EPM_Vea Porotetani_193211.pdf
- extracted text
-
Te 32
0
le
Matahiti
—
Hihi 11.
NOEMA 1932 —
POROTETANI
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAJtAÜ MAORI RA O TEI HAAMAC
HIA RA, OIA
lïOi TE Mesia RA O Iesu. —
HOO I T3
C,
MATAHITI
VERNIER,
I Korinetia 3, 11.
HOÊ: HOÊ TARA
Directeur-Gérant.
Te Pure îuutuu ore
i te faaueraa
haamaitai % te
O vai te taata faaroo i ô tatou o tei haapa'o tnaitai
Paulo i to Tesalonia; Eiahct e tuutuu i te pure. E
na
V. 17, 18 ).
te Aposetolo i to Korinetia: E
teie nei, te amu ra, e te inu ra hoi, e te mau mea atoa ta outou e
rave na, e rave ïa ma te haamaitai i te Atua? (1 Kor. 10: 31).
E riro te talii i te parau e : e tia ia vai te reira faaueraa ? E nahea
hoi au i te ainui i te pure i ta‘u mau ohipa’toa, mai te poipoi e
Atua i te mau mea'toa ra? (I Tes.
O vai tei haapa‘o i te haapiiraa na
ahiahi noa’tu ?
E hoa ! te fifi mau ra oe i te reira parau ?
atira ïa. A faaroo na i
Aferita mai.
Te parau ra te hoê vahiné ereere i to’na taata tupu, oiahoi te hoê
vahiné tei tae api mai i te faaroo:
—No te rahi o ta‘u mau ohipa, aita ta‘u e taime faahou no te pure; e
mai, te mea, e maa taime iti to‘u, aita’toa vau i ite e eaha ta‘u e pure.
Pahono atura te tahi: O vau atoa hoi, e ohipa rahi mau â ta‘u ; teie
râ, te pure nei au i te mau taime atoa o te mahana.
'
E nahea râ hoi oe ?
Teie! la oomo vau i to‘u mau ahu, i te poipoi, te parau nei au:
E ta‘u Metua i te ao, na oe teie mau ahu i horo‘a mai ia‘u ; ahiri
aita ra, e haamà ïa vau ia haere i rapae ; te ani nei râ vau ia oe, a
faaahu atoa mai i to‘u varua, ia ore oia ia haamâ, i to aro ra !.
la horoi au i to‘u mata e i to‘u rima, te ani hua nei au e ia horoi
atoa hia vau, o roto e o rapae. la haere au e tahu i te auahi, e ia
ite au ia’na i te aïna maitai raa, te ani nei au e ia faaama atoa mai
te Varua maitai i te auahi no nia mai i roto i to‘u aau. - la purumu
teie aamu iti, na
—
—
vau
a
POROTETANl
VEA
2
i to‘u piha, te pure
nei au i te Atua, i te nao raa e : E te Fatu,
purumu atoa mai i te mau
ino e vai i roto ia‘u nei ! la tunu vau i
vairaa, ia
ahu, tiaoro
huru
tafeahu
i te otuiraa apî, te ani atoa nei au i te Atua ia aroha mai oia i ta‘u
hara, e ia iriti oia i te mau ino i roto ia’u nei o tei haapeapea
ta‘u raiti, te ani atoa nei au i te maa mau e tia i te
ore
to‘u varua ia poià, ia tupu maitai rà! la otui au i te
te
nei au i te Atua, e ia tâmâ atoa mai oia i to‘u aau i te mau
viivii atoa! la ta-auri au i to‘u ahu, e ia ite au i te hoê mau
tafeta tei ore i mâ i te pu'araa, i tuu faahou ai au i taua mau
ra
mau
noa i
to’na mata.
E te mau
vahiné faaroo, i Tahiti ma nei! outou
tei màtau i te
faaueraa na te Atua, e te mau faaheporaa no te oraraa varua,
outou tei haa noa i te mau ohipa no te pae tino nei, mai te parau e :
mau
màu ohipa ra, a
haapa‘o na i te haapiiraa a te vahiné iti faaroo no Aferita na. A
tamata na i te amui i te pure i ta outou mau ohipa rii, e e riro taua
mau ohipa rii haehaaroa i te hanahana, i te aro o to outou mau varua.
e mea
fifi
roa
te pure i te Atua, na roto i taua
No te Hora
Paieti.
To Paulo mauiui fanau.
E
ohipa rahi
Gai. IV. 19.
îaahialiia ta te hoê pae ati luda i te anotau no Paulo.
ohipa; te pee atura ratou i te aito no te Mesia i to’na ato‘a
ra
mau haerea, ma te haapeapea maite i la’na ohipa Evanelia. Teie te
mauhaa puai ta ratou i tapea onoono maite, ei tinai i ta Paulo ma ohipa ;
Teie ta ratou
te Peritome, e te mau peu ato‘a a Mose ra. E mauhaa puai
râ i te mana hau ê no te Evanelia hanahana no lesu i porohia e Paulo ra.
te Ture, e
te
reira ; e vî
MAU TAMARH TA PAULO I FANAU.
1. Te mau Ptaretia’toa ta’na i faatia i ô te Etene ra.
Teienei fanauraa, o te fanau faahouraa ïa, oia te fanauraa Varua. loa. 3: 3.
Na roto i te a'o, te haapii, te faaitoito, ua fanau oia ia ratou ei pipi na
lesu. I Kor. 4.15; I Pet. I. 23.
TUMU J — TE
mea 1 PEAPEA’l TE AAU O TE METUA.
/. Te reo no te Tamarii.
O Paulo teie, ua peapea to’na aau. No te aha? 1. No te rû noa o te
TUMU 11 — te
êê. Gai. 3. 1; 4. 10-11, 17.-2. No te
haamo'a oreraa o te Tamarii ratou ia ratou iho. Hoê â to ratou huru i
taua matahiti ra e i te mau mataliiti i mairi i mûri ra : ua parau to ratou
Tamarii i te fariiraa i te mau parau
VEA
POROTETANI
valia ; e matahiti apî, ei aau apî, e
i mataroliia ra, e, aita roa’tu ratou
i tu pu
E
inaha ua mairi ia ratou te mau ohipa
i tamata i te tinai i te mau mana‘o iino
i roto ia ratou.
tatou nei ? E ere anei
O
mai te reira’toa te huru ?
TUMU ni ~ TE TUMU 1 TIAT
IA PAULO IA FAAOUOiVIAI 1 TE
MAUIUI RAHI AAÜ I FAAITEHIA NEI?
To’na hinaaro
/.
puai i te ite i te hohoa no te Mesia i roto ia ratou.
nia i te taata ta’na i hamani (Gen
Ua tuu mai te Atua i to’ua iiohoa i
huru moe râ taua hohoa no te Atua ra, na roto i te hara
râ te Mesia ia itea faahouhia te hohoa
Atua i nia ia tatou. Nafea ? 1. Na roto i te îaatupuraa i te parau mau mai
27 ) ;
1:
i
ua
marôhia ra. Ua touohia mai
rave
( loa 7.18); 2. Na roto ite patoiraa i te mau faahema (Mat.4.13. Na roto i te tapearaa i te maru e te itoito. Isaia 53. 7, loa. 8. 29.
ia lesu
10 ) ;
OP.ANI : la faaroo te Etaretia i to’na ra mau aratai e maitai
ai. Hep. 13. 17.
•
'
P.
,
Te hoê utu a hanahana
mai o te hoê parau niuniu
i te Tavana Rahi, mai te
faaite e: o ua lafetiahia Paul Vernier, orometua, i te Fetia Hanaliana» (Chevalier de la Légion d’Honneur). Mai te au i ta-tatou
i ite, aila’lu e ntna na Le Hau Farani, no te faahanahanaraa i
te mau laata ti'i lavini ia’na, i tera vahi e i tera vahi. — Ua
ite tatou e: e toru ahuru ma pae matahiti to Paulo Verenle faaearaa i teie mau pae fenua Oteania ; ua rave oia i te ohipa a to’na
Fatu, i Matuita, i Tahiti e i Raiatea mâ. E ua hinaaro te Hau
Melua e haamauruuru ia’na i taua mau vahi ra. Te hee nei teie
hanahana i nia iho ia’na, i nia iho i te i‘oa o to’na metua (o tei
[aaea e 40 matahiti i Tahiti neij e i nia atoa hoi i te Haapaoraa
I Le 21
no
te Eaalere
na
Atopa 1932, te Laeraa
Han Ralii, na Sarraut,
Porotetani i ô laton nei.
I
Te hoê îere faaîupuraa Evanelia i Kaukura.
( A hio i te Vea no A topa ).
I te 21 no Atete,
raa
ua
haapa'ohia te mau pureraa Sapati, e te bapetizo-
tamarii, e ua faatiahia te Oro‘a a te Fatu.
VI
I te pô, putuputuraa ïa.
V E A
4
P 0 R O T E T A N 1
taioiiia te Hata haati a te Apooraa Ealii Amui no
te mataliiti lO'!], o tei ore â i taiohia i mua i to ratou aro ; le vai noa
ra i rolo i te rima no te diatono, mai te hoê lamepa tei tapoihia i raro
a‘e i teau'a ra. Eaha râ te tumu i vai iho hia'i ? e liimaraa anei i te taleni?
I te 23 no
e
ere
roa
Atete, ua
ïa.
Teie là. e maramarama
hia i rolo.
i te mau paraii i papaifaaroo ratou i taua mau parau
ore mau i te faataaraa
Ahiri râ e taata tei faaite mai ! la
.A.lî.A., ua tia mai o Tefa tane e ua faaite i te mauruuru
O te Amuiraa i te A. H. A. e i
te Peretiteni tei faaite ia ratou i te
o te ohipa
i oti i te A. R. A., mai te parau ato'a hoi : Ahiri mau
e oroi
ravehia e te
â
liuru
ratou, e maramarama mau â te ohipa.
I te 1 no Tetepa 1032, ua haapaohia le aufauraa faatupuraa parau i te
]3Ô mahana maha. E ua niauuia roa ïa, teie râ e ere o ta tatou ana‘e amui¬
raa o tei lauturu mai, o te mau taata aau maramarama ato‘a ra, e te maiia‘o
maitai no na faaroo tei tae noa’toa mai i taua pô ra e hio i te ohipa aroha
na te Fatu tei arna noa i roto i teie nei ao ra. Ore noa’tu vau e horoa’tu
i to ratou mau io‘a, ia ite outou, o te Atua râ'aita e moe ia’na ; a haamana‘0 ia Korerielio e i te horoaraa tao‘a moe ra. Teie te parau e au .•
.'Vfauruuru roa ia ratou ato'a ra e i ta tatou amuiraa iti ato‘a o tei tautoo
i nia i taua ohipa ra. la pupuhia’tu te reira ei tusia, e ei poe maitai no te
mau fenua moana i mua i te aro o te Atua, na roto ia lesu, e na’na e
Rrii e e pahono ato'a mai hoi.
I te 2 no Tetepa, ua baapa'ohia te Apooraa Paroita e te Far.aide oro'a.
I te 4 no Tetepa ua liaap.a'ohia te mau tahaa pureraa no te Sîbati, e te
oro'a a te Fatu. E te:e nei teie te lioê mau vahi tei Inohia :
1. E mea haapao roa taua amuiraa iti ra i te mau pureraa (mahana toru,
mahana pae, e to te Sabati ) e te mau putuputuraa, Ua hau a'e ratou i te
haapa'o ia tatou. la amuihia ratou, e 36 noa iho. O te diatono ana'e tei
haapao i te mau tuhaa pureraa. Aita na taeae i ite i te taio parau : o te vahi
aroha ïa ia ratou. la taaè te diakono, e vaiihohia te mau pureraa,
2. Ua liaamata matou i te haamau i te hoê haapiiraa ei tauturu noa i
na taeae ite ore i te taio parau; e na te diatono e faatere, e na na tuahine
metua
tumu ta
ratou ei faatere la
Ua tauturu ato'a
hui faaroo
faaaraaraliia te mata
piti (Warama e o Lina) e tauturu i te vahi e maraa.
Peretiteni no te A. H. i te hoê mau piapa rii. E no reira, e te
e, a pure tatou i te Atua no taua Amuiraa iti, ia
o
to ratoù~iinu aau, ia ite ratou i te mau mea taa è i roto i taua parau ra,
e
te
hanahana no te Evaiielia o lesu Mesia i roto t
to’na'Mà'nlfà'AjJî'e te aau apî, mai te iriti i te aau ofai.
-o^'*ÿj’^e^lenuâ'^rH^è fe'uirtfra^tfiéâ ‘fuperupe te mau maa tahiti a te
feia’^’la^âpuî'^Ë'^^ài/ifA'^'itBïti miÊ P*te'fàaîëré f tâuâ'fënua ra ; mea nehenehe
e
ia ô roa :e maramarama
to ratou aau, e
V E A
P 0 R 0 T 1': T A N 1
te mau tare, e turc liiopoa ta ratou ; no reira
ai. IJa tupu to‘u au i taua feiiua ra i to‘u faaearaa i rotopu ia
ratou; e mea maitai roa ïa, e te liaamaitai nei au i te Atua no ratou, e ia
te mati puruniu a te hau, e
i ruperupe
tamau
Ua
i te
â i to’na maitai
e a
mûri noa’tu i ma ia ratou.
mai taua tere ra i Tahiti i te 13 no Tetepa, e ua tapae
reva
pô. Mauruuru ia Teauarii no to’na poti tei afai noa i te orometua i
Kaukura. la liaamaitai te Atua ia’na e to’na poti e te amuiraa
to
i te 14
i Kaukura, e
Kaukura taatoa. Amene.
Papaihia e to outou hoa i te faaroo ; Tearo orometua i Ante (Tahiti).
Te poheraa o Manarii tane, Tavana no Papara.
Tei roto to tatou
inuu a,au
i te tootoe ralii, no te poheroaraa o to tatou hoa
here, o leriitahi a Tehaainatai, oia hoi o Manarii tane. — Aue te peapea o
te maiia‘0, i te harururaa o te reira pavau api i Papeete, e i Tahiti taatoa, i te
ahiahi note mahana piti 18 no Atopa i iiiairi aenei. — Aita râeravea: lui
Uia ê màu
teie aito ia tatou atoa nei.
Sapati, i te 9 no Atopa, te haainatariia o teie nia‘i fifi, o tei na roto mai
faahorohia mai oia i te tare ma‘i i Papeete i te maororaa pô
o to montre, o tei reira oia e tao noa’tu i to montre, 17 no Atopa. — No te
apiliraa o t(i hoô ma‘i api, fifi roa a‘era; e no te papuraa o to’na mana‘o e,
paruparu roa oia i tena ma‘i, o to’na ïa haereraa i roto i te utuafare tamarii,
.1 te
i te mariri. Ua
('
i
Papeete, e t,ei reira to’na pohcraa i te mahana piti, mai te au i te hora toru
i te ahiahi.
i
I roto i taua utuafare ra, te faatereraahia te pureraa fetii, i te pô, e ia
mariro
afaihia to’mi tino i te fare-metua, i Papara ilio. Tei reira te hui-râatira e te paroita taatoa i te putuputuraa i pihai iho ia’na, e ao noa a‘e. —+uiNa
Tefaaora, orometua no Paca, i faaterc i te m.au ohipa tamahaimhanaraa i'taua
rui ra. Bi nivea, e mâtaitai ai to Pajiara i te hohoa no to ratou metuaiiiere,
ua tapuhia te hoê pae no te afata punu, e ua tapirihia te hoê hi‘o rahîÆ—
te
rui,
ua
Hi‘o noa’tura te taata e te fetii ia Manarii, i taua pô ra e tae noa’tu i ^eîtaime
hopea, a tuuhia’i oia i raro i te apoo.
^
I te ahiahi no te mahana toru, 19 no Atopa, i te hora 4, te
to’na hunaraa. E taata rahi roa tei pee i taua oro‘a ra: te auvaha QtejTa¬
vana Rahi, te Peretiteni no te Piha Faaapu, e te mau melo no
Piha ra,
te mau tavana e te feia toro‘a e rave rahi, te auvaha no te nuu
e te
haapaor^iia
taJa
mutoi tahiti no Papeete, te mau popaa no Papeete e no t^p
ia’na, na amuiraa himene no Papeete e no
noa’tu i te Hui raatira e te Paroita taatoa no Papara. Na te BéMitg(i| o te
.Apooraa Rahi i faatere i taua oro‘a, mai te tauturu hia o te pp^ftijteçjif^ij'^o^io.
hoê pupu
te mau
hoa tei matau
VEA
6
POROTET A NI
i te fare jjutuputuraa no te amuiraa
tanuliia to tatou hoa i tai noa maiI te otiraa o te pure i te pae apoo. e rave rahi te feia tei orero mai, e o tei
pehepehe ia Manarii. üa na mua te auvaha no teTavana Rahi o tei parau na
roto i te i‘oa no Farani, i te na 6 raa e : e ao to te fenua o tei faatupu i te tavana
mai ia Manarii. E e ao to Farani o tei faatupu i l;e Tavana mai ia Manarii,
tei-riro ro ii te itoito ite Hau Metua. — I mûri iho, ua tia mai o Ahnne tane,
orometua atoa o toi pee mai. I roto
Taharuu te pureraa rahi; e ia oti, ua
e na
no
o
holionu ta’na i orero, mai te faahiti i
Peretiteni no te Piha Faaapu, e e oreroraa
na maitai rahi faahiahia no Manarii: to’na atuatu,
to’na huapa'o i ta’na parau,
hàapiaruparu ore. — NaTavae Anahoa i iriti i teie
oreroraa a Ahnne i roto i te reo tahiti ; e ua faatcniteni atoa Tei'iieroo tavana
i to’na hoa here, to’na hoa rave oliipa nmui, Tia roto i to’na iho i‘oa, e to te
liui arii e tae noa’tu i to te mau tavana. — Aue te olo o te taata e! . . {1 )
E rave rahi atu à te feia tei pehepehe i teie aito. E na Nui, te hoê tamaiti
Manarii, i farii i to mau pariiu malianahana i orerohia i reira. Purara’tura
to’na tamau maiteraa, mai te
a
teie feia rahi.
to’na mana‘o i nia ia Manarii,
i te pae o to’na tiaraa Tavana,
i te pae o to’na tiai-aa faaroo. T-.- parau nei râ tatou, ia au i te irava a‘o
te Peretiteni e: e aito rahi teie, tei hia i rotopu i te aroraa ! (II Sam. 1: 20).
O te hoê teie Aito maitai no lesu Mesia e no t<! mau ohipa o te faaroo i
nia i te fenua. O te unauna rahi ïa no te Paroita no Papara, no té yVpooraa
Tuhaa I, e no te Apooraaa Rahi. Pohe noà oia, o parau noà oia na roto i to’na
pm,ri. O te taata upoo maramarama e te parau pauri ta te Koheieta i parau
E
te pamu a te feia paari ra i te paüa, e mai te auri hnamau maitailda
(Koh. 12: 11). E parau noa oia na roto i to’na aau aroJia: ehia parau
fifi ta’na i tauturu e i tatara i to’na niataeiuaae i to’na paroita, e i roto i te
Apooraa faaroo. E no te mau ohijoa Faatupuraa Parau, aue to’na aau t
horoa
E parau noa Manarii naroto i to’na faaroo. E faaroo itoito e te vitiviti
i ta’na mau ravea! E fa:iroo anaanatae e riro ai te aau o te taata i nia i te
Eita e oti
te mau
e
i te Vea Porotetani ia faahope i
ohipa ta’na i rave i te fenua Tahiti,
e
a
au
e :
ra.
mau
e.
mau
Basileia o te .\tua !
Alanarii
Paroita, e te Hui raatira no Papara ! O vai to’na fetii e tia e mono ia
ohipa maitatai, o tupu ai te Hau .e te
Vea Porotetani i te utuafare felii taatoa no
Te arolia tumu nei te
e
te
Manarii i nia i to’na mau tiaraa?
( 1 ) Eita te oreroraa a
Teriieroo e ô i i-oto i teie Vea.
Te pure a te Fatu
(Tatararaa bibilia)
faaore mai i la malou liara,
mai ia matou aloa e faaarc i lei
E
hara ia matou nei.
Ua hi‘o a'enei
tatou
(m;ilaio VI. 12).
tatou i te pac matamuu o teie aniraa.- e hi‘o
i teie nei, i te pae hopea, o
tei na ô e:
rii
POROTETANl
VEA
ia matou atoa
B
7
faaore i tei hara ia matou nei.
e
Na roto i teie reo, e auraa tumu to te faaore raa hara ta
e ani nei i te Atua, e to te faaore raa hara ta tatou e faaore
Il
i tei
hara ia tatou
nei. E rave rahi
aaite
maramarama
i teie
te mau irava parau o
i roto i te. Eph.
A hi‘o na
auraa.
la hamani maitai oulou ia outou ilio.
i
le hara te tahi
te
e
.
.
,
ma te
faaoi'e
lalii, mai la le Atua i faaore i ta outou
Wesia nei. A hi'o atoa i roto i te Mat. VI. 14, 1o: la
faaore
hapa, e faaore atoa mai to outou Metua i te
a i ta outou. la ore râ outou ia faaore. . . e ore atoa to outou
a e faaore mai.
reira, mai te mea ra e, te faaite nei te pae piti o teie aniraa
i ta vetnhi ê ra
a
.
.
i
faaore hia’i
ravea e
tou faaore atoa
Ua parau
e
te Atua ta tatou
mau
hara, maori râ.'
i ta vetalii ê ra hapa.
e aniraa ataata rahi, no te
te taata, te faaore i ta vetahi ê
Lutero i teie aniraa e:
e ere mau
.
raa
i
te
mea
ohie
na
te tahoo
(Gen. IV 23, 24;
Tav. XIV: 19.) o te feii
IX. 24) 0 te opua i te ino (Gen. XXXVII. 18..) Eita râ te
mau mana‘0 e au i le Varua o te Fatu (Rom. XII.' 19-21).
No reira, tirara’tu ai ohipa e au i te pipi na lesu o tei faaino
nai, maori ra: o te faaore i te hapa; te faaore i te mana'o
Teie te mea ohie
21-24)
na
te taata:
o
te riri u'ana (Te mau
0
.
roto i te
reira
a
aau.
I tei na reira ra, e tuhaa hau roa ta’na e noaa.
losepha, i to’na faaherehere raa i to’na mau tuaana
ua na reira lesu i nia i te Satauro (Luka XXIII
XLV.) e
.
î
ere
mau,
i te mea rave ohie na te taata; teie râ,
tia noa ïa i te aroha. (I loa. III. 16).
i
tei
tia i te riri, e
Parau rii api.
la fanau mai ta Charpier ma tamarii : e
tamahine iti, o Eliane te io‘a.
Atopa i fanau ai, i Papeete. Te oaoa nei o Vea Porotetani i te
larau maitai. la tiai mai te Atua i tana tamahine iti, e ia tupn oia i te
te paari, e te lierehia mai e te Atua e te taata'toa.
2
no
fa moe è roa i te Vea te faaite i te utna hanaliana tei roaa mai i to tatou
Mataitai, tavana i Afareaîtii (Moorea): Ua tafetiahia oia i te fetia
te Hau Farani, i na ava‘e i mairi aenei.
na e
pohe roa te tavana no Afaaliiti, o Taiâ. E tavana itoito ato‘a teie, e
haehaa, e te tantum rahi i te mau ohipa o te faaroo.
fa
4. Ua tae
mai te piü o te bnka no
Tihoni Wiliamu, ta Pumne vahiné i
papai. O te pae hopea ïa no te oraraa o taua
i Eromanga
Ani
noa
aito rahi, e to’na polie hanahana
reira. E roo farani: 2 tara.
(Niu-Hepridi ) tei tuatapapahia i
mai i te Vea.
Na,te Apooraa Rahi no te mau
rahi. la au i ta’na taioraa, te vai
ra, e 2 niiliiire, 12milioni, e SOOtausani taata i roto i teienei ao. (2.012.800.000).
Mai teieteluiruo te opereraa; I.IO.S.OOO.OOO taata i Asia;506 milioni iEnropa ;
2ô2 milioni i Amerika; 142 milioni i Aferita; 10 milioni i Oteania.
6. E pura auahi i JRaivar,ae. Te papai mai nei te hoê diatono no Anatonu
i te Vea:
Ua tupu te hoê pererina, i roto i teie matahiti, i te mau avaè i mairi
aenei. Hoê pupu no Anatonu e hoê pupu no Vaiuru. Ua roaa mai i Anatonu
nei 28 taata tei titauhia, e faaipoipo. E 24 tei oti i te faaipoipohia, e ua faaohia i te Ekalesia. I Vaiuru, e ono tei faaipoipohia, e tei roto i te imi mauao.”
10 [larau maitai roa'teie ! Faaipoijio iho à i ta tatou mau tamarii, ia noaa ia
raton te hoê haapaoraa neheuehe e te tura ! Eiaha te ohipa etene !
7. I Otetiria (Europa) e i te mau fenua tapiri, ua fatata 13.000 taata tei
5. Te rahiraa o
te taata i roto i teie nei ao?
Basileia i Tiniva (Helevetia) teietatauraa
«
haeremai i roto i te, haapaoraa porotetani,
1
ta raton haapaoraa
8. Te
i te matahiti 1931, mai te faarue
tahito.
papai mai nei o Tureva, orometua i Ruruta e :
Ua pohe a’enei o
nehenehe roa to’na! Ua tairuru
Avera. Na'u iho, na te mootua i
faatere i to’ua hunaraa, (Ohipa XX.24. ). Te faaite nei te Vea, i to’na aroha
Vahiné i te 15 no Atopa. E poheraa
mai te fetii ato‘a, to Moerai, to Auti e to
Mauore
ia Mauore, orometua
faatura.
Moni tauturu i te Vea
Papeete: Mere S... 3 tara; Tihoti X. 3
la amuihia : e 3 tara 3 toata.
Te faaite ato'a
i te
toata.
MAURUURU.
nei te vea i ta’na mau hoa o tei ore i
matahiti 1931 e i te matahiti
tauturu mai ia’na
1932, e: e tapeahia ta ratou Vea i te
hopoia rahi ta te Vea e amo
ato'a; (oia hoi hoê tausini
teie Vea e manuia’i,
i Vea nei, mai te
hoa e, na roto i
eita te Kalena e haponohia’tu. E
nei; e 85 tara ta’na e pau nei i te mau avaè
tara e tiahapa i te matahiti ). E nahea te mau opuaraa o
mai te mea e farii noa hoi te hoê pae o te mau hoa
te
tauturu ore râ. Eiaha e na reira ! Faaafaro i ta oe Vea, e
na ava'e e piti e toe nei. A aufau i te orometua, e aore ra
matahiti api;
i te faatere ilio.
Imprimerie ElieF. Juventin. - Rue du Corn* Destremau - Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1932