EPM_Vea Porotetani_193210.pdf
- Texte
-
V”
-
Te 32 0 te
Matahit-i
—
Hiîii 8.
ATOPA 1932
rniin
)
lli 1.
1
AITA’TU
E NIU E TIA
HiA RA,
I TE
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI
oiA HOi TE
HOO I TB
C.
Mesia RA O Iesu. —
MATAHITI
VERNIER,
Te hoê
HAAMAD
I Korinetia 3, 11.
HOÊ: HOB TARA
Directeur-Gérant.
reveraa
aroha
Panlo Verenie mà i Faraiü, i te 11 no Tlurai
aenei te Vea nei i te reira opuaraa
na raua; e inaha ! ua tupu niau aéra. Aliiri raiia no te hoi mai
â i Tahiti nei, eila ïa parau e tau'ahia ; teie rà reveraa, e revaraa roa : eila e hoi mai, i te mana'o taata. No reira te maii paroita
no te maii Tuhaa i Tahiti mâ nei i olô ai, mai te haamana‘oraa i te
rahi o ta Paulo luâ ohipa Evanelia i rave i ô tatou nei, na roto
0 le revaran ïa no
i mairi aenei.
i
na
matahiti
Ua faaiteite
e
35.
ei faaapqraa na raua:
1. O Maluita —I Atuona (Hiva-oa) to raua faaearaa matamna.
15 mataliiti to Paulo utaruraa i taua fenua paarjje te roo ino i te
matamna roa ) O tei faaapulüa e te mau oroiiietua Vaihl i to p.ie
hopea. Na te ,\pooraa Rahi noie mau Ekal. Tahili i liarmar;
raua i reira, e ua naoa Paulo mâ i te hioraa i te., niedeb uai 1 ’ ■
E toru fenua ta te
Alua i faaau
tonohia i e 3 orometua tahiti e tauturu ie P. ni •
O Fareura, o Tehaameamea e o Tiaihau. F piti-erometua tei poin
roa i nia i te ohipa ; ua monohia râ raua .e te A.R. i leie ni i
iho nei, no roto i te tonoraa ia Tenta (Atuona) e ia
(Fatu. Iva.)
2. 0 PajJeele — Mai te niât. 1913, ua faaea lamau
Papeete, i te faatereraa i te paroita reo
anotau 0 te Tamai Raiii, e no" te nia'i rahi (hopea 1918) tei Papeete
ato‘a raua. E ia lioi mai raua na Farani, i te pae matamua no
te mat. 1924 (a polie ai de Pômare. ) ua tamauhia raua i Papeete,
e tauturu i te mau oliipa faaroo no te oire.
ua'araa;
ua
Pakeekee
Paulo mâ i
p:ipaa;(Betelal. I te
'
j
VE A
2
POROTETANI
hia
ferma i Haro. I titema 1929 to raua tonoraa
e
faalere i taua tuhaa rahi IV. Ua mauruuru te mau Paroita i to
ratou Perete, tei here rahi ia ratou : ua haapa‘0 i ta’na maufaaueraa,
E teienei, ua tupu to raua taaêraa. —• E oto rahi to te
Uturoa i te Sapati 26 no Tiunu; oia’toa na Paroita no Papeete,
i te 10 no Tiurai. Ua faaile oia i ta’na mau parau aroharaa i te
3. Te mau
Paroita
i mûri iho, na’na te a'oraa i Paofai, 1 te pureraa
horo'araa i ta’na mau 'parau aroharaa,
mai le hoê parau tuutuu te huru, i te hui faaroo, e i te feia
tàurearea, e i to Tahiti taatoa. Na Paniora diatono i farii i ta’na
mau parau poroi, e i aroha ia’na,.ma te i'oa o te Paroita, e na
te Peretiteni na Moreau t. i aroha ia’na, ma te i‘oa o te Apooraa
Rahi, Na lehova raua e liai i nia i te tino paruparu o te moana ;
e na’na raua e haamaitai, i te fenua tupuna.
Paroita popaa, e
avatea.
Tei reira to’na
No te Hora
Paieti.
(Te taero ava)
E pohe te feia e ara i te poipoi ra, i te titauraa i te ava
taero; o tei haamaoroi te parahiraa i te pô, ia taero raton
i te uaina.
( Isaia 5, 11.;
anei i tuu mai i te ava i roto i teie nei ao ?
ava i hamanihia e te Atua ra. Na vai râ te ava i hainani?
O vai tei haapii ia ratou i taua ohipa ra? na te Diabolo ïa.
Na te Atua
Aita roa’tu te
na tè taata ïa
la aha ratou?
varua’toa.
E ohipa ino rahi le taêro-ava e te hupehupe e te faufau atoa hoi. No
reira i faaue mai ai te Atua e; eiaha e taêro i le ava e te mau mea atoa
e taêro ai te taata. No reira i parau mai ai oia i roto i ta tatou tino parau
e; e pohe to’na, to tei taêro i te âva ra. (Is. V, 22).
TUMU I.
E AU TE AVA 1 TE AHA?
I te pma taehae. — E au te âva i te ophi veavea e te puaâ oviri e
pohe ai te taata. (Maseli XXlll; 31-32). “
2. l te tipi ooi rahi e te mata piti ra. la hauti te tamarii i taua huru
tipi rà, cita anei ratou e motu? E ino atoa ïa te taata e inu hua i te uaina
la ino roa to ratou
-
e
te ava.
tino, e to ratou
/
taêro.
3. / te maâ
—
te âva e
tahi e haapohe roa’tu.
faatupu i roto i te taata.
E peu haavare rahi te reira. Oia’toa te âva.
auahi. — E au te ohipa ta te âva e rave i roto i te opu i to
E auahi mau â ïa e ino roa’i te tino o te taata. E ama’toa to
te marei.
4. I te matau e
5. / te
te auahi.
taêro. Na te hoê e faaO te ohipa ïa ta
Ua rau te huru o te maa
taata ; na te
ino atu i te tino o te
3
PORüTETANI
VEA
reira.
ratou varua i te
h.
TU.MU
—
—
TE MAU INO
AVA E
RARAHI TA TE TAERO
FAATUPU?
haapa‘o ore i roto ' i te
vahiné e te tamarii atoa. E pee atu
1. Te amahatnaha e te
ore
te tane e te
utuafare. — E haapa'o
te fanau'a i te maiaa i
s
ta’na e‘a ihora.
Te
2.
taiâia, te faaturi e te mau peu hupehupe. —■
iho pue tamahine. E hau to te puaa
ai Lota i ta’na
No te taero i taoto
inaohi ra maitai i to
Ro. 13; 13-14.
taparahi taata. — No te taero ava
Bapetizo ra. Mat. 23 : 59-30.
^
te taata taero ava.
!'
3. Te moto e
roda ia loane
Te
4.
5. Te
ava e
faatau, te veve e te
faaaino i te feia mana
ma‘i iino e te
ma‘i hupehupe, e e
TUMU RI.
—
TE
i taparahi ai He-
Mas. 21-17; Mas. 21-21.
e te mau ohipa a te Atua. —
—
te vahavaha e te
^
6. Te mau
mau
eiâ.
faatupu i te aau teoteo e
te maitai.
,
te
pohe roa.
—
Na te taero
hupehupe e te faaino i
No te taero ava e tupu
pohe ai te tiao e te Varua o te
MAU RAVEA E ORE AI E
ai te
taata.
TUPU AI TE
TAERO AVA?
haamana'o'i te mau ino rarahi ta te taero ava e faatupu. —
ino ta te taero ava e faatupu.
2. Na roto i te mana'o ê raa’tu i te reira. — E pohe te taata i te
puaa oviri e te auahi atoa. E au te ava i taua na taehae e piti ra.
maue
ê atu te taata i te ava e tia’i.
3. Na roto i te ara i te ava. — E haavarare rahi to te ava, e au te
1. Na roto
Ua
rau
i te
te huru o te
la
reira i te
marei ino.
4. Na roto
i te faarueraa
i teamuiraa taata
10; I Kor. 15-33.
^
iino.
—
Sal. I-l ; Mas. I-
À'oraa tahito.
faahou i te hoê amaa apî, oia hoi ei amaa 5 :
na roto i le tomoraa i roto i te Taiete Haapae. Eaha ïa Taiete? O te Taiete
ïa o te feia tei haapae a'enei i te ava e te mau huru maa taero, ma te tiaturi
P.
S.
—
E
au
ia tatou ia faaau
I
V E A
4
P 0 R 0 T F. T A N 1
e,'aliiri ratou e tiaturi ia ratou
iho, e haapaeraa faufaa ore" roa ïa. Eaha te matapo e aratai ai i te matapo?
te taata paruparu-i te taata paruparu ! — üa na ô râ Paulo: Eüaia‘u
te man niea’toa ia lesu o lei laiituni mai. E rave rahi a'enei te feia api e
te paari hoi,'o tei tapea hia i mua a'enei i roto i te marei o te ava, e
inaha ! ua matara roa ratou i te reira, na roto i to ratou ô raa i roto i te
Taiete haapae. Ua tapu ratou, mai te papai i to ratou rima i raro a'e i
te parau tapuraa e: e haapae roa ratou e 3, e 6, e 9 ava'e. E inaha; ua
manuia. Ua vî taua maa ra, ua tiamâ faàhou te aau e te tino e te utuafare,
e na te reira i aratai ia ratou i te Mesia !
. O vai te liacre piai i roto
i te taaturu
no
nia mai!
Ua ite ratou
e
.
i te Taicle
Haapae ?
.
-
Tuaîapaparaa parau tahito.
To Tante farinraa
i te Atna mau, i te
matahiti 182J.
la tae i te matahiti 1821, ua fariu ato‘a mai te hoê tahua rahi no
Huahine i te Atua, o tei tavini rahi i te mau ohipa haavare a Satané
i mutaa ihora ; o Taute te io‘a o taua tahua ra. To raua toroa o te
tuaana o te Romatane heiva ïa. Tei ia raua, te tono i te varua taata
I Huahine to raua raveraa
toro‘a tao'a rahi. E ore te opani o Rohutu e iriti
noahia : ei tau puaaniho pii e te ruruahu e tae ai i te reira uputa, e
ô ai te varua i roto. E ereïa mai te orae horoahia mai e te Atua mau
ra, e lehova, mai tei papaihia e : “o te ora mure ore ra, e mea horoa noahia mai ïa e te Atua, i roto ia lesu Mesia, to tatou nei Fatu. ”
i te
ao 0
Tahiti nei, oia o Rohutu noanoa.
i taua toro'a ra. E
E
mea peu
rahi te poheraa o te taata i te Eteneraa ra : o
te tahua
matamua i.tarahnhia, ia imi oia i te varua
taata pohe ra. E aore hoi to te mau fenua nei i manao i mutaa ihoi’a
e, e pohe noaraa to te taata ; i mana'o e, te tahi mea ê i pohe ai. E
itea aéra te varua o taua taata i pohe ra, ua tarahu atura te fetii i
té taata pifao e tahoo atu i te taata i manao inohia’tu e ratou-ra, e
ia pohe’tu taua taata ra. E i mûri aéra, ua tii atura i te tahua tupapau
e tuu i te tino pohe ra i roto i te fare i haraanihia ei vairaa.
Area ta Taute mâohipa, o te faahopea ïa, i te tono i te varua i Rohutu
Noanoa. E upu te tahua o Romataneheiva i tana upu, a parau atu ai
i te fetii o te taata pohe ra : “Tera te varua, ua haere mai, no roto
mai i te vaha, e ua rere i Rohutu. •’ Ei reira te taata rii e faaoto ai
i te vivo, e te mau tamahine ori ra, e pri ai ei oaoaraa, i te mea ua
tae te varua i te vahi maitai. la parauhia taua parau maamaa nei ia
Taute i mûri a‘e i to’na riroraa ei taata i ite i te parau mau nei, ua
haere pô te taata toroa
i:
VEA
POROTETANI
5
mai râ,
maira : eiaha ia parauhia e parau maamaa, e parauhia
haamâ ia. E ua parau atura i te orometua e : no to‘u ite ore i
mutaa ihora, i varea noa'i te aau i te taoto. Te tupu rahi nei te hinaaro i te ora ia lesu i faaitehia mai i te Evanelia nei.
Ua bapetizohia Taute i te mahana matamua no Eperera 1821, ua
amuihia maira i to lesu Etaretia ia tae ia Tenuare 1822. I mûri a‘e,
ua maitihia ei Diatono, e no to’na hinaaro rahi i te haere i te mau Etene
ei faaite ia ratou i te Evanelia, ua maitihia raua’to'a o Tereauore,
e ua tonohia’tu i Savaii, te fenua no Melietoa ra. E ua rnanuia te pa¬
rau a te Atua i taua vahi ra.
parajj
e mea
TeTaiete faatupuraa parau no
1.
Ta’na mau liopoui.
to
no
tatou
Ua
Sotaiete Rahi no
ia’na no te mau
ei anotau ali rahi
tei noaa mai
e te vai rà te mau uputa
riro leie anotau
Paris. Ua iti te moni
oliipa faatupuraa parau,
O te evanelia,
Rahi i Paris i te
api
Paris.
i tera fenna e i tera
fenua. Ua faaoti te Apooraa
rahiraa o le mau haainau'araa no te matahiti
1932 - 1933. P] pan I milioni, e piti hanere tausani tara
000 Lara); e inaha hoi, le vai noa ra ta'na tarahu (400.000 lara);
i pee roa. Teie
e ma te tiaturi
(1.200.
aitâ
râ, te haere nei te
Sotaiete i mua, ma te faaroo,
te ario. Haamana'o ato'a
i te Fatu o le auro e o
tatou i te reira.
2. Te
fenua aihuaraau ta te Sotaiete c liaapao api nei.
tooa o te râ ) (aua fenua rahi ra. Na Purulia
mahereraa ia Farani, i te hauraa a‘e ote Tamai
aiiihia^te Taieie no Paris, ia haapa'o oia i laua fenua i te
hoê
O Togo (Aferita
te matamua ; e i te
Rahi,
ua
pae 0
te faaroo.
Teie râ, tei reir.Plo'a te
i
haapa'oraa Katolika e te
orometua maohi e te î i te Va ruaraa, i te amoraa i lo ratou toro'a ; no to ratou itoito (uuliiu pre
i ore ai te Ekalesia i mou ai i taua fenua, na roto i te anolaii o
te Tamai Rahi. Teie atura te huru o té ohipa faaroo i reira ; 6
orometua a'opapaa; 10 orometua maohi; 73 orometua hapii ; 88
paroita ; 4300 Ekalesia (taeae tuahine); 3463 lamarii haapii. I te ma¬
tahiti 1931,443 taata paari tei bapetizohia (no roto mai i te Etene).
Te ohipa rahi i reira : o te mau tere Evanelia e haapato itoitohia nei e te mau orometua i rotopfi i te mau Etene, e te rnanuia hoi.
3. Te pau rahi no Houaïlou (Tarakmi).
E pau rahi tei tupu i taua oire ra, i te 24 no fepuare 1932.
Mahomet
.1
1.
E mca itoito roa te
VEA
6
PO ROT ET A NI
haapa'oraa rarahi no te mau ohipa Evainaha, ua ,ano roa, i teie nei pau
mata’i e te pape. Te tare haapiiraa api, ua fifi roa ; te mau faaapu,
ua ino roa ïa;.e 80.000 tumu raeia tei hi‘a i raro. Te tanu haapeepee nei te mau tamarii no te mau haapiiraa Evanelia (iOO ratou) i te meia, e te taro, e le maniota, e te tô p'?)paa, e te umara
etc., ei maa no te mau tau i mua nei. No té navai ore o te maa
ua faahoihia te mau tamarii haapii e rave rahi 1 to ratou mau
mataeinaa. Aita râ te mau orometua e haaparuparu nei: ua haaraata a'enei ratou i te faatia i te mau vajii parari.
Tel reira te hoê mau
nelia
la tatou Sotaiete, è
no
(Mare) ua haaputuputuhia te mau orometua
vahi hoê, na roto i te hoê mau mahana, no to te orometua papaa
hinaaro i te haapii faahou ia ratou i te mau ohipa o te toro'a orome¬
I te fenua no Lifou
i
te
tua, e te huru o te faatereraa i te mau haapiiraa imi-manao ; ua tatara maite atoa hia te Episetole i to Galatia ; e ua mauruuru roa te
mau orometua, tei paari e tei api. I reira to ratou ite papuraa e : tei
raro a‘e à ta ratou mau Ekalesia i te Ture. Te haapa'o i te Ture haa-
’pa'oraa, te amui i te mau oro'a e i te mau tairururaa o te Ekalesia,
te rave i te mau ohipa tumu o te faaroo: mai te mea rae, ote reira
ana‘e te haapa'oraa mau, e te e'a papu o te ora mure ore, no te hoê
paeau rahi. Teie râ, te ite ia lesu, te ati atu ia’na, ia pohe e ia faa¬
tia faahou hia e oia’toa, te riro raa ei taata api;.., mai te meara e, e
parau huru ê roa ïa te reira e te ite ore hia e te rahiraa o te feia faa¬
roo. Na roto i taua tairururaa orometua ana'e, ua araara to ratou mau
mata i teauraa mau o to ratou toro'a, eua hoi ratou i te ohipa, mate
anaanatae
api.
Tatararaa
bibilia
Te Pure a te Fatu.
I.
II.
la
—
—
haapa'oilia to hinaaro. — (A hi‘o i te vea no Tiurai)!
fenua nei — Aita lesu i mana'o e, ia haapa'ohia te
I le
a
to'na Metua, ia tae i te mau tau a mûri atu, i nia
i ; 1 leienei râ taua hinaaro mo‘a e haapa'ohia’i e te taata,
mailai ai. la haapa'ohia i te fenua nei! Area râ, eaha te ferwia.
hinaaro
i te
e
ra
nei? Maori râ, te fenua no te orurehau, enole hara; o te rahiraa
mau 0 te taata, tei ore i mana'ona'o
i te hinaaro o te Atua,
e 0 tei haapa‘0 i to ratou iho hinaaro. Ore noa’tu râ te reira, e
tiaturi tatou i te
aau
0
te
rnana o
te Atua, ei tauiraa
taata hara (11 Kor.
5-17)
e au
e
ei
faaapiraa i te
ai teie aniraa.
VEA
III.
aro
Mai tei te
—
nei lesu
ao
POROTETANi
atoa
na.
Na roto i teienei reo, te hinamata i te vahi tei reira to
—
faafariu i lo tatou
e
7
mau
te Atua hinaaro
te feia
Atua
noa
O
haapa'o mau raa hia, mai te tia roa. Teie te rai
mo‘a, te mau melahî, oia hoi te mau tavini varua no te
tei haamori ia’na, i te rui e i teao(Apo. 7-J5) e o tei oaoa
i te
haapa'oraa i to’na hinaaro.
Ho-mai i te
maa e
au
"\
E
mau
ia matou i teienei mahana.
( Mat. VI-M ).
parau
rii
omuaraa noa ta tatou e hi‘o i teienei mahana.
'1. Te haamata nei tatou, na roto i
tuhaa
piti
teie aniraa i te feruri i te
Le Fatu. I roto i na aniraa e toru no te
farerei tatou i te parau no te hanahana o te Metua.
no te pure a
tuhaa
hoê, ua
râ, te farerei nei tatou i te mau hinaaro no te utuafare
0 te Metua. E tae roa mai i teienei, ua
parau noa tatou: to oe
i‘oa; to oe hau, to oe hinaaro; i teienei râ, e parau tatou; Homai in, matou...,
ta ri}.atou hara,... eiaha e l'aarue iamatou
I teienei
...
Te vai
te hoê auraa tumu i ropu i na tuhaa aniraa e
piti
teie pure. Eita iho à te hanahana o te Metua e maitai, ia
ere ta’na mau tamarii i te maa e au ia ratou. Eita’toa hoi te utua¬
fare 0 te Metua e maitai ia faahanahana i to’na Upoo, maori râ,
ra
no
ia
roaa
ia’na te
2. I roto i
mau
aniraa
na
e
faufaa rii, e maitai ai oia.
mau
au
aniraa
i te
e
mau
toru
no
tamarii
te
o
piti
o te
tuhaa, oia hoi, te
o te Metua, te
te utuafare
.vai nei te hoê
(oia hoi teie ta tatou e feruri nei) o tei au i to
tino; e au rà te piti e te toru i to tatou mau varua;
ei tapa'o ïa e: aita lesu'i liaa faufaa ore i te rnau aniraa e au
i te pae o te tino nei ; teie râ, ua faaite atoa oia’ na roto i na
aniraa liopea.e pitié: o to tatou mau varua, Je tao‘a faufaa i ihi
tatou
mau.
mau
E riro te taata i te ani faarahi i ta te tino: te
râ te Fatu ia tatou
e:
o
ta
te varua te
au
haapii nei
ia tatou ia ani faarahi.
( te vai atura. )
TO TATOU VEA
O Atete teie!
^pae o te mau
t
matahiti,
ua
mairi te hoê afa rahi
no
te
matahiti,
e
aita à te hoê
hoa o te Vea nei, i hapono mai i ta ratou tauturu
e aore ra, no
no teie
te matahiti i mairi a'enei. I teienei râ, te ani nei
'a
faatere i
te
ua
P 0 R0
V F, A
8
TETANI
i teienei;
aufauraa faatupuraa parau ; haapa'o i teienei utu'a iti, ia
mai te panaonao ore, to tatou faurao nei. — Aufau atu i
taua mau
oti te mau
hoa ra: e hapono
tere au
rioa, e
te mau
orometua, e na
ratou e
mai i ta ratou tauturu
faahoro mai i Papeete.
Parau'
rii api.
(Paofai) i te maliana 2
ei Atete.
faaote tare pureraa no Pneu. E riro' i te toniohia i tç pae hopea
to Tahiti i te parau oto rahi no te hoê pahi hopii no te Nuu
Farani Prométhée tei thpa i raro roa i te moana, i tua roa i te oire
Phtrani,
Cherbourg, Ua tarava noa taua pahi rahi e te api (lOOÜ tane)
vari 154 inetera te hohonu o te miti, i te reira v ah i. Aita i taa te
topa’i teie pahi i raro e i ore ai i ti'a’i i to te pahie faatia faahou ia’na.
poito
te pahi nei, tei niahiti mai raro mai i te moana, i faataa
vahi i mau ai te pahi hopu nei-. Ua imi haapeepee te Faaterehau
Nuit moana i te mau ravea paari, e maraa’i leie ]iahi ati rahi, i nia.
atâ râ, no te hohonu e te opape. Ua titauhia mai te mau taata hopu
italia, e tamata i ta ratou mau ravea. E maha o ratou hopuraa e ua
pahi teie rà, i to ratou patotoraa i nia i te pahi, aita roa’tu to roto
pahi i pahono mai. Ua faarirohia ïa ei tapao faaite e : ua polie pauroa
pahi
60 ratou. Ua tu])u ïa parau, hou te Tiurai, e ua riro ei parau
oto rahi. Ua ta afahia te mau reva i nia i to mau pahi farani.
oti
hiopoaraa a te Hau (no te mau tamarii-haapii). E mea manuia
haapiiraa Viénot i Papeete, e toUturoa, i te Certificat e L te Brevet.
nei à te Vea i te feia metua haaipoipo ore : a île ita oiitoit mau
O
polie iioa’tu oiitou mai te ite orehia ta oiitou mau tamarii ra,
ratou tiaraa, ei mea oto rahi e te haainâ, amuri a‘e. Te faaroo noate hoê mau metua vahiné tei iiioe ia raton te ite i ta ratou
tamarii
polie atura. la haere tino roa ua metua i ô te fare tivila,
1. E
Apooraa
putuputu te
Bahi Ainid, i Papeete
noa’tu i te maliana 5, 19 no Atete. Ei omuaraa e
tiraano te Apooraa, efaatupuliia e piti purenia i te pô no te 16 e te 19 no
17- no Atete e
tae
ineine roa
Tetepa.
3. Ua faaroo
2. Ua
no
o
moana no
no
no
i nia i te
;
i
N'a te hoê
maitai i te
tuinu
rahi
no
no
te
E mea rave
opupu
taeahia te
i te
to te
;
; e
faatupu
te mau
4. Ua
ta tatou mau
roa
5. Te parau
te
riro to
hia nei te parau o
tamarii.
e 0
te
: e ua
mau
e
ite i ta ratou mau
O toi hau roa
tamarii.
râ: e haere
■
i ô te Tivila, e haaipoipo.
Ua
fariihia te
pa, ma
te
itoito.—'
Moni tauturu
Papeete:
Madame Y, 3 tara;
la
Imprimerie
orometua i Fatu'
haamata i ta’na ohi-
orometua, i te'haamauliia e Tiaihau,
ïa oro'a,- i te 29 no Me.
orometua api ma te màuruuru rahi e ua
6. Ua oti Pakeeke»,
Iva (Matuita). Ua tupu
i te Vea:
Tihoni a Vao, 1 afa.afa.
amuihia : 3 tara e te
Eue Juventin. -
Rue du Com* Destremau-
Màuruuru.
Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1932