EPM_Vea Porotetani_193209.pdf
- extracted text
-
Te 32
0
te
Matahiti
—.
TETEPA 1932 —
AITA’TÜ E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA
HIA RA, oiA HOi TE
HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAIJ
Mesia RA O Iesd. — I Korinetia
3,11.
HO O I TE MATAHITI
C.
Hihi 9.
HOÊ: HOB TARA
VERNIER, Directeur-Gérant.
Te Apooraa Rahi Amui.
Ua putuputii te
Apooraa Rahi Ainui i Papeete, i te mau mahana i
faaauhia ra, oia hoi i te 17, e te 18 e te
19, no Atetei
mairi a’enei.
Ei omuaraa no te mau
putuput'uraa-ohipa, ua faatupuhia te hoê
pureraa rahi i te tare
pure, i Paofai, i te 15 no atete, i te hora 7 e te
afa i te pô. E taata rahi tei
tairuru mai i taua pureraa ra. Na Turanatua, orometua i Pueu (Tuhaa II) te a'oraa
(ohipa I. 8).
lapoipoi a‘e, uahaamatahia te mau ohipa tei nanaihia e
te Tomitê
Tamau; ua pau hoê putuputuraa taatoa e ua tahiti hoi i
atu, i te feruriraa te Apooraa Rahi i te
parau no te
hoi te parau no te mau Paroita
i te
nia i te tahi
mau
Tuhaa, oia
atoa no na tuhaa e ono. e tae
noa’tu
Aua-orometua, e te mau ohipa ta te Apooraa Rahi e amo nei.
Ua mauruuru te Apooraa Rahi i
te hi'oraa e :
—
itoito te rahiraa
no te mau
Paroita, naroto i teie tauati. Aita ratou i faariro i te
anotau peapea nei ei tumu
e mea
otoheraa, eiiuputa haamaitairaa râ i te Fatu
Manahope, o tei tiai ia tatou atoa, i ore tatou i ere ai.
Ua oto atoa te Apooraa Rahi i
e
te
no
te hioraa i te ati o te hoê mau Paroita
taupupuraa no te hoê pae, tei haamâ i
lesu.
Ua faaauhia hoê
putuputuraa no te
metua. Ua mauruuru roa te
te Evanelia
hanahana
Hiopoaraa i te mau pipi oro¬
Apooraa Rahi i te itoito no taua mau
too-8, 0 tei haamau maitai i rotoi te aau, i te mau
hia ia ratou i teie matahiti. E ua
pipi
parau teihaapii-
faaitoito te Peretiteni ia ratou, eiaha
ana‘e; ei ite aau râ, e te haehaa o te manao e
te anaanatae o te aau i te
ohipa a te Atua.
to ratou i te ite upoo
Ua tae mai te mau auvaha no na
tuhaa raatamua e 4 ; aita to te
tuhaa V, oia hoi Rurutu mâ. No te
tae mai hoi ; aita râ te Apooraa
Rahi i ite i to ratou fifi, i ore a‘e i tae
mai ai.
i.
F’ 0 R O T K T A N 1
VKA
2
Ua pau hoê putuputuraa no
te feruriraa i te mau haamau‘araa
moni
i teie matai hoê paroita
tamauhia te moni tau¬
te
orometua i nia i te faito tahito.
I
putuputuraa hopea, e rave rahi te mau parau taa ê tei
ferurihia,
te mau parôita otare, e no te ture haapaoraa, e no
Ua ani te hoê mau hoa tumu no tatou, e ia tamata faa¬
paroita i te tauturu i te hoê mau vahi rii no te haamaui
hoê auri pape api, o te faahoro i te pape mâ e te ravai, i
oia hoi i te auâ pipi. E ua farii te Apooraa Rahi i taua
mana'o maitai.
Ei faaotiraa
te Apooraa Rahi, ua tae te mau auvaha i Heremona
i
ti. I te pô, ua faatupuhia te hoê pureraa rahi hanahana i
Paofai. Na Vereniete a'oraa; 29 tamarii ibapetitohia. E na te oro'a
euhari i tahoê maite i te mau auvaha e te Ekalesia’to'a, hou te puraNa te rata haati a te Peretiteni e faataa maite i te mau parau atoa
i
ApooraaRahi. Ua haere rii te mauaufauraa mua
hiti; no reira, ua tauturu faahou te ApooraaRahi te
mau
otare, e te orometua o te haapao ia ratou. Ua
no te
mau
turu a
te mau
no
Heremona.
hou te mau
raa
te
Heremona,
no
e
inu
te
raraa.
teie Apooraa Rahi maitai e te hau.
no
E a‘oraa, na
E a'o ata i to tamaiti,
te feia
Metua.
oi vai a‘e te fariuraa.
Maseli 19: 18.
i
leie nei faaueraa o te paari. Ua mana'o te tahi mau Melua e,
aita’tii ta ratou ohipa 1 la ratou mau tamarii, maori râ e, ia
Ua rahi le mau
faaamu i te maa
eila rA raton e
mau
uluafare i Tahiti nei, o tei ore i hanmana'o
ia ratou, e ia faaahu i to
peapea noa'e i te ino o te
raton tino i te ahu;
haapaoraa o to ratou
huaai.
tia ore 0'
faaaraarahia te vetahi mau Metua i te mau peu
o mai ratou e, eita vau e taupupu
te reira; e mea taîâ hoi ia papai atu ia ratou
la
ta ratou mau tamarii, e na
i
hua
i te raau: ia
titiaifaro noa’i to ratou haerea.
mau Metua ra. la maoro hoi
te taime ra, ua etaeta ïa te aau i roto i te ino; e orè roa e tupu
i te marilraa. Vai iho noa'tura te reira mau Metua j ta ratou
tamarii ia rave noa i te hara, e pohe atu ai to ratou mau
paari to ratou tino ra, ei reira e
Ua hape roa te mana'o no taua
noa
mau
Varna.
la
e
ore
te
tamaiti iti ia faautuahia no te hoê hape ta’na
mnna‘0 oia e, e ere paha
reira, e rave faahou
i rave,
ta'na ohipa i le mea ino roa; e no
oia i taua hapa ra, mai te mala'u ore.
V 1<: A
la
ria
P 0 B 0 T ET A N I
3
ô noa ilio le Mclua i la’na in mai! i; “ eiaha oe e na reira”,
hnru a'oraa;
eita oia e haapa'o; e riro oia mai na tainarii a Eli ra, o tei
ore i haapa'o noa'ei te reo o to raua Metua..
Eita te reo o te vaha ana'e e navai ei faaaraara i le aau o te
tamaiti. ia haaman i roto ia'na i te ite i te mea tia, e ia haae riro
taua
tamaiti
i te mata'u noa
ra
i te reira
pii ia’na i te taa ê raa o te maltal e te ino.
la
ore
ia'na te mala'u
eita to'na aau e maru;
ia faaiituahia te tamaiti, e ore e ranpa
i te Atua, oia iioi te matamehai o le paari-,
lupu l’A ia i te elaeta.
No rcira, eiaha ia taa ê te utua i te haapao ore a te tamarii,
e i la ratou mau oliipa haraani
ino, e i la raton mau parau
haavare. E riro raton i le haamana'o i taua mau utua ra. Mai
te mea e, ia faautnahia te hoé tamaiti mai te parau tia, e ite
e
oia iho i te maitai
o
taua
utua ra.
ojiipa i le a‘o papu raa’tu i ta’na mau
tamarii, mai ta te faaapu ntaruraa i ta’na ana fenua. E ineine
atnra ïa lo ratou aau ia farii i le hnero ora o te Evanelia e te
E
mau
te Metna
ta
riro
pii aroha o te Varua-Maitai.
Te tamaiti o tei inataro i te
maitatai
mau
a
to
faatia ma te oaoa i te mau parau
ratou mau Metua, e
faatia ohie atoa ratou i te
faaueraa a to ratou Metua i te ao ra.
faaherehe tatou i te raau papai i ta tatou
tamarii, e ia tupn lo ratou etaeta i roto i te ino, e rahi
roa’tu ta te Atua iho papairaa ia ratou ia faafariuhia mai ratou
Mai te mea e, ia
mau
parautia. e aore ra, e ino noa’tu â ratou e tae noa’tu 1 to
poheraa.
ïeie te tahi ino e tupn ia oi’e ia faautua mau hia te tamarii
i ta ratou mau ohipa tia ore: e inana'o ratou e, no le mea,
aita to ratou mau Mi'tna i faautua ia ratou, rave noa’i ratou i te
ino, eita’toa te Atua e riri ia ratou, e eita Oia e faautua ia
ratou, ia ofati ratou i ta’na mau ture. Ua 100, e ua 1000 paha
te tamarii e te taurearea tei na reira i te mana’o i roto i teie
nei mau fenua. E rave noa ratou i te mau ohipa iino atoa, mai
te raata'u ore i te faahapa a te Atua ra. E tara te tumu : aore
ratou i a‘o hua hia e to ratou mau Metua, mai te haihai raa
mai â. Eaha râ te teiaha o te utua o taua mau Metua ra !
Eita e tia ia tatou ia haapae ê atu i ta te Atua mau faaueraa,
a naô mai ai oia
i roto i te Maseli e: O tei vai iho noa i te
papai ra, aore ïa i aroha i ta’na tamaiti; o tei aroha râ ia’na, e
i te
ratou
V E A
4
a‘o ïa ia’na i
mauruaru
e
reira.
P O R C) T E T A N i
reira ra. (Mas. 13, 24).
a‘o atu oe i to
ia’na i reira; oia â ïa, e oaoa to aan
oe
(29, 17).
A faailoito râ e te mau
Meliia tane, e te rnau Mefua vahine.
liaapa'oraa hapa ore ta tatou
Pi
tarnalli,
ia’na i
i mua i te aro o ta tatou mau
i te
maitai ai. Eiaha roa tatou ia paruparu noa a‘e
faatitiaifaroraa i to ratou mau pi‘o; eiaba’toa e mata'u i ta raton
auê. O ta te taata e ueue ra, o ta’na ïa e ooti (Gai. 6:
tamarü
e
7.)
Te Anuanua.
Te hoê üîu‘a hanahana roa, e te au rahi.
tei tae mai i Papeete i te 19
i teTavana Rahi e te
Faatere-hau Rahi no te man aihuaraau farani, i Paris (o M. Sarraut)
Teie tana parau api l'a : Ua lafetiahia Mademoiselle Fymilie Banzet te
faatere rahi faaturahia no ta tatou Haapiiraa tainahine, i Papeete,
i te Felia Balii flanaimna, oia hoi •• Chevalier de la Légion d’honneur.
Ua ite tatou e, aita’tii e fetia rahi, maori râ o taua fetia ra. R
no
E paraît api nehenehe roa mau
Atete i mairi a'enei, e o lei niuniuiiia
ua
na
reira te Hau
Farani ia Mn® Banzet, ei haamauruururaa i
nei,
i
mata-
ta’na ohipa rahi i rave i toi to roa, i Tahiti
na roto na
hiti tuatiati e 48. Eaha taua ohipa ra? Teie: o tehaapii i te mau
ui tamarü
tamahine e rave rahi i te reo
farani, e i te hoê haa-
paoraahauroa i te maitai, mai te here rahi ia Farani, to tatou
metua.
paha e vahino farani e ora nei i Tahiti mâ nei, mai
ia’na, tei ama to’na aau, na roto i taua tau maoro roa, i te haa¬
Aita a‘e
pii i te mau tamarü i te mata'u i te Atua e 1 te Hau Metua.
Hou oia a tae mai ai iTaliili nei. i te matahiti 1885, ua haapii
a’ena oia i Farani. I to’na taeraa mai, ua pûpû o Ch. Vienot
i te Haapiiraa Taiete o te mau tamahine i roto i to’na rima ;
e ua tupu taua haapiiraa i te rahiraa, e ua paroo i Oteania taato'a.
Ua faautua a’enei te Plan ia’na i te utua hanahana no te paeau
0 te mau Haapiiraa, oia hoi : officier de l’Instruction publique ( ribene
vareau); ua roaa’to'a ia’na te hoê utua hanahana i te anotau no
te Ma‘i Rahi (191H) oia hoi : le Médaille des Epidémies. Eteienei,
ua haamauruuru faahou te Hau Metua i teie tavini vahiné haapa‘o maitai, na roto i teie utua hanahana rahi, (ribene uteute).
Te hee nei le lianabana no teie utua i nia i ta tatou mau Plaapii-
P O H O T iï/r AN 1
Vl'.A
raa
Taiete, e i nia lioi i te Hanpanraa Poroletaiii taatoa i Tâhili
te Vea Porotetaiii i to tatou lua-
niâ néi ; e te aroha tumn nei
hine valiine
auraro
rahi hia
ra.
Tuatapaparaa parau tahito
Te taeraa
o
te Evanelia i Riirutu.
a'enei te Vea Porotetani i te parau no Aaara, te Tavana
tel paimi i te maii pae fenua i Raro i te matahiti 1821, o
fei haopühia e Tihoni WUiama i te Evanelia, i Raiatea, e o tel hoi ata
to’na iliora fenua. ( Vea no Eperera 1928 ). E hi‘o â tatou i te reira
Ua faaiia
Riinitu,
10
yarau
iti
O
maitai,oia hoi te Iioê niait hu‘ahu‘arii tel niairi.
«
la ineine Auura
ire
ratou
roa
e
mâ, no te
revaraa’tu i
Ruriitii, ua faaite ratou e: e
ho‘i atu i reira, maori râ ia haere atoa te tahi mau oroa te Atua. Ua faatiahia to
maitiliia na taeae toopiti, o Mahiimene raua o Pounu.
netua, ei haapii atu i to Hurutu i te Parau
atou aniraa,
to
raua
e ua
taeraa i
Rurutu,
ua luu raua
i te turi i raro, i le one i tahatai
ei haainaitai atu i te Atua. Aita râ raua i ite e, e vahi tapu te reira
lia Oro. E ua mana'o o Auura mâ, e pohe roa raua i reira ra. E
lita râ. E ia hi‘o ratou ia Mahumene mâ i te amu i te maa, mai te amui
ra,
lahi
oa
raa’tu i te
mau
vahiné, mana‘o atura to Rurutu e, e pohe roa mau
Atua. la poipoi a‘e
râ, no te mea te vai ora
raua, mai te maitai e te ati ore, ua faaino haere to Rurutu atoa
a Oro, o tei haavare roa ia ratou,
mai tahito mai à. Haamata’tura raua
reira i te faaite haereraa i te parau a te Atua, ma te hau e te peapea
l're. E ia tae i te ava‘e, ia Tiurai, ua haaputuputu mai o Auura i te mau
rata Rurutu, e ua ani oia, ia faarue roa’tu ratou i te haamoriraa idolo,
i te riri
a raua
oa
o
to ratou
ra
ia farii mai i te Evanelia nei. Ua feruri te hui
;
raatira i to ratou mana'o,
poipoi a‘e, ua faataahia e ralou e: e faatupuhia te hoê amuraa maa
r.hi, e amui noa te mau tane e te mau vahiné, ei amu i te maa i reira.
: mai te mea ra e, e ore te mau vahiné e pau i te riri o te mau atua, ei
ia
:
eira
la
e tutui
amu
ana‘e hia’i te
mau
idolo atoa i teauahi. E
ua na
reira ratou;
te vahiné amui noa, i te maa. Aita roa râ
pohe, aita’toa hoi hoê tane.
ratou atoa, te tane e
oê vahiné i
papuhia e ratou e, e atua haavare ana‘e to ratou maù atua, e
hoi. E inaha, ua haaparari haere atura ratou atoa i te mau
lolo i reira ra, e te vavahi haere i te mau marae. la tae i te matahiti
E ua itea
mana
823,
ua
ore
haere atu Wiliamu i tlurutu, e ua tupu to’na mauruuru rahi i
O R ( ) '1' !•: T A N 1
\' i': A
R
atu
tonohia te
hope
maitatai
hoê
fo taiia fenua ra. E ia ho‘i faahou
mataliili 1825, oia e na orometua papaa i
e
Taiete metua e hi‘o haere i io Tahiti nia nei haapa'oraa, inaha! ua
te mau taata no Hurutu i te haapiihia e te bapetizohia. E aliu
ana'e to ratou, e te mau fare nehenelie, e te mau faaapu atoa hoi e te
fare pureraa rahi e le maitai roa. 1 roto i taua fare pureraa ra, ua
le mau omore tahito ei pou no te purupiti; ua faarirohia te mau
tama'i no ratou ei mca faufaa ore e te Evanelia o te hau, i te
tei papaihia i te Isaia 2, 4; E tiapai ratou i ta ratou
ta ratou mau mahae ei tipi tope raau. E ore te hoê fenua e aa mai
lahi fenua i te ôê. E ore hoi ratou e haapii faahou i le tama'i.
te
farereiraa i te huru api mau o
oia i Rurutu, i te
îaarirohia
maiihaa
auraa’tu i
ôê ei auri arote, e
i te
Tatararaa
Te Pure a
biÎ5ilia
te Fatu.
ia matou i teie nei mahana
(Mat. VI. 11)
Homai i te maa e au
ô mai i te Atua te
HO-MAI... E tapao teie reo iti matamua e : no
mau maitai ta tatou e oaoa nei, te mea ha‘iha‘i e te mea
rarahi.
horoa
ana'e te reira no te aroha o te Atua ia tatou. Eaha’tura ta teie reo
Te maa faraoa iti,
te umara e te i‘a ta tatou e amu nei, e
iti matamua (Ho-mai) e haapii
Te haapii nei ia tatou
1.
tauturu mai.
nei ia tatou ?
i to tatou ravea ore, ia ore te A tua ia
mana‘o e : o ratou
maitai nei. Te naô nei te hoê:
E riro te pae au rahi o te taata i te
iho te tumu no te mau maitai t-a ratou e
i noaa’i ia‘u teie
ohipa itoito e tepaari e te tuutuu ore,
toro'a teitei, e i nava'i au i te pae o te
o vau e
tamarii ! E riro te tahi tamaiti api i te parau e :
tamau i ta‘u mau parau, i te haapiiraa, i riro
no ta‘u iho
to‘u utuafare
noto‘u itoito i te
ai ia‘u te rê matamua
i te hiopoaraa.
Aue te vare e !. Ahiri te Atua aore i haamaitai i te
ohipa no te tahi e aore'i faaitoito i te tino no te tahi, e mea faufaa
ïa ta raua mau raveraa ( Sal. 104: 14-15 ; 127 : 1-2 ).
2. Te haapii nei ia tatou i te haamaitai. Mai te mea, te mau mea
maitatai i ho-mai-hia mai, e te mau mea tia roa e maitai roa’i, no
nia mai ïa i te Metua (lak. 1. 17. ), e tupu mau ïa i roto i to tatou
aau, te mana'o haamaitairaa la’na. .. E haamaitai tatou la’na na
roto i te pure e te reo arue ; e haamaitai ato'a râ tatou ia’na, na roto
tino,
..
ore
i te haapa'o maitairaa i ta’na mau horoa.
3.
mau
Te haapii nei ia tatou
maitai
e
i le tiaturi. Mai te mea, na te Atua teie
te mea hoi e tia ia’na
horo'a nei ia tatou, e mai
7
P 0 R Ü T li T A N J
V 1-: A
ia mana‘ona‘0 i to lalou raau maiLai, lia iha‘i noa’lu raton ra, e
itoilo ïa tatou i te ani ia'iia, ma te taupupuore,
teiaii ia tatou,
hoi. tPIiil. 4; 6;1 Pet. 5.7)
Tehaapii nei lesu ia tatou ia ani tatou i te
raaa e au noa, oia hoi i te maa e nava'i ai tatou; eiaha te rahi
roa, e rriau'a noa’tu ai! E riro paha te Atua i te horo'a ato‘a T
le rahi, eila rà e au ia tatou ia tiaturi tumii i te reira.
Ei faatanoraa no leie aniraa, a hi‘o na i to lesu faaarnu-Semeioraa i na taata e a.000: Ifaaamu na oia ia raton, mai te ravai rahi
te pae iino e ao
I TE MAA E AU
te
110
i
na
e
poporeraa rnaa :
maa
rii rave ohie
varua
loa
oia hoi e o pane e e piti i‘a‘ rli. Aita’toa
Ua liaaputuhia te mau maa rii toe, eiaha ia
maiPa.
Haamana'o i to pure na
veve
e
le lao‘a rahi ia'u
ia‘u ra.
(Mas. 30, 8).
e
a
O
ia‘u (ana'e),
ia matou rà. Ei
tapa'O ïa e: eiaha vau e ani i te Atua i te niaitai no‘u ana'e,
mai te haamana'o ore i te taata tupu; ia ani ato'a râ vau i ta te
taata tupu,
mai te amui mai ia’na i roto i ta'u pure. A faahiti i te ati no to tatou taata tupu, to’na mau pohe, i roto i
ta tatou pure. E utuafare rahi hoê tatou. E ia opéré maite te
Atua i ta’na mau maitaiia oe, eiaha e tapea pipiri noa i te reira
mai te opéré ore i to taata tupu; faataa râ i ta’na tuhaa, e maiIA MaTOU.. .aita i na ô
î
Agura a lake: eiaha e tuuhia mai te
nei; e faaamu mai oe ia‘u i te maa e au
e:
e
au
tai ai.
ia
lU
à*
ie
le
I TEIENEI MAHANA.... Ei tapa'o e: e ani tatou i te mau mahana
ato'a. Te fa ati a nei te pu ta piti a Mose e: Ua ohi noa te mau
taraarii
no
Iseraela i
Ei faaararaa
te Atua, o
no
na
te
O ta lesu ato'a ïa
la
lai
lU
i
au
no
te
mahana hoê;
aita e
to raton tiaturiraa i te aroha
liaapa'o maitai
tei faaamu maite ia ratou i te mahana i mairi i mûri.
la
10
mana
’haapueraa no to mûri iho mahana.
;e
sa
te
haapii nei, i teie reo. E Metua hamani maito tatou 1 te ao ra ; a tiaturi lahia : eiaha e
tapitapi i ta ananahi; nà ananahi e haapa'o ia’na iho.
Ahiri i pue noa te mau maitai no te mau mahana e rave rahi,
e varavara’to'a ïa ta tatou mau pure ia’na; eita ïa tatou e ani
e
i te
te haavare
mau
e
ore
mahana’to'a.
la
to
Parau rii api.
ne
na
1. Ua
hapono mai Paulo Vernier i te hoê “rata-moana” o tei naô e:
-,
)
,1_
VEAPOROTETANI
8
Ville-de-Verdtin, 28 no Tiurai: Te tere noa nei matou
E tapae matou i Colon ( vahi motu i Panama) i le 1
no Atete. Aroha’tu i te hui-fetii, e te mau hoa rave ohipa, e to te maii Haapiiraa, e te mau hoa, e to Tahiti, eto Raiatea. Tei ona iô outou na
maua
“I nia i le pahi ra
i mua,
mai te hau.
to
mana‘0 tumu.”
2. Ua faatia o Vea Porotetani i te ati
Tromethée, tei topa i raro i te moana, i te
mau Vea papaa o tei faatia maite i laua
mau
no
rahi no te pahi hopu farani, no
ava‘e i Tiurai; Ua tae mai te
ati.
E pahi apî roa; te tamatamata noahia ra oia, hou te Hau e farii ai ia’na,
roto mai i te rima no le taiete pahi i hamani ia’na.
E avatea hoi, e te mania te miti. E inaha, aita i mahia, mai te amoraa
haereraa na
eaha te hape, i topa’i
teie pahi i raro. E 5 noa iho taata tei ora mai: o te raatirate tahi; no te
mai à e piti à taata, ahiri aita raua i hopu i roto i te pahi e tamau i
tehoê opani, ia au ite faaueraa. Ua hopu mau raua, e ua tamau i te opani,
nei, to teie pahi
mata
toparaa i raro, e te pape rahi i te tomo
te mau uputa tei vai tamau
ore hia. Aita roa’tu i taa e
ora
Te tarava noa nei teie pahi i
Niobé. E pahi haaoioi, e no te rahi o te
Ua parau-
pohe apipiti râ raua i roto mai i te pahi.
i te moana, aita i noaa mai.
3. Ua faaroo ato'ahia te ati no te hoê pahi purutia o
piiraa raatira nuu moana. Ua roohia oia e te vero
ie i nia i te mau tira, tiopa’tura i tuâ roa. E taata rahi tei paremo.
hia : e ati rahi te reira.
4. Ua faâite mai te mau radio e: ua tamata faahou te taata ite ra, o
Picard, i te tapapa i te mau vahi teitei roa, i nia
te reva.
taua ohipa, e ua manuia roa; ua taeahia
metera
opupu auri to raua, e ua faahppehia i roto, te mau
i te huru o te reva, e te mahana, e te fenua, e no te faarooraa
harururaa no raro mai i te fenua, e te faite ato'araa hoi i te
ua
raro
Professeur
E piti r.iua i
16.500
i te teitei. E pahi
ohipa paari, no te hioraa
i te mau
toetoe, te meute reirei o te aho matai etc. Te reira’lo'a te mau niuniu parauparau.
I Helevetia to raua haamataraa i te reva e ua topa maite raua i Italia,
i nia i te hoêaivi. Te hioti'a nei te feia ite no teie nei ao taatoa i nia ta
raua, e te liai nei i te mau parau api no te aho reva ta raua e faaite mai.
E porotetani tiimu teie taata tuiroo, o Picard nei. Na te arii no Belegika
i tauturu ia’na, i maniiia’i.
5. Ua tomo faahouhia te fare putuputuraa no Mama'o ( Papeete ) i te 11
Atete i mairi aenei; Olivela te io‘a, mai mua mai. E ohipa rahi mau
te amuiraa i rave, i te tâtâi faanehenehe roaraa i taua fare rahi tumu.
Ua faa î hia te mahora i mua mai, i te repo apî, e ua haapapu maitaihia.
E
hioraa nehenehe roa.
E tuaroi maitai tei ravehia i taua pô ra, e te taata rahi i te tuuraa i
i
meu
e
110
ta
mea
te mana‘o.
Moni tauturu
i te Vea:
i teie ava'e! Faaitoito rà 1 te hapono mai'
iti, e ta outou ato'a tauturu, ia tia i te aau !
Aita e tauturu
outou uliPa
Mauruuru.
i ta
Fait partie de Vea Porotetani 1932