EPM_Vea Porotetani_19330405.pdf
- Texte
-
f'/?'
I
■^Te 33
0 te
Matahili
-
EPERERA
e
ME 1933
-
Hihi 4-5.
1:
311
itl| AITâ’TU E NIU E TïAITE
iai| '
TAATA’TOA IA riAAMAU MAOKI RA O TEI HAAMAO
HiA RA, oiA HOi TE
Mesia ra o Iesu.
I Korinetia 3, 11.
—
HOO I TE MATAHITI HOE: HOE TABA
3e.
nul
,
A.
:
VERNIER, Directeur-Gérant.
nul-F-
la
aa-
a
ÿ : Te
0
parmi matamua e au ia tatou
(e parau ïa no te Aroha.
if ;Ta
ora
oEipa
la
eï
tatou i te aroha
o
te Atua
ei omuaraa i teie nei farerei-
o
raa,
ro-
ora
Fatii i rolopu i te taata nei.
a te
ora
tel riro ei Ta^ini i te
te mau Orometua,
na outou, e
na
outou, e te mau ülakono, tei riro ei rima raverave,
Atua.
na, e te mau Ekalesia, o tei mau papu i te mau haaeaofpiiraa i roaaria outou e tei riro ei hi'oraa na to te ao.
i el,: la' ora’toa na e te mau taurearea, te mau metua, te mau lamarii.
mata lii‘o!ii‘o, ei
la
rauti i nia iho i te pupu taata no te
ora
ne| |la
ora na
bormana
o
ari|VlTatou
tei rahi e tei itt i nia i te faatere raa, i te mau Ture
te Fenua nei.
pauroa e
hope roa’e, la ora tatou i te Aroha o te Atua
tei tiai tamau ia tatou i te
hei
mau
mahana
e
rave
rahi
no
to tatou
ora raa.
*‘i^Te pili
0
te parau ra e parau faaite ia, e parau
kaamarama-
rama
|Ua
ite tatou paatoa e ua reva aenei to tatou hoa o Charles Vero Taro Verenie, te Faatere o te VE.\ POfîOTETANF,
nai'Tÿarani no te hoê rnatahiti no te farerei atu i to raua ra mau
,
era
hier, oia hoi
araMetua
a;
e
te
mau
fetii tamarii.
f Ua ani mai oia i to’na tuaana, oia hoi o Teotahitua tane, ia rave
i taua zugo nei. oia hoi te faatereraa i te VEA.
Me’^;|9ia hoi, eita hoi e nehenehe ia patoi e faaue raa teie, e ohipa
jRi,rr|iitai, e ohipa na te Fatu, e rave hoi’a e tia’i. Teie ra, te peaJiea, aita hoi o Teotahitua tane i ite maitai i te reo tahiti ; no reira
,HlTf,f1
P 0 R (.) T ina ( Chine) e to te mau fenua'
araa
Ture. Te
Parau
mana, na
ohipa faatupuraa Parau i ô te
te feia
o
faaueraa
Eaha te huru
-
teie
te Tamaiti, e no te Varua Maitai;
nô te feia atoa hoi i te atea êra, ta te Fatu ta to tatou Atua e parau
[Na
e
na ».
iO ta Petero i
y
ei ite hoi
îenua atoa ei pipi, a bapetizo atu ai
mau
nia-te
e:
e
».
i ta’na
ia ratop i roto i te i‘oa o te
naôraa
tuaroi
ra,
mai
te feiwa
o
faaue atoa
haere outou
atu ia outou
mai i
tau i mûri mai nei.
lerusalema nei, e ludea atoa hoi, e ati noa a‘e, e Samaria,
i
tae noa’tti i te
e
taeae hoi i te
oia tei papaihia i roto i te buka
Ohipa 1; 8, i te naôraa e: « E noaa râ to outou
aposetolo:
mau
mau
nei: Te tuaroi
mana
mau
ei haa-
i nia i te
rave
te .\tua i
noa
moana.
O te feia atoa ïa tei
nei raton i te
haapii mai ia tatou.
ino, mai te ite
ore
at^a ê i te pae
i te Ture ta te
V E A
4
O te feia atoa
I-^ 0 [1 0
T t-: T A N I
ê i te pao o te Vanin. tei roto ralou
vairaa, mai fe iteoree; « i loiio mai te. Atua
i te ao nei, ia ore ia polie tei faaroo ia’na ra, ia roaa
hoi, o tei aléa
i ta’i a
polie mure ore te
i te
Tamaiti fanau
Tahi,
râ te ora mure ore ».
Satauro
nei lesu
papai, i te
teie râ, ua polie roa lesu, i nia i te
note
faîata, e to te itlen ê. Te hinaaroo
e;
ia fariihia to’na mana arii e te taata atoa ia au i ta Isaia i
naôraa e: « E mea iti tena ia‘u, oe i riro mai ei tavini no'u, ei
nia i te mau opu o lakoba, e ia faalio'i niai i to Iseraela i
e
horoa atoa vau ia oe ei tiarania no te Etene, e ei ora na'u, e tae
i te hopea mai o te fenua nei ».
E no reira, e haamaitai tatou i te Atua no te nuu taeae e no
nuu
luahiiu, o tei faaroo i te reo o te Fatu, e o tei pûpû i to
ora
te pororaa i to’na basileia e ati noa a‘e Idc, nei ao ; o
mau
reira aua‘e;
taata atoa, to te valii
E eiaha o te
faatia i
faaorahia?
noa’tu
e
te
raton
no
mitionari
tamarii, tane e te valiine; te
o tei haapii te mau toro'a
vahiné, e te mau oronietua haapii
mau taote, te feia utuutu ma‘i ; te feia rave oliipa,
niaitatai i te mau Etene, e te vai atu â...
tane,
te
te
polie roa i te pohe
e aore ra, i te pohe riaria: ua painu ratou i tua; ua pau i te liona ;
aniuhia te vetahi e te taata, ua pohe ana‘e ratou, no to ratou haapao
E
rahi to ratou
rave
i polie i te
nia'i, e aore ra, i
noa,
ua
r.itou Fatu, o lesu Mesia.
II.
Na roto i te lioê mau anotau niaoro, aita te mau Ekalesia
niaitai, e i haapao i te faaueraa a te Fatu; a tae mai ra te
nei, ua haamauhia te hoê mau totaiete faatupuraa parau e rave
niaiteraa i te
faaueraa a to
ra i ite
tenetere hopea
-
rahi i te
mau
fenua aloa.
paroita popaa e ua faahepo i te hui
faaroo e tauturu i te mau fenua etene. E rave rahi te mau Vca tei iieiieihia|
ei haaniaramarama i te mana'o o te taata. I teie tau, aita e paroita, i Farani,|
i te mau fenua popaa, tei ore i tauluru i te mau ohipa faatupuraa Parau.
la au i te mau Ekalesia no Makedonia, ta Paulo e arue nei, te tauturii|
nei ratou na roto i to ratou veve ; e ua ite roa vau i te hoe mau taata)
faaroo i Farani o tei hau a’e ta ratou horoa no te mau ohipa faatupuraa
parau i ta to ratou iho paroika.
Ua tia te mau
orometua i te mau
e
i anaanatae ai taua mau paroika ra,
faaueraa a to ratou Fatu.
III.
E teie nei, a haamanao tatou, mai te oaoa
e
rahiraa o te mau etene tei amuiliia i te nana o te Fatu ; o
mau nana o te Fatu, na te mau vahi atoa mai, na Apatoa
Tirara’tu ai tumu
-
maori ra : o te
rahi te anaanatae i ij
tei horo mai i roto i fe
mai e na Apatoerau"I
I
V i'IA
te liitiaa
na
o
te
mataliiti i mairi
iiiau
nunaa
râ
e
PO PÜTKT ANi
te to’oa
na
o
te râ.
!a
atoa
no
tcie nei
i
au
acnei, oia iioi, te liororaa i [■’aris
i
te
te
oliipa tei tupu i te
lioe ta'urua rahi, te
ao.
Oia atoa, te mau Etene, i teie nei
tau, ic lioro nei ratou i roto i te
lioê, e inu i te pape ora o te Evanelia.
Te haamana‘0 nei
au
l te matahiti hoê
tauataui,
i te hoê parau
e
vau
aua
iti ta‘u i taio a'enei.
hanei'e,
piti aliuru
e
ma
hitu,
ua
te hoê
tapea
ihitai, tuiroo rahi, Farani, o Dumout d’Urville, i te fenua
TongaTapii, i te inau pae fenua Hamoa. Ua maçre roa oia i ta’na i hi‘o, i reira,
maori râ: te hoê fare pureraa, tei faatiahia e' te hoê mau
taata faaroo maohi.
fîahi
atura to’na
roa
i to’na iteraa
maere,
taata Tahiti ana‘e ïa;
mau
o
Tafeta,
no
e:
taua
Papara,
vahiné, o Tai. Oia mau: mai te mahana
jrave ralii te feia faaroo tei tonohia i te
i
mau
Hape,
o
ai
mau
mau
taata maohi ra, e
Faaa,
no
to Tahiti
i te
e
te hoê
Parau,
e
ferma atea roa, no te faatu-
jpuraa i te Parau. Ua opua teie mau taata i te haere i Fiti, teie râ, ua
[tapeahia ratou e te arii ra, e Tupau ia haapiihia to’na fenua i te Evanelia.
O fa teie nei ihitai, i maere rahi, no to’na ite e: e ono ahuru
matahiti
Inoa iho to te fenua Tahiti iteraahia, e hoê ahuru ma
pae matahiti noa iho
to ratou faarueraa i ta ratou mau
idolo; e inaha hoi, i teie nei, te to,no nei
te feia faaroo no Tahiti i teie nei mau
haapii evanelia i te mau valu atea
)ao
ei faafariu i te
'oa,
E
ite
no
aai
reira,
e
mau
liaamaitai tatou i te Atua
tatou ia’na ia
teienei
etene.
rnanuia
roa
te mau
na
roto i to
tatou
ohipa faatupuraa
mau
parau
pure,
i roto i
ao.
Te tiafaahouraa
Aorc oia i ô
Mesia.
te
o
nei, uatiafaahou a‘enei ta, la’na i faaüe
aléa maira:
Ma taio
XXVIII-6.
E
tt
o
e
1
piti tau ohipa faahiahia ta te Tiafaahouraa o te Mesia e haa¬
pii mai nei ia tatou: I nia iho ia Icsu Mesia iho te ohipa niataniua e i nia i Ta’na ra mau
Pipi, te piti.
/.
Ua liaapapu mai le liafaaliouraa o le Mesta ia talou i lo’na
l\a raa Arii.
—
> U
rave
toittNü’na
jerai|âj
ra,
rahi te
i te
mau
mau
taime i f.iaite ai
tairne
a
faatia faaiipu mai ai i ici pohc
/
o
lesu i taua tia
faaora’i Oia i te
ra e a
mau
ma‘i
raa
e rave
Arii
rahi,
aiii pinepine ai Oia i
VEA
fi
POROTKTANl
Aroa ra o
roa'i i to
le taiiiie
mai.
i tupu i mûri mai
turori te Ao taatoa nei i
mai te polie
oia
tapao
Te maii
hoi
lia
;
i To’iia ra maru.
liaii'e roa teie i papu
i Liafaaliou mai ai
Pipi ia luii ia ralou iho i raro ae
lion raa leie, o te Laime
te ao aloa iiei, maori ra te laime
Ta'na ra iiiaii
i To’na ra Tiafaahouraa oia
te inau liaapii raa a te mau
i te aro o te feia raaratumu? Teie; Ua üe ralou e
Fatu o tei tuuhia i
inaha, ua ite papu
lia faahou oia mai te polie mai i te poipoi Sabati. Ua
mata ralou i te vai noaraa, ma te taata ore i roto i le menema
tuuhia’tu ai te tino o to raton Fatu. Riro atu ai te mau Apose¬
tolo ei feia faahialiia e te aravihi i tana talme ra. Teie hoi te
tahi, maori ra te sabati a te Ati luda, ua buri è hia e ua mono
i
mahana matamna o te hepetoraa, o tei riro ei patu hi'oraa
to te ao nei e ei maheaituraa na te Tamaril o Iseraela.
E
te mau tapao hopea ra, maori ra ia o na fa laui mai hoê
ahuru
lesu i Tiafaahou mai, i lolopu i Ta’na mau pipi, na te
reira
tapao e haapapu mai i te taata ato'a e ua lia faahou
â le Mesia mai le polie mai, ia au i Ta’na i faaite atea maira.
Teie le pili o le oliipa i lupu i rolo i le tiafaahouraa o
Aposetolo, 0 lei riro ci feia araviiii i mua
marama o te reira ra tau. Ealia te
ua vi mau le polie i lo ralou Falu. To raton
i raro i te repo, i te aliiahi mahana pae ra,
ralou e a à
ite
i
te
ua
0
o
mau
II.
—
pipi.
Maori ra ua faahuru ê hia ta’na mau
I te pae i Ta’na mau pipi, ua' ite tatou e e mau
haa Ta’na i maiti ei iteNo’na i te Ao nei. E i te mau
a faaea’i lesu i rotopu ia raton, ua ite tatou i to
e le faaroo tapelepete. E inaha i mûri a’e
te
to ratou Fatu, mai te polie mai, te ite nei tatou
te
Meda,
taata rii haetaime maoro
ratou paruparu
i Tiafaahou raa o
i te hoe taui raa
taua mau farii paruparu ra. Alla roa ratou i raata’u faa¬
i
hoe mea ili noa’e o te ao nei, ua mau papu ra ratou i
tç mau haapii raa a te Mesia.
i
ratou mau haapiiraa ei la ratou mau Episetole le
pinepine nei ratou i taua ohipa nei, o tel riro ei mea tuahiai to ratou manao. Ua roaa ia ratou te hoê itoito, te hoê
puai, te hoê oaoa hau è roa o ta ratou aore âi ite na. O Peteroi
tei rurutaina i mua i te hoê tavini vahiné, ia tae i te mahana
Penetekose, ua faaite mai i te mata'u ore i mua i te aro o le taata
i
ratou hara i rave i te taparalii raa ia lesu, e inaha e .‘hÛOÜ
tei
mai i taua mahana ra. E ua na reira ratou i te faa-'
i taua pafau faahialiia ra c tae noa’tu i te hopea o teie nei aoj
rahi no
hou
te
I roto
ta
faaite
hia i roto
0
atoa
ta
0
roaa
tae raa
PUROT 1'>e
ReyLESCUREee tae ^
ite tatou e aore i tupu taua parau ra, teie ra tei^ ,
tae mai maori te faaite raa i to tumn i ore ai raua i tae mai ai,
maori no te iti te faurao i afai niai i te taata i nta i le reni e faro-tti;‘
rei ai i te pahi vea farani, i ore ai raua i o mai al. Teie ra
@aoâ nei matou i te faaite atu c i teie pahi i mua nei oia
i te ava‘e iio Eperora 1 te mau mahana hopea ra raua e tapae
leof
hoU^
ma;.^^
i
ai io tatou nei.
la
haapoupou
^toa hia raua i to raua tac raa
mai io' tatou nci.g|
11
J. Te tupu nei, i te pae hopea no te a-va'eEperera i
lubili Hanere
e
raa o
te matahiti
no
mua nei te hoê
te taeraa te Ev^nelia i
L^ssouto (Afirita). E rave rahi roa te mau Auvaha no Farani o te
îia^re i taua lubili ra e tei roto i tau a feia ra, o Atger, Orometua,
oia hoi te mootua o Thomas Arbousset ( Arapute ) no Lessouto, o tei
toiiohia mai e te Taie te Metuano Paris i Tahiti nei, i te matahiti 1862.
2,
le
Te faaineine nei te Ekalesia Marite
.
tutaa rarahi faaroo i te ava'e
■a
Eperera,
Paris i te hoê mau tairute peretitenihia e te taata
no
o
i^oro Evanelia paroo ra, oGipsy SMITH. Tetumuno taua mau tairurüraa ra 0 te faaararaa ïa i te faaroo e te faaitoitoraa i te mau Ekalesia
te
j
ho Paris.
Te hamanihia nei i Paris te hoê
haamana'oraa i te
te hoa no te Hau, oia hoi o Aristide BRI AND,
4. Ua oti aenei i te hamanihia te hoê pahi rahi i Farani e ua fatata i
taita tuiroo Farani
i
menema
ra,
tétuu hiai raro i te moana. Teie teioai mana'o hia no’na maori ra:
O: PAUL DOUMER oia hoi te io‘a no te Peresideni rahi no Farani o
oa
,g
i te'|pupuhi hia i te m.atahiti i mairi a'enei.
_
Te mana'ohianeiee tuu hia’tu taua pahi ra i nia i te reni e haere
tiaRu i te paeau i Inidia-Taina, no te mea tei reira to DOUMER tane
tayana raa i to’na vai apîraa.
5. Ua tupu te hoê paapaaraafare i roto i te oire rao Bruxelles (BeleLitÉi). E puai rahi e te vitiviti taua auahi ra i te amaraa e te haa-
iri
■f'
mopraa i te mau utuafare i roohia ra. O te hoê hoa no tatou, o M.
RÆORDARIERte hoê o taua mau taata raiati i taua auahi rae ua pau
"
to’na utuafare mai teroaa ore maite hoê a'etauihaa, tae noa’tu
raua tamahine iti ra ua paapaa ia te rima i te imiraa i te tau;urp i te hoê pae o te mau taata tupu i fatata mai. E na roto i te ati
r!:
;aa|oa
Tai
ii f ta
,| ;
?ahi no to tatou hoa, oia i te imiraa i te mau ravea hope no te faaora
'‘laa mai e piti tau vahiné e hoê tamarii iti. O te ati ïa i tupu mai i
''d“fot© i taua mau utuafare ra i te taime tei roto ratou i te oaoa no te
na|ahiti api i mairi a‘enei. O te hoê teie hoa ta matou e aroha nei,
^g.|io te mea e taata maitai hoi e te marû ta matou i mataro i roto i te
naü
haapiiraa
6i Te
;
rave
e
tae noa’tu i te mauhaapiiraa Evanelia.
nei te
,‘B faataeraa i te
mau
taata faaroo i te hoê mau
maitai i rotopu i te hoê
ravea
faahiahia no
taata e ore e
^Upaà’tu i te mau orometua. Te na nia nei i te pahi reva te afai hia e
ire-uh|, i te mau parau rii o tei nenei hia i nia iho i te hoê mau iravae
te ore ra te hoê mau tuaroi parau. Te pou roa nei vetahi e haere hua
parau
jjoipa|e farerei i te feia rii i rotp
aaftu
'
e
,
i te Parau
tijipuraa.
7j,^ E riro te
^^*^''ei§^nei
ravea
Namua’e
e
na
roa
mau
i to ratou utuafare,
te Atua, Tei Marite
e
no te haapii
i Canada teienei mau ohipa
mau hoa no te mau animara i te oaoa ia faaroo ratou i
api o tei itea hia e-te taata nei.
tupai hia’i te mau animara no te hoo atu ra e faataoto-
P 0 R0 ï ET
YKA
12
I
A NI
E tei roto i te taime e varea’i ratou e tupai hia’i te
te mau puaatoro e te tahi atu a, eita’tura ratou e hautiuti, eita hoi e ite i te mauiui. la lia reira mau hia ea i te mau
atoa e tia roa’i.
oto hia raton.
mau
puaa,
vahi
Faaroo Taria
Te Upaupa
e
O te upiuipa faaroo tari‘a
tatou i te mau taime atoa.
nei, o le hoê ïa taihaa o
A.»
tei ite pinepine hia
ealia fe ravea e roaa mai ai te mau pehe o taua
tatou i mua i te hoê upaupa tari'a, e haru mai oia
hoi i nia i te hoê pehe. Noa’tu eaha te reo o ta
tatou e parau e pahono hia mai ïa c te pehe ia tae i to’na oti raa.
O to tatou reo, o te ta‘i raa reo no tatou iho. te ta‘i mai nei ïa na roto
i taua pehe upaupa ra. E inaha, ia tae noa’tu i to tatou pohe raa, te parau
noa maira tatou na roto i teie ravea hau e a te taata nei. Pohe noa’tu a
tatou te faaroo noa hia nei a to tatou reo. E no reira ra hoi, ua riro teie
nei upaupa ei hio raa fnaere na to tatou mau tupuna o tei mana'o e e ohipa
teie na tei pohe ra, e o tei hoi mai i te ao nei.
Area ra hoi, aita nei teie nei upaupa tari'a e faahohoa mai nei ia tatou i
te tahi atu upaupa faaroo tari'a? Ua parau hia mai i roto i te Bibilia Mo'a
e te vai ra te hoê buka e i roto i taua buka ra, te papai hia nei ïa ta tatou
mau parau taato'a, ta tatou mau ohipa ato'a e tae noa’tu i to tatou mau
mana'o ato'a. 1 nia i te hoê api rahi rate vai taahaa noa ra ïa taua mau
ohipa atoa na tatou ra e o te vevete hia ïa i mua i te aro o lehova i
Ua ite atoa hoi tatou e
upaupa ra. la paraparau
i to tatou reo e e nenei
te tau
mau
Na taua
te aro o te
ra.
taata'toa,
I
Inaha hoi
ua
putu e ia faaite
;ij
J ??
*■/'
ite aro o lehova e i mua i
1 te mau mana'o, i le mau ohipa h'una o ta l|
moe roa ïa i roto i ta-apoo i tomo hia’tu t ij;:
i;|
nehenehe i te taata
aravihi ra o EDISON ia haa- B
i mûri a'e i
i te Atua ia ravo
faahou mai i ta tatou mau parau
to tatou poheraa, e ore
ato'a i te reira ohipa?
anei ïa e nehenehe atoa
Eaha to tatou mana'o i te lioè taata ia
hara o ta tatou i mana'o e ua moe roa
aro 0 te taata’toa ?
A haamana'o i ta
37
;s
api parau ra e fa'ii mua
mana'o e ua
tatou i to tatou pohe raa ra.
tatou
j
;i|
te Fatu i parau
:) "la ite râ outou, e e
puhuraoia i ta tatou mau ,,
i te huna ra, i mua I ti‘ ta
lo
mai ia tatou; (Mataio
XII-36 t,è
haavahia te taata i te mau parau faufaa
ia tae i te mahana haavaraa. E tiataahapahia oe i ta oe parau.”
ato'a ta raton e parau ra
hia hoi oe i ta oe parau, e e
ore
MONI TAUÏURU I
Papeete: Houmai Vahiné 1 tara ;
la Amuihia:
Imprimerie
e
2 tara.
ElieF.Juventin
-
TE VE‘A
Punuaura Vahiné 1 tara,
MAURUURU
Rue du Comt Destremau -
Papeete Tahiti,
,
Fait partie de Vea Porotetani 1933