EPM_Vea Porotetani_193211.pdf
- Texte
-
Te 32
0
le
Matahiti
—
NOEMA 1932
Hihi 11.
—
POROTETANI
AITA’TU
E NIU E TIA I TE
HIA RA, OIA
HOO I T3
C,
HAAMAC
TAATA’TOA IA HAAJtAÜ MAORI RA O TEI
lïOi TE
Mesia RA O Iesu.
MATAHITI
VERNIER,
—
I Korinetia 3, 11.
HOÊ: HOÊ TARA
Directeur-Gérant.
Te Pure îuutuu ore
i te faaueraa
haamaitai % te
O vai te taata faaroo i ô tatou o tei haapa'o tnaitai
Paulo i to Tesalonia; Eiahct e tuutuu i te pure. E
na
Atua i te
mau
mea'toa ra? (I Tes. V. 17,
18 ).
O vai tei haapa‘o i te haapiiraa na te Aposetolo i
teie nei, te amu ra, e te inu ra hoi, e te mau mea
to Korinetia: E
atoa ta outou e
31).
ïa ma te haamaitai i te Atua? (1 Kor. 10:
E riro te talii i te parau e : e tia ia vai te reira faaueraa ?
hoi au i te ainui i te pure i ta‘u mau ohipa’toa, mai te
ahiahi noa’tu ?
rave na, e
rave
E nahea
poipoi e
i te reira parau ? atira ïa. A faaroo na i
Aferita mai.
Te parau ra te hoê vahiné ereere i to’na taata tupu, oiahoi te hoê
vahiné tei tae api mai i te faaroo:
—No te rahi o ta‘u mau ohipa, aita ta‘u e taime faahou no te pure; e
mai, te mea, e maa taime iti to‘u, aita’toa vau i ite e eaha ta‘u e pure.
Pahono atura te tahi: O vau atoa hoi, e ohipa rahi mau â ta‘u ; teie
râ, te pure nei au i te mau taime atoa o te mahana.
'
E nahea râ hoi oe ?
Teie! la oomo vau i to‘u mau ahu, i te poipoi, te parau nei au:
E ta‘u Metua i te ao, na oe teie mau ahu i horo‘a mai ia‘u ; ahiri
aita ra, e haamà ïa vau ia haere i rapae ; te ani nei râ vau ia oe, a
faaahu atoa mai i to‘u varua, ia ore oia ia haamâ, i to aro ra !.
la horoi au i to‘u mata e i to‘u rima, te ani hua nei au e ia horoi
atoa hia vau, o roto e o rapae. la haere au e tahu i te auahi, e ia
ite au ia’na i te aïna maitai raa, te ani nei au e ia faaama atoa mai
te Varua maitai i te auahi no nia mai i roto i to‘u aau. - la purumu
E hoa ! te fifi mau ra oe
teie
—
—
aamu
iti,
na
POROTETANl
VEA
2
nei au i te Atua, i te nao raa e : E te Fatu,
atoa mai i te mau ino e vai i roto
nei
tunu vau
ta‘u raiti, te ani atoa nei au i te maa mau e tia i te vairaa, ia ore
to‘u varua ia poià, ia tupu maitai rà! la otui au i te ahu, te tiaoro
nei au i te Atua, e ia tâmâ atoa mai oia i to‘u aau i te mau huru
viivii atoa! la ta-auri au i to‘u ahu, e ia ite au i te hoê mau tafetafeta tei ore i mâ i te pu'araa, i tuu faahou ai au i taua mau ahu
ra i te otuiraa apî, te ani atoa nei au i te Atua ia aroha mai oia i ta‘u
mau hara, e ia iriti oia i te mau ino i roto ia’u nei o tei haapeapea
i to‘u piha, te pure
vau
a
ia‘u
purumu
! la
i
i to’na mata.
noa
Tahiti ma nei! outou tei màtau i te
faaheporaa no te oraraa varua,
te pae tino nei, mai te parau e :
e mea fifi roa te pure i te Atua, na roto i taua màu ohipa ra, a
haapa‘o na i te haapiiraa a te vahiné iti faaroo no Aferita na. A
tamata na i te amui i te pure i ta outou mau ohipa rii, e e riro taua
mau ohipa rii haehaaroa i te hanahana, i te aro o to outou mau varua.
vahiné faaroo, i
E te mau
faaueraa na te Atua, e te mau
outou tei haa noa i te mau ohipa no
mau
No te Hora
To Paulo
Paieti.
mauiui fanau. Gai.
IV. 19.
rahi îaahialiia ta te hoê pae ati luda i te anotau no Paulo.
ohipa; te pee atura ratou i te aito no te Mesia i to’na ato‘a
ra
mau haerea, ma te haapeapea maite i la’na ohipa Evanelia. Teie te
mauhaa puai ta ratou i tapea onoono maite, ei tinai i ta Paulo ma ohipa ;
te Ture, e te Peritome, e te mau peu ato‘a a Mose ra. E mauhaa puai
te reira ; e vî râ i te mana hau ê no te Evanelia hanahana no lesu i poroohipa
E
Teie ta ratou
hia
e
Paulo ra.
TAMARH TA PAULO I FANAU.
1. Te mau Ptaretia’toa ta’na i faatia i ô te Etene ra.
Teienei fanauraa, o te fanau faahouraa ïa, oia te fanauraa Varua. loa. 3: 3.
Na roto i te a'o, te haapii, te faaitoito, ua fanau oia ia ratou ei pipi na
lesu. I Kor. 4.15; I Pet. I. 23.
TUMU J
—
TE MAU
te mea 1 PEAPEA’l TE AAU O TE METUA.
/. Te reo no te Tamarii.
O Paulo teie, ua peapea to’na aau. No te aha? 1. No te rû noa o te
Tamarii i te fariiraa i te mau parau êê. Gai. 3. 1; 4. 10-11, 17.-2. No te
TUMU 11
—
haamo'a oreraa o
taua
iho. Hoê â to ratou huru i
mataliiti i mairi i mûri ra : ua parau to ratou
te Tamarii ratou ia ratou
matahiti ra e i te mau
VEA
valia
; e
apî, e inaha ua mairi
aita roa’tu ratou i tamata i te tinai
matahiti apî, ei aau
i mataroliia ra, e,
i tu pu
E
POROTETANI
ia ratou te mau ohipa
i te mau mana‘o iino
i roto ia ratou.
tatou nei ? E ere anei
O
TUMU ni
~
mai te reira’toa te huru ?
TE TUMU 1 TIAT
FAAOUOiVIAI 1 TE
IA PAULO IA
MAUIUI RAHI AAÜ I FAAITEHIA NEI?
To’na hinaaro
/.
puai i te ite i te hohoa no te Mesia i roto ia ratou.
nia i te taata ta’na i hamani (Gen
Ua tuu mai te Atua i to’ua iiohoa i
) ; ua huru moe râ taua hohoa no te
marôhia ra. Ua touohia mai râ te Mesia
27
1:
i
rave
Atua i nia ia tatou. Nafea ? 1. Na roto
Atua ra, na roto i te hara
ia itea faahouhia te hohoa
i te îaatupuraa i te parau mau mai
( loa 7.18); 2. Na roto ite patoiraa i te mau faahema (Mat.4.13. Na roto i te tapearaa i te maru e te itoito. Isaia 53. 7, loa. 8. 29.
ia lesu
10
)
;
OP.ANI
la faaroo te Etaretia i to’na ra mau
:
aratai
e
maitai ai. Hep. 13. 17.
•
'
P.
,
Te hoê utu
a
hanahana
mai o te hoê parau niuniu
i te Tavana Rahi, mai te
faaite e: o ua lafetiahia Paul Vernier, orometua, i te Fetia Hanaliana» (Chevalier de la Légion d’Honneur). Mai te au i ta-tatou
i ite, aila’lu e ntna na Le Hau Farani, no te faahanahanaraa i
te mau laata ti'i lavini ia’na, i tera vahi e i tera vahi. — Ua
ite tatou e: e toru ahuru ma pae matahiti to Paulo Verenle faaearaa i teie mau pae fenua Oteania ; ua rave oia i te ohipa a to’na
Fatu, i Matuita, i Tahiti e i Raiatea mâ. E ua hinaaro te Hau
Melua e haamauruuru ia’na i taua mau vahi ra. Te hee nei teie
hanahana i nia iho ia’na, i nia iho i te i‘oa o to’na metua (o tei
[aaea e 40 matahiti i Tahiti neij e i nia atoa hoi i te Haapaoraa
I Le 21
no
te Eaalere
na
Atopa 1932, te Laeraa
Han Ralii, na Sarraut,
Porotetani i ô laton nei.
Te hoê îere
faaîupuraa Evanelia i Kaukura.
( A hio i te Vea no A topa ).
ua haapa'ohia te mau pureraa Sapati, e te bapetizofaatiahia te Oro‘a a te Fatu. I te pô, putuputuraa ïa.
I te 21 no Atete,
raa
tamarii,
e ua
VI
I
V E A
4
mataliiti
ra
i rolo i
a‘e i teau'a
e
ere
roa
T ET A N 1
taioiiia te Hata haati a te Apooraa Ealii Amui no
lO'!], o tei ore â i taiohia i mua i to ratou aro ; le vai noa
te rima no te diatono, mai te hoê lamepa tei tapoihia i raro
ra. Eaha râ te tumu i vai iho hia'i ? e liimaraa anei i te taleni?
I te 23 no
te
P 0 R O
Atete, ua
ïa.
ore mau i te faataaraa i te mau paraii i papaitei faaite mai ! la faaroo ratou i taua mau parau
i ravehia e te .A.lî.A., ua tia mai o Tefa tane e ua faaite i te mauruuru
te Amuiraa i te A. H. A. e i te Peretiteni tei faaite ia ratou i te liuru
te ohipa i oti i te A. R. A., mai te parau ato'a hoi : Ahiri mau â e orometua tumu ta ratou ei faatere la ratou, e maramarama mau â te ohipa.
I te 1 no Tetepa 1032, ua haapaohia le aufauraa faatupuraa parau i te
]3Ô mahana maha. E ua niauuia roa ïa, teie râ e ere o ta tatou ana‘e
raa o tei lauturu mai, o te mau taata aau maramarama ato‘a ra, e te maiia‘o
maitai no na faaroo tei tae noa’toa mai i taua pô ra e hio i te ohipa aroha
na te Fatu tei arna noa i roto i teie nei ao ra. Ore noa’tu vau e horoa’tu
i to ratou mau io‘a, ia ite outou, o te Atua râ'aita e moe ia’na ; a haamana‘0 ia Korerielio e i te horoaraa tao‘a moe ra. Teie te parau e au .•
.'Vfauruuru roa ia ratou ato'a ra e i ta tatou amuiraa iti ato‘a o tei tautoo
i nia i taua ohipa ra. la pupuhia’tu te reira ei tusia, e ei poe maitai no te
mau fenua moana i mua i te aro o te Atua, na roto ia lesu, e na’na e
Rrii e e pahono ato'a mai hoi.
I te 2 no Tetepa, ua baapa'ohia te Apooraa Paroita e te Far.aide oro'a.
I te 4 no Tetepa ua liaap.a'ohia te mau tahaa pureraa no te Sîbati, e te
oro'a a te Fatu. E te:e nei teie te lioê mau vahi tei Inohia :
1. E mea haapao roa taua amuiraa iti ra i te mau pureraa (mahana toru,
mahana pae, e to te Sabati ) e te mau putuputuraa, Ua hau a'e ratou i te
haapa'o ia tatou. la amuihia ratou, e 36 noa iho. O te diatono ana'e tei
haapao i te mau tuhaa pureraa. Aita na taeae i ite i te taio parau : o te vahi
aroha ïa ia ratou. la taaè te diakono, e vaiihohia te mau pureraa,
2. Ua liaamata matou i te haamau i te hoê haapiiraa ei tauturu noa i
na taeae ite ore i te taio parau; e na te diatono e faatere, e na na tuahine
e piti (Warama e o Lina) e tauturu i te vahi e maraa. Ua tauturu ato'a
te Peretiteni no te A. H. i te hoê mau piapa rii. E no reira, e te hui faaroo
e, a pure tatou i te Atua no taua Amuiraa iti, ia faaaraaraliia te mata o
to ratoù~iinu aau, ia ite ratou i te mau mea taa è i roto i taua parau ra,
e ia ô roa :e maramarama hanahana no te Evaiielia o lesu Mesia i roto t
to ratou aau, e to’na'Mà'nlfà'AjJî'e te aau apî, mai te iriti i te aau ofai.
Teie là. e maramarama
hia i rolo.
Ahiri râ e taata
O
o
amui¬
-o^'*ÿj’^e^lenuâ'^rH^è fe'uirtfra^tfiéâ ‘fuperupe te mau maa tahiti a te
feia’^’la^âpuî'^Ë'^^ài/ifA'^'itBïti miÊ P*te'fàaîëré f tâuâ'fënua ra ; mea nehenehe
V E A
P 0 R 0 T 1': T A N 1
te hau, e te mau tare, e turc liiopoa ta ratou ; no reira
ai. IJa tupu to‘u au i taua feiiua ra i to‘u faaearaa i rotopu ia
mea maitai roa ïa, e te liaamaitai nei au i te Atua no ratou, e ia
te mati puruniu a
i ruperupe
ratou; e
â i to’na maitai
tamau
Ua
i te
e a
mai taua tere
reva
mûri noa’tu i ma ia ratou.
ra
i Tahiti i te 13 no
Tetepa,
e ua
tapae i te 14
pô. Mauruuru ia Teauarii no to’na poti tei afai noa i te orometua i
amuiraa i Kaukura, e
Kaukura. la liaamaitai te Atua ia’na e to’na poti e te
to
Kaukura taatoa. Amene.
Papaihia
Te
e
to outou hoa i te faaroo ;
poheraa
o
Tearo orometua i Ante (Tahiti).
Manarii tane, Tavana
no
Papara.
inuu a,au i te tootoe ralii, no te poheroaraa o to tatou hoa
leriitahi a Tehaainatai, oia hoi o Manarii tane. — Aue te peapea o
maiia‘0, i te harururaa o te reira pavau api i Papeete, e i Tahiti taatoa, i te
Tei roto to tatou
here,
te
o
piti 18 no Atopa
teie aito ia tatou atoa nei.
ahiahi note mahana
Uia ê màu
i iiiairi aenei.
—
Aita râeravea: lui
Sapati, i te 9 no Atopa, te haainatariia o teie nia‘i fifi, o tei na roto mai
faahorohia mai oia i te tare ma‘i i Papeete i te maororaa pô
o to montre, o tei reira oia e tao noa’tu i to montre, 17 no Atopa. — No te
apiliraa o t(i hoô ma‘i api, fifi roa a‘era; e no te papuraa o to’na mana‘o e,
paruparu roa oia i tena ma‘i, o to’na ïa haereraa i roto i te utuafare tamarii,
.1 te
i te mariri. Ua
('
i
Papeete,
e
t,ei reira to’na pohcraa i te mahana
piti, mai te au i te hora toru
i te ahiahi.
i
utuafare ra, te faatereraahia te pureraa fetii, i te pô, e ia mariro
afaihia to’mi tino i te fare-metua, i Papara ilio. Tei reira te hui-râatira e te paroita taatoa i te putuputuraa i pihai iho ia’na, e ao noa a‘e. —+uiNa
Tefaaora, orometua no Paca, i faaterc i te m.au ohipa tamahaimhanaraa i'taua
rui ra. Bi nivea, e mâtaitai ai to Pajiara i te hohoa no to ratou metuaiiiere,
ua tapuhia te hoê pae no te afata punu, e ua tapirihia te hoê hi‘o rahîÆ—
I roto i taua
te
rui,
ua
Hi‘o noa’tura te taata e te
hopea, a tuuhia’i
fetii ia Manarii, i taua pô ra e tae noa’tu i ^eîtaime
oia i raro i te apoo.
^
hora 4, te haapaor^iia
to’na hunaraa. E taata rahi roa tei pee i taua oro‘a ra: te auvaha QtejTa¬
vana Rahi, te Peretiteni no te Piha Faaapu, e te mau melo no taJa Piha ra,
te mau tavana e te feia toro‘a e rave rahi, te auvaha no te nuu
e te
hoê pupu mutoi tahiti no Papeete, te mau popaa no Papeete e no t^p
te mau hoa tei matau ia’na, na amuiraa himene no Papeete e no
noa’tu i te Hui raatira e te Paroita taatoa no Papara. Na te BéMitg(i| o te
.Apooraa Rahi i faatere i taua oro‘a, mai te tauturu hia o te pp^ftijteçjif^ij'^o^io.
I te ahiahi no te
mahana toru, 19 no Atopa, i te
VEA
6
POROTET A NI
orometua atoa o toi pee mai.
Taharuu te pureraa rahi; e ia
e na
no
I roto i te fare jjutuputuraa no te amuiraa
oti, ua tanuliia to tatou hoa i tai noa mai-
mai, e o tei
teTavana Rahi tei parau na
i te tavana
mai ia Manarii. E e ao to Farani o tei faatupu i l;e Tavana mai ia Manarii,
tei-riro
ii te itoito ite Hau Metua. — I mûri iho, ua tia mai o Ahnne tane,
Peretiteni
te Piha Faaapu, e e oreroraa holionu ta’na i orero, mai te faahiti i
maitai rahi faahiahia no Manarii: to’na atuatu, to’na huapa'o i ta’na parau,
to’na
maiteraa, mai te hàapiaruparu ore. — NaTavae Anahoa i iriti i teie
Ahnne i roto i te reo tahiti ; e ua faatcniteni atoa Tei'iieroo tavana
to’na hoa here, to’na hoa rave oliipa nmui, Tia roto i to’na iho i‘oa, e to te
liui arii
tae noa’tu i to te mau tavana. — Aue te olo o te taata e! . . {1 )
E
rahi atu à te feia tei pehepehe i teie aito. E na Nui, te hoê tamaiti
Manarii, i farii i to mau pariiu malianahana i orerohia i reira. Purara’tura
teie feia rahi.
Eita
oti i te Vea Porotetani ia faahope i to’na mana‘o i nia ia Manarii,
ohipa ta’na i rave i te fenua Tahiti, i te pae o to’na tiaraa Tavana,
i
pae o to’na tiai-aa faaroo. T-.- parau nei râ tatou, ia au i te irava a‘o
Peretiteni e: e aito rahi teie, tei hia i rotopu i te aroraa ! (II Sam. 1: 20).
O
hoê teie Aito maitai no lesu Mesia e no t
Fait partie de Vea Porotetani 1932