EPM_Vea Porotetani_19330607.pdf
- Texte
-
Si
-
33
0
TIUNU
te Matahiti
e
TIURAI 1933
Hihi 5-6.
—
te
ETANI
lii
A^J'A’TU
lia
e NIU e TIA I TE
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAl)
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia RA O Iesu.
—
I Korinetia 3, 11.
ua
HOO I TB MATAHITI HOB: HOB TARA
)ia
a
ta
A.
Il nia i te
VERNIJER, Directeur^Gérant.
pahi Farani, ia “ Ville-de-Verdun”
Moana Patifita: “25
Ha te
au
mau
mau
liere e;
haaniana‘0
noa
ultera rnahana. E
no
Mati i933”
hoa tai‘o Vea.
la
tatou, i teie farereiraa api.
aaii ia outou atoa, i tera mahana, e
ora na
nei le
area maoro
atura toi faataa ê ia tatou; e
iti te
3i||)0
kilometera, e le Lupu nei hoi te oto i tehEoraa i te reira;
lupu aloa nei te rnahanahana i to tatou haaiiiana'oraa
\ (■ i
tje reo a Faulo i to Roma e: aore roa e mea e tia ia faataa ê ia
ta|ou i le aroba p te Atua, i rolo i to tatou Fatu, o Iesu Mesia.
aa
b^mea lïiaitai roa matou e tae roa mai i teie nei:, aita roa'tu e
e i
ive p(|ipea, aita. e ati; e miti au rahi e te huru mania; e mata‘1 iti
pùVaivai ta aoao; aita e faata e polie nei i te ma‘i.
laii i rfv'Iai te au i ta outou i ite i roto i ta‘u epitetolo iti hopea, ua
i to itajae matou i Taiohae (Nuu-Hiva) i te 13 no mati, oia hoi e
im|ha mahana i mûri a‘e i to matou faarueraa ia Tahiti. Ua
\
1
)
ta
te^ rà, te
36 tutau matou i roto i te ôôa ateatea rahi mau no
faa
ftoijmatou hi‘o maere noa raa i taua feuua roo rahi,
Taiohae, mai
tei faarobhia
togia huru, mai mua mai. F, fenua huru papa maro e te mou‘a
l:eif;ei, e te pari ereere. E fati noa te miti i nia i taua mau pari
r^ aita roa’tu e e‘a i te pae miti, mai ta tatou, i Tahiti; e na
n'8 rà i te mau mou'a te e‘a, titapou ai i raro i tera faa e i
lei|i faa atea. E mau mou‘a rearea e te maro, o tei hee inaru i
.jte^jae miti, tei reirn le mau pari. Ua parau hia e: o iti te 3000
m.
pp’aatoro oviri i nia i taua mau mou'a ra, e te puaaniho hoi.
tia,-
■'f
lüf’
■V’
•«
.
ii'f
V E A
P O R 0 T K 1' A N 1
nehenehe ia laLou. Na te Hau taua mau aere ra,
nei te tahi mau pnaaloro, i te mau ava'o,
te taata.— Tirara'lu ai haapùraa i Nuu-Hiva, maori
eita
e
haere hia
e le tupaiw
ei raaa n
râ: te maai j
tahatai.l.
ohip:É';jî|
Tei reira te taata, e te on.e
pahi. 1 to matou tapaeraa, u-|:;iJ
tapiri mai o Tereora i to matou pahi, e ua haarnata te
huriraa puha. O matou râ, ua haere matou i uta, e mataitai i|j;|
te fenua e te taata. I to matou taeraa i tahatai, ua farerei matoifl-jj
ia Alfred Tissot, te mootua no Samuela Kekela, to tatou hoa herop j
haapii Evanelia i Üa-Pou. Ua mâtau maitai hoi matou ia AlfreilU
Tissot nei, i to^na faaearaa i Tahiti, i roto i te haapiiraa ViénotfiJ
I teie nei rà, ua faaipoipo oia i te taraahine na Harry
"
Dean'^-|i
i Arue. Ua tapae matou i to raua utuafare, mai te' oaoa, e
farhhia matou ma te poupou. U a mauruuru roa’toa ma tou :|;y
te farereiraa i te metua vahiné no Alfred, oia hoi te tamahiing
na Samuela Kekela, e ua oioi roa to matou hereraa, te tahi e a S
tahi, ia au i te here o te mau tamarii a te Atua raton raton iho J
Tei reira’toa te hoê potii no Raiatea, no te fetii a Terootua miif 1
0 tei faaea
tumu i roto i taua utuafare ra, Na’na i aratai i:. ;
matou e hi‘o i te hoê pape avaava i uta i te faa,- e pape maitaj ”
rahi ia inu. I te ahiahi o taua inahana ra, ua farerei haere ■ P
te
matou i te mau hoa Porotetani: o Stanislas
oia hoi te hoê huaai no te Arii no Nuu-Hiva, e tavana no Taioh léa
i mua a‘e nei, o tei bapetizohia iho nei, e Teata, orometua
Hiva-Oa, i to'na tere evanelia i Nuu-Hiva. Ua inauniiiru
matou i teie taeae. mata maitai, e te itoito, e te hiaai i te Par iiS
Kr
K!V,i
ora a te Atua ora ra. Ua faaite mai oia i to'na hinaaro rahi, e iB
L~î
tonohia te hoê orometua i Nuu-Hiva e faatere ia ratou e e ooKi']
i te auhune. Haamana'o a'era te mana'o i le huru o to te Evs
neiia
haamauraahi.a i Nuu-Hiva i rautaaiho, e te ohipa rsl; .'
tei ravehia e Turuti ( Grooks ) o tei ueue i te Evanelia i reira/
te matahiti ISHS. E ua ite mata roa matou i te mau tumu taruL,;.:
reni paari roa ta te mau orometua tahito i tanu i Taiohae, ei
no ta ratou ohipa e no to ratou mau ati. Te vai ra te mahana|. i
nenei hia’i i roto i te vea nei, te huru o to te Evanelia tuptirif t
i Nuu-Hiva i mutaa ê; ei reira tatou e ite ai i te rahi o te ohi» |
tei ravehia e te mau haapii-Evanelia no Tahiti mai, tei haamot
oia hoi te man faa,
ôôa,
Tei reira te tutauraa no' te mau
r ' i'i
roi*'
hia i reira.
E
Nuu-Hiva ta matou i
i nia i to raton mau tamaru fare.
tei farii ia matou mai te faalura mau; e ua
rave
rahi té mau taata
pae e‘a, e aore ra
tatai, 0
■rtii'
farerei i ; .j
E feia nit ni
pùpû iniii|rç
^^''1 te tapotapo,
e le vai haari. E ua oto te aau i te hi'oraa ia ratoa:
orehia, o tei hiaai i te pape ora e vai ia
te mamoe liai
lesu-Mesia.
'
.
.
mûri iho mahana, ua faarue to matou
i I te avatea no to
pahi
l^taua ôôa nei, e te inau hoa here; fano tia'tura matou na te
Ihiti'â 0 te râ. Te tan va noà ra o Üa-Pou i te atea, e o Ua-Huna
r" to matou atau. O r.a fenua hopea ïa ta matou i ite e lae roa
«liai i teie nei mahana.
“^'
'P^
‘
toa
i
.rp
Hoê ahuru mahana i teie
nei, aita matou i ite faahou i te hoê
pahl. E mea huru moemoe matou, i
nia i teie moana rahi hopea ore, aita râ e raoeraa, no te mea
î tpi pihai iho te Alua ia matou. ( Sal. 13^).
1
fP(
.
fenua iti;
maa
U
Vmea
.J''
e
ma
e
mâtau
roa
mai,
to Tahiti hoi. E
e
matou I leie nei, i te mau horo
rave
Hau,
te
a
'
tamarii. E iti te 30 tamarii, o tei haapa'o i ta ratou
ohipa arearea raa; e mata'u rahi râ ta te feia metua, o te
mau
fmau
fmairi ratou i
i te
raro
moana.
jli .iE pureraa tuinu ta matou i te
n|)f.
patete: to Nou-
rahi te feia toroa
t
4;eite
'J
ihol
ÿ
•
aila’toa
mau
Sapati atoa, i roto i te piha
tuatl no Orotara, tei hoi atoa i Farani. E va'u matou i taua
p|ireraa
ra. Te amui nei matou i taua mahana. ra, i te fetii faa•e
j^roo e vai i Tahiti mâ, o tei haapa'o atoa i te pureraa i te mau
ahi,'
itaj'ij ■ ■
:
na
,
I valu e au. E te pure nei matou ite Atua,
no raton paatoa.
^
(E teie nei, te hi‘o tia nei matou i mua, oia’toa to matou pahi,
roft.:lajtia i te Falu, e tapae matou i Panama i te 31 no Mati. E
^^..ji^nïauruuru matou ia taahi faahou te avae i te tino paari o te fenua.
.pjsE? reira matou e hapono ai i teie rata iti ia outou na.
O'i^-
C. Yerenie.
■
Ev,..._
rai,
ira^. ■
A’oraa Bibilia
OHIFA 51: 1.
Te hoê
tapa‘o i nia i te Mahana Penetekose.
mau
O te oro‘a
te hoê ïa
oaoa
no
na
rahi ïa
no
te oho matamaà.
oro’a rarahi Ati luda.
Te Oro‘a matamua ra, o te
oro‘a PASA ïa, ei haamana'o
■dseVaela i Aiphiti e to ratou faaoraraaliia e lehova ra.
i
K
Pe PiTi
mïtnana'o
inyijrôto i
raa
na
o te oro'a
ia Iseraela
matahifi
e
40
ra, o te
i te
ra.
raa
ia
oro‘a PATIARAA TtAHAPA ïa, ei haa-'
medebara,
e
to ratou aratairaahia
e
lehova i
POROTETANl
VKA
4
3. Te ToRU O le
oro'a ra, o te oro‘a
PENETEKOSE ïa, ei
ia ratou i te fenua hotu rahi ra, o
ta' ratcu mau Tamarii, e amuri noa’tu.
i to lehova horo'a l'aa
raa
tufaa
na
No
ratou, e
haamana’oja
Kanaana ; tij!!
i
oro‘a Penetekose ra, te putuputu mai ra t(
Iseraela i lerusalema ei haamaitai ia lehova, e ei pûpû iT
i te mau oho matamua te auhune no roto mai i te maul'i
reira, ia tae atu i taua
mau
Tamarii
mua
i to’na aro
a
faaapu atoa ra.
I reira Iseraela i
hiti atoa
haamaitai atu ai i to’na Atua ma
te oaoa i te mau mata- la
(Ir. tauturu, Salamo CIII, ir. 2. Maseli 111, 9 e 10).
Ekalesia, e ao to te amuiraa faaroo tei
te mau oho matamua no ta ratou mau tao'a.
ra.
E homa, e ao to te mau
ia lehova i
matamua 'ia, i nia i te m’ahana Penetekose.
amtii ïa a te mau pipi.
maite ra ratou paatoa i te pure e te aniraa ma
^
faatural^
O te tapa'o
2. O te pure
Te tamau
te vahi hoê.
te aau hoê |
(Ohipa II, ir., 1).
tauaf
eaha ta ratou aniraa i te Atua i roto i
:
iioa’tu i te poipoi mahana Penetekose râ.
Teie ta ratou pure maori râ, ia horo'ahia mai ia ratou te Varua maita^îai
ta lesu i parau mai ia ratou ra. (Ohipa 1, 5).
O te piti ïa no te Tapa‘o no nia i te Mahana Penetekose.
3. O te mairiraa ïa te Varua Maitai i nia i te mau pipi.
|
1. Inaha ua farara mai te hoê mata‘i rahi.
'
2. Ua fâ mai te arero raaa mai te ahi te hitru. '
3. Ua faaî hia ratou i te Varua Maitai.
4. Ua parau ihora ratou i te parau ê ê,
5. Ua faaite ratou i te Ati luda e, na lesu i ninii mai i nia ia ratou
|
te Varua Maitai, o lesu tei faasataurohia e ratou ra.
[g
Na te Atua râ i faatia faahou mai ia’na i nia i te ra‘i, ei IVlesia e ei An
E homa eaha ta ratou pure,
mau
ü'ïiï Sï
Èi
H
mahana ra, e tae
ti|
'
it
no
Iseraela.
6. Ua a‘o
i
puai
Petero mâ ia ratou, ia tatarahapa
i tehararahi ta ratoiQj
tei bapetizohia e teiamuihi* ;
Aposetolo. O te fanauraa 'ia o te Ekalesia, na roto i te man i
7. E 3.000 Ati
i te mau
o
o
rave ra.
te Varua
luda tei tatarahapa i reira ra
Maitai.
O te oho matamua ïa
Mahana
Penetekose
tei noaa mai ia lesu no roto
mai ia Iseraela i i ;
;
ra.
tapa’o i nia i te mahana Penetekose ra.
— loane XIV.
18, 19, e 26.
TUAROI PARAU A”!. — Salamo CXIX, 105.
O te toru 'ia no te
PARAU FAAOTIRAA.
Te hoe
Tapa‘o i nia i te Parau na te
Atua.
P.
e:
taî
ro
fâ
VËA
Te
mau
POROTETANI
Faahoho‘araa
no
te
5
Varna Maitai.
We faahoho‘araa matamua: E au ïa i te pape. loa. 3-5; loa,
jjjyj
iTaua pape ra, e pape ora ïa, Apok. 22-1; pape tahe tamau,
haamaru, Tsaia 85-1, vah. Mat., pape tamaraa,
y,j.Ezëch. 16-9; pape pihaa, loan. 4-14; pape horo'a ooa, Is. 55-1.
I
piti O te faahoho^araa: E au ïa i te Auahi. Luk. 3-16.
ita-
Isaia 27-31; pape
;muahi tamaraa, Numera 31-23; ei tiarama, Sal. 78-14; auahi
II, Sam. 22-9.
ura,
faahoWaraa'. E au ïa i te Mafai tel farara i te
jVahi ta'na i hinaaro. loa. 3-8; I Kor. 12-11.
■auafe^atai rahi u'ana, Ohipa 2-2; Matai ora. Ezek. 37-9, 14.
^'ke maha o te faahoho‘araa: e au ïa i te Ua e te Tuâ Ua e
torw O te
aiiaifaajrarirari i te fenua. Sal. 72: 6.
ua auhune, Hosea 10-12 ; ua haumaru, Sal. 68-9. E ua faa-
tupn i te oaoa. Sal. 133-3.
Te pae o te faahoho‘arua: E au ïa i tè Monoi. Sal. 45-7.
■^onoi rapaau, Ezek, 16, 9; Monoi faatupu i te oaoa, Sal. 23; 5.
0 te maramarama, Zekar. 4-11, 14. Monoi faatahinu. Exodo
Mopoi
29,. 7. .Lev. 10, 7. Isaia 60. 1.
ono 0 te faahoho‘araa : E au ïa i te hoe
Te hoê reo tei tiaoro mai. Mat. 10-20; tei
fï'e
Reo. I. Arii 19-12.
aratai, loa. 16-13;
tei
faatupu i te tatarahapa, Heb. 3-7, 15.
faaau atoa hia te Varua Maitai i te hoê Uupa, Mat. 3-16;
'i tè hoê Tepâ^O, Ephesia 4, 30; 1 te Arero Maa mai te Ahi,
■atot'Oh. 2, 3.
Parau faaotiraa: Oh. 19.2; lakobo 1,16.
Arr
iija
uibi
naii:
11
Te l
oa
i
rahi hia ïa } Tahiti nei
i^teania taa’toa. — Ua ite paa’toa tatou e o te Arii ra o TU ua
taui oia i to’na i‘oa e ua rave i te i‘oa ra o POMARE, i mûri a‘e i te
ro4hia raa hia oia e te ma‘i hupe. — Oia’toa i te tahi atu mau pae
Te taui
raa
i te i ‘oa nei
ra
e
ohipa
rave
e
fenua, mai ia MADAGATA.
—
0
POROTETANI
VEA
6
oia i te i‘oa e te mana'o
faahou mai e taua peu
hoê taata e te ati, te taui nei
nei oia e, o te ravea ïa e ore ai oia e roohia
hamani ino ra. la roaa mai te huaaî, inaha te
la roohia te
i‘oa
e
inaha te rave
vahiné
nei i tei‘oâ, raetua
taui nei nametua i te
tanenomea.. eaore ra metua
no mea..
Itauafenuarai Madagata, ua roohia te hoê
i te hoê ati, ua puta oia i te tara no te
ihora to’na i'oaia TRAKALÂ, oiahoi o tei
nui, 0 te i’oa ïa tei vai i nia ia’na e tae
orometua haapii tamarii
tuturahunui, e ua mairi hia
patia hia e te tuturahu¬
noa’tu i to’na poheraa.
Oia’toa te mau Arii ia faatahinu hia, e taui ana'e atoa ratou i te
i‘oa, mai te Arii vahiné ra o KAN 4VAL0NA 3, Arii vahiné no taua
fenua Madagata ra, o RAZAFINDR AHETY to’na i‘oa mau o ta’nai
o
rave
faahou i to’na ere raa
O te mau
Arii i te raatahiti 1897.
i to’na mana
tiama, te taui atoa nei i to ratou i‘oa
hia nei te i‘oa ote mau tupunao tei vaiiho
tîtî o tei
mai i te roo
rahi hoi te mau taata e piti i‘o.a i roto i te Bibilia. Inaha
ABERAMA, ua taui hia e ua mairi hia ia ABERAHAMA, o lakoba
mairihia ia ISERAELA, o losepha ua tauihia ïa ia ZAPHANATEPaANEA ( Gen. 41-45): te metua hoovai o Mose o tei mairi hia ia
EL \ i roto i te Exodo 2-18 o lETERO te i‘oa ta tatou e ite nei
i
Exodo 3-1. Te Arii rao MATANIA ua mairi hia iaZEDECHIA ( II Arii 24-17 ) o Simona nei ua taui hia ia PETERO ( Mat.
10-2. O losepha ra, ua topa hia ïa ia BARASABA e o lUSETO atoa
(Ühipa 1-23).
riro teie nei ohipa taui raa i‘oa ei haamana'o raa i te ohipa o tei
mai i roto i te ora raa o te taata nei, ua ite ana'e ïa tatou i te
reira
tumu mau to taua ohipa ra, teie râ te ite atoa nei tatou i te
fifi
rahi o tei tupu aenei na roto itaua mau taui raa i'oa
fifi roa te imi raa i te mau taata, no ratou te mau i ‘oa i tauihia.
vai
râ te mahana e vâ'iiho ai tatou i taua mau i'oa atoa ra ta
i
i nia i te fenua nei no te rave raa mai i te i'oa hoê roa
tiama te tara e o te i'oa hopea roa ia e taua i'oa ra o te I'oa ia
tei horoa hia’tu na tei roaa te re na roto i to tatou Fatu ia lesu
Te taui atoa
ino.
E rave
o
ua
RE U
i roto
te
hoi
Ua
tupu
e
e rave
mau
ra, ua
Te
ra
tatou
amo
te
e
0
Mesia:
Apokaiupo 2-17.
Te hoê turu
hoa
Ua
i te taime mau no
«
Lo’mi,'
a'enei, mai Niu Taraloni inai.|
tei tupu i reira (ati mata'i).
mai nei te Orometua Api o
i Papeete nei, i te 1 no Me i mairi
laupupu rit raua no te hoê ati rahi
Ua tae
te
faaincineraa.
maitai.
M' Rey Lescure e
VEA
POROTETANI
Ua farii nuiitai liia to tatou tau pue hoa e to te Apooraa Oroinetua Taiere, e i le 7 no Me, ua tae mai ratia i te tare pureraa
m
tararii i Betela
i te tare pureraa
tahiti i Paofai.
Rey Lescure ei faatere i te pupu tamarii tamaroa
e parahi tiimu i te tare haapiiraa e o
Rey Lescure te tau-turu atoa i te mau haapiiraa.
E riro raua'toa ei t^uLuru itolto i te mau ohipa o te Evanelia.
la fariihia raua mai te poupou rahi.
i
E riro hoi
*8
e
o
la
ora
o
Te fatata mai nei le niahana ahuru
tatou i te Hau
Farani.
ma
maha
no
Tiurai,
e
faahanahana’i,
Repupirita Farani.
E tahoe maite atu te
mau
Porotetani i to ratou atoa
ra mau
taeae,
no
taua Oroa ra.
ît®
La
'■'•'O
teie nei Oroa ei haamanao raa i te tiama raa te mau taata’toa
i tarnaru hia
e
te reva Farani.
E haamanao maite te
ite Peresideni rahi
Ua parare roa
Itëtani, e
îoia i te
ua parau
Porotetani atoa i te maitai
Farani oia’toa i te
mau
feia
e
mana o
te hau ia
roaa
i
te Hau.
te roo e, e haapaoraa no te fenua ê ê te haapaoraa Porohia hoi ë, ia riro te hoê taata ei Porotetani ra e ere ïa
Farani tumu.
E parau
laata papai
la
no
mau
hape roa teie, no reira, haamana'o atura matou i te parau a te
Emile EAGUET, ta’na i nenei atu i roto i te vea
parau ra o
” LA REVUE LATINE”.
Te
etani,
nao ra
e no
Te faaite nei
t'e
haapaoraa Poroe vai tainau â ïa to’na manaonao raa i taua vahi ra.
e aore roa ia e parau hape atu mai te reira te huru ».
oia i reira;
reira
ra,
ra vau
«
Ua parauhia e no Eremani mai te
Porotetani nei, e aore ia te Porotetani Farani ra, e
Farani tumu mau
e faaapiraa) i Farani, na mua‘e i te refori te reforme Beretane e ore roa e nehenehe ia tahoêhia taua
[î. Ua tupu te hoê reforme (oia
re
Eremani,
e
:.|ïja reforme
ra e toru, e mea taa'e roa te tahi i te tahi.
D’ETAPLES, te refomatio matamua i Earani, na mua
ia Calavina. Tei te matahiti 1.512'to taua taata nei papai raa i te hoê
O LEFEBVRE
)a‘e
lo’na
I;
:%tararaa Porotetani
i
ëi O LUTERO
mai.
e;no
mau.
Tei te matahiti 1.436 te fanau raa hia oia.
nei no te matahiti 1.483 oia i fanau hia’i, te ite nei ia tatou
muato Farani te haamataraa, no mûri to Eremani, eita roa’lura e nehe-
pariraa.
ata‘i)i,
ï Teie â te
mau
parau na
taua taata nei o Emile FAOUET:
POROTETANl
VEA
6
oia i te i‘oa e te mana’o
faahou mai e taua peu
hoê taata e te ati, te taui nei
nei oia e, o te ravea ïa e ore ai oia e roohia
hamani ino ra. la roaa mai te huaai, inaha te
la roohia te
i ‘oa
inaha te rave
e
vahiné
no mea..
nei i te i ‘oa, metua
taui nei nametua i te
tane no mea.. e aore ramietua
haapii tamarii
ua mairi hia
oiahoi o tei patia hia e te tuturahu¬
nui,
te i’oa ïa tei vai i nia ia’na e tae noa’tu i to’na poheraa.
Oia’toa te mau Arii ia faatahinu hia, e taui ana‘e atoa ratou i te
i‘oa, mai te Arii vahiné ra o RAN 4VAL0NA 3, Arii vahiné no taua
Madagata ra, o RAZAFINDR AHETY to’na i‘oa mau o ta’nai
faahou i to’na ere raa i to’na mana Arii i te raatahiti 1897.
O
tîtî o tei tiama, te taui atoa nei i to ratou i‘oa
taui atoa hia nei te i‘oa ote mau tupunao tei vaiiho mai i te roo
rahi hoi te mau taata e piti i‘oa i roto i te Bibilia. Inaha
ABERAMA, ua taui hia e ua mairi hia îa ABERAHAMA, o lakoba
mairihia ia ISERAELA, o losepha ua tauihia ïa ia ZAPHANATEPaANEA .( Gen. 41-45): te metua hoovai o Mose o tei mairi hia ia
EL \ i roto i te Exodo 2-18 o lETERQ te i‘oa ta tatou e ite nei
i
Exodo 3-1. Te Arii rao MATANIA ua mairi hia iaZEDECHIA ( II Arii 24-17 ) o Simona nei ua taui hia ia PETERO ( Mat.
10-2. O losepha ra, ua topa hia ïa ia BARASABA e o lUSETO atoa
(ühipa 1-23).
riro teie nei ohipa taui raa i‘oa ei haamana'o raa i te ohipa o tei
mai i roto i te ora raa o te taata nei, ua ite ana‘e ïa tatou i te
reira
tumu mau to taua ohipa ra, teie rà te ite atoa nei tatou i te
fifi
rahi o tei tupu aenei na roto i taua mau taui raa i‘o8
fifi roa te imi raa i te mau taata, no ratou te mau i ‘oa i tauihia.
Te vai ra râ te mahana e vàiiho ai tatou i taua mau i‘oa atoa ra ta
i
i nia i te fenua nei no te rave raa mai i te i‘oa hoê roa
tiama te tura e o te i‘oa hopea roa ia e taua i‘oa ra o te I‘oa ia
tei horoa hia’tu na tei roaa te re na roto i to tatou Fatu ia lesu
I taua fenua ra i
Madagata, ua roohia te hoê orometua
no te tuturahunui, e
ati, ua puta oia i te tara
ihpra to’na i‘oaia TRAKALÂ,
i te hoê
0
o
fenua
rave
te mau
Te
ino.
E rave
o
ua
RE U
i roto
te
hoi
Ua
tupu
e
e rave
mau
ra, ua
,
tatou
amo
te
e
0
JViesia:
Apokaiupo 2-17.
Te hoê turu
mai nei te Orometua Api o
i Papeete nei, i te 1 no Me i mairi
laupupu rit raua no te hoê ati rahi
Ua tae
hoa
Ua
i te tairne mau no
te
faaineineraa.
maitai.
M' Rey Lescure e
to’mi
a'enei, mai Niu Taraloni mai.
tei tupu i reira (ati matai)
j
m
VE A
POROTETAN!
Ua farii nuiitai hia to tatou tau pue hca e to te Apooraa Orometua Taieæ, e i te 7 no Me, ua tae mai raüa i te tare pureraa
tarani i Betela
i te tare pureraa
tahiti i Paofai.
Rey Lescure ei faatere i te pupu tamarii tamaroa
e parahi tiimu i te tare haapiiraa e o
Rey Lescure te tau-turu atoa i te mau haapiiraa.
E riro raua'toa ei tHuturu ilolto i te mau ohipa o te Evanelia.
la fariihia raua mai te poupou rahi.
E riro hoi
e
o
ora
o
Te fatata mai nei le niahana ahuru
tatou i te Hau
00
ilÉ
i»
ma
maha
no
Tiurai,
e
faahanahana’i,
Repupirita Farani.
E tahoe maite atu te
mau
Porotetani i to ratou atoa
ra mau
taeae,
no
taua Oroa ra.
j®
Ua riro teie nei Oroa ei haamanao raa i te tiama raa te mau taata’toa
i tarnaru hia
e
te reva Farani.
E haamanao maite te
mau
te Peresideni rahi no Farani
Ua parare roa
jtétani, e
I bia i te
I
Farani.
Porotetani atoa i te maitai
oia’toa i te
mau
feia
e
mana o
te hau ia
roaa
i
te Hau.
te roo e, e haapaoraa no te fenua ê ê te haapaoraa Poro-
ua parau hia
Farani tumu.
hoi
e,
ia riro te hoê taata ei Porotetani ra e ere ïa
hape roa teie, no reira, haamana'o atura matou i te parau a te
papai parau ra o Emile EAGUET, ta’na i nenei atu i roto i te vea
E parau
tei
i te tii
i te
i‘oe [
hia. 1
il
aata
•a
” LA REVUE LATINE”.
haapaoraa Poro[etani, e no reira ra, e vai tamau â ïa to’na manaonao raa i taua vahi ra.
à. ta ,3^
e faaite nei ra vau e aore roa ia e parau hape atu mai te reira te huru ».
roa
■’;4j e Porotetatii nei, e aore ia te Porotetani Farani ra, e Farani tumu mau
3a la
Ua tupu te hoê reforme (oia e faaapiraa) i Farani, na mua‘e i te reforle su
i||fie Eremani, e i te reforme Beretane e ore roa e nehenehe ia tahoêhia taua
(i^a reforme ra e toru, e mea taa'e roa te tahi i le tahi.
L O LEFEBVRE D’ETAPLES, te refomatio matamua i Farani, na mua
%)a‘e ia Calavina. Tei te matahiti 1.512 to taua taata nei papai raa i te hoê
.^tararaa Porotetani mau. Tei te matahiti 1.436 te fanau raa hia oia.
lo'Uil è'; O LUTERO nei no te matahiti 1.483 oia i fanau hia’i, te ite nei ia tatou
Te
nao ra
oia i reira:
«
Ua parauhia e no Eremani mai te
.
mai.
emo
muato Farani te
teie nei
ata'ili
É
Teie â te
haamataraa,
no
mûri to Eremani, eita roa’tura e nehe-
pariraa.
mau
parau na
taua taata nei o Emile FAGUET:
8
«
VEA
'
Porotetani Farani tnau'hiai te miti
i roto i te mau faatere raa hau e te imi
te Fenua. Ko reira ra, e mea huru fifi ia
Ua riro te mau
maite ratou
e
POROTETANJ
maitai ai
aita’tu e mau nunaa
nei ».
“Aita’tu e Farani tumu
ia ratou ei mau taata ê ê, no te mea,
Farani, maori ra taua nunaa Porotetani
maira te faaotiraa i taua pororaa na’na nei;
te faariro raa
tahito mau i
Te nao
Porotetani Farani”.
mai te
mau,
tahoê
maite raa i te mea
tinai atu ia ratou i
no Farani, ua
Tere Evanelia
i Nuuhiva ma.
i
Atuona,
Orometua, e to te utuafare atoa na.
Amene.
Evanelia no Teata, Or., e o Aramu
Na Moreau,
mau
O
Mati 1933.
i te 4 no
la orana outou i te
aroha
te Atua,
Tere
D.
mâ.
nia ia
vaiiho atu ia
6, tae
SapatiBapesitoraa no te
hia
i to maua nei tere Evanelia i Nuuhiva
i te 12 Tenuare, hora 3 i te ahiahi, na
Tereora. E ua tae matou i Vaitahu no te hora 5 e te afa, e
Tiaihau Or., i reira. E ua faarue matou i Vaitahu no te hora
ua
matou i Taiohae no te hora 8 i te poipoi 13. 1 te 15 no Tenuare,
E ohipa faahiahia tei tupu i taua Sapati ra. Te oro‘a
hoê taata no roto mai i te opu Hui \rii o Taniha t. to’na i‘oa, ua rave
taua ohipa ra i roto i te tare no te tamahine a S. Kekela.
Te faaite atu
nei au ia oe
Ua faarue maua
ia Atmma
Tenuare i te
faarue maua ia Taiohae i te 20 no
12, ua tae atu no te hora 6 i te ahiahi. Ua tae maua
o
e ua farerei ia ratou e te amui atoa mai i roto i to’na utuafare ~
ipoiporaa, 12 taata, hora 7 i .te pô — 22.
faaôraa taeae, e 2 hoi. I taua pô Sapati ra, e 2 tuaroi i tuuhia.
ua
hia taua pô ra. E mea itoito roa na Amuiraa Himene —
maua ia Uapou e ua hoi atu maua i Taiohae na nia i te
o
Tére i Uahuna: Ua faarue maua ia Taiohae i te 1 no Fepuare
7 i te pô. E ua tae maua no te 2 no Fepuare, Uahuna
e
maua i reira e 5 mahana i reira i te faaitoitoraa i to taua Paroita ra,
no Fepuare, i hoi ai maua i Taiohae na nia i te vaa.
te mata'i e te miti rahi.
Tere i Akapa, Nuuhiva: 15 no Fepuare, ua faatupu hia te
tisoraa i reira, e 4 tamarii i Bapetiso hia.
Tere piti i Uapou : 21 no Fepuare. — Faaôraa taeae, e 4
e
Tere i
hora
Uapou: Ua
i S. Kekela,
21. FaaBapetisoraa tamarii too 2. E
E faaao
23. Ua faarue
poti S. Kekelai te hora
Vaipaee, ua faaea
i te 7
Ua farerei matou i
Oro'a Bape¬
tane, 2 vahiné
VEA
POROTETANI
9
Ua faarue afu matou ia
Uapou no te 23, e ua hoi atu i Taiohae i te 26,
Sapati i te pô i te hora 9, i faarue ai matou ia Taiohae, tae i Uapou no
poipoi, te 27 i te ahiahi' i faarue ai ia Uapou, ua tae i Hanamenu, Hiva-Oa,
i te poipoi hora 5, faarue ia Hanamenu hora 10. Hora 1, tei Atuona
■
matou i taua mahana ihora.
Tirara parait
iti, la
orana oe.
Na Teata,
Fare Pure
Orometua.
(i Poutoru)
Ua oti aenei te hoê fare nehenehe roa, e rave raa popaa ana’e, e 2.000
tara i te hoo i taua fare nei ; e
Tei hamani oioi hia
tauturu, i
te rima
diakono,
mau
o
e
52
avae
te Tamuta
ra
i te faatere
i te roa, e 24 avae i te aano.
o
Tehuiarii
a
Ruahe, te Paroita iho
te Orometua
ra o Tuturi, e te
Faara, Teriiruru, Tevaearai i Poutoru (Tahaa). E turu hia
raro a'e
raa a
te Tavana ra o Th. à Maua.
e
Ua tupu te
oro’a tomqraa i te 2 no Me 1933. E oro’a hanahana roa e
te raumai rahi. Na te Tavana tuhaa no Haunio o Tu a Teanini, i taviri te opani, na te Perete J. Charpier, Peretiteni no te Apooraa
Tuhaa no te tuhaa IV i iriti te opani. Ua tae mai te mau manihini atoa
i roto, ua haamata hia te ohipa pure
rp, na te Perete te haamata raa e te
(faaite raa i tona aroha raa matamua i taua Paroita ra, e i mûri a’e i te
reira, ua haamau oia i te hoê Bibilia, e taoa aroha na te mau orometua; na
te ruperupe e
Taaroarii Orometua te a'oraa Hebera
lia
no
taua
fare
Amuiraa
ra,
E
XII, 22; te parau ia no Ziona te i‘oa
a‘o
raa
faahiahia
mau
tana
i rave, ,e
[mai
te tauturu hia e te orometua, Tunui or., Puhiava or., Raanui or.
Hoatapu or., Tauniua, or., Tutea or.. Ua tae atoa mai te Tavana tuhaa
Avera, o Terai, e le Tavana no Tiva o Noho. la oti te pure raa, ua haere
redira or.,
10
[e taata atoa
laitai
e
haapa'o i
te pae
tino,
e
400 manihini ta’na i farii mai,
ua
pa‘ia
haapa'o hia te oro‘a no Me e manuia roa
i te pô e tuaroi raa e ao noa ihô, na te mau Tavana te haamataraa,
i mûri na te mau orometua, e ua ho‘i te mau manihini i to ratou iho
lau vahi, mai te faaitc-ito i taua Paroita ra.
Tunui, or.
ratou;
\
e
i mûri a‘e,
ua
Oro‘a Faatahinuraa Orometua
Ua tupu faahou a’eiiei te hoê oro’a faatahinuraa i Papeete, i roto
te fare Pureraa i SILOAM A, i te 4 no Me i tnairi a'enei, i te Hora
e
te afa i te po.
VEA
10
POROTETANI
i taua
Ua î
Orome¬
hoê ahuru ma pae no Tahiti e Moorea, o tei faatia i taua oroa ra.
Ua
atoa mai te hoê mau hoa, te hoê mau Tavana mataeinaa e
rahi noa’tu a te mau taata i tae mai i taua arui ra.
Te
himene tei faaoto mai i ta ratou mau reo arue i faaineine
hia
ohipa nei.
Na MOREAU, Pereisideni no te Apooraa Rahi, te a'oraa mai {MATAIO XIII-S) te paraoole no te ueue huero. ) na André VERNIER,
Peresideni
te apooraa orometua Taiete te mau uiraa e na MIHI~
MANA, orometua, te pure faatahinuraa.
I
taime
ua faaoto mai te mau taeae o TURAI tane, oia
pipi orometua, i te reo himene no te faatahinuraa.
taime rurutaina teie, oia te tuu raa rima, te taime e farii ai
TEIPOARII, te pipi orometua i faatahinu hia
no Anapoto cia, oire no Rimatara.
maite te Fare Pure i taua pô ra, ua putuputu mai na
O TURAI a
oroa ra,
tua
tae
rave
o
mau
no
taua
no
taua
ra,
te mau
E
te
mau
faaue raa tumu e
iri mai i nia i teie
TURAI tane i mûri ae
Apooraa Rahi, i te Paroika
Ua tia mai o
ruuru
i te
nei toroa Orometua.
i taua taime ra e ua haamaui Papeete e te Hui mana o te
fenua.
Te hinaaro
evanelia o teie
hia’tu i rare
nei to matou aau, ia manuia roa te tere
api e ta’na ra vahiné i niai tetuhaa i tuu
nei Orometua
a‘e i ta’na faatere raa.,
Ua faatupu na pup a
taua oroa ra e no
Rimatara e te
te farii
Rurutu i te hoê tamaaraa no
tau hoa api o Rey-Les- '
raa’tu hoi i to tatou
cure ma.
Te Tiare
Mitionere
paha te taata tahiti i te rnaere
naô e, eita ia i'ôa e au i nia ia’na! E
Mahere
i te
i teie parau ; E riro paha e,
tiare atoa ia rave, e e ohipa
e ohipa ta
poraoore e
i teie l‘oa no te tiare, e
mea au râ ia feruri riij
te Alua i horoa na
te mau;
te màüai rahi. Mahere pa-^
ha te tahi paei te naô e « Eaha te ohipa o te tiare? teie ïa, inahaj
mea poto ; ia hotu mai te tiare e tupu ai te huero e te maa,
aita e tiare ra, aita’toa e huero e aita hoi e maa ! » Oia mau, e|'
ere râ ia i te rahi o te faufaa no te tiare.
E poe to Tahiti nei mau taata i te tiare i te taria, e e hamaiii)
atoa ratou ei hei; E poeraa raaitai e e heiraa maitai to vetahi,
e e ohipa ino ta te tahi pae i poe ai e i hei ai i te tiare. Aroal
râ to te tiare rii huru nehenehe e le noanoa , e ore ia e huruêiij
e
VEA
POROTETANI
11
m te
rave o te taata 1 Hapehia e, e reo to taua maii tiare ra. Ua
taipe no te porao ore o te ui api e faaipoipohia
ra, ei taipe hoi no te oaoa i te mau taupiti e i te mau airaa rnaa
faarirohia raton ei
lü
ra, e ei taipe
'iS nehe i te tino
atoa hoi no te aroha
"M
faanoanoa i te monoi tahinu
®
o
te tahi hoa here
atoa hia hoi te vetahi
« 0 e rave
Ua faariro atoa hia
-.SLuH
ra
e
e te oto p te. feia e faanehehaamoehia i te apoo ra ! Na
nei,
e le monoi ptpi
huru tiare ei
mau
raau
mai.
te tiare ei afai Evanelia i te mau fenua
ï^papaa. E faafarerei haere te vetahi
vahiné faaroo i te tahi
mau
;:^tan mahana
no ie hepetoma e hamani i te buke rit e afai i le raau
J^fare ma‘i; no nia mai i h' inoua, note aihere, e e mea faaapu-
ji|*hia
«iaBhoi
ta te vetahi, e e mea hoohia ta te tahi paeenoaa’i. Ua ttenoa
te taata nei i teharu fiu rahi
iMraau roi
■
3.1
it^te
tiüte
U-
;
e
anitâ te vetahi i te
e
roa
vetahi i te
(ijBinau huru tiare i to raton
iHB
no
es-
aau o
oaoa e
ra mau
®
iti faaitoito to raton i taua
reo
I'IHf
huri haere te vetahi mai
te anaanatae i roto i te
^iMiïioa raton, e e oto
te itB»
tro
pohe mai i nia i to raton
mamae, e
taoto ore; ia tae mai rà te mau va.hine afai tiare
àtaâta
,
îie
te feia
o
taua
mau
ra e
ma'i ra
ô te oaoa,
:
e
hoihoi
i te haam,anaoraa i te reira
fenua i mutaaiho ra.
mitionere afai Evaneria ;
raau
raa'i ra ! Te na‘o
ra
te lili
tiaihia nei ontou
e te Atua no te mea na’ha hoi matou i
! vMiaran'ni 0. E raverahi atu â te mau irava rii rnaitatai ta taua mau tiare
'
ra i faahiti i roto i te manao. E rave haere taua mau vahiné ra i te
“
trava rii neneihia i nia i te tahi parau rii, e oomo haere i roto i
\aua mau buke ra, ei taioraa na taua mau ma‘i ra ; e rave rahi te
•'
triata i ora, mai te fare ma‘i mai
te. naô e
o
Auaa
:
vau
i haere i te
|dr.e ma‘i, i reira to‘u feruriraa i te paraît a te Atua e na te buke
i^ii vau i faaitoito. » E Uaô hoi te vetahi e « E pure tatou i te Atua
i'a manuia à te ohipa a te
g
th i ora’i tô’u
Éito te maitai
na-iS:.
i'aaau
i
varua. »
vahiné afai tiare mitionere, o teravea
raau
Te naô atoa
e noaa no te tiare i
horoa hia
la
ra
hoi te
afaihia
mau
na te
taote e, e
feia ma‘i
huru
ra i to te
raton.
o
E ere rà i te fare ma‘i anae ra taua ohipa maitai ra te raveraa
ia ; te faarirohia nei te buke rii oitapa'o no te hamani maitai o
Atua e ei afai i ta'na parau i te mau fare o te feia veve e te
îia hara i te fenua papaa. E rave rahi te mau tamarii haapao ore
'
lünaô
f
e «
E hoi
au
i te tare
o
to’u metua ra, e mea
tiare mai teje te huru, eaha râ te
Areafe‘1
ruêilp'^
Tahiti nei e! A
pure atoa outou ia
te tiare mitionere ! Ua rau to tefe fenua
rahi to reira
i taaê mai ai !
mea vau
»
manuia te ohipa maitai
mau
tiare nehenehe e te
i te
haamaitai e i faatiama e e tia anei
maitai ra ei auraa no te ino? Te vai ra te
mahana e haavahia’i e te Atua te mau feia e faaino i ta’iia i haa¬
maitai ra. Te arue noa ra te mau tiare i te Atua, eota’na ia mau
auaha no to’na aroha i te taata, eiaha râ te taata e faariro ia
ei auaha na te diabolo i nia i te purumu e i roto i te mau
te Atua
rfitou i
noanoa,
na
taata ia
huri i taua
hooraa ava
(Te Anuanua)
!
Parau rii
ratou
fare
api
oia hoi na taata o tei faatere i te mau tamaroa
pensionnaires )'e o tei hoi a'enei i Farani no te ati
api no to raua’”tei'e. Taa’tu ai to ratou
Auteraria e tere manuia e te miti mania i te talii
atu mau vahi. I Sydney, na ou‘a raua i nia i te tahi palii uta huruhuru
e 20.800 rûrû ; no te ô ore te reira i roto i te mau hati, tuubia atura i
roto i te mau piha numera 3. Nq reira ua tuu hia te mau horopatete no te
piha numera 3 i te mau piha numera 2, e to te numera 2 i te mau
numera 1, noaa’tura te jiiha maitai roa i to tatou pue hoa. E purèraa to nia
i taua pahi ra, i te mau tixpati atoa e na te miti üteute te tere a tapae atu
Toulon (Farani) e mai rf.ira, ua ou‘a i nia i te pereoo auahi o tei afai.ia raua
i to raua oire mau i Havre. la tauturu mai te Atua ia Ariège tane e ia horoa
1. Te faaite mai nei o A.riège mâ
faaea roai te haapii raa {
ma‘i o .Iriège tane i te parau
raa i te miti rahi i te aroai
roohia
mamoe
piha
ai i
mau
mai i te
ora no
to’na ra ma‘i.
tei faaite mai e, i te 29 no Tenuare i
paari Katorika ite i te parau Farapi e te
orometua ra o Victor Rahard i roto i te fare pureraapoi-otetani note oire pû ra
Montreal. Aore te taata i ô i roto i te fare pure no te mataitai i taua ohipa
mo‘a
i roto i na hora. e 2. Te rahi ’mau nei te auhune.
3. I te 10 no Mati, e aueueraa fenua tei tupu i Marite i te pae apatoerau no
te oire ra o San Francisco. E 21 'taime aueueraa mai te hora 6 i te ahiahi
hora 7 noa tura i te poipoi; 139 taata i pohe roa e e 4.000 o tei paparu.
4. Ua tapae i Papeete te manua farani ra o Savorgnan de Brazza i te 20 no
Eperera e ua reva’tu i te 7 no Me i te pae fenua i Tinito i te vahi i faataa hia nona, Ua farii nraitai hia oia e to te fenua o tei faatupu i te mau
Canada mai teie parau api, o
mairi a'enei, i bapetizohia'i e 412 taata
2. No
o
ra
e
taurua e rave rau
te huru.
Paris e ia taio hia te moni poe e vai
niiria, 1 ïa tautini inirioni).E
poe e vai nei â i raro i te moana.
6. Uafanau te hoê vahiné Paniora (Mexique) o Daniel Riostei'oa e 2 maehaa. E tamarii ravarava te tahi e te rouru ereere e te tahi iho ra e tamai’ii rouri.
ohinahina e te mata uteute ra. E mea varavara teie huru te itehia i te ao nei.
Te faaite ra te hoê taata hoo poe no
ite mau fenua atoa, ua iioaa ïa e
moni iti haihai râ te reira ia faitohia i te mau
5.
15 miria (1
MONI
Raiatea: Mme A.
TAUTURU I TE
D., 3 tara. — Fare:
3 tara e 2 toata.
■
VE‘A
Rere a Ropati, 2 toafea
MÂURUURU.
Imprimerie ElieF. Juventin - Rue du Comt Destreiuau - Papeete T.'tHiTi.
t
la
amuihia
:
Fait partie de Vea Porotetani 1933