EPM_Vea Porotetani_19330405.pdf
- extracted text
-
f'/?'
I
■^Te 33 0 te Matahili
-
EPERERA e ME 1933 -
Hihi 4-5.
1:
311
itl| AITâ’TU E NIU E TïAITE TAATA’TOA IA riAAMAU MAOKI RA O TEI HAAMAO
iai| '
HiA RA, oiA HOi TE Mesia ra o Iesu. —
I Korinetia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI HOE: HOE TABA
3e.
nul
,
A.
:
VERNIER, Directeur-Gérant.
nul-F-
la ora tatou i te aroha o te Atua
aa-
a
ÿ : Te parmi matamua e au ia tatou ei omuaraa i teie nei farereiraa,
ro0
if ;Ta
o
(e parau ïa no te
ora
Aroha.
tel riro ei Ta^ini i te
te mau Orometua,
na outou, e
oEipa a te Fatii i rolopu i te taata nei.
la ora na outou, e te mau ülakono, tei riro ei rima raverave,
eï mata lii‘o!ii‘o, ei rauti i nia iho i te pupu taata no te Atua.
la ora na, e te mau Ekalesia, o tei mau papu i te mau haaeaofpiiraa i roaaria outou e tei riro ei hi'oraa na to te ao.
i el,: la' ora’toa na e te mau taurearea, te mau metua, te mau lamarii.
ne| |la ora na tei rahi e tei itt i nia i te faatere raa, i te mau Ture
bormana o
te Fenua nei.
ari|VlTatou pauroa e hope roa’e, la ora tatou i te Aroha o te Atua
tei tiai tamau ia tatou i te mau mahana
e
rave
rahi
no
to tatou
hei ora raa.
*‘i^Te pili 0 te parau
ra e parau
faaite ia, e parau kaamarama-
rama
|Ua ite tatou paatoa e ua reva aenei to tatou hoa o Charles Verhier, oia hoi o Taro Verenie, te Faatere o te VE.\ POfîOTETANF,
nai'Tÿarani no te hoê rnatahiti no te farerei atu i to raua ra mau
,
era
araMetua
a;
e
te
mau
fetii tamarii.
f Ua ani mai oia i to’na tuaana, oia hoi o Teotahitua tane, ia rave
i taua zugo nei. oia hoi te faatereraa i te VEA.
Me’^;|9ia hoi, eita hoi e nehenehe ia patoi e faaue raa teie, e ohipa
jRi,rr|iitai, e ohipa na te Fatu, e rave hoi’a e tia’i. Teie ra, te peaJiea, aita hoi o Teotahitua tane i ite maitai i te reo tahiti ; no reira
,HlTf,f1
P 0 R (.) T i<; T A N 1
V l'I A
2
oia e le lioê mau hoa no
i-ahi noi. Te vai nei palia te hoê mau
hoa O Ici inan.io’liiH eoliipi teie lao le l'aalerc alu i le Rvaiielia
a le Mesia e
iio reii'a e rii'o niLou i le l.uiLiiru mai.
Teie aloa le lahi Lauluni Ln’na (ï lilan ralii nei, maori o Le mau
hoa no Le Vea Porolelani, le ani liaehaa'lu nei oia eiaha e haaoia e e tniiUiruliia mai
le manao nei
ra
Le raveraa
i fana tnhaa
il
3
rahi
J
ia’latou aida. Oia mau e
haaparuparu
ile nei, te mau faai teie nian tau
hopea nei e mau Lumu ino anae ïa, ua ite papu roa tatou i le
reira atoa ra inati ati. haha ra lioi ua moe aiiei ia tatou to tatou
’
ÿ
Tt
i te aiifaii
lime
Le reira ho te
mai i ta ralou mau liihaa rii LauLuru, o te ora
A’ea.
o le parau vh, faaitoüoraii ïa
hoa lioro e, e ravi' raiii le mau Lumu no ta
raa i to tatou manao, Le ati rahi ta laLoii e
berna raa a te eriemi o Ici haapnai roa’tu ia’na
Te
Loni
mau
au
Fatu
e
la’na
ra
haapiiraa?
Te ani atii nei luaLon
ia outon atoa na, a faaiioito, a tauturu
le Fatu, ia haere te reira i, mua ma le
3
^
T
ohipa a
'^
patoi orehia e talon atoa nei.
>
Te rnau ali o te oiiipa a te Fatu, ua ite ia tatou, maori ra o
le iti 0 te moiii, e o te iti roa’tu te feia e ooti. Aita roa i ravai
;
te matai i roto i le ie e tore ai te pahi.
ti
Ua tere te ohipa a sataiii i te rahi, te 1'aa‘u‘aua maite nei oia
à
i te imiraa i te pau ia’na, te liaapao oro. Le poroneio e le tatii
r
ail! a mau iiio, te rahi nei ia i Le ao iiei.
:a
Oia mau, e au mau hoa here, e rave rahi te mau tumn haa^
paruparu ia tatou, te mana'o nei‘ra matou e e rave
â te mau turnu no le faaitoilo ia tatou iho. lïi hopea to te mau
mea’Loa, oia’toa teie ali ta tatou e ite nei, te vai nei te tau e
.j
hope ai, ia tiatnri ra tatou i te Atua, te turnu e Le
maile i te mau
:*
jj
faaoli i Le I
mea’toa nei.
^
fatata mai nei te oroa pasa, iia’ua e faaliaamana'o mai ia
1
te vai
mai nei a to tatou faaora, to tatou itaatira, ■ j
rahi roa’tu
mau
Te
ora noa
tatou e
0
lesu Mesia,
lei ia’na hoi te mau
maua’Loa o le ao nei, c to te
Rai atoa hoi.
A. V.
la ora ua
Te
hoê lubili
®|
J
rahi
q
la haamanao
paatoa te mau Ekalesia o te ao nei, i te
14 no te ava‘e
faaroo.
Eperera 1Q33, Faraide Poheraa. E mahana ralii teie, i roto i te
Ote 19 raa tete o te tenetere note poheraa to tatou Fatu, o lesu Mesia,
i nia i te sataiiro.
V;
V l', A
[M 5 n ü T E 1’ A N 1
|i|i la aparau maite liia e ia feruri maite to te ao atoa neï e o te Satauro
^ Calavaria tei riro ei 0;a no to te ao iiei :
Te faahaehaa’tii nei
B'iiatou tia’i raa turori
matou i
ia oe, e
mua
te Satauro, te tumu no to
ore.
El ite hoi ouîoii no‘ü
Ohipa 1-8.
AÏ
Te fatata mai nei te
ohipa aufau raa moni tauturu i ta tatou Taiete
maii
■'Faatupiiraa Paraii.
Te hinaaro nei
raa’tu i te
i;iiaran7arama
mau
mana'o rii
ei haa-
hoa taio vea nei, e ei faaite raa’tu i te hoê
rnau
i tiaturihia mai ai tatou
tumu
mau
matou i te faatae atu i te hoê
te rave i
no
teie nei
ohipa aufau. O
t| hoê teie ohipa o ta te Mesia i vaiho mai ia tatou nei, tae noa mai i
tâ'na
ra
Aposetolo
mau
te
e
Ei tautururaa i to tatou
i
toru
a
te
mûri
mau
aposetolo:
i te Varna
outou
no‘u
e
mau
nei: Te tuaroi
mana
mau
taeae hoi i te
mana'o te tuu atu nei
mataniua
Maitai
ia
baere
lesu i
iho ia outou:
e
ei ite hoi
i ta’na
pipi, a na ô ai oia e.' « e teie
haere outou e faariro i te mau îenua atoa ei pipi, a bapetizo atu ai
ia ratop i roto i te i‘oa o te
mau
Mesia, e no te Tamaiti, e no te Varua Maitai;
baapii atu ia ralou i te haapa'o i te mau raea atoa ta‘u i pârau
atu ia outou
na ».
iO ta Petero i
naôraa
i nid
mai
hopea o te feiwa ».
nia-te
e
lerusalema nei, e ludea atoa hoi, e ati noa a‘e, e Samaria,
i
faaue atoa
e
matou i na tuaroi
oia tei papaihia i roto i te buka
Ohipa 1; 8, i te naôraa e: « E noaa râ to outou
O
nei,
tau i mûri mai nei.
ra,
tae noa’tti i te
ta
mau
e:
y
faaite atoa i te mahana Peiietekote i to lerusalema i te
No outou hoi tei
parauhia maira ;
e no
to outou Tamarii, e
nô te feia atoa hoi i te atea êra, ta te Fatu ta to tatou Atua e parau atu».
[Na taua mau faaueraa mana, na lesu, e na te mau Aposetolo i haamau
ijjte mau ohipa faatupuraa Parau i ô te mau Etene.
-
Eaha te huru
te feia
o
rii
o
teie nei parau:
to te atea ê?
ïa, tei atea ê i te pae o te tino, oia lioi i te pae o te fetma :
|to Aferita, to Initia, to Tapone, to Tai>na ( Chine) e to te mau fenua'
motu, tei
o ite
araa
Ture. Te
i nia i te
rave
Parau a te .\tua i
noa
moana.
O te feia atoa ïa tei
nei raton i te
haapii mai ia tatou.
at^a ê i te pae
ino, mai te ite ore i te Ture ta te
V E A
4
I-^ 0 [1 0 T t-: T A N I
hoi, o tei aléa ê i te pao o te
O te feia atoa
polie mure ore te vairaa, mai fe iteoree;
Tamaiti fanau Tahi, i te ao nei, ia ore ia
i te
Vanin. tei roto ralou
« i loiio mai te. Atua i ta’i a
polie tei faaroo ia’na ra, ia roaa
râ te ora mure ore ».
nia i te Satauro
hinaaroo nei lesu e;
ia fariihia to’na mana arii e te taata atoa ia au i ta Isaia i papai, i te
naôraa
E mea iti tena ia‘u, oe i riro mai ei tavini no'u, ei faatia i
nia i te
opu o lakoba, e ia faalio'i niai i to Iseraela i faaorahia? e
horoa atoa vau ia oe ei tiarania no te Etene, e ei ora na'u, e tae noa’tu
aua‘e; teie râ, ua polie roa lesu, i
note taata atoa, to te valii faîata, e to te itlen ê. Te
E eiaha o te reira
e:
«
mau
mai o te fenua nei ».
i te hopea
te nuu
luahiiu,
tei faaroo i te reo o te Fatu, e o tei pûpû i to raton ora no
pororaa i to’na basileia e ati noa a‘e Idc, nei ao ; o te mau mitionari
te vahiné, e te mau oronietua haapii tamarii, tane e te valiine; te
E
reira, e haamaitai
no
tatou i te Atua no te nuu taeae e no
o
te
tane,
e
mau
taote, te feia utuutu ma‘i ;
toro'a
pohe
i liona ;
aniuhia te vetahi e te taata, ua pohe ana‘e ratou, no to ratou haapao
i te faaueraa a to r.itou Fatu, o lesu Mesia.
roto i te lioê mau anotau niaoro, aita te mau Ekalesia ra i ite
niaitai, i haapao i te faaueraa a te Fatu; a tae mai ra te tenetere hopea
nei,
haamauhia te hoê mau totaiete faatupuraa parau e rave rahi i te
aloa.
orometua i te mau paroita popaa e ua faahepo i te hui
tauturu i te mau fenua etene. E rave rahi te mau Vca tei iieiieihia|
i te mana'o o te taata. I teie tau, aita e paroita, i Farani,|
fenua popaa, tei ore i tauluru i te mau ohipa faatupuraa Parau.
i te
Ekalesia no Makedonia, ta Paulo e arue nei, te tauturii|
roto i to ratou veve ; e ua ite roa vau i te hoe mau taata)
te feia rave oliipa, o tei haapii te mau
niaitatai i te mau Etene, e te vai atu â...
E rave rahi to ratou i polie i te nia'i, e aore ra, i polie roa i te
noa, e aore ra, i te pohe riaria: ua painu ratou i tua; ua pau
te
ua
niaiteraa
II.
Na
-
e
ua
mau
fenua
Ua tia te mau
faaroo e
ei haaniaramarama
e
i te mau
la
mau
au
nei ratou na
faaroo i
Farani o tei hau a’e ta ratou horoa no
parau i ta to ratou
iho paroika.
Tirara’tu ai tumu i
faaueraa a to
te mau ohipa faatupuraa
anaanatae ai taua mau paroika ra,
ratou Fatu.
maori ra : o te
i ij
i fe
tatou, mai te oaoa rahi e te anaanatae
amuiliia i te nana o te Fatu ; o tei horo mai i roto
mau nana o te Fatu, na te mau vahi atoa mai, na Apatoa mai e na Apatoerau"
I
III.
-
E teie nei, a haamanao
rahiraa o te mau etene tei
I
V i'IA
te liitiaa
na
o
te
râ
e
mataliiti i mairi acnei,
iiiau
nunaa
atoa
no
na
PO PÜTKT ANi
te to’oa
o
te râ.
!a
tcie nei
i
au
oia iioi, te liororaa i [■’aris
i
te
oliipa tei tupu i te
te
lioe ta'urua rahi, te
ao.
Oia atoa, te mau Etene, i teie nei
tau, ic lioro nei ratou i roto i te aua
lioê, e inu i te pape ora o te Evanelia.
Te haamana‘0 nei
au
l te matahiti hoê
tauataui, e
i te hoê parau iti
ta‘u i taio a'enei.
hanei'e, e piti aliuru ma hitu, ua tapea
Dumout d’Urville, i te fenua TongaTapii, i te inau pae fenua Hamoa. Ua maçre roa oia i ta’na i hi‘o, i reira,
te hoê
vau
ihitai, tuiroo rahi, Farani,
o
maori râ: te hoê fare pureraa, tei faatiahia e' te hoê mau
taata faaroo maohi.
fîahi
mau
atura to’na
roa
maere,
taata Tahiti ana‘e ïa;
o
vahiné, o Tai. Oia mau: mai
i to’na iteraa
Tafeta,
e:
taua
mau
taata maohi ra, e
no Papara, o
Hape, no Faaa, e te hoê
mau ai to Tahiti i te
Parau, e
te mahana i
jrave ralii te feia faaroo tei tonohia i te mau ferma atea roa, no te faatujpuraa i te Parau. Ua opua teie mau taata i te haere i Fiti, teie râ, ua
[tapeahia ratou e te arii ra, e Tupau ia haapiihia to’na fenua i te Evanelia.
O fa teie nei ihitai, i maere rahi, no to’na ite e: e ono ahuru
matahiti
Inoa iho to te fenua Tahiti iteraahia, e hoê ahuru ma
pae matahiti noa iho
to ratou faarueraa i ta ratou mau
idolo; e inaha hoi, i teie nei, te to,no nei
te feia faaroo no Tahiti i teie nei mau
haapii evanelia i te mau valu atea
)ao
'oa,
E
ite
ei faafariu i te mau etene.
reira,
no
aai
e
liaamaitai tatou i te Atua
tatou ia’na ia
rnanuia
roa
te mau
roto i to
na
tatou
ohipa faatupuraa
mau
parau
pure,
i roto i
teienei ao.
Te tiafaahouraa
Aorc oia i ô
Mesia.
te
o
nei, uatiafaahou a‘enei ta, la’na i faaüe
aléa maira:
Ma taio
XXVIII-6.
E piti tau ohipa
faahiahia ta te Tiafaahouraa o te Mesia e haa¬
pii mai nei ia tatou: I nia iho ia Icsu Mesia iho te ohipa niataniua e
tt
o
/.
i nia i Ta’na
—
Ua
ra
mau
Pipi, te piti.
liaapapu mai le liafaaliouraa o le Mesta ia talou i lo’na
l\a raa Arii.
e
1
> U rave rahi te
mau
taime i f.iaite ai
o
lesu i taua tia
raa
Arii
toittNü’na ra, i te mau tairne a faaora’i Oia i te mau ma‘i e rave rahi,
jerai|âj faatia faaiipu mai ai i ici pohc ra e a aiii pinepine ai Oia i
/
VEA
fi
Ta'na ra iiiaii
POROTKTANl
Pipi ia luii ia ralou iho i raro ae
i To’iia ra maru.
leie, o te Laime liaii'e roa teie i papu
roa'i i to te ao aloa iiei, maori ra te laime i Liafaaliou
Aroa ra o
le taiiiie lion raa
mai ai
Tiafaahouraa oia
liaapii raa a te mau
araviiii i
i te aro o te feia raaratumu? Teie; Ua üe ralou e
le polie i lo ralou Falu. To raton Fatu o tei tuuhia i
i te aliiahi mahana pae ra, inaha, ua ite papu
lia faahou oia mai te polie mai i te poipoi Sabati. Ua
mai.
Te maii tapao i tupu i mûri mai i To’na ra
hoi ; lia turori te Ao taatoa nei i te inau
Aposetolo, 0 lei riro ci feia
mua
marama o te reira ra tau. Ealia te
oia
mai te polie
ua
vi mau
i te repo,
i raro
ralou e a à
ite mata ralou
i te vai noaraa, ma te taata ore
i roto i le menema
Fatu. Riro atu ai te mau Apose¬
aravihi i tana talme ra. Teie hoi te
tahi, maori ra te sabati a te Ati luda, ua buri è hia e ua mono
i te mahana matamna o te hepetoraa, o tei riro ei patu hi'oraa
to te ao nei e ei maheaituraa na te Tamaril o Iseraela.
E
te mau tapao hopea ra, maori ra ia o na fa laui mai hoê
ahuru o lesu i Tiafaahou mai, i lolopu i Ta’na mau pipi, na te
reira mau tapao e haapapu mai i te taata ato'a e ua lia faahou
tuuhia’tu ai te tino o to raton
tolo ei feia faahialiia e te
i
ua
0
i Ta’na i faaite atea maira.
i rolo i le tiafaahouraa o
hia ta’na mau pipi.
I te pae i Ta’na mau pipi, ua' ite tatou e e mau taata rii haehaa Ta’na i maiti ei iteNo’na i te Ao nei. E i te mau taime maoro
faaea’i lesu i rotopu ia raton, ua ite tatou i to ratou paruparu
le faaroo tapelepete. E inaha i mûri a’e i te Tiafaahou raa o
to ratou Fatu, mai te polie mai, te ite nei tatou i te hoe taui raa
rahi no taua mau farii paruparu ra. Alla roa ratou i raata’u faa¬
hou i te hoe mea ili noa’e o te ao nei, ua mau papu ra ratou i
tç mau haapii raa a te Mesia.
I roto i ta ratou mau haapiiraa ei la ratou mau Episetole le
faaite pinepine nei ratou i taua ohipa nei, o tel riro ei mea tuahiahia i roto i to ratou manao. Ua roaa ia ratou te hoê itoito, te hoê
puai, te hoê oaoa hau è roa o ta ratou aore âi ite na. O Peteroi
tei rurutaina i mua i te hoê tavini vahiné, ia tae i te mahana
Penetekose, ua faaite mai i te mata'u ore i mua i te aro o le taata
atoa i ta ratou hara i rave i te taparalii raa ia lesu, e inaha e .‘hÛOÜ
tei roaa mai i taua mahana ra. E ua na reira ratou i te faa-'
Mesia mai le polie mai, ia au
Teie le pili o le oliipa i lupu
te Meda, Maori ra ua faahuru ê
â le
II.
—
a
e
0
0
tae raa i taua
pafau faahialiia ra c tae noa’tu i te hopea o
teie nei aoj
VKA
PUROT 1<:T ANI
7
le tnmn i na reira’i?
Eaha
|T(‘ie, no le inea e cre o te lino polio e le l'aufaa ore o la raton
éiporo nei. O te tino taiinti ore ra o te Mesia i Ti‘a faahou mai
t^pohe mai. O ta te Atua lioi i haarao'a e i faariro raa i le tnana
Allia.
|Ei faaitoito ia talon
Taniaiti
a
te
e
ei faaliaamanao ia tatou i te Mana o to
Atua i nia 1 te Pohe :
JLUKA XXIV-6.- Ealia outou i imi ai i tei ora i te vairaa o
i nia.
|ll COR. IV-14: Ua ite hoi maton e na tei faatia i te Fatu ra,
ia lesu, e faatia aloa mai ia maton, i te rima o lesu.
tei pohe? Aore Oia i ô nei, ua tia ia
Te hara e te ora mau
Ip te hoê teie Parabole iti o tei faat,aa maite mai ia tatou i na huru
‘
piti oia : Te hara e te ora mau.
te hoê mahana, ua topa te hoê taata i raro roa i te hoê apoo
hhhonu e te poiri ; tei roto roa to’na tino i te vari, o te upoo ra faura
noa’e ai i rapae. Ua pii u'ana ihoraoia i te tauturu ia’na e inaha, te
hàhaere ra te hoê tahu ‘a no te hoê haapa ‘oraa etene e f aaroo aéra i taua
e
-
®
*
•
piïra, ua faafatata’tura oia i taua apoo ra e ua parau aturai taua taata
atî ra ; « E tau hoa e, te aroha rahi nei au ia oe, area ra hoi e taata
huru maamaa oe i te manao raa e e topa i tena na apoo. Te manao
nei au e mai te peu e e nehenehe ia oe ia mahiti mai roto mai i tena
na apoo, e ara eiaha e topa faahou i roto. »
^
i mûri a‘e i te reira, ua hahaere faahou mai te hoê Tahu‘a no te
tahi atu haapao raa e inaha ua faaroo atoa oia i teie umere e ua faafatata’toa i taua apoo ra : E tau Hoà"e,-o-tc reo- xa’'b tê" Tahn^a, e
^
pe.apea ra tou ia oe i roto i tena na apoo, mai te peu e e nehenehe ia
oejia paiuma rii mai maa vahi iti, tae noamai a i te afa raao te apoo
na, e roaa’tu paha oe ia‘u ia urne mai i rapae.
lEamata noa’tu ra taua taata ra i te paiuma i nia i taua apoo ra e
lOC
•
aita
roa e ravea e
tae ai.
jlnaha ua haere maira te Fatu o lesu, e ua faaroo atoa i taua pii
’^^|a
§'ua faafatata’toa i taua apoo ra e ua pou roa’tura i raro roa i
‘^^ '
t^ia pape vari ra eua urne maira i taua taata ati rae ua faatae atura
lia i te vahi papamaro e ua parau atura ia’na: Etau tamaiti a haere
faaJ hau, 'eiaha ra ia hara faahou.
;i aüf”
V-N
y EA
I tûa,. i te area no
J nia
1
te pahi ra,
an
niaii
fl
ia /'Vii8e de Verdun
I te 13 no Mati
E
\
P 0 R 0 T ET À N J
1933.
JijJ,
here o,
la
ora
na
oulou i te
'
arolia o te; A(ua
matou i Taiohae (Nuu-Hiva) aiiaiialii i te
Mati, c te oaoa valu nei matou i to tia'i raa i taua raahana ra. ïe
la tia i te Fatu, e tapae
14
parauliiiJ
i to pulia rahi (180 tane) tei liaaiJutuhia i reira, e < kl*
oliipa. No rcira g haere matou i uta e mataiparnhiliia e te Faraui i mutaa iho, e o 1 ' i
faaapu atoa hia mai te mamiia ère e te .mau orometua porotetani i mua n
ra. Aita rea porotetani i reira i teie tan. E tamata rà matou i te iini i te vetalii.s
Ua î to matou aau i te oto i tealiiahi no te mahana pae i maii’i aenei (i
10 no Mati) oia lioi i te taime i faarue ai to matou pahi ralii i te unliu rit
l’apeete. Te rari noa ra to matou mata i te oto i to matou hio raa, i te 'ralii ' ,
to mau lioa no te Paroita, e te mau tamarii liaapii, tae noa’tu i te feia pairaj
t(;i haere 4ino roa mai, e aroha taaliou ia matou. Tevai noa nei toralou hohof
iiei
e;
e
rave
te paki
pan hoê mahaiia taatoa i tai>a
tai rii i taua feiina roo ralii, tei
ill?
;!
la haamaitai te Atua TcHti|
hui-faaroo taatoa e vai i mûri ia, matou, i te mau fenua Tahil'
r^ahi roa aéra to matou oto, i to matou taeraa i tûa mai, hio atu ai matou
te mau moua teitei no Tahiti; o Aorai, o Orofena, e to’na puu oeoe tei paraj
Ilia e: o Pitohiti. Te taa noa ra te mau moua; aita e ata i te tapiraa e l|
haamanao atoa ra matou i te aroha o te Atua: aita e ata i te tapiraa e l)
lierehia i roto i to matou mata e to matou aau.
■
ia raton, e te
parururaa.
(i
Ai
a‘e i te 11 no Mati ua tere matou na piliai iho ia Makalea
pae i nia;e aiiauae ni iho, ua tarava noa mai o Rairoa i to matou pae
E motu iti roa; e toru hora taatoa to matou haere noa, raa na to’na iiiti, (>, ■
i to matou.hi‘o raa, e mea au roa te parau a te taata o tei ua ô e:. e ô Tahiil”®
taatoa i roto i te roto no Rairoa! Ua fatata teie motu i te mairi i i-nuri i|
la poipoi
aiR®
,1
matou,i ite ai matou i te hoê pahi iti tira piti, o Ilavvaiki te titau ra i te
aviiHÉ
Nuu-FTi va, e mai reira e fano ti‘a matoiP^Î
i te vahi motu i Panama. E riro vau te jrapai faahou i te tahi rata, ia tu- 1
E teie nei, ua fatata matou i te tapae i
matou
'e
i taua vahi ra.
nia i to matou pahi. Ua î roa te maP :i
piha. I uanahi, Sabati, ua amui matou no te pureraa i te avatoa, i roto i :'m
piha no na tuati no Orofara. Tai hitu matou. Ua himene matou i te mauliito'
menenoSioua, e uataio, e ua feruri i te Parauate Atua, eua purehoino out|ji|h^
te mau Ekalesia, te feia faaroo, to ui api e te mau tamarii e vai i Tahiti mai.;
Tirara. Ei te Atua outou, e i te parau o to’na arolia.
Verenie
Na to outou hoa here.
Verenie
j
E rave rahi te
mau
horo patete i
vI':a
te mau
E le
iiiau
(aniaj'ii
e, )i()
9
iM)ROTK/rani
Ifi aha
Tamarii
i haajiiiliia’i ia oulou te himene i te mau
t^apiiraa sahafi?
ta
hum
O
faaaaoaroa
te mau
noa raa
anei ia oulou,
<; aoro ra no te
^
^
•
É
•
•
•
iiSE pahonoraa iti ta‘u i mana‘o no taua valii ra, e o ta‘u i iriti mai no roto
hoô aamu iti i faatiahia ia‘u i tobi nainairaa, mai ia outou atoa na.
'
niutaaüio, e peu matarohia e ia tao i te
mai, i te oro'a, te hoê taata faatai fîra..
[h.
g
tauiraa anei i te
haapiii'aa hebedoma?.
,
te hoê
hoê faaipoiiioraa, e faataeliia
mahana, i te hoê oire iti no Farani, e tau toetoo, ua faatnpuhia
t,.'ïj^’eira te hoê faaipoiporaa ia au i te peu i matarohia. I te tuiraa pô, maua‘o
i-,;;;il^ ra te taata faatah fîra e ho‘i i to’na iituafare e vai i te lioê oire iti fatata
alii.j
i teie i arearea hia e ratou. I nia i to’na e‘a, te vai ra te hoê ururaau e
;
(i^|j|na roto oia i te liaero, ua topa rii te hiona i nia i taua e‘a ra, area rà, eita
e iiiipe, no te mea, e mea papu ia’na to’na e‘a e ua reva.
,;}l te liaamatara,a mau o te valii e haero atu ai na roto i te ururaau, ite
at|i ra oia o piti tau mea anaana, ahiri hoi e pereoo uira to te reira anotau
jhfJri^e mana‘0 ïa oia o, te reira. Aita taua na mea anaana ra i faaea noa, te
eit(J
mai nei râ ia’na, papu roa’tura ia’na o, e ruto taohae. Nahea?
hi|| fiaaimnia‘0 üio ra oia e, ua horoahia mai ia’aa ra i roto i te hoê pute te
htÿi tau tapé faraoa luonainona na ta’na vahiné e ta’na mau tamarii, Eita
aithi hoi teip nei ruto e maurimru i te reira? Mea maitai a‘e 'ia, ia vai mai
l| na te mau tainarii to ratou papa i te faraoa monamona.
J
^
,
;ou
gj.;,
g
i
e
";|Faarue atu nei te taata nei i te hoê tapû faraoa monamona ua taua ruto ra.
Alta ïa te. ruto i patoi i te reira, aita râ oia i faarue i te taata faata‘i fîra.
(jl^arue faahou
atura te taata nei i te tahi â tapû, e te tahi atu â hoi, e pau
Nahea’tura? Eita te ruto
faarue ia’na.
roâ a‘era.
e
;^rupu mai ra te hoê mana‘'o i roto ia’na: iriti ihora oia i ta’na fîra mai roto
ahiil'H^' i to’na ai'ata vairaa, faatano ihora, e ua faata'i i te hoê pehc vitiviti maitai.
u'i
te faarom-aa te ruto i te reira mea aitâ â i faaroohia e ana, mana‘o ihora
a' a'P^ia oia e, e reo teie no te hoê aniniara taehae roa’tu ia’na e no to’na riaria,
,,
latol^'o ^ atura, faarue mai nei î taua taa|| ra.
a tiraUfflE te mau tamarii, te pce pinepine nei te hoê ruto ia outou, eiaha i te pô
roto i te ururaau, i te ao rà, ï te fare é aore ra i te fare haapiiraa, i rotê
111;,Il»3 taime ohiparaa e te taime hautiraa. Taua ruto ra, mai ta Petero i faaite
) i ''iw “teuuru neiïae teimi rai te taata e pau ia’na ”. To’na i‘oa o te “Diabolo ”,
h'^f^e tuu i roto ia outou i te mau mana‘o iino é raverau te huru, na’na e
)ut|;iii|haapii
ia outou i to faatau, te faaroo oré, te arapo'a'nui, te riri.
mai
ru
■
'
1
NP
imf
1
fJS P' ■
t
l
V l ': A
10
P O II O T 1'; T A N I
Revaraa e teTaeraa Mai.
o Charles VKRN1C15, oia o Taro VEOleNlK,'e
linaai laiiiarii hoi. i te 10 iio Mali i n'iairi ^eiioi,
oia
Ilia i te pahi [arani ra o “VILLC 1.)!^, VCHDUN ’.
aenei
Ua ri'va
Lé;
to’iia hoa e te
na
matahiti c 8 i te oliiparaa, mai le tuutiiu oro, tor
i te tawlni raa i te Fatii, i roto i tcic nei Faroita pà i Papeete
|
iiei, inahn ua Lia I te Falu i le faafaaea rii ia raua, e no rcîra rui
lia niano ê alu raua i rot04Da i lo raua ra rnaii fetii tamarii, te
mau fetii metua e tae noa’lii i te mau hoa i au mai, e vai ra i
I mûri ao i
iia
ïîpl
no'
Ua reva’toa i laua lere ra na tuahine tuait no Orofara ô M'allé* tal
•
r.
Fa ram.
■
tei tavmi i te mau lepera io tatou nei i j
oli ta raua paran faaau, e inalia ua oaoa te.|
i te manao raa e e hoi i te ai‘a e farerei i te rnau metua e te mau hoa.
E rave rahi te laata o tei lainiru mai i te mahana a revn’tu ai
teie tau pue hoa no tatou e o tei oto hoi te aau i le hi‘o raa i teie^jg^'
OfJVlER
na
e
PONÇO.^,
o
matahiti e pae. Ua
Pii
ta>ti
nei taaé raa.
Ei
pthai iho te Atua ia raton i roto i taua Lere no raton ra
nei reva raa, na te hoê tae raa mai.
Ua mono hia teie
' g
TIO
nei matou i telaaite raa’tue ua mono hia mai na tua
[jv
hine tuati no Orofara e teie te io‘a no na tuahine api maori r: ;aa
0
ABLITZER e STAITEfJ. Ua tae mai nei raua na nia mai^i .'
i te pahi farani ra o BOUSSOLE p tei tapae mai io tatou i te
rai
no Mali i mairi aenei. Ua faatae hia’enei ia raua i nia i to rau.
toroa api e o ta maton la e haapoupon alu nei la raua i to raua.Qi
Te
oaoa
t(j6 raa
'
I roto
nuii.
‘
vealPj
oâ
hoa no-talon ^ AL e M>'>e ReyLESCUREee tae ^
i te vea no
i te parau no na
mai e inaha, ua
îijg
Mati i mairi aenei, te faaito nei te faatere
ite tatou e aore i tupu taua parau ra, teie ra tei^ ,
i ore ai raua i tae mai ai,
maori no te iti te faurao i afai niai i te taata i nta i le reni e faro-tti;‘
rei ai i te pahi vea farani, i ore ai raua i o mai al. Teie ra
@aoâ nei matou i te faaite atu c i teie pahi i mua nei oia
i te ava‘e iio Eperora 1 te mau mahana hopea ra raua e tapae
tae
mai maori te faaite raa i to tumn
leof
hoU^
ma;.^^
ai io tatou nei.
la
haapoupou ^toa hia raua
i
i to raua tac raa mai io' tatou nci.g|
11
J. Te tupu nei, i te pae hopea no te a-va'eEperera i mua nei te hoê
lubili Hanere raa o te matahiti no te taeraa te Ev^nelia i
L^ssouto (Afirita). E rave rahi roa te mau Auvaha no Farani o te
îia^re i taua lubili ra e tei roto i tau a feia ra, o Atger, Orometua,
oia hoi te mootua o Thomas Arbousset ( Arapute ) no Lessouto, o tei
e
toiiohia mai e te Taie te Metuano Paris i Tahiti nei, i te matahiti 1862.
Te faaineine nei te Ekalesia Marite no Paris i te hoê mau tairu-
2,
le
.
tutaa rarahi faaroo i te ava'e Eperera, o te peretitenihia e te taata
■a
i^oro Evanelia paroo ra, oGipsy SMITH. Tetumuno taua mau tairurüraa ra 0 te faaararaa ïa i te faaroo e te faaitoitoraa i te mau Ekalesia
te
j
ho Paris.
Te hamanihia nei i Paris te hoê
menema
haamana'oraa i te
taita tuiroo Farani ra, te hoa no te Hau, oia hoi o Aristide BRI AND,
4. Ua oti aenei i te hamanihia te hoê pahi rahi i Farani e ua fatata i
tétuu hiai raro i te moana. Teie teioai mana'o hia no’na maori ra:
O: PAUL DOUMER oia hoi te io‘a no te Peresideni rahi no Farani o
i
oa
,g
i te'|pupuhi hia i te m.atahiti i mairi a'enei.
_
Te mana'ohianeiee tuu hia’tu taua pahi ra i nia i te reni e haere
tiaRu i te paeau i Inidia-Taina, no te mea tei reira to DOUMER tane
tayana raa i to’na vai apîraa.
5. Ua tupu te hoê paapaaraafare i roto i te oire rao Bruxelles (BeleLitÉi). E puai rahi e te vitiviti taua auahi ra i te amaraa e te haa-
iri
mopraa i te mau utuafare i roohia ra.
O te hoê hoa no tatou, o M.
■f' " RÆORDARIERte hoê o taua mau taata raiati i taua auahi rae ua
pau
to’na utuafare mai teroaa ore maite hoê a'etauihaa, tae noa’tu
Tai ii f ta raua tamahine iti ra ua paapaa ia te rima i te imiraa i te tau,| ; ;urp i te hoê pae o te mau taata tupu i fatata mai. E na roto i te ati
r!: ;aa|oa
?ahi no to tatou hoa, oia i te imiraa i te mau ravea hope no te faaora
'‘laa mai e piti tau vahiné e hoê tamarii iti. O te ati ïa i tupu mai i
''d“fot© i taua mau utuafare ra i te taime tei roto ratou i te oaoa no te
na|ahiti api i mairi a‘enei. O te hoê teie hoa ta matou e aroha nei,
^g.|io te mea e taata maitai hoi e te marû ta matou i mataro i roto i te
naü haapiiraa e tae noa’tu i te mauhaapiiraa Evanelia.
6i Te rave nei te mau taata faaroo i te hoê mau ravea faahiahia no
,‘B faataeraa i te parau maitai i rotopu i te hoê mau taata e ore e
^Upaà’tu i te mau orometua. Te na nia nei i te pahi reva te afai hia e
ire-uh|, i te mau parau rii o tei nenei hia i nia iho i te hoê mau iravae
te ore ra te hoê mau tuaroi parau. Te pou roa nei vetahi e haere hua
;
jjoipa|e farerei i te feia rii i rotp roa i to ratou utuafare, no te haapii
aaftu i te Parau na te Atua, Tei Marite e i Canada teienei mau ohipa
'
tijipuraa.
7j,^ E riro te mau hoa no te mau animara i te oaoa ia faaroo ratou i
^^*^''ei§^nei ravea api o tei itea hia e-te taata nei.
Namua’e e tupai hia’i te mau animara no te hoo atu ra e faataotoe
,
YKA
12
I
P 0 R 0 ï E T A NI
E tei roto i te taime e varea’i ratou e tupai hia’i te
te mau puaatoro e te tahi atu a, eita’tura ratou e hautiuti, eita hoi e ite i te mauiui. la lia reira mau hia ea i te mau
atoa e tia roa’i.
oto hia raton.
mau
puaa,
vahi
Te Upaupa Faaroo Taria
e
O te upiuipa faaroo tari‘a
tatou i te mau taime atoa.
Ua ite atoa hoi tatou e
A.»
nei, o le hoê ïa taihaa o tei ite pinepine hia
ealia fe ravea e roaa mai ai te mau pehe o taua
i te hoê upaupa tari'a, e haru mai oia
hoê pehe. Noa’tu eaha te reo o ta
tatou e parau e pahono hia mai ïa c te pehe ia tae i to’na oti raa.
O to tatou reo, o te ta‘i raa reo no tatou iho. te ta‘i mai nei ïa na roto
i taua pehe upaupa ra. E inaha, ia tae noa’tu i to tatou pohe raa, te parau
noa maira tatou na roto i teie ravea hau e a te taata nei. Pohe noa’tu a
tatou te faaroo noa hia nei a to tatou reo. E no reira ra hoi, ua riro teie
nei upaupa ei hio raa fnaere na to tatou mau tupuna o tei mana'o e e ohipa
teie na tei pohe ra, e o tei hoi mai i te ao nei.
upaupa ra. la paraparau tatou i mua
i to tatou reo e e nenei hoi i nia i te
Area
ra
hoi, aita nei teie nei upaupa tari'a e faahohoa
mai nei ia tatou i
tari'a? Ua parau hia mai i roto i te Bibilia Mo'a j
i roto i taua buka ra, te papai hia nei ïa ta tatou ;i|
mau parau taato'a, ta tatou mau ohipa ato'a e tae noa’tu i to tatou mau
;s
mana'o ato'a. 1 nia i te hoê api rahi rate vai taahaa noa ra ïa taua mau
;ij
ohipa atoa na tatou ra e o te vevete hia ïa i mua i te aro o lehova i J ??
te tahi atu upaupa faaroo
e te vai ra te hoê buka e
te tau
mau
*■/'
ra.
ite aro o lehova e i mua i
te aro o te taata'toa, 1 te mau mana'o, i le mau ohipa h'una o ta l|
tatou I mana'o e ua moe roa ïa i roto i ta-apoo i tomo hia’tu t ij;:
Na taua
api parau ra e fa'ii mua
tatou i to tatou pohe raa
Inaha hoi
ua
putu e ia faaite
ra.
nehenehe i te taata
i;|
aravihi ra o EDISON ia haa- B
faahou mai i ta tatou mau parau i mûri a'e i
to tatou poheraa, e ore anei
ato'a i te reira ohipa?
ïa e nehenehe atoa i te Atua ia ravo
Eaha to tatou mana'o i te lioè taata ia
hara o ta tatou i mana'o e ua moe roa
aro 0 te taata’toa ?
puhuraoia i ta tatou mau ,,
i te huna ra, i mua I ti‘ ta
te Fatu i parau mai
ia tatou; (Mataio XII-36 t,è
A haamana'o i ta
37 :)
lo
"la ite râ outou, e e haavahia te taata i te mau parau
ato'a ta raton e parau ra
hia hoi oe i ta oe parau, e e
ore
MONI TAUÏURU I
TE VE‘A
Papeete: Houmai Vahiné 1 tara ; Punuaura Vahiné 1
la Amuihia:
e 2
tara.
faufaa
ia tae i te mahana haavaraa. E tia- ,
taahapahia oe i ta oe parau.”
tara,
MAURUURU
Imprimerie ElieF.Juventin - Rue du Comt Destremau -
Papeete Tahiti,
Fait partie de Vea Porotetani 1933