EPM_Vea Porotetani_193212.pdf
- Texte
-
Te 32
te Matahiti
0
—
TITEMA 1932
Hihi 12.
—
VEA POROTETANI
AITA’TU
E NIU E TIA I TE
TAATA’TOA
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia
IA HAAMAIT MAORI RA O TEI HAAMAIi
RA O
HOO I TE MATAHITI
C.
lESU.
—
I Korinetia 3, 11.
HOÊ: HOÊ
TARA
VERNIER, Directeur-Gérant.
kMa'e
Hopea
(Faain ein eraa)
Teie mai nei
O
te
mau
ava‘e,
TITEMA, te ava‘e hopea o te matahiti. Aue te tere
o te mau matahiti, e o te mau tau e ! !... U a au te
i papaihia e ; Te horo nei te tau, te maue nei tatou...
Eaha rà tei au ia tatou i teie ava‘e
hopea ? O te faaineine ïa i te
farerei i te matahiti api, e to te Atua aroha
api. E, e nahea tatou i
te faaineine ? Téie ; e feruri tatou i to tatou mau
haerea, oia hoi te
huru o to tatou oraraa i ora iho nei. E ere anei o Mose tei tuu
mai i
parau
taua haapiiraa ra, i rotoi te Salamo
XC, 12 : E haapii maiia matou
i te tai'o i to matou pue mahana, ia riro to matou aau
i te haapa'o
maitai.
E nahea tatou i te faaineine ? Teie
: e tatarahapa tatou, mai te
teimaha atoa e te ino e hara’i tatou
nei, a horo
tamau maite ai i teie nei hororaa i mua ia tatou
nei, ma te tiatonu
haapae i te
mau mea
maite to tatou mata ia
lesu, i te tumu e te faaoti o tp tatou faaroo
(Heb. XI, 1-2), A haamanao tatou i te mau uputa fariuraa ta te Atua
e
haamahiti nei i
taua
1.
mau
mua
uputa ra,
ia tatou i teie ava‘e : e e tomo tatou
te oaoa e te mana'o papu :
na
roto i
ma
Teie
o Noela, i te 25 o teie
ava‘e, oia hoi te oro'a no to lesu faE Sapati ïa mahana ! E riro te tahi mau
paroita i te faatia
atoa i te Oro‘a Euphari i taua Sapati taa ê ra !
nauraa.
2. Teie te pô Matahiti, i te 31 no
Titema..., oia hoi te oro'a rahi,
tiai ai te Ekalesia i te matahiti api, ma te
ara, e te pure, e te haamaitai...
e
3. A taa’i taua
te 1
no
na oro'a ra, teie
atoa, te mahana matahiti, oia hoi
Tenuare 1933. E sapati â ïa mahana. — E mahana oaoa
hoi !
VEA
2
POROTETANl
râ, ma te haamaitai i te
maitai (Sal. 65, 12).
1 e tae noa’tu i te 7 no
te ao aei, te tino varua
tino ana‘e, i te oaoa varua
eiaha râ i te oaoa
tei faakorona i te mau matahiti i te
4. E teie hoi te hepetoma-pureraa, mai te
Tenuare. O te oro'aïanoteEkalesia taatoa i
Atua O
no
lesu,
O Titema
teie, te
matahiti api e : a
ava‘e hopea ! e
haere mai ! !...
faaineine! a parau ai tatou i te
Hora Paieti,
(Faaineineraa i te matahiti api)
FATU, e vaiiho noa
E TAU
a‘e, ia hoê a‘e
,
papaihia teienei Evanelia ei faaite ia
te Tamaiti a te Atua i raro nei.
nioe e t_ faaora, e te poro liaere i te parau
tamarii a te taata nei. (Luka IV. 18. )
Ua
te tare no
matahiti toe.
(Luka X/II-8 V. r.J.
tatou e to te ao taatoa nei, i
Taua tere ra, o te inii ïa i tei
maitai o te Evanelia i te mau
1 PARAU PARABOLE HIA E lESU?
/. O heraela tahito ïa.— Taua Suke ra, e mea tupu noa ïa
ra i Aiphiti i rotopu i te mau Etene i
roto i na
e
noa’tu i te tupuraa to lehova aroha ia’na, i te haamana'oraa
ta’na i tapu ia Aberahama i mutaa ihora.
Teie te tapa'o rahi no to lehova aroha i taua Suke ra, ua
i rapaeau i te fenua Aiphiti ra, e inâha, ua tanu
ra ô vine, oia hoi i te fenua Kanaana, mai te inana'o e, e noaa
ta’na maa, no nia mai i te mau amaa no taua Suke iti ra,
ia maitai oia e ia ora i mua i to’na aro e a mûri
—
I.
TE SUKE
matahiti
i te fenua
400, e tae
i te Faufaa
iriti oia ia’na
oia ia’na i roto i ta’na
mai ia’na
ta’iia i aroha,
noa’tu. E aroha
mau
te
reira.
aroha hia e te Atua e tei iritihia e to’na rima
manahope no roto mai i te pouri e te ino e te pohe, e tei tanuhia e ana
i roto i ta’na ra ô vine varua i raro a‘e i te maru o te Evanelia. E haamana'o maite oe, ua tanuhia oe i reira ia hotu oe i ta te varua e faatupu, e
tei faaitehia i te Galatia V-22.
IL TE RlRl O TE FATU O VINE 1 T.AUA SUKE RA?
/. Ua riri oia no te hotu ore o taua Suke ra.
Ua hi‘o hoi te Fatu ô vine i te faufaa ore o ta’na ohipa rahi i tataua Suke
ra, e te faufaa ore hoi no to’na aroha ia’na, mai Aiphiti e tae noa’tu i te
E hoa, o oe
atoa tei
V Ë A
Miti üteiite
tae noa’tu i
e
te ino i vai i roto
tapa‘0
no
h.
V.
te
e
Sinai,
3
te
i Kanaana.
e
3
Ua tamau etaeta Iseraela i
—
i to'na-aau i
to lehova aroha
horo'a ia’na i
P O R 0 '1' Ë T A N I
Aiphiti ra, ua farii faufaa ore oia i te mau
ia’na, e inalia, ua faarue oia ia lehova o tei
fenua Kanaana ei parahiraa no’nae
a
mûri noa’tu
).
(Is. I. 2
E hoa, O oe tei arohahia e te
Atua na roto i na ava'e e 12
no teie matahiti. Eaha ta oe hoturaa
parautia, niai te matamua i tanu hia’i i roto i
taua ô vine na’na ra?
Ua î anei to
horo nei
oe
aau
na
i te itoiîo
te e‘a
i nia î te mau
ta’na
ra
nei, ua ririhia e to’na ra Fatu,
.ai i te ô? Eita, anei te Fatu e
na
o
mau
ô atura: E tapu atu, eaha oia i
na'
matahiti nei?
ohipa a to oe ra Fatu e te
faaueraa? Te Suke o te
parapole
reira’toa ia tatou, i
te pae
faaapi
kopea
o
te
IH, TE AROHA O TE
TAATA FAAAPU 1 TAUA SUKE
HOTU
ORE RA?
/. Ua ani oia i te Fatu
ô vine i te hoc matahiti.
No to’na
aroha, ua opua oia i te hoê mau ravea apî
Suke faufaa
ore
ra, mai te mana'o,
peneia'e
o te
ei haamaittai i taua
hotu i roto i teie nei
ma¬
tahiti aroha. E hoa, tei
parahi faufaa ore, ma te mana'o ino e te aau eta¬
eta i roto i te ô vine o to
oe Fatu, e haamaiia'o na i
teie nei mahana i te
aroha o te taata
Faaapu. Taua taala Faaapu ra, o lesu tei paruru i te riri
o te Mesia ia oe
na, e tae roa mai i
teie
penei a‘e
ruuru
o
o
to
te hotu i teie nei matahiti
apî,
nei
e
mahana, mai
Metua, e ia ore to’na riri ia oe.
Parau faaotiraa.. II korinetia VI;
1-2; loane
oe
te mana'o e,
fatata mai nei, ia tupu te
mau-
XV. 8.
Pomaret.
Bazar! Bazar!
la
lia i te fatu,
te fare
e
haapiiraa apî
te mahana
-
faalupuhia
te hoê
Ilooraa tauhaa i roto i
tarnahiiie ( Haapiiraa
Viénot) i
Titema, i te hora 2 e te afa, i te
ahiahi.
na te raaii
maa, 17 no
Ei faaoreraa i te tarahu
e
vai noa nei
apî nei, teie opnaraa.
No
reira, le
Hooraa tauhaa....
titauliia
nei
te mau
à,
hoa
no
no
taua fare
haapiiraa
ta tatou rnau
Haa¬
piiraa ( to Papeete, e to te mau mntaeinaa
) e ia tauturu mai
ratou i taua ohipa ra, mai te
hapono maii te hoê mau tauhaa
maitatai
e
au
no
taua
hooraa
rii
ra.
E
fariihia,
ma
le
mauruuru
tahili
tnurii, ana haari rii,
vi, inereni,
hoi.
aahu rii tarnarii, te mau ohipa
; peue,
poo, e te turua, haune taupoo, van rii, umete
tii (tiki), piere,. . . .etc, e te mau peu rii no teamu :
haari, meia, fei, po‘e (reetia, taola ), e te moa
l'i faahoro mai i te reira i Haapiiraa na te mau tainahine
e aorera, iô Ahnrie vahiné, i roto i le area raahana e
i te 10 e tae noa’tu i te lo no Titema. Te mau
rnaa,
te mahana hooraa noa, e aore ra i te aliiahi 16 e
E faatupuhia hoi, na roto i taua hooraa ra, te hoè
raa faraoa monarnona e te icemreani) e te hoê
rahi, te innu
(Perrier)
haaraata
tauhaa
ei
faahoro mai ai.
Buffet (amuhîraa-tao‘a, na
te mau
tainarii.
mai, e te mau hoa no ta tatop
tnitai mai i ta outou mau tarnarii, e lo outou
A haere anae
a
Ei arahu
ato'a te
afai mai !
Te himene
( E vaiho
a
Maria ( Tatararaa
rii tatou, i
Taioraa
:
mau
mau
haapiiraa ;
taata lupu.
Bibiüa )
taie ava,e, i te pure
a te
Fatu).
Luka I: 46-55 ;
fetü no Maria; o ta tatou rà i ite
ia’na i te mau parau mo‘a i papaihia
No te Opu o luda oia e no te huaai o Davida. Sal. 1B2.11 ; Rom. 1:3;
Luk, 1: 32. O Mariama to’na io‘a mau; e taeae to’ua, o Maria. loa. 19:25.
Ua momo'ahia oia ia losepha, te laata tamuta. E potii marû oia e te haapa‘oraa maitai rahi. O to’ua paieti ralii tei faataa è ia’na i te mau potii ato‘a
i roto i to’na ra oire. Ua haamana‘o te Atua i te liaeluia o to’na tavini vahiné ;
faaite mai te melahi ia’na e, e riro oia ei Metua Vahiné no te Mesia ta
tatou
haamori nei ei Tamaiti na te taata e na te Ataia’toa. I roto ia’na i
tupu ai te parau i parauhia mai ia Adamu mâ, i roto i to ô i Etene. Gen. III. 15
I mûri a‘e i to lesu fanauraa, e maha noa iho to Maria parauraahia i roto
i te Faufaa Api. 1. I te faaipoiporaa i Kami. loa. 2: 1-5. 2. I to’na tamatai te farerei atii i ta’na Tamaiti, ia lesu, i roto i té tiaa rahi taatîi ta’na i
haapii atu. Mat. 12: 46-51. 3. I te pae Satauro. loa. 19: 25-27. 4. I rotopu
i te mau Aposetolo i to ratou tiairaa mai i te Varua Maitai. Ohipa 1. 14.
To Maria haamoriraa hia.
E mea maere rahi ia parau mai te tahi pae taata e, e valiine hara ore o
Maria, no te mea na’naiho i faaite i to’na iho ino, e te mea e au ai ia’na te
hoê Faaora. Luk. 1: 47. E mea maere ia parau mai ratou e, aorc o Maria i
tôhia, mai te mau taata’toa ra, oia i patoihia e ta’na Tamaiti, o rave rahi te
Aita tatou
no
ra.
e
i ite i te parau no te mau
to ratou ïa haapii maitairaa
ratou ra, o
ua
e
raa
..
V l
Fait partie de Vea Porotetani 1932