EPM_Vea Porotetani_193302.pdf
- Texte
-
Te 33
0
AITA'TU E NIÜ E TIA I TE
HIA
Hihi
FEPUARE 1933
te Matahiti
TAATA'TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAtl
RA, oiA HOi TE
Mesia RA O lESU.
HOO I TS MATAHITI
ïa
—
I Korinetia 3, 11.
HOÊ: HOÊ TARA
iiit
C.
lU-
■a
VERNIEIi, Directeur-Gérant.
i
Haamauraa Orometua
na-
hüi
Charpier, i tehaamauhia ei orometua turau
ei Peretiteni no te Tuhaa IV.
Mai mua rii mai to te Paroita no Uturoa, e to te mau Paroita no
Raro hoi, tiairaa i to ratou faatere apî, o te mono ia Paulo Vernier i
reva a'enei. Ua faaroo noa ratou e: ua tae mai oia i Papeete, e te
haapiihia ra oia i te parau Tahiti i reira. I teie nei râ, ua ite mata
roa ratou ia’na. Ua tapae o Charpier ma i Uturoa i te mahana maa,
i te 21 no Tenuare, e inaha, na roto i te pureraa matamua tei tupu
i mûri noa a‘e i te tapaeraa, ua farii mai te auvaha no te Paroita
Ua oti Monsieur Jean
no
n
te
i te
taire
otau
Uturoa,
e
ia raua, ma te poupou
nu
iM. Charpier i taua
oeto<
rahi.
Tei te Sabati râ, i te 22 no Tenuare, i
Peretiteni-mono haamauraa ia’na na roto i
uou
te pureraa avatea, to te
te hoê a'oraa. E ua farii
toro‘a apî i tuuhia i nia iho ia’na, ma te
faaite i
paroita no Uturoa, i to’na mauruuru rahi i te ohipa ta te Atua e
tuu nei ia’na, i teiefenua; e uaanioia ite Varuao te Atua, te Varua
ino te ite e no te paari, ei aratai ia’na, no te amoraa i to’na toro'a apî.
‘te
•
1
rok
ruuni
VHITI.
I
I mûri a’e i te pureraa, ua faaterehia te oroa bapetizoraa.,, e na
oro'a ra, ua pûpû mai o Charpier mâ i ta raua aiu iti apî
i te Atua. E ua riro taua ohipa ra, mai te oho matamua o te mau
ohipa ta raua e rave i te mau fenua i Raro. Ua mauruuru roa te
IParoita no Uturoa i te reira mana‘o nehenehe rahi.
I E teie nei ia liai mai te Atuaito tatou tau puehoa apî; ia mai[tai raua i te tanuraa, i te ueue raa, e i te faararirariraa. E na
Ite Atua e faatupu i te huero. la haapao rnaite raua i te parau
[ta Paulo i papai i to Roma, i te na ô raa e; Eiaha e toaruaru i
te ohipa, ia mahanahana te aau i te raveraa i te ohipa a teFatu.
roto i taua
V E A
2
P 0 R 0T
lo te Hora
E teie
nei, te a‘o atu
E TAN]
Paieti.
nei matou, te rave
ohipa amui nei,
farii faufaa ore noa i le aroha
mau O te Atua ra. ^11 Kor. VI. i.j
la tanu te taata faaapu i te huero maa i roto i ta’na aua, e maoro aéra,
aita i tupu mai i rapae e peapea to’na mana‘o. ta pinepine i te tanu, e
aitâ i tupu, e rahi roa’tu to’na peapea. E ui maere oia e : eaha râ i na
reira’i. E huero ino anei? Ua h.ipe anei te tanuraa? Aita anei te aua i
ütaru maitailiia ?■ Aita’nei te tau tanuraa i au?
ia outoa e:
eiaha oatou e
tavini no
Ua
ei
Peapea’tura fo
faufaaore
Nahea râ
teie nei inau ui maereraa i roto i te mau
ratou : e huero maitai rahi ta ratou i tanu.
matahiti e ua matahiti ta ratou tanuraa; ua na reira ratou i te tau au
te tau au ore atoa; aita râ i faufaahia i roto i te tahi pae.
ratou mana'o. Ua ui maere atoa ratou e: Eaha taua feia ra i farii
noa’i i te aroha mau o te Atua ra ? Ua fatata hoi te tau auhune.
i reira, te feia i farii faufaaore noa i te Evanelia?
TUMU I.
TE HUUU O TE AROHA .VIAU O TE ATUA.
O te Evanelia hanahana ïa o lesu Mesia oia hoi te, mau mea'toa
Atua i rave ei îaaora ia tatou.
1. A hi‘o na tatou i te pû no reira mai taua aroha mau ra !
Aore taua pû ra i iteahla i roto i teie nei ao. I Kor. 2.9; o te mau
Te tupu
atoa nei
E feia tanu titona
te Atua.
—
ta te
mea
hoi i ô i roto
aroha mau ra, tei nia ia i te, rai, tei nia
ïa i te terono no te Atua. O te aau ia o te Metua Rahi hanahana no
taata atoa. E aroha pau-ore i reira no te taata’toa i raro nei.
A \\i‘o na i ta taiia aroha ra e haapii mai i to te ao taatoa nei. Te
haapii nei e: e fetii ratou no te Atua ; no roto hoi ia'na to ratou Varua. E
fetii taiva râ e te viivii e te atea ia’na, e te faufaa ore e te pohe. Mai te
tahua
tei haapii mai i te huru o te ma‘i. (îoa. 3: 16 )
A hto
i ta taua aroha mau ra tautururaa mai i to te ao nei.
faatoro mai nei te Metua i to’na rima i nia i te mau tamarii taiva. E
viivii to ratou? Teie te toto o te Faufaa! Ua atea ratou i te Atua? Teie te
arai i te faafaite. E ofati-ture? Teie te taraehara! Aita to ratou e ahu? Teie
ahu pû teatea! Ua pohe raton i ta ratou mau hara e to ratou mau ino?
Teie te
mure ore no ratou.. A hi‘o na i te maitai ta taua aroha e horoa
mai i to te ao nei : e mea faahiahia mau ïa; e tufaa tahuti ore i te ao ; e
apî; e fare apî, e maa apî, e mau hoa api, e rnau oaoa raa apî.
TUMU 11
0 VAl MA TEI FARII FAUFAA ORE NOA I TE
aore
te mata ra, aore i
taata ra. Te pû no te
i liiohia e
i te aau
faaroohia e te taria ra, aore
roa
te
2.
o
na
3.
Te
te
ora
io‘a
—
AROH A
MAU O TE -ATUA
RA.
V
POBOTETANI
VE A
E
mea
îavini
/
O
roa
ïa!0 tetumu
no
te peapea e te
mauiui aau;o te maUi
te Atua,
no
—
\ahi
rahi
3:
O ratou ïa tel ore i-haapapu i roto
i to raton aait i te faufam
te Evanetia e ta’na niaii titauraa..
Ua etaeta te aau ! Mai te lioê tao'a rahi roa i rotoeita'râ e rave i te taviri e roaa mai ai. Mai te hoê raau ora no'
te hoê ma‘i, aita râ i tamatahia. Ua au roa i te moa tei farerei; i te-poe.
E uafaatupu vave i tefiu; ua haamaru ratou i te Ziigo o te Mesia. Eahai
E îaaroo tari'a noà ;
f
te afata ;
lià te faufaa ia ite papU’i te
i|(ahi
ora,
TUMU lli.
f ie
ea ora, ia
bre tatou ia haere na rotO'?; e te-
ia ore tatou ia ou'a e ia parahi i ni‘a iho ?
—
Te
mea
i tiaro pinepine atu ai te mau.tavini o te
Atua-,
Evanelîa? !a îaaaraarahia to tatou,
! Ua fâtata te tau i te unu,, e te auhune i te hope,,
taata ia ore ia îàrii fàufâa ore noa iâe
ihana‘0 oi vai ae te ao
H
>
^ te taoto
i te mairi. Farii i te aroha mau, ia lesu.
Aamu iti
Ua tanu te hoê taata i te maa i ta’na fàaapu, ià ore ta’ha fètiü
^marii ia pohe i te poia ia tae i te anotau . o‘e ra, e ua tupu ana'e
âj;ura taua maa ra : te tô,- te uhi, te umara e te mereni. Ore roa ihoratf ûa, e marearea’nae ihora taua maa ra.no te ahu e te marô o te'
!
1
f^inua.
‘Tupu ihora te peapea i roto i te aau o taua taata ra,, e na ô ihorao|ai te hoê mahana, ia’na iti‘a noa i roto i ta’na faaapuraa : r Eaha-,
teie ? mau‘a noa’tura to‘a taime i te tanuraa i teie maa ; e nafea.
râ tou tamarii ia tae i te anotau maa ore ra ? »> Te hiohia maira oia
e;te tahi topata iti ûa i nia i te ra‘i, e ua na ô ihora taua topata itira i to’na ra hoa: e hoa,,a hi‘o na i tera taata iti i roto i ta’na,
,;||aapu ; e aroha iti rahi tou ia’na ; e mea iti maoro aenei oia i te ti‘a
n|)araa i reira, e riro oia ua peapea i te mea aita ta’na maa i tupu ;;
rnai haere taua
e
fâaoaoa rii i to’na aau. » Ua na ô atura taua hoa
roa’tura a taua e faufaa ia haere atu ia’na ra, . e
r|ri ïa te hoê tô iti ia taua ? » - Na ô atura te tahi : « ore noa’tu ta’na.
mha e tupu ia taua, te haère nei au e faaore rii i to’na peapea. Ei
onei oe ! » Topa ihora oia i raro, i nia mau iho i te ihu a taua taata
ra, e tanoatura i nia i te hoê raoere tô. A hi'orà-taua taata ra, eua.
n^ ô ihora oia : « Eaha teie ? e riro paha e auanei mai .te ûa. » Ua na-.
Ô^toa ihora te tahi topata iti ûara e : < mai te mea ra e te na reira
ri|i tou hoa, e na reira’toaïa vau,.» Topa’toa maira oia i niai te mata
àltaua taata ra. Hio faahou ihora oia i nia i te rai, e inaha, te haaituputu maira te tahi à tau topata ûa o tei faaroo.i te parau.o-taua
e;i « oia mau, aore
rfjif
V E A
4
na
topata e
piti
ra, e
P 0 R 0 T
tapu atoa ihora to
ET A N 1
ratou aroha i te taata
faatalii
aita raton i maoro, ta topa’.toa’na'e raa mai ratou e te
atoa mau topata no pihai iho. Rari roa’era te faaapu e tupu maitai
noa’tura te maa, e oaoa roa aéra te taata faaapu i te hioraa e, ua arohahia mai oia e te ûa.
AURAA : E rave rahi te ohipa maitatai e oti i te taata ia itoito
maitai te manao o te hoê, o te haamata i te rave ra.
e
apu,
E toru tau rê
hanahana rahi
Tolaiete Faatiipuraa Parau, i Paris, i leie mau Lan i mairi a'enei, e o te au
ia tatou ia ite; ei tapa'o faaite teie tau utu'a maitatai e; e Taiete
paroo rahi, ta taton Taiete Metua i Paris ra, e ua ite roa te Hau
Farani, e te mau Apooraa Mana i Paris ra, i te maitai hau ê
ta’na e rave nei, i te mau Aihuaraaii Farani, e vai i teie nei ao.
Teie te Ulua malamua, no ô mai i-te Académie Française, oia
hoi te hoê Apooraa Mana no te feia ite, o lei iriti i tereo farani.
E Apooraa lahito roa. Ua horoa oia i la
ratou Taiete, i te rê
tei parauhia, te Prix Monlhyon: Hoê ahuru tautani farane. I Le
mahana opereraa rê, ua lia mai, o
Louis Barthou ( e faatere
hau tuiroo no Farani, i te raatamua j e ua faateiiiteni oia i te
Taiete i te nao raa e: «Hoê âta'uhuru parau no te Tolaiete Faatupuraa Parau, o Lei faatere i rapaeau mai i ta fenua Farani, i
te hoê ohipa itoito e au i ta te mau aposelolo, ,e maitai ai Le
varua e te tino atoa o te taata, e o Lei ite hia te manuiarahi. E iti
te 100 matahiti o to teie Taiete haamauraatiia. Te amui taatoa
nei te man Ekaiesia Porotetani, mai te faataalaa ore, i rare a'e i
teie parau tapa'o, tel riro ei unauna no ratou: Gesta Dei per
Francos, oia hoi, “Te man ohipa a te Alua, na te Farani ïa e
rave
Ore noa’tu ta'na ohip.a e rave haere nei i Aferita e i Oteania »
ohipa no te pae faaroo — te tuu nei oia, i le matamua no to’na ,
mana'ona'oraa e no ta’na ohipa e haaparare nei, te roo maitai,
E toru tau
rê hanahana
rahi lei roaa i ta tatou
—
e
Farani.. ”
faahou nei Barthou/, Ua haomauliia teie Sotaiete i te
matahiti 1822, e inaha; Ua hanihana oia i ta'na mau aito paroo,
no
Te na ô
orometua tei pûpû i to ratou ora i te pohe riaria.
Tei roto ia’na te mau faaauraa no te mau maitai o te utiiafare
Farani, o tei riro ei tao'a faahiahia, ia faauta i te fenua roa. la
amuihia te mau tamarii ta’na e haapii nei i rolo i ta'oa mau haae
i ta’na mau
VEA
PO R 0 TETAN 1
püraa ISOOe- vai iiei, e roaa ïa e 75000 taiïiarii.
No reii'a le
i
raauruura
ore..,
niau
ai
faatere haii
ia’na, i
e
vai 1 te
ta’na tauturu tao'a
»
aihua
raau
rahi
e
raau
te
farani
tuutuLi
etc elc.
pilio te utua.' O te lU ilahi tei roaa i te Sotaiete Faatupuraa
iParau, i mari a‘e i te Tuuraa Rahi tei tiipii i Paris (Vincennes)
ti te malahiti 1931. Ua ite papu te Hau i te mau ohipa maitatai
|ta teTaiete e rave nei i te mau vahi atoa.
Te
E leie le loru o te utm, maori râ te rê hanahana e aita’tu ta te
jSotaiete Farani Faaitoitoraa i te Maitai, i horoa a'enei i ta tatou
[Sotaiete,
no
te mau ohipa hau ê ta'na i rave ei tanlururaa e ei
le laata. E medai
ihaamaitairaa î
IFaatere
no ta
piru tei horoa atoa hia i na
tatou Sotaiete, i reira.
■
Aita hoi urtaton Sotaiete e imi nei i te arueraa a te taata; teie
îrâ, eita’toa oia e vahavaha i te reira, ia4upu noa mai; e riro â
l'a ei faaitoitoraa ia’na ia haere i mua, i roto i te mau ohipa o
Été aroha mau, e vai i roto i le Faaroo Evanelia.
E parau no te
ntuafare
apeete, i te hoê tere huru poto i Farani. Ei te ava'e no Mati 1933
3i, e reva’i. E riro paha, hoê matahiti, te maororaa o te moeraa,
ila tia i te Atua, te opua nei o Charles Vernier mâ, orometua i
)‘i mai ai.
.
’
te faaite atea nei oia i to’na mau hoa e i te mau orotei tuu i te hoê raau ohipa i roto i ta’na rima e : efaarue oia
o:taua mau ohipa ra i roto i te rima o te Peretiteni, o Moreau t, i
No reira,
etua
y
\;^eremona,
i to’na revaraa. Te mau faufaa a te mau
1 garoita ta’na e faatere nei, ei reira ïa vai ai.
I Teie râ, mai te meate hinaaro nei taua mau fatu faufaâ i ta ratou
"t$iufaa, hou to’na taa ê raa, e maitai ïa ratou ia haere mai, e tii mai,
•vi^teie nei, e aore ra e haapapu maitai i te mau parau.
Te mauBuka. (Bibilia, buka na te ApooraaRahi). Etiinoamaiïa
i|Paofai; e haamauhia te hoê orometua papaa i reira ( André Vernier).
na mua a ‘e
-
Te pure a î8
Fatu. (Tatararaa bibilia)
E faaora râ ia matou i te ino.
1 te ava'e i inairi
a'enei,
ua parauparau
(Mataio VI. 13
rii tatou i te
v.
h.),
parau no
te
mau
VEA
faahemaraa,. O tei
mea
e
tia i te Atua
P OROTETA
NI
îaahéma mai ia tatou, na rapae mai. Teie râ: mai
ia faaatea i taua mau faahemaraa ra, eita’tiei tatou e
le-
ite
tei roto atoa te enemi
Aue hoi e! Teie te parau mau:
i te haaparuparuraa i ta tatou mau ravea note parururaa
ia tatou. E no-reira, a taa noa’i ta tatou aniraa, o tei na ô e;
oe e
faarue ia matou, ia roohia noahia e te ati, e ani atoa tatou i te
o
aniraa,. O tei na ô e; efdaora râ.ia matou ite ino.
faahou iOe /rti>?
i to tatou aau,
eiaha
piti
te
teie “ino” talesu e parau nei? Ote haraïai te vai raa? Tei roto ïa ia tatou, i te mau vahi atoa.
Te- tamala nei oia i te faahepo i le aau, oia hoi tetumu no-te ora,.e note
mau mana‘0. No le aau te mau mana'o iino, e. te mau opuaraa peapea o
I; Eaha
Teihea taua hara,
(-Mareko V.ll: 21 ).. Te tamata atoa nei te hara i te
fàahepo i te/liftaaro: te haaparuparu.nei oia i tetumu no to-tatou, itoito,
ia rave paruparu. tatou-i te maitai. Te mana atoa nei te hara i roto i to
tatou. m«M melo. O ta. Paulo; ïa i-ite maitai, e ua riaria oia i te tara o
te hara-o tei patiatia noa ia'.na. .Mai te mea e,. ua ruuruuhia to’-na: mau;
melo' e te taura O'te hara, i aue noa’i teie taata tîtî. ( Roma V^i, 22)..
tei-haaviivii i-te-taata.
Aita’nei tatou.i ite
atoa.i te manaraa o te
ino i roto-ia
tatou? Aita’fiei e-
ffiatàu, e te nounou, e te rin noa, e te aau aroha ore, i rotopui
ia-tatou?'Eaha te reira? E hoho'a ïano.-te tar.la tei riro ei tîtî na te haraIL Eaha tatou, e ôra’i i te ino? E rave rahi ta te Atua manahope
mau ravea e ore ai teie iao i roto ia tatou; E tamata tatou i te hi‘o i te vetahî
K
E faaorehia te hara a-te vetahi mau taata i to- ratou ifc rua i teulua: a. taua hara ra, i roto. ia ratou. la mauiui te taata ino i to’-na ino,,
e ia faahaehaa-taua utua iaina.eita ïa e raoefaahou; E riro te taata hara
taata
il te
2;
ora-iAaua hara ra,
hia te hara a te vetahi, na roto i
tei faatupuhia e te Atua, i le faatupu
E faaore atoa
E’riro taua ati,
te
e te maH.
atoa i te mana'o
tataraliapa, e faarue ai te taata hara i to’na ino;
râ. te Atua i to tatou ino, mai te mea t aau apî e e
hinaaro apî ta’na. e horoia mai ia tatou, O; te ravea rahi mau ïa. la
iritihia le aau- ofai e te teoteo- e ia monohia e te aau marû, e te haehaa,.
e: ore roa ïa te ino i roto ia
tatou. Taio na i te parapole tei faatiahia
ii roto-i te Mataio ( 12 : 4.3-45, ) Te ravea e iriti roahia’i te varua o te
ino- i roto i to tatou aau, teie ïa : ia monohia. taua varua ino-ra e te
Varua o-te Atua.. la faaau te Atua i te taata apî, i roto ia tatou, o te ora
ïaj.e te-parauti'a, e te mo‘a ( Eiah. IVi 24 ). O te oreraa'ia no te nounou,,
e- te haavars, e te iria, e te faatau, e te aroha ore,
Teie te ravea e mâ’i tatou i ta tatou, mau hara, ia au i ta loane i papa i :
O- tetolo no to tatou Falu,. no lesu Mesia. ( Ioa..I-7. v.h, )
apîj e te oto'
3;
E faaore mau
VE A
POROTETANI
Prau rii
7
api.
1. E ati rahi tei tupu iho nei i te hoê pahi rahi farani, o Atlantique: ua paapaa
i te auahi i tuâ roa mai i te oire Farani, o Cherbourg, ( i te area moana
flmoe ai o Promethée, te pahi hopu ati rahi, tei topa
i raro i te miti, i te
matahiti i mairi a‘enei ). E pahi apî roa, o Atlantique nei e te rahi: e 40.000
s
tÿne.
Hoê
noa
i^ai’aa i te
iho mataliiti to’na haamataraa i te
mau
i ta’na ohipa, i te faa-
rave
horo-patete i Marite apatoa. E pahi
unauna mau, e
te tere,
élte mârû i nia i te âre.
Aita
roa
i taa te tuniu i
niuniu-uira. E
paapaa’i i te auahi;
ua
mana'o hia râ,
ua ama
te
oioi rahi râ te auahi i te parareraa, e e
ati rahi to te hoê
iprai mataro chauffeurs (10) tei paapaa i te auahi. Te rahi râ o te taata (aita
râ e horo-patete i taua taime ra,) ua ora ïa i nia i te mau pahi auahi e rave
r4hi, no te mau Hau atoa, o tei tapapa oioi roa i taua ati rahi. Ua pau roa
tSua palii auri i te auahi; ua tavere hia râ oia i Cherbourg.
mea
\2. Te faaroohia nei te hoê ohipa apî ta te Paratane i ite, maori râ, te
nenei i te hoho'a
no
te fenua atea roa e te ite
orehia
e
te mata taata.
E riro
t^}e ohipa ajrî i te tupu i te rahiraa, e e riro ei parau rahi.
(3. Ua tae mai te mau
no
tera
mahana,
piu oioi ai i
g)
^
Q
tabula tai'oraa-bibilia. Ua faataahia te
tera mahaua. E piti noa
iho
pene,
mau tai'oraa,
te hoo, ei ravea e
tabula, hoê ïa farane! Ani noa mai.
,'m. Te pnpai mai nei te mau orometua no Tahiti. Moorea, no Raiatea mâ,
ej|io Rurutu mâ e: e mea ruperupe roa te mau ohipa matahiti e te taata rahi
roto i te mau utua-fare; 10
imu i te haapa‘oraa i te mau putuputuraa. Teie râ te vahi e mauruuru rahi
aîRo tatou Metua i te ao ia tatou: ia tamau noa tatou i to tatou itoito, e ia
rahi te hotu
i
e no
na
roto i te roaraa
b te matahiti.
' |). Te faaite nei te Vea Porotctani i to’na aroha rahi ia M”. et M"’’’ Ed.
Ahnne, (faatere no to tatou Haapiiraa tamarii, i Papeete) no to raua ati rahi.
i^niiha hoi i
te 30 no Titema, ua polie ta‘ue noa ta raua tamaiti matahiapo, o
o tei parauhia, o Ned, taote niho i Papeete., E 38 noa iho
oto rahi tei Papeete i te harururaa o teie parau faahiti ma'ue.
T'^ mahana maa, i te 31 no Titema, to’na hunaraahia i Paurani. Na Moreau
iPeretiteui, i faatere i teie oro‘a huiiaraa. O Papeete taa’toa tei' tae i taua
hu(iaraa ra. Tei reira te Tavana Rahi e to’na utuafare tivila.
Edouard William,
^
3jia
te
ra
U,,
•i'-'
t^ui matahiti. E
piti tau oreroraa maitai mau tei orerohia i te utu o te apoo : ta te taata
rajilta IM''. Cassiau, Tavana Oire, ua roto, i te i‘oa o te Apooraa Oire, e ta Mb
Eïil'vé,
i te i‘oa o te Piha hooraa tao‘a.
l'e aroha tumu nei te Vea ia Madame Veuve Ed. Ahnne, e i ta’na tau
.aï^arii too-toru e vai nei.
na roto
hoê tere a te Faatere
haamau ia M“' Charpier ei Peretiteni no te Tuhaa Maha.
6. Aita teie Vea i mahiti i to’na mahana mau, no te
Rtdatea,
e
POR0 T E
V E A
8
TANI
Ta tatou Vea.
1. E riro e, ua maere
rii te hoê pae o lo
tatou mau hoa, i te avae i '
aenei, i te mea e, aita ta raton vea i tae atii ia ratou
e maere:
ua tapeapea rii hia, no te pee ore ta ratou utua
1931 e te 1932 ( e to te 1930 atoa Iioi ). Aita ratou i
e i tauturu mai. Teie râ,
e hapono noa hia ta ratou vea,
mairi
ra. Eiaha ratouj
no na matahiti|
A
haamana‘0 fnai|i
e te Kalena, iajÆ
ia tauturu hoi.
J
Kalena i le feia e hinaaro : hoê raera i te Kalena hoê, —
3. la taa è noa’tu te Faatere o te Vea, i Farani, na to’na tuaana, na| |
André Vernier, e faatere. No reira, e papai ia’na i te mau parau e au no ^
te Vea, e e aufau atoa ia’na i te moni-Vea.
E riro te faatere apî i te amui e piti hihi, oia hoi e piti avae, ei faa- |
ohieraa i ta’na ohipa, na roto i te tau e taaè ai te faatere tahito.
4. la taaè noa’tu le hoê hoa no te vea i te vahi è, e ia taui roa oia ij|^
to’ua faaearaa, e faaite i te reira i te faatere o te Vea, e aore ra, i te
metiia. Oia’toa tei pohe roa, faaite atoa mai e a imi i to ratou mono i
hinaaro mai ratou, e
2. E hoo atoa
hia te
|
oro-^J^'
o1
fetii.
roto i te
la lia i te Fatu,
ei te ava‘e no Fepuare
nel e faataaliia’i o Tuteao[p
Ua haapiihia oia e torn
Toofa ei orometua a‘o.
a
ei
HOÊ ORO‘A FAATAHINURAA
TE
raatahiti
e te faaineine noi |
(Huahine), oia itoii|
te Paroita ta to’na iho metua i faatere. Te liai maite nei to Fan !|
to Huahine ia’na, e te faaineine nei no te fariiraa.
U
tiahapa i roto i te aita orometua i Heremona,
oia no te haere e faatere i te Paroita no Rare
e
|
Vea
Moni tauturu i te
J
(E 2 ava‘e)
Papeete: M. Ariège:
Teiti
1
V. :
tara;
Tehiri
v. :
1 tara; Taea v. : 3 raera n)
V'^Nimaiiif
Manutahi v. : 2 tara M
tara;
;
1 tara.
Papara : Nui
Paea:
2 tara; Piere Merwin :
Rangipo v. : 3 tara; T. Dégage: 1
B.: 1 tara;Teura v. a Aumoa: 2 tara ;
1 tara!
Farii
Debrie: 1 tara.
IMPRIMERIE
Manarii : 2 tara ;
v. a
Paris : J. G. : I tara ; i .j
Tefana: 1 tara. Uturoa : Teofira v. :
la amuihia ; 21 tara, 3 raera
EueF.Juventin.
■
1 tara.
M^'l
;
MAURUURLfl]
Rue du Com‘ Destremau - Papeete,
lAHiif
Fait partie de Vea Porotetani 1933