa ïa e
roaa’i te ora.
■Y b: A
4
POROTETANJ
mai
hoê
manaohia
Aposetolo. ei
Paulo
Uahaaputupuluhia i
rnaiEkalesia faatoa e ua tuuhla taua parau ra i mua i to raton
E i mûri ne i le hoê mâroraa rahi, ua vaihohia i roto i
te Peretiteni, oia hoi o lAGOBO, te hoê pou turori
Ekalesia, e na’na e feruri e e faaoti i taua parau nei.
inaha,
faaite mai oia e : E ore roa e tia ia haapeapeahia
patoi etaeta i laua inau haapiiraa ra,
te faaroo ia lESU MES IA te tumu
roa
no te roa,araa mai te Ora mau.
Ua tüpu hoi le mau mâroraa e rave rahi e iiiaha, ua
e: e faatae taua parau ra i mua i t'? aro o te mau
reira e itea’i te faatereraa e au no taua ohipa ra.
Ua lono liia’lura i lerusaleina te l:oê pupu Laata, oia hoi o
e 0 Baranaba e te feia hoi i afai mai i taua manao hape ra.
tonohia raton i mua i te aro o te Ekalesia i
lerusaleina no taua Apooraa Rahi ra.
la tae mai taua na taata ra, inaha ua haap.utuputuhia
Pauloe ua
üa tia ra
haapapu atu e; o
te
te
ra
aro.
te manao
E
o
te
0
ore
ua
raton
faaôraaliia mai i roto i te pupu
i na reira’i oia,
0 Oia te Uputa mau, e ere o
Fatu e te hi‘o nei te Atua i
maori ra : ua faaite mai te Eatii
te Peritome. Ua faaite atoa mai
te aau, eiaha i te huru rau o te
Etene i roto i to
te Fatu ( ii', 19. )
te mau
taata o
Teie te lurnu
e:
te
mau
haapaoraa.
E tamata na
iriti tataitahi i te mau parau tumu o
mai i taua Apooraa Rahi ra :
le tan’loa o le mau mero o le Apooraa Rahi i
tatou i !c
mahiti mal no roto
tei
I.
Ua
lahoê mmte
(irava 2a).
Ua tahoémauâ te mau Aposetolo e te Ekalesia atoa, tae noa’tu
i te feia i patoi i mua ra, ua tahoê raton i te mana'oraa e: o
te mea lia mau teie maori, o te faaroo ia lesu Mesia o te matamehai ïa no te faaoraa'tu i nia i te laahiraa o te Basileia o
te Atua. Ua faaore te feia patoi i to ratou mana'o e e faahoi i te
le
fariiraai laua faaoliraa nei.
i raro ae i te Ture a
ite nei tatou e: ua ohipa
feia faaroo
Te
putuputuraa.
Mose.
te Varua Maitai i roto
i teie nei
teie, e parau rahi teie i tupu i taua
ia mana’o e na te Varua Maitai i ohipa
i roto i te mau Aposetolo, ia riro ei hi'oraa na ratou i taua tau
ra e ia riro hoi ei hi'oraa na tatou i te tau i mûri nei?
ohipa tumu
tau ra, i nebenehe ai ia tatou
E ere
anei
e
VEA
POROTETAN
E ore. roa e nehenehe i te mana’o taata
tumii parau mai te reira te
te Ao taatoa nei i roto i te
rahi
e
noa
te tura,
a
5
ia faaoti i te hoê
riro ei aratai i to
pohe mure ore, te Varna Maitai
parau'mai te reira te huru.
ra
te neheaehe ia faaoti i te hoê
Ua
U.
faaite papu mai leie nei Apooraa Rahi i le hape
tei imi i te peapea.
Oia mau â teie, ua
O
ta tatou
e
ite i roto
1
o te
feia
faahape-roa-hia taua feia imi peapea ra mai
te episetole ta te mau Aposetolo i
papai
tu i te mau Ekalesia i Anetioiiia',
ua faaite papu ratou e ua
mana‘0 teie nei pupu taata o tei haereatu mai ludea’tu e e mea
faaliahia ratou e te mau Aposetolo no te haere e haapii i teie nei
a
ratou i rave na, e inaha te faahapa nei te mau
Aposetolo i te reira, mai te faaite papu atu e; e ere ratou i te
parau ta
mau
faatoro‘ahia i taua vahi
mea
ra
( ir. 24 ).
Teie ta Panio i parau i te mau Ekalesia i Galatia
te mau Orometua haavare, ia anaiemahia te reira.
la
Il-i. E
ara
i
faaroo tatou i te reira
tatou
e
te mau
ra mau faatumuraa parau, ei reira
ai e na te Varna Maitai, taua tuuraa mai i roto i
Aposetolo, i teie nei mau faaotiraa oliipa.
papu
Ua riro teie nei
IJI.
tau e tae roa
Oia
faaotiraa okipa ei
mea mana
rahi i te reira
mai i teie nei.
â,
roto i te ati rahi te
pororaahia teie nei parau
te faaite papu te feia e poro ra e:
Mai te tia i te Varna Maitai e ia matou hoi, mai tei papaihia i
mau
na
i roto i te mau Ekalesia, mai
roto i te irava 28.
oia hoi: Aore
i to te Ao,
maori
b
Na te reira
e
te Varua Maitai inau â teie nei
na
te
faaite papu roa
mai ia tatou e
haapiiraa i hinaaro ia faaitehia
roa e mea e
horoa
mai i te
te faaroo ia lesu Mesia. 0 te parau
ra
Ekalesia Keresitiano i taua tau
mau
ora mau,
ïa i porohia i roto
ra e
tae
roa
aenei i teie
pei mahana.
tiaapapu mai nei teie nei parau e area rahi te vai nei i
rotopu i te TURE e te AROHA. £ ore roa e nehenehe ia tahoêhia
Te
[eie
nei tau mea e. ore roa e nehenehe ia parauhia e hoê a te Ture
B
te Aroha
I
teie
[avea
le
e
e
naô
nei te Ture: A
rave
mai nei te Ture i te
mau
ta te Evanelia i faaite, mai. Te naô
ora
ia
oe.
Oia hoi te
haapii
roaa’i ia tatou te Ora. Area te Evanelia a lesu Mesia
noa
inaira ia
e.'
A faaroo i te Fatu
I Te faautua nei te Ture i te iilua pohe
II haerea i ta’iia ra faaueraa.
ra,
ia lesu e ora ia
oe.
i te feia’toa aore i
au
ra
te feia
hinaarohia
ia iaealiia te faito e
mai nei te Aroha
Te taufurii
no
POROTETANl
VL'IA
6
i faaroo atu ia lesu (1 Kôr. 1.
30).
te faahi'o nei te Tare i nta ia tatou iho e i ta tatou ra mau
Te faahi’otu nei te
ohipa.
Evanelfa ia lesu, ia roaa te maitai.
ïa i faaotihia e taua Apooraa rahi mataraua
te matamehai mau teie. nei Apooraa e te
Apooraa faafaa roa’e i tupu i rolo i te mau Ekalesia Keresitiano.
O te
mau
parau
i lerusalema,
ra
Te
o
Haapaoraa Keresitiano i te ao nei
i te ao nei, i te mahana matamua no
teie tei iteahia, maori ra e: 2.056.717.420
Ua tai'ohia te rahiraa taata
Tenuare 1932,
te taatoaraa o te taata.
te ava‘e
e
Mai teie te tuha raa o taua
rahi
raa
taata ra:
503.506.800 taata
Europa
Asia
1.065.538,600
..
167.192.400
..
Marite Apatoa
83.242.600
Marite Apatoerau
153.305.050
Aferita
83.931.970
Océan ia
E hia’tura ia Keresitiano i roto i taua
Teie te rahiraa
:
795.457.700
o
na
..
..
rahiraa taata ra ?
tei tuhahia rhai teie te huru :
363.401.000 Katorita. 252.575.500
i te
..
Porotetani. 179.481.200 no roto
haapaoraa Rusia e Hereni.
Te rahiraa
o
taua
mau
keresitiano
ra,
te vai ra ïa i Europa, e
i
Marite hoi.
e
I Aferita te vai nei 6.000.000 taata ereere i ô i roto
54.000.000 tei roto ra i te haapaoraa Mahometa.
i te faaroo e
iti roa te faaroo i reira ; e riro paha e hoê ahuru
i nia i te tauasini o tei ô i roto i te faaroo.
I Oceania nei, te haere nei te faaroo i mua, ai ta ra i roaa mai te
numera no te rahiraa o te feia faaroo i roto i taua pupu fenua nei.
Teie râ, ta tatou i ite, maori ra ua tai'ohia te rahi o ta tatou faaroo
i te matahiti 1932 e inaha ua roaa mai 19.191 Porotetani, ua hau ae
I Asia ra, e mea
ma
pae
ïa te reira
numera
i nia i te
numera
no
te matahiti
i mua’tu. 267
taata i hau.
J
I
I
VEA
POROTETAN
5
E ore roa e nehenehe i te mana'o taata noa ia
faaoti i te hoô
tumu parau mai te r.eira te rahi e te
tara, a riro ei aratai i to
te Ao taatoa nei i roto i te
pohe mure ore, te Vanta Maitai ra
le
neheiK'he ia faaoti i te hoê parait mai le reira te huru.
IL
Ua
faaite papu
tei imi i te peapea.
Oia mau à teie, ua
O
ta taloLî
i te
tu
a
ite i roto
e
mai teie nei Apooraa Rahi i te hape
1
o te
feia
faahape-roa-hia taua feia imi peapea ra mai
te episetole ta te mau
Aposetolo i papai
Ekaiesia i
Anetiohia, ua faaite papu ratou e ua
mana‘o teie nei pupu taata o tei haere atu mai ludea’tu e e
mea
faaliahia ratou e te mau Aposetolo no te liaere e
mau
haapii i teie nei
mau
parau ta
ratou t rave na, e inaha te faahapa nei te mau
i te reira, mai te faaite papu atu e: e cre ratou i te
Aposetolo
faatoro‘ahia i taua valii
mea
( ir. 24 ).
i te mau Ekaiesia i Galatia 11-4. E
Orometua haavare, ia analemahia te reira.
ra
Teie ta Paulp i parau
te mau
la faaroo tatou i te reira
tatou
te
e
mau
papu ai e na
Aposetolo, i teie nei
tae
e
Oia
roa
Mai
â,
mau
mau
faaotiraa oliipa.
faaotiraa ohipa ei
mea mana
roto i te ati rahi te
te
na
mau
te irava 28.
Na te reira
e
â teie nei
mau
i to te
Ao, oia hoi: Aore
maori
ra
faaite papu
roa mai ia tatou e
haapiiraa i hinaaro ia faaitehia
roa e mea e horoa mai i te ora mau,
te faaroo ia lesu Mesia. O te parau ïa i porohia i roto
Ekaiesia Keresitiano i taua tau ra e tae roa aenei i teie
i te
mau
nei
mahana.
Te
haapapu mai nei teie nei parau e
rotopu 1 te TURE e te AR0H.4. E ore roa
teie nei tau
e
i
te Aroha
teie
e
ravea e
mea e
ore roa e
rahi te val nei i
e nehenehe ia tahoêhia
nehenehe ia parauhia e hoô a te Ture
area
la te Evanelia i faaite mai. Te naô nei te Ture: A
ora
ia
oe.
Oia hoi te
haapii mai nei te Ture i te
roaa'i ia tatou te Ora. Area te Evanelia
te naô noa
maira ia
Te faautua nei
te
rahi i te reira
mai i teie nei.
te Varua Maitai
na
mau
ra
pororaahia teie nei parau
Ekaiesia, mai te faaite papu te feia e poro ra e:
tia i te Varna Maitai e ia matou hoi, mai tei papaihia i
i roto i te
roto i
i
faatumuraa parau, ei reira
te Varna Maitai, taua tuurâa mai i roto i
Ua riro teie nei
Ilï.
tau
ara
haerea i ta’na
e;
A faaroo i te Fatu
te Ture i
ra
te uLua
faaueraa.
ra
a
rave
mau
lesu Mesia ra,
ia tesu
e
pohe i te feia’toa
ora
aore
ia
oe.
i
au
Te.tauturu
no
POROTin'ANl
VKA
fi.
mai nei te Aroha
faaroo atu ia lesu ( 1
te feia i
Te faahi'o nei te Tare i nia
Te faahi’otu nei te
hinaarohia
ia taeahia te faito e
Kor. 1. 30).
ia tatou iho e i ta tatou ra inau
ohipa.
Evanelia ia lesu, ia roaa te maitai.
la i faaotihia e taua Apooraa rahi mataraua
te raatamehai inau leie nei Apooraa e te
Apooraa faiifaa roa’e i tupu i roto i te mau Ekalesia Keresitiano.
O te
ra
mau
parau
i lerusalema,
Te
o
Haapaoraa Keresitiano i te ao
nei
i te ao nei, i te mahana matamua no
teie tei iteahia, maori ra e: 2.056.717.420
Ua tai'ohia te rahiraa taata
te
ava‘e Tenuare 1932,
te taatoaraa o te
e
taata.
Mai teie te tuba raa o taua
rahi
raa
taata ra:
503.506.800 taata
Europa
1.065.538,600
Asia
167.192.400
Marite Apatoa
83.242.600
Marite Apatoerau
153.305.050
Aferita
83.931.970
Oceania
?
Teie te rahiraa : 795.457.700 o tei tuhahia mai teie te huru :
363.401.000 Katorita. 252.575.500 Porotetani. 179.481.200 no roto
E hia’tura ia Keresitiano
i te
na
i roto i taua rahiraa taata ra
haapaoraa Rusia e Hereni.
o taua mau keresitiano
Te rahiraa
ra,
te vai ra ïa i Europa, e
i
Marite hoi.
e
I Aferita te vai nei 6.000.000 taata ereere i ô i roto
54.000.000 tei roto ra i te haapaoraa Mahometa.
riro paha e hoê ahuru
pae i nia i te tauasini o tei ô i roto i te faaroo.
Oceania nei, te haere nei te faaroo i mua, aita ra i roaa mai te
I Asia ra, e mea
raa
I
i te faaroo e
iti
roa
te faaroo i reira ; e
fenua nei.
Teie râ, ta tatou i ite, maori ra ua. tai'ohia te rahi o ta tatou faaroo
i te matahiti 1932 e inaha ua roaa mai 19.191 Porotetani, ua hau ae
ïa te reira numera i nia i te numera no te matahiti i mua’tu. 267
numera no
taata i hau.
te rahiraa
o
te feia faaroo i roto
i taua pupu
VEA
POROTETANI
7
Tuatapaparaa Parau Tahito
te Evanelia
To
haamauraahia
i
Rimatara, i Rapa,
e
i
Matuita, i mutaa iho.
Ua
O
to
ma U
Rimatara i te Parau
a
te At.ua i
te
matahiti 1822.
haapii Evanelia toopiti
no Tahiti nei tei tonohia’tu e haapii
Evanelia, ta ratou i farii maite, ratou atoa ra. E ia
tae Wiliamn i te reira fenua i te matahiti 1823, ua oti aenei le
tare pureraa i te faatiaraahia, e te parahi maite ra te mau taata,
na
ia raton i te
mai te
au
maitai ratou ia ratou
haapiiraa,
te
mea
e rave
râ, aita i
orometua ia
i te
e
vai i roto i te
rahi te feia paari tei haapii atoahia i reira. No
ia ratou te mau puta, te haapii noa ra na
i te taioraa parau e te papairaa hoi i nia iho
noaa
ratou
i tahatai
one
iho. 130 tamarii
ra.
E ia tae i te matahiti 1825, ua hoi faahou
Wiliamu i Rimatara, e ua
e 25 atoa hoi.'
bapetizohia te Arii i reira,
e na taata
Ua
faatupuhia hoi te Parau a te Atua iRapa i te reira anotau,
toopiti taata no Rapa iho tei haere mai i Tahiti, e ua haapiihia
e
e
e
Miti Deviti
i reira, e ua riro raua ei
hoi atu
raua
i reira.
Eaita i
iRapa,
Ua tonohia'tu
ra.
haere atoa mai na taeae too-piti no Tahiti
farii paa’toa to Rapa i te Evanelia.
tahi mau haapii Evanelia i te Paumotu
hoi te
i
tono atu i te matahiti
1817. E i te matahiti
hope te haamoriraa idolo i te faaorehia i Fakarava, e
ua
i roto i tei mûri mai matahiti
i
E ia
maoro aéra, ua
Na Pômare 11
1822,
ua
taata no te Atua.
Hao, i Pinaki,
e
ua
fariihia hoi te Evanelia i Makatea,
rahi atu â.
ua faaite haerehia e na te Parau a te Atua e
tau orometua papaa: M. Harris e M. Crooks (Turutu)
faaulahia’tu i nia ia Tarapu, i reira. Ua tipae raua i Tahuata
I te Matuita râ,
too-piti
tei
i te S
no
Tiunu 1797. Ua farii maitaihia
raua
e
le Tavana ra, o
Tenaê, tei tauturu rii i ta raua ohipa. Ua parahi M; Turutu hoê
matahiti i Tahuata, mai te maitai e te peapea oi’e, e ua aupu-
rupuruhia e Tenaê, mal te mea e, oia te tainaiti faaamu o taua
ra. Aita râ M. Harris i parahi i reira, e ua hoi oia i Tahiti
na nia ia Tarapu i te 27 no Tiunu o taua matahiti ra, Ua tamata
Tavana
M. Turutu i te faaite haere i te Evanelia
ratou i
ua
mau.
farii te
hoi. E ia
i te
mau
taata, aita râ
atura oia i Nuka-Hiva, e
taata ia’na mai te mauruuru, e te hamani maitai
E i mûri a‘e, ua haere
mau
noaa
e
hitu. ava'e,
reva’tnra
M. Turutu i
te fenua
VEA
8
POROTETAN]
i te mau Peretiteni o te Taiete Metua, ia imi
ravea e lia’i ia faatupu haerehia te Parau a te
Atua i Matuitn ra. Ua tipae atu i te ferma papaa i te mataliiti
1799. Aita rà M. Turutu i boi atu i Matuita. Te haere maira oia
na nia iho iaTarapu i te mataliiti 1800, ia faatere faaliou mai taua
pahira i Tahiti net. Ua hanihia râ Le Tarapu i te moana e te tahi
pahi farani, no te mea e anotau tama‘i te reira anotau. 1 mûri
a‘era, ua opua faahou o Turutu i te hoi i Matuita. No te mau
peapea rahi râ e te mau lama'i atoa i tupu i Tahiti i te reira anotau,
aita ta’na o'puaraa i tupu. E ua parahi â oia i Panipe mai te
mat. 1803 e tae noa’lu i Le mat. 1817. Ei reira oia i hoi mai ai
i Tahiti, e ua rave oia i to’na toro'a i te fenua nei. Aita oia i
haere faahou atu e parahi i Matuita. 1 te mataliiti 1818, ua bapetizohia i Tat'iti te hoê taata no Matuita, e ia hoi oia i reira, ua
ani mai ia tonohia te hoê haapil Evaneiia i Hiva-Oa. E i mûri
a'era, ua tamata M. Tipriuiani raua o M. Benneti, na orometua
i tonohia e te Taiete Metua e hi‘o haere i to Tahiti mâ nei haapapaa, ei farerei
maitaihia te mau
tamata raua i le haere atu i Matuita;
tipae atu i reira,' no te mala'i rahi e te vero.
paoraa,
ua
E aai iti
t
\
no
Aita râ raua i
Aferita
^
hoê ra mahana.
demoni ia’na: E pohe oe.
Ua feruri ihora taua tamaiti e ua tiaoro attira i te demoni i te iii
raa’tu ia’na i te tumu e pohe ai oia ra.
Ua farerei
aéra
te hoê tamaiti i te demoni, i te
E inaha, ua naô aéra te
pahono atu : “ Mai te peu e te titau na oe
faaueraa e toru nei :
Teie ta te demoni i
faaroo i na
taparahi i to oe
ora, a
A
ra a
inu i te
ava
ra
metua vahiné, a
i te
poara’tu i to tuahine e aore
to,
nehenehe ia’na ia iriti i te
taparahi i ta’na
opua ihora taua tamaiti ra i te haere
Ua feruri ihora te tamaiti nei e e ore e
ora e
vai i roto i tei fanau mai ia’na i te ao, area te
tuahine e ohipa haama roa ïa : ua
e inu i te ava to.
Ua
na
reira atura oia
e ua
taero, e ua poara’tura
i ta’na tuahine
taparahi poheroa aéra i ta’na Metua vahiné.
O te taero ava nei o te pû mau ïa no te mau
hara^ e rave rahi.
e
VEA
POROTETANI
7
4- Tuatapaparaa Parau Tahito
To
te Evanelia
haamauraahia i
Rimatara, i Rapa,
e
i
Matuita, i mutaa iho.
Ua
O
mau
to Rimatara i te
Parau
a
te Atua
i
matahiti 1822.
te
haapii Evanelia toopiti
na
no Tahiti nei tei tonohia’tu e haapii
Evanelia, ta ratou i farii maite, raton atoa ra. E ia
tae Wiliamn i te reira fenua i te matahiti
1823, ua oti aenei le
fare pureraa i te faatiaraahia, e te parahi maite ra te mau taata,
ia latou i te
mai te
au
haapiiraa,
te
maitai ratou ia ratou
râ, aita i
mea
iho. 130 tamarii
ia ratou te
noaa
mau
orometua ia ratou i te taioraa
i te
i tahatai
one
vai i roto i te
e
rahi te feia paari tei haapii atoahia i reira. No
e rave
ra.
puta, te haapii noa ra na
nia iho
parau e te papairaa hoi i
E ia tae i te matahiti 1825, ua hoi
Wiliamu i Rimatara, e ua
e 25 atoa hoi.
bapetizohia te Arii i reira,
e
faahou
na taata
Ua
faatupuhia hoi te Parau a te Atua iRapa i te reira anotau,
toopiti taata no Rapa iho tei haere mai i Tahiti, e ua haapiihia
e
e
e
Miti Deviti
i reira, e ua riro
hoi atu
raua
i reira.
Eaita i
iRapa,
hoi
Na Pômare 11
1822,
taata
no
te Atua.
E ia
haere atoa mai na taeae too-piti no Tahiti
farii paa’toa to Rapa i te Evanelia.
tahi mau haapii Evanelia i te Paumotu
i
te
i
tono atu
te
matahiti
1817. E i te matahiti
hope te haamoriraa idolo i te faaorehia i Fakarava,
ua
i rolo i tei mûri mai matahiti
i
ei
maoro aéra, ua
Ua tonohia’tu
ra.
ua
raua
Hao, i Pinaki,
e
1 te Matuita râ,
ua
e
fariihia hoi te Evanelia i Makatea,
rahi atu â.
ua
faaite haerehia
e na
te Parau a te Atua e
too-piti
tei
tau orometua papaa: M. Harris e M. Crooks (Turutu)
faautahia’tu i nia ia Tarapu, i reira. Ua tipae raua i Tahuata
i te 5
no
Tihnu 1797. Ua farii maitaihia
raua
e
le Tavana ra,
o
Tenaê, tei tauturu rii i ta raua ohipa. Ua parahi M. Turutu hoê
matahiti i Tahuata, mai te maitai e te peapea ore, e ua aupurupuruhia e Tenaê, mai te mea e, oia te tamaiti faaamu o taua
Tavana
na
Aita râ M. Harrisi
parahi i reira, e ua hoi oia i Tahiti
Tarapu i te 27 no Tiunu o taua matahiti ra. Ua tamata
ra.
nia ia
M. Turutu i te faaite haei-e i te Evanelia
ua
i te
mau
taata, aita râ
E i mûri a‘e, ua haere atura oia i Nuka-Hiva, e
farii te mau taata ia’na mai te mauruuru, e te hamani maitai
ratou i
mau.
hoi.' E ia
noaa
e
hitu
ava'e,
reva’tnra
M. Turutu i
te fenua
VEA
8
POROTETANJ
Taiete Metua, ia imi
papaa, ei farerei i te mau Peretiteni o te
maitaihia te mau ravea e tia’i ia faatupu haerehia
te Parau a te
Un tipae atu i te fenua papaa 1 te matahiti
1799. Aita râ M. Tiirutii i lioi atu i Matuita. Te haere maira oia
i
Atua
Matuita
ra.
naniailio iaTarapu i te
matahiti 18ÜÜ, ia faatere faahou mai taua
pahira i Tahiti net. Ua haruhia râ te Tarapu i te moana e te tahi
pahi farani, no te inea e anotau tama'i te reira anotau. I mûri
a‘era, ua opua faahou o Turutu i te hoi i Matuita. No te mau
peapea rahi râ e te mau tama'i atoa i tupu i Tahiti i te reira anotau,
aita ta'na opiiaraa i tupu. E ua parahi â oia 1 Panipe mai te
mat. 1803 e tae noa’lu i te mat. 1817. Ei reira oia i hoi mai ai
i Tahiti, e ua rave oia i to’na toro'a i te fenua nei. Aita oia i
haere faahou atu e parahi i Matuita. I te matahiti 1818, ua ba-
petizohia i Taiuti te hoê taata no iSlatuita, e ia hoi oia i reira, ua
ani mai ia tonohia te hoê haapii Evanelia i Hiva-Oa. E i mûri
a'era, ua tamata M. Tipriuiani raua o M. Benneti, na orometua
i tonohia e te Taiete Metua e hi'o haere i to Tahiti rnâ nei haatamata raua i te haere atu i Matuita;
tipae atu i reira, no te mata'i rahi e te vero.
paoraa,
ua
E aai iti
4
no
Aita râ raua i
Aferita
tam.aiti i te demoni, i te hoê ra mahana.
demoni ia’na: E pohe oe.
Ua feruri ihora taua tamaiti e ua tiaoro atura i te demoni i te ni
raa’tu ia’na i te tumu e pohe ai oia ra.
Ua farerei aéra te hoê
E inaha, ua naô aéra te
Teie ta te demoni i pahono atu :
“ Mai te peu e te titau na oe i te
faaroo i na faaueraa e toru nei :
A taparahi i to oe ra .metua vahiné, a
ora, a
ra a
inu i te
ava
poara’tu i to tuahine e aore
to,
tamaiti nei e e ore e nehenehe ia’na ia iriti i te
vai i roto i tei fanau mai ia’na i te ao, area te taparahi i ta’na
tuahine e ohipa haama roa ïa : ua opua ihora taua tamaiti ra i te haere
e inu i te ava to.
Ua feruri ihora te
ora e
Ua
na
reira atura oia e ua taero, e ua
poara’tura i ta’na tuahine e
taparahi poheroa aéra i ta’na Metua vahiné.
O te taero ava nei o te pû mau ïa no te mau hara e rave rahi.
(
VE A
POROTETAJNI
Paris, i te 13
E hoa here
ma
9
Me 1933.
no
e,
üa tapae matou i Farani, mai te maitai e te hau, i te mahaija toru, i te
26 no Eperera i mairi a'enei. Ua taa.ia outou te huru o.to matou tere
i nia i te
Patifita, e i nia i te miti des Antilles (e piri i te fenua
Matinita). Aita â vau i faatia ia outou te huru o to matou tere i nia i te
moana
te Moana
toru O
teraneani. Ua pau
au
te malia hoi: te
e
te miti i te
roa
Madère,
E toetoe ino roa; ua
atâ. Aita
fenua
na
i
e
riirii
taata faahou
rea
piha.
mau
mahana matamua ÿ
mau
farerei matou
ua
piti tau ati
te
Medi-
moana
E
mea
ia matou râ i fatata i te fenua
tino
mau
o
te miti
e
te haamahanahana
te toetoe.
e
i nia i te fahua
1 te Sapati, 23
piti : o Europa, e
fiu i te mataitairaa i te
e
na moana ra.
te hauti rahi
:
to matou
noa
o te pahi : ua
pau i roto i te
Eperera, ua ite matou i te taime hoê, i
Aferita, i te ooa no Gibraltar. Aita te mata
no
—
e
Atelanetita
moana
ia matou 18 mahana i nia i taua
o
mau
oïre teatea rahi tei faatiahia i te hiti miti
no
te fenua Maroc
(Aferita), mai ia Tanger e ia Ceuta ; e te hi‘o atoa ra te
mata i te mau oire no Hisepania
(Europaj ete mau mou‘a no taua fenua ra.
I to matou piriraa i te motu mou‘a o Gibraltar
f'aihuaraau paratane) ua
maere rahi rnatou i te mau
pâ, e te mau pupuhi fenua, e te mau pahi hapu
e te mau manuâ, e te mau
pahi-reva tei haaputuhia i reira e te Hau Paratane,
ei paruru i taua ooa tuiroo rahi, tei riro ei uputa no na moana e
tatou i parau aenei.
Mai ia, Gibraltar
tia;
mahana maitatai rahi,
e mau
te rahi
no
tae noa’tu i
e
te
Marseille
(Farani)
te mania
no
o
pahi auahi tei tere haere
30 pahi tei itehia i te mahana hoê.
iti te
o
mau
Ua tapae matou i Marseille i te hora 5 i te
ua pau e
piti ta
3 mahana
te miti, e te arearea
mau,
pihai iho ia matou. E
na
ahiahi, i te 26
no
Eperera.
Ua rarirari te mata i te roimata i to matou farereiraa i nia i te uahu, i to
matou mau tamarii too-3, o Henri, o Albert e o Charlie. Ua taui roa to
ratou
râ
e
hohoa;
ua ore roa te
te taata
o
mea
teitei
paari. E te
roa
oaoa
rahi
roa
hoi
te
i te
e
mau
hoa
atoa matou i
mau
ra.
—
E 4
o
horo-patete
na
(
S
i Tahiti
;
tuati
o
te hohoa
poto ê te metua,
pereoo
i to matou pahi ia
Orofara, tei tiihia
e
no
auahi,
e
matou mahana i
(Teaveuraj, to‘u tuaana matahiapo, tei
ta?ni -pae,
e mea
o Paulo raua o loane (to’na
te hoê mau fetii e rave rahi. E fare¬
f.etii; tapapa atura matou i te
Toulon j'’taua ahiahi
déric
Albert;
e no
mau.
Ville de Verdun ; ua aroha
e
Henri
to ratou tino:
o
Mâtatata)
1 reira to matou taaêraa i te
mai
no
a‘e te tamarii.— Tei reira’toa
tamaiti, orometua tono i
reiraa
huru tamarii
tei reira’toa ta matou
ore roa
mau
i
ua tae matou i
Toulon, i ô Frémoe
to’na hohoa
tamarii i te amuiraahia.
VEA
■10
POROTETANI
teie farereiraa i roto i te utuafare taeae, mai te haaI te 1 no Me, ua fano matou i Crest, te ofre no Paulo
no to’na utuafare; tei reira’toa o Tehani, to matou tuahine.
E 4 atoa
matou mahana i reira, i te farereiraa i te tahi pae fetii tei horo mai i
Aue te mahanahana o
maitai i te Atua.
e
o
te vahi
—
tuahine, ta’na mau tamarii, e
utuafare. — Aita’tu e ohipa,
te faatiâtiâ noa i te parau no Tahiti, no te mau hoa here i
no te mau Ekalesia. Te oto noa ra o Paulo ma e o ratou atoa
hoê; mai ia Alice, te piti o to matou
Madeleine, te tamahine a Paulo, e to’na
ia
maori
râ
Papeete, e
i to matou
faateniteniraa i te ai‘a Tahiti.
Me, to matou titauraa ia Paris, e te mau fetii e rave rahi e
â matou i teienei. — Ua farerei Verenie vahiné i
to’na tau metua mai te oaoa rahi ; oia’toa to’na mau tuaane è to ratou mau
utuafare — Te farerei noa nei matou i te mau hoa no Tahiti, mai ia Malins
I te pae no
vai i reira, E tei onei
J. Ooupil, Aline Viénol,
no
te Taiete no
Lucie Ahnne. Te faaea nei matou i roto i te aorai
Rarahi :
Paris, e te tau‘a parau noa nei matou e na Faatere
Allegret, Barnaud. — Aita â outou e moeraa i roto i te aau
no Allegret! E oto oaoa rahi to’na, ia faatia matou i te parau no te mau
paroita, no te mau orometua, no Heremona, te aua pîpî ta’na i haamau,
e no Manarii raua o Teriieroo, tei riro ei hoa here rahi hia e anal!
. .
o
M^s Couve,
ohipa rahi mau fa na Faatere i Paris nei, e i Farani taatoa. E anotau
teie, i te pae o te tino ; teie râ, te tamau nei ratou i te mata i nia i te
Atua..
e na’na e tauturu ia tatou, ia haere â tatou i mua.
Te faaoti nei au i teie episetole iti i onei, i teie ava'e. la maifai roa outou
E
fifi
..
To oatou hoa
To te Parau
a
te Atua parareraa
here, Verenie.
i roto i teie nei
ao,
i te matahiti 1932.
Taiete nèneiraa Bibilia no Lonedona” i to’na
oaoa e to’oa mana'o haamaitai 1 te Atua, no te rahi o
te rnau
Bibilia mo‘a, tei haapararehia, e ta’na mau rave ohipa i roto i
teie nei ao, i te matahiti i mairi a'enei. E anotau ali hoi teie, e
te moni rave atâ: mai te mea e, te haere noa nei te vero, mai
te taa-ore te mahana e itehia’i te haumaru: e inaha! o te tau
teie 1 hiaai rahi ai to te ao i le Parau ora a te Atua, E ravea
ana'e ïa na te Atua, le mau ati e tupu nei.
\
A hi‘o na hoi: Na roto i na ava'e 12 i mairi aenei, ua
Te faaite nei te
^penei,
e
ua
haaparare te Taiete nei, lü milioni e tiahapa
Bibilira (10.
i
i
VEA
'POROTETAN
6] 7.470 te rabiraa
niau) 3! .ÜOO bibilia
Api, (i hau i te hoohia 1 te matabiti
11-
FARANl,
1933, i to
e e
59.000 Faufaa
te matabiti 1931.
I 3arafan@ ; Ua hoohia
640.000 Bibilia
rarahi(B. B.)
870.400 Faufaa Api
(F. A. ).
i Assa: Te tupu rabi nei
te huei'o
Siiiapi o te Parau
Atiia: Teie te rabiraa
te mau Bibilia tei
riro:
o
1 fe fsnua Tiniïo; Te
hiaai
teie l'enua rahi i te
ati
bibilia i hoobia i
reira, matabiti
mat. 1929; 35
812: mat. 1930:
tei roto
1932.’ 63.23 i.
!
^
Tspone:
e e
a
te
6.956.000.
nei letaata i te
pane ora, einaha
tama'i. Teie te rabiraa o
te mau
1937.'
33.419; mat. 1928: 26.463;
48.593; mat. 1931: 61.190; mat.
Ua riro 190.324 bibila
i te
matabiti 1932.
reira ! Eita te Parau a te
Atua e mou,
ia au i te reo a
te Futu. E no
reira, e oaoa tatou i fa’ria
mai te taata tei
Parau,
itea ia’na te tao'a
rahi ra. (Salarno 119:
162).
E
mau
lapao
oaoa ana'e te
Te
1-
Parau rii api
mau
Ua tae mai nei to
tatou Auvaha Paruru i
Papeete nei i te 15 no Tiuatu nei o VEA
POROTETANI i to’na ra aroha i to tatou
—
rai
nei, te faatae
Auvaha Paruru.
2.
aenei,
SA
te
Teie te parau a te
Peresideni tahito
CHEOK, 0 tei Eapetitoliia i roto i
—
KAI
e
a
farerei ai oia i
i
mua
i te
ati rahi
mau
3.
mau
haapiiraa misinare
te mau
faaterei
te
i roto i te oire
feniia
O te
: «
Arii
no
i te imi i
Paretane
te
raau
ra o
CHAÊG
teie
e tauo i
vai nei i roto i teie
nei fenua tinito ia aratai
hia’tu tatou
faaueraa a lesu ei reira te ora e
roaa mai ai i teie nei
fenua ».
Ua tupu aenei to hoê
apooraa Rahi i Lonedona
te 12 no Tiunu i
mairi aenei te haamataraa
—
70; i
te
te
o
Tinito oia hoi o TCHANG
faaroo i na matabiti i mairi
e
atoa i raro ae i te
e
aro
no
ta tatou
mau
e
faatere i
f,aua
Apoor.na
ra.
Te
o
tei amui
i
na
Hau
taua apooraa ra e na
tamata nei te mau Hau
oliie ai te maitai i te hoi
faahou i nia i te fenua
nei e te imiraa hoi i
te mau ravea e
jiapu
ai
te
j)arau no te mau moni
a te mau
ravea e
Fenua.
4.
fl
te
5.
maa
Ua tupu te inoino rahi i
Purut/a i te mau Ati luda.
—
—
E
rave
rahi te hoê
viifti iti i roto i
)
ta raton
mau
roto i te
ao
atoa nei i te mau hamani ino
taata faaroo i
ra mau
faaapu rii
no
Marite
te
o
tei faataa i te ohê
faaapuraa i
te hoê
|ma.u
Fatu
te
faufaa e roaa maira e hopoi atu ia ratou ei tauturu
mairihia taua mau faaapu rii ra i te FÂAAPU A
e' o te
maa
6.
POROTETANI
VEA
12
—
ua
e
Rusia i te mau ta'ata
Sapati ua tupu to'na
roa te taata rii i farii i te reira e no reira ra ua
nei â te tamai e te hamani ino i
i mûri a‘e i te faaoreraa te Hau i te
Te tupu noa
faaroo. Area
ra
tatarahapa no te mea aore
yaiho faahouhia taua inahàna ra
7.
—
I rolo
te taata e
O
ei mahana faaearaa.
i te Oreroraa rahi parau a te
8.
—
Pope ralii no Roma i te 13
i te rahiraa
faaite papu oia i to’na mauruuru ore
riro nei i roto i te liaapaoraa Porotetani.
Mati i inairl anei, ua
no
i te oliipa a
TE FATÜ,
Te Purutia ra o Arthur
Winterfeicl,
ua opua
oia i te faaati i te ao
oia hoi te haere avae noa. Ua hamata oia i taua ohipa nei
i tematahiti 19U0 e inaha ua taeahia e ana 140.000 kilometera i te roa ote
fenua ta’nai haere. Tei .Initia oia i teie nei e ta’na ra uri here o Gibs.
nei
raro
na
9.
Ua topa
—
metera te
taua
ati
noa,
roa o
a'enei te Opupu rahi ra o AKRON i roto i te Tai. E 240
Opu23u M'arite. Ua pohe e 74 taata i
taua opupu ra, e e
ra.
pinepine nei te mau Taote e, e ohipa ino te riri e faatupu
faahauti i te inafatu o tei turai atu i te toto i roto i te upoo.
ua ite hoi tatou ia tere oioi te toto, e tujsu te ohipa ino maori ra, e mutu
uaua. E ara roa e homa i teie nei faaiteraa.
10.
—
Te faaite
mai te reira i te
E
te
11.
—
rouru 0
Ua
parauhia
e o
te mau tupuna o te Farani ra e Gaulois ia e te
uteute roa ia e ua {rarauhia e no te horoi
taua nunaa taata ra, e mea
pinejrine ratou i to ratou rouru i te hoê pu'a o tei hamanihia
e te hinu puaniho i roaa’i ia ratou taua huru rouru ra.
12.
—
Ua oti te hoê faauraa mana
i te rehu auahi,
i rotopu ia Italia, Farani, Purutia,
Pa-
i te reira faaauraa, e tamata ratou i te amui, na roto i na matahiti 10, no te imiraa i te mau ohipa e Hau ai ratou ratou iho, e e tuim ai
te maitai no Europa. E parau mauruuru mau, ia haapaohia mai te haavare ore.
ratane.
la
au
Moni Tauturu i t@
Papeete:
Vea
Brown; 3 tara.
MAURUURU.
■îK*
rahi te mau boa tei aufau mai
i te mau ava'e i mairi aenei ; te toe nei â
ea i haavitiviti mai!
E faaafaro i te reira. e homa. Mauruuru.
E rave
Imprimerie
ElieF. Juventin
-
i ta ratou utu'a iti
râ te tahi pae, aita
Rue du Comh Destremau
-
Papeete Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1933