EPM_Vea Porotetani_193212.pdf
- extracted text
-
Te 32
0
te Matahiti
—
TITEMA 1932 —
Hihi 12.
VEA POROTETANI
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAIT MAORI RA O TEI
HIA RA, OIA HOI TE
HOO I TE MATAHITI
C.
HAAMAIi
Mesia RA O lESU. — I Korinetia 3, 11.
HOÊ: HOÊ TARA
VERNIER, Directeur-Gérant.
kMa'e
Hopea
(Faain ein eraa)
Teie mai nei TITEMA, te ava‘e hopea o te matahiti. Aue te tere
O
te mau ava‘e, o te mau
matahiti, e o te mau tau e ! !... U a au te
parau i papaihia e ; Te horo nei te tau, te maue nei tatou...
Eaha rà tei au ia tatou i teie ava‘e
hopea ? O te faaineine ïa i te
farerei i te matahiti api, e to te Atua aroha
api. E, e nahea tatou i
te faaineine ? Téie ; e feruri tatou i to tatou mau
haerea, oia hoi te
huru o to tatou oraraa i ora iho nei. E ere anei o Mose tei tuu
mai i
taua haapiiraa ra, i rotoi te Salamo
XC, 12 : E haapii maiia matou
i te tai'o i to matou pue mahana, ia riro to matou aau
i te haapa'o
maitai.
E nahea tatou i te faaineine ? Teie :
e tatarahapa tatou, mai te
haapae i te mau mea teimaha atoa e te ino e hara’i tatou nei, a horo
tamau maite ai i teie nei hororaa i mua ia tatou
nei, ma te tiatonu
maite to tatou mata ia lesu, i te tumu e te faaoti o tp tatou
faaroo
(Heb. XI, 1-2), A haamanao tatou i te mau uputa fariuraa ta te Atua
e haamahiti nei i mua ia tatou i teie
ava‘e : e e tomo tatou na roto i
taua mau uputa ra, ma te oaoa e te mana'o
papu :
1.
Teie o Noela, i te 25 o teie ava‘e, oia hoi te oro'a no to
lesu faE Sapati ïa mahana ! E riro te tahi mau
paroita i te faatia
atoa i te Oro‘a Euphari i taua Sapati taa ê ra !
nauraa.
2. Teie te pô Matahiti, i te 31 no
Titema..., oia hoi te oro'a rahi,
tiai ai te Ekalesia i te matahiti api, ma te
ara, e te pure, e te haamaitai...
e
3. A taa’i taua na oro'a ra, teie atoa, te mahana
matahiti, oia hoi
te 1 no Tenuare 1933. E sapati â ïa mahana. — E mahana oaoa
hoi !
VEA
2
POROTETANl
eiaha râ i te oaoa tino ana‘e, i te oaoa varua
râ, ma te haamaitai i te
matahiti i te maitai (Sal. 65, 12).
4. E teie hoi te hepetoma-pureraa, mai te 1 e tae noa’tu i te 7 no
Tenuare. O te oro'aïanoteEkalesia taatoa i te ao aei, te tino varua
Atua O tei faakorona i te mau
no
lesu,
O Titema
teie, te ava‘e hopea ! e faaineine! a parau ai tatou
matahiti api e : a haere mai ! !...
i te
Hora Paieti,
(Faaineineraa i te matahiti api)
FATU, e vaiiho noa
E TAU
a‘e, ia hoê a‘e matahiti toe.
,
(Luka X/II-8 V. r.J.
taatoa nei, i
i tei
i
papaihia teienei Evanelia ei faaite ia tatou e to te ao
te Tamaiti a te Atua i raro nei. Taua tere ra, o te inii ïa
nioe e t_ faaora, e te poro liaere i te parau maitai o te Evanelia
te mau
tamarii a te taata nei. (Luka IV. 18. )
Ua
te tare no
1 PARAU PARABOLE HIA E lESU?
/. O heraela tahito ïa.— Taua Suke ra, e mea tupu noa ïa
te
ra i Aiphiti i rotopu i te mau Etene i
roto i na
e
noa’tu i te tupuraa to lehova aroha ia’na, i te haamana'oraa
ta’na i tapu ia Aberahama i mutaa ihora.
Teie te tapa'o rahi no to lehova aroha i taua Suke ra, ua
i rapaeau i te fenua Aiphiti ra, e inâha, ua tanu
ra ô vine, oia hoi i te fenua Kanaana, mai te inana'o e, e noaa
ta’na maa, no nia mai i te mau amaa no taua Suke iti ra,
ia maitai oia e ia ora i mua i to’na aro e a mûri
—
I.
TE SUKE
matahiti
i fenua
400, e tae
i te Faufaa
iriti oia ia’na
oia ia’na i roto i ta’na
mai ia’na
ta’iia i aroha,
noa’tu. E aroha
mau
te
reira.
aroha hia e te Atua e tei iritihia e to’na rima
manahope no roto mai i te pouri e te ino e te pohe, e tei tanuhia e ana
i roto i ta’na ra ô vine varua i raro a‘e i te maru o te Evanelia. E haamana'o maite oe, ua tanuhia oe i reira ia hotu oe i ta te varua e faatupu, e
tei faaitehia i te Galatia V-22.
IL TE RlRl O TE FATU O VINE 1 T.AUA SUKE RA?
/. Ua riri oia no te hotu ore o taua Suke ra.
Ua hi‘o hoi te Fatu ô vine i te faufaa ore o ta’na ohipa rahi i tataua Suke
ra, e te faufaa ore hoi no to’na aroha ia’na, mai Aiphiti e tae noa’tu i te
E hoa, o oe
atoa tei
V Ë A
P O R 0 '1' Ë T A N I
3
Miti üteiite e tae noa’tu i
Sinai, e i Kanaana. — Ua tamau etaeta Iseraela i
i to'na-aau i
Aiphiti ra, ua farii faufaa ore
te ino i vai i roto
oia i te mau
tapa‘0 no to lehova aroha ia’na, e
inalia, ua faarue oia ia lehova o tei
horo'a ia’na i te fenua Kanaana ei
parahiraa no’nae a mûri noa’tu (Is. I. 2
h.
V.
te
e
E hoa,
3 ).
oe tei arohahia e te Atua
na roto i na ava'e e
12 no teie matahiti. Eaha ta oe hoturaa
parautia, niai te matamua i tanu hia’i i roto i
taua ô vine na’na ra?
O
Ua î anei to
horo nei
oe
aau
na
i te itoiîo
te e‘a
o
ta’na
i nia î te mau
ra
mau
ohipa a to oe ra Fatu e te
faaueraa? Te Suke o te
parapole
nei, ua ririhia e to’na ra Fatu, na' ô atura: E
tapu atu, eaha oia i faaapi
.ai i te ô? Eita, anei te Fatu e na reira’toa ia
tatou, i te pae kopea o te
matahiti nei?
IH, TE AROHA O TE
TAATA FAAAPU 1 TAUA SUKE
HOTU
ORE RA?
/. Ua ani oia i te Fatu
ô vine i te hoc matahiti.
No to’na
aroha, ua opua oia i te hoê mau ravea apî ei haamaittai
i taua
Suke faufaa ore
ra, mai te mana'o, peneia'e o te hotu i roto i
teie nei ma¬
tahiti aroha. E hoa, tei
parahi faufaa ore, ma te mana'o ino e te aau eta¬
eta i roto i te ô vine o to
oe Fatu, e haamaiia'o na i
teie nei mahana i te
aroha o te taata
Faaapu. Taua taala Faaapu ra, o lesu tei paruru i te riri
o te Mesia ia oe
na, e tae roa mai i
penei a‘e
ruuru
o
teie nei mahana, mai te
mana'o e,
te hotu i teie nei matahiti
apî, e fatata mai nei, ia tupu te mauto oe Metua, e ia ore to’na riri
ia oe.
o
Parau faaotiraa.. II korinetia VI;
1-2; loane XV. 8.
Pomaret.
Bazar! Bazar!
la
-
Hooraa tauhaa....
lia i te fatu,
e faalupuhia te hoê
Ilooraa tauhaa i roto i
haapiiraa apî na te raaii tarnahiiie (
Haapiiraa Viénot) i
te mahana
te fare
maa, 17 no
Ei faaoreraa i te tarahu
apî nei, teie opnaraa.
No
reira, le
titauliia
Titema, i
e
te hora 2 e te afa, i te
ahiahi.
vai noa nei
à, no taua fare haapiiraa
nei
te mau
hoa
no
ta tatou rnau
Haa¬
piiraa ( to Papeete, e to te mau mntaeinaa
) e ia tauturu mai
ratou i taua ohipa ra, mai te
hapono maii te hoê mau tauhaa
maitatai
e
au
no
taua
hooraa
rii
ra.
E
fariihia, ma le
mauruuru
tahili
tnurii, ana haari rii,
vi, inereni,
hoi.
aahu rii tarnarii, te mau ohipa
; peue,
poo, e te turua, haune taupoo, van rii, umete
tii (tiki), piere,. . . .etc, e te mau peu rii no teamu :
haari, meia, fei, po‘e (reetia, taola ), e te moa
l'i faahoro mai i te reira i Haapiiraa na te mau tainahine
e aorera, iô Ahnrie vahiné, i roto i le area raahana e
i te 10 e tae noa’tu i te lo no Titema. Te mau
rnaa,
te mahana hooraa noa, e aore ra i te aliiahi 16 e
E faatupuhia hoi, na roto i taua hooraa ra, te hoè
raa faraoa monarnona e te icemreani) e te hoê
rahi, te innu
(Perrier)
haaraata
tauhaa
ei
faahoro mai ai.
Buffet (amuhîraa-tao‘a, na
te mau
tainarii.
mai, e te mau hoa no ta tatop mau
a tnitai mai i ta outou mau tarnarii, e lo outou mau
A haere anae
Ei arahu
ato'a te afai
mai !
haapiiraa ;
taata lupu.
Te himene a Maria ( Tatararaa Bibiüa
( E vaiho rii tatou, i taie ava,e,
Taioraa : Luka I: 46-55 ;
)
i te pure a te Fatu).
te mau fetü no Maria; o ta tatou rà i ite
haapii maitairaa ia’na i te mau parau mo‘a i
hia ra. No te Opu o luda oia e no te huaai o Davida. Sal. 1B2.11 ; Rom. 1:3;
Luk, 1: 32. O Mariama to’na io‘a mau; e taeae to’ua, o Maria. loa.
Ua momo'ahia oia ia losepha, te laata tamuta. E potii marû oia e te haapa‘oraa maitai rahi. O to’ua paieti ralii tei faataa è ia’na te mau
i roto i to’na ra oire. Ua haamana‘o te Atua i te liaeluia o to’na tavini vahiné ;
ua faaite mai te melahi ia’na e, e riro oia ei Metua Vahiné no te Mesia ta
tatou e haamori nei ei Tamaiti na te taata e na te Ataia’toa. I roto ia’na
tupu ai te parau i parauhia mai ia Adamu mâ, i roto i to ô i Etene.
I mûri a‘e i to lesu fanauraa, e maha noa iho to Maria parauraahia i roto
i te Faufaa Api. 1. I te faaipoiporaa i Kami. loa. 2: 1-5. 2. I to’na tamataAita tatou
no
i ite i te parau no
papai19:25.
ratou ra, o to ratou ïa
i
e
potii ato‘a
i
Gen. III. 15
Tamaiti, ia lesu, i roto i té tiaa rahi taatîi ta’na i
haapii atu. Mat. 12: 46-51. 3. I te pae Satauro. loa. 19: 25-27. 4. I rotopu
i te mau Aposetolo i to ratou tiairaa mai i te Varua Maitai. Ohipa 1. 14.
To Maria haamoriraa hia.
E mea maere rahi ia parau mai te tahi pae taata e, e valiine hara ore o
Maria, no te mea na’naiho i faaite i to’na iho ino, e te mea e au ai ia’na te
hoê Faaora. Luk. 1: 47. E mea maere ia parau mai ratou e, aorc o Maria i
tôhia, mai te mau taata’toa ra, oia i patoihia e ta’na Tamaiti, o rave rahi te
raa
i te farerei atii i ta’na
..
V l<] A
P 0 H O T !<: T A N J
5
patoiraahhi. E inoa inaere ia pure atu raton ia’iia oia tei matau i te amui atu i
te feia faaroo i roto i ta ratou niau pure i te Atua. Ohipa I. 14. E niea maere
Vahiue
te Atua e te arii Vahiné no te Rai.
te Bibilia ei tauturu i te haa-
parau ratou e, oia te Metua
no
Aita roa’tu te tahi niaa parau iti haihai i roto
la
moriraa ia Maria. I roto i te tiete'.a
nuiha te vai ra te mau taata liairesi o tei
liaainaitai e au i te Atua. Ua tia mai râ i reira te
auvaiia o te Ekalesia a lesu, o E23ifano to’na ioa
te'l na ô e : o haavare na te Diabolo taua ohipa ra ; eiaha roa te hoê ia
haamori atu ia Jlaria. 1 teie anotau, ua tupu roa te haamoriraa ia Maria ra,
mai te au oro roa i
^parau na te Atua. E peu faaino te reira i te Atua o
pnpii atu ia Maria, i te
hoê taata faaroo mau, ei
O
te ore rOa e lioroa’tu
i te haamaitai ia yetahi è.
Ta Maria himene.
io‘a MANIFIÏAi taua himene
reira himene i roto i te aau no
Maria, i to’na faarooraîi i te parau a te Melahi ia’na. E liuru au ïa i te himene
à Ana ( 1 Sam. 2:1-U) ) e i te himene no Miriama e no Debora ( Exo. 15:20,
Tav. 5.... etc; Sal. 113.; 126. ïe mau reo no Maria i roto i tahia himene;
note Faufaa ïahito ïa ; area râ te auraa Varna, no te Faufaa Aj)î ïa. O te
faaotiraa ïa i, te mau himene tahito e te haamataraa o te mau himene o te
Ekalesia Ajjî, o tei jiinai noa i rolopu i to te Atua ra mau taata.
Irava .46.
O te mau mea’toa i roto ia Maria, tei faarahi i te Fatu; o te
lino, te aau e t« Varua; ua au ïa j)arau i te Salamo 103: 1.
Ir. 47.
Ahiri aore hara ta Maria, mai ta te tahi pae i parau ra e,
ta’na e hara, eaha oia i oaoa’i i to’na Ora?
Ir. 48.
Po Maria haehaaraa, o to’na ia faaearaa i rotopu i te taata rii.
J roto i te mau reo jtapaa ra, ua mairihiate
ra;
e
haamaitai te auraa. Ua tupu noa te
—
—
aore
—
jtarauhia mai e te Atua te taata teitei fatum e rave rahi ; o te feia
(LKor. 1:20-29,). E ao to te taata o tei ore i teotèo i rotopu i te
luinahana; o tei haamaitai atu râ i te Atua i te reira (Rom. 12-3). E mea è
Aore hoi i
haehaa râ
te
Maria
è ato‘a
parau o, e maitai to
; e mea
te
— l'eie
te mau ateributi no to Atua o
Jr. 40
hamori atu ia’na.
tèi haamaitai hia i roto i teie
irava, lo’na manahope, to’na mo‘a, to’ua parau tia e. to’na haapao.
Ir. 50 —' A liio iito‘a na i te hamani maitai na te Atua o tei jrarauhia i
te Salamo 103 :. 11-18.
'
Ir. bl
ïe i^nai ta te Atua i faaite, e ere aime i ta’na mau ohipa maere i
rave i mutaa ihora ; o to oiiipa’toa rà ïa tei fatata i te tupu i te fanauraa mai
o ta’na Tamaiti. O lesu te Mana no te Atua. (Ikor. 1.24. No te puai o to’na
faaroo, ua tiaturi roa o Maria i nia iho i te mau mea hio orehia e o tei ore à
i tujju. Ua itoito roa oia i roto i te valu i jJaruparu ai o Eva e i tupu ai to’na
nei pue
—
ati rahi.
Jr. 52
—
Peneia'e te feia mana ta’na e mana‘o nei, o Herocla ma, ïa. Mai
rcira, ua riro te huriraa i taua Mana i raro ra, ei taipe no te
te mea e, o te
ino ato'a. Eol. 2.1.5. O Maria te hoê o te feia haehaa
Oia’toa te mau ravaai e te mau taata rii tei faarirohia
huriraa i raro i te mau
ta te
Atua i faatcitei.
\' E A
fi
ei auvaha
no ta’na
P O Rü T l'IT A N 1
Evanelia hanahaiia.
maitai. Mat. 5-6.
Ir 55
Aore lehova i haamoe i ta’na paiau ia Aberaliama Gen. 17: 19.'
Te liuaai iiiau no Aberahania, o te feia ïa tei roaa ia raton te faaroo no
Ir. 53
—
üa faaî te Atua i te feia i ere i te
—
Aberahama. Gai. .6:9.
Te poheraa no Metua a Metua, Orometua no Mahaena
Ua reva’toa to tatou hoa here i te ao a te Atua. E ere ato‘a to’na
maitai roa, i teie mau avae i mairi aenei ; e ma‘i puu
tino i te mea
hoi te tahi ati, i te pae hopea ; e ua mana'ohia e, ua maitai ; e ua
rave faahou i te ohipa i te pae o te tino. E inaha, tupu faahou mai
nei, e tere ihora te ma‘i na roto i te tino taatoa, e pohe iho ra i te 9
no
Novema, i Mahaena iho, i rotopu i ta’na Ekalesia.
to’na tino i roto i tè tare Amuiraa
Api ( raveraapapaa ) o tei ohipahia e ana, na roto i teie mau matahiti, o tei ore à i tomohia. Na’na râ i tomo, pohe noa oia ! I reira to
Toofa orometua i Tiarei, faatereraa i te pureraa fetii, i te pô, 10 no
Novema ; e ia poipoi a‘e ( 11 no Novema ) na te Peretiteni' o te
Apooraa Rahi i faatere i te oro‘a hunaraa, mai te tauturuhia e na
orometua ra, e Teihoarii, Aimata, Natoofa, Toofa. Tei reira’to’a
Urarii Micheli, auvaha no te T. T. Ua faaite mai te Peretiteni i te
huru 0 te hororaa tamau no to tatou hoa, e to’na rave itoitoraa i te
toro'a : e 4 matahiti i Paea, 16 matahiti i Papenoo, e e 8 hoi i Maha¬
ena iho. E taviniraa maoro te reira ! E inal^a, e 54 noa iho to’na
matahiti. Te oto nei te Apooraa Rahi i teie tavini mana‘o paari, e
te aau haehaa. O te hoê ato‘a ïa unaun r no te Apooraa Tuhaa i Apatoerau. Te faaite nei te Vea i to’na aroha tu mu ia Metua V. e i te
mau tamarii. Ei te Atua ratou, |9 i te parau o to’na aroha.
I te poheraa a‘e,
ua tuuhia
Tere Evanelia i te Tuamotu. Tomoraa fare i Tahaa.
i te Tuamotu.
hoa i teie tere Evanelia, mai teie huru i mûri nei .
I te 13 „110 Tetepa, ua faarue inaua o Vehiarü V. i Papeete, e ua reva
atu i Malcatea, na nia i te pahi o te laiete. Ua tapae i te 14, e ua farercihia
te orometua, e le amuiraa porotetani, e tae noa’tu i to taata rahi faatere i te
Taiete. Ua parahi maua e piti Sapati i Makatea, no te tiairaa i te hoê mau poti
e fano i te fenua Rairoa ; e inaha, i te 28 no Atopa, i reva’tu ai na nia i
I. Te tere na Vehiarü, orometua
Te faatia nei to tatou
VL':A
{‘ÜRÜTKTANI
7
hopoi mai i te i‘a i Makatea e ua tapae i Rairoa
te oire i Avatoru. Ua fariihia maua-i rote i
i te lioê iriaa poti iti o tei
i te 29, i te liera 4 i te ahiahi, i
te tare
iio
diatono ra, iio Moo Maui niâ. Ua farereihia to tatou mau
mai te tuu atu i_ te mau poroiraa aroha no ua peretiteni. I
te tauturu
taata rii i reira
uo
Atopa, ua reva’tu maua i ie piti o te oire, oia boi Tiputa, e na Mataua
Matehau i farii ia maua. Ua furerei haerehia to tatou taata rii i reira, oia
te 1
a
ato‘a te Tavana mataeinaa, o .Timi a Haris. I te Sapati, i te 2 uo Atopa, ua
faatiahia te Apooraa. Ua tae mai te tauturu diatono e na taeae rii : Ua ferurihia î reira te hoê mau parau : te tiaraa tare pureraa, e na tamarii bapetizo e
hoê taata i Avatoru, e note fariiraa ia’na ei
te hoê aufauraa iti faatupuraa parau i Ava¬
toru (9 no Atopa) e i Tiputa (l'B no Atopa). E ua tupu mai tei ferurihia
i
maha, e no te faaipoiporaa te
taeae i te, mahana e au ai, e no
e ua
manuia
roa.
Ua haamana‘o ato'abia to tatou mau taeae e vai i te fenua i TlkeJiau, tei
te fenua i Mataiva ratou. E inaha, i te 18 no Atopa, ua tarahu maua i te
hoê poti o tei haere i Mataiva. Ua farereihia’tu i reira te Tavana ra o Rua e
to te feia faaroo tanito ato‘a i reira, mai te maitai e te here papu i to tatou
faaroo, e uafarerei liualiia to tatou mau taata rii e vai i rcira, o Tuaana diatono
e o Paaoto ma, e o Riro. î te 21 ( mahana
pae) e putuputuraa maitai mau ta matou
e te manuia. No te otiraa o te
oliipa i reira, mana‘o aéra e reva’tu i Makatea.
1 te monire 24 no Atopa, ua titau maua i te fenua Tikehau na nia i te hoê
poti tei tae mai i Mataiva e tii i te taata. Tau mahana lioi maua i Tikehau
i te farereiraa i te hoê pae o to tatou mau taata e te feia faaroo tanito ato'a
o tei pfipû mai i te lioê mau maa tahiti. I te 30 uo Atopa, ua reva mai maua
i Makatea, e ua tapae i Tahiti i te ü no Novema.
O te huru ïa no teie tere Evauelia i te fenua motu e vai i te Tuamotu. la
vai â te tauturu a te Atua i nia ia ratou, e tae noa’tu i te hopea.
Na Vehiarii, orometua
11. Tomoraa fare putuputuraa i Talma.
E
1.
2>iti tau fare raraln, raveraa papaa mau, tei tomoliia i te _ava‘e Atopa :
To Vaitoare (Tahaa) — Ua tomohia ia i te C no Atopa 1932. Na te
Amuiraa “Iteraela”. (lihoni raua o Tuaana, na diatono faatere, mai te tauturu
maitaihia e Rereao, liaavâ; o 'l'ufaitini tane a Teihotua, te tamuta rahi. O
raua o Marii, na tamuta tauturu). Fare api roa. 2029 tara, te moni i
i oti ai. Na te mau Auvaha no te Apoormi Ralii e to te Apooraa Tuhaa i
Patete
pau,
tomo. Ua fariihia e Tuturi orometua, e ua horo‘ahia i te Tavana Tuhaa o Tuatini
Raauri te taviriraa fare. Na Teihoarii, orometua i Papenoo te a'oraa (Gen.
33.24 ) mai te tauturuhia e te mau auvaha. I te jiô iho, i mûri a‘e i te paia-
a
(600 manihini), na na orometua te mau tuaroi. E ua faaotihia i te hora 1,
mai te tura maitai e te oaoa mau.
Iseraela” te io‘a o taua fare.
raa
2. To Tiva (Tahaa) — Ua tupu ïa oro‘a i te 13 no Atopa 1932; oro‘a
hanahana rahi. E fare raid raveraa popaa ana‘e: e 4301 tara i oti ai. O Tini-
tua, tavana, te tamuta ïa, e te Paroita te rima tauturu.
I te 3 no Tenuare 1930 i haamau hia’i. I te mahana tomoraa, ua pûpûhia
mai te taviri e te orometua, e Teriira i roto i te rima no te Apooraa Rahi, e
ua fariihia e Puhiava orometua, auvaha no te
Apooraa Rahi, e ua tuuhia i
roto i te rima no te Tavana no Hauino, o tei taviri i taua fare ra. Ua î
roa te fare i te mau nfanihini (te utuafare a
Higgini vahiné e to Atger vahiné
te
tahi). Na Teihoarii orometua uo Papenoo te a‘oraa (loa. II, 17) mai te tau¬
turuhia e te
mau
orometua. E 2 bibilia rarahi i haamauhia; no Tiva iho te
hoê; na te mau tamarii Atger te piti. Na te Tavana te lioê oreroraa hopea faahiahia
mau.
I mûri a‘e i te pae tiuo (800 manihini) ua haapa‘0 faahouhia te
pae varua, e Teilioaiii mâ.
J
8
P ü Rü T ET A N J
V E A
Parau rii api.
1. Te hoi nei to tatou tau pue hou, o Ariège mâ, orometua haapii tamarii i te Haapiiraa a te rnaii Tainaroa,i Farani. Iteava'e
no Tiurat i tnairi aenei, ua tapuhia o M. Ariège i te tare ma‘i,
i Papeete. E no te ora ore o te ma‘i, te haere nei oia i te fenua
papaa e iini i te mau ravea paari, e noaa mai ai te ora. Te aroha
turnu nei te Vea ia'na
i te
aro o
2. Ei te lo
no
e i
to’na Utuafare. la maitai, e ia ora ratou
e !
te Atua
Titema nei, e toraohia’i o Siona, te Hiero api
la vai mai te haamaitai o te Atua i nia
te nehenehe no Pueu.
e
iho i taua oro‘a ra.
3.
Ua
pohe roa te arii vahiné, o Teriiraaevarua Pômare. I
Papeete to’na poheraa, i te 1-9 no Noema ; i Arue râ to’na hunaraahia, i roto t te aua hunaraa a te mau Arii, 1 te Sabati, 20 no
Noerna. E taata rahi le! lairuru, i taua oro‘a hunaraa, tei faaterehia e Verenie, orometua. l te pae apoo, ua faaite (e auvaha
no te Tavana Rahi i te aroha no te Hau Metua, e no to tatou
mau
fenua Oteaiiia.
4. Ua maiti te Hau Marite i
to’na Peretiteni api. Ua mairi o
Hoower; ua riro te rê ia Booswelt. E taata maramarama hoi teie.
Te parauhia nei e: e hoa oia no Farani. Ei nia râ i te ohipa e
ite hia’i te tanoraa
o
teie roo.
5. El te mahana fanauraa
e
haapa'ohia’i, i roto i te mau paroita
Tahiti - Moorea te hoê aufauraa tauturu ia Heremona, ia au
i te titauraa a te Apooraa Rahi. Ua oti aenei ta Raiatea-Tahaa.
no
6. I te ava'e
Tenuare 1933
faaapihia te hoê pae o te mau
paroita. la haamana'o te mau orometua i te
reira e iafaaineine ratou i taua ohipa ra.
diatono
no
te
no
e
mau
Moni tautUFU i te Ve a
Papeele: Tony B. 1
lara. T. a Temaeva : 2 lara.
Madame
Wolher : '1 tara. Teanau: 1 tara.
Mere Thelesio: 4 tara.
Makatea: Himene. Guilloux ; 1 tara. Turo; 1 tara. Uurutu: G.
Tita
Doom: 2 tara.
la ammliia: 13 tara.
E rave rahi te mau hoa
MAUllUUIW.
lei aufau mai i ta ratou utii'a iti i teie
te tahi râ pae, aitâ ïa i haavitiviti mai! E faaafaro i te
reira, i teie ava'e hopea ; eiaha e tomo, i roto i le matahiti api,
ava'e;
mai te hi'o à i mûri.
IMPRIMERIE ElieF.Juventin. -
Rue du Com‘Destremau - Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1932