EPM_Vea Porotetani_193208.pdf
- extracted text
-
Te 32
0
te Matahiti
Hihi 10.
—>T0rA 1932
VEA POROTETAN
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAD
HIA RA, oiA HOi TE
Mesia RA O lESU. — I Korinetia 3,11.
HO O I TE MATAHITI
C.
HOÊ: HOÈ TASA
VERNIER, Directeur-Gérant.
Eiaha e totova ia oe iho.
Na Paulo raua o Sila teie parau i te liai no te tare tapaeraa i Phiiipi ( Ohipa 16-28 ). Na raua atoa te piti o te parau, o tei mâtau roa
hia: E faaroo i te Fatu, e e ora la oe e to fetii atoa. (16-31 j.
Eaha ïa huru totovaraa ta Paulo ma e opani nei i taua tiai fare auri
ra ?...
Teie ïa : o to taua taata opuaraa i te patia ia’na iho i ta’na o‘e.
Eaha hoi oia i opua’i i tena na huru pohe ? no te inea, ua riaria oia
i te utua e faautua hia’i oia e to’na fatu, i to’na hi'oraa e ua mahiti
te raau opani no te fare
auri (ir. 27) e ua pau te mau mau-auri i te
iioro.
Aita’nei e feia e totova nei ia ratou iho i Tahiti nei, i teie anotau
noa nei ! Aue teie parau i te aroha e !...
ino ? Te vai
I te 21 no tetepa, ua tari te hoê tamaiti
api (e 24 matahiti) ia’na
iho i te hoê fare auri i Papeete. E ohipa hape rahi mau paha ta’na i
rave, e no to’na riariaraa i
te utua e au i taua ino ra, uatari oioi noa
to‘na afairaahia i te auri. I te
loipoi, 23 no Tetepa oia i himahia’i i te Paurani. Aue to matou peapea
)ia ia’na iho, hoê hora i mûri ae i
te faatereraa i taua hunaraa taa ê roa ! Tehaamanao noa ra matou
teie taata tahiti api, tei tavini maoro i to’na fatu maitai, e inaha
to’na riariaraa i ta’na hara, ua taparahi atura oia ia’na iho na
10
’oto i tera huru
poheraa.
tamarii tahiti api, upoo maitai, ta matou e ite neii te
la reiraraa! E ohipa varavara roa te reira io tatou. E au ïa ohipa i te
A tahi
roa
hape roa ïa tamaiti, no te mea, na te Atua te
taparahi, oia hoi, eiaha e taparahi i te taata tupu,
eia Etene mau. Ua
aaueraa e : Eiaha e
‘
eiaha atoa e taparahi ia’na iho! Eiaha e rave ino i teie ora ta tatou
ora nei !
E ere o tatou te fatu, o te Atua râ ! Na’na i tuu i to’na aho
■
Y
POROTh^TANi
VEA
ei taata ora! o tei totova ia’na iho,
Atua! E nahea’tura ïa oia i te tia i mua i
iroto i te taâta i riro ai te taata,
ua tuhi
ïa e ua faaino i te
te aro o
te haavaraa.
oti i te papaihia e: Aoreroa
Ua hape roa ïa tamaiti, no te mea. ua
taata e pohe ra, te parau mai
ra te Fatu ra o lehova ; E tena na, a tatarahapa, e fariw mai ia
hoi a’u a mauruururaa i te pohe o te
ora.
[Ezech. 18,32)
Eita te Atua e mauruuru i tena pohe
i to te feia aau poiri e tei ria-
aito o tei tatarahapa i ta’na
tei faarue roa i ta’na hara, mai
ria noa ! E mauruuru râ oia i te ora o te
hara, e otei faahaehaa ia’na iho, e o
te faaapi roa i to’na haerea
!!
Area râ, ore noa’tu teie taata api
tei tari ia’na, te vai noa nei te j
ia ratou, i teie anotau ino : tera ratou e taparahi noa nei i to ratou tino maitai na roto i te mau ohipal
inuraa ava, te mau taeroraa e te mau taiataraa ! ! Tera ratou e pere
nei.... e e rave nei i te mau ohipa o teie nei ao... mai te aroha ore
i to ratou mau tino e te varua’toa ! Eaha te reira ? E totovaraa ïa no|
taata tahiti e raverahi e totova nei
te tino e no te varua’toa ! !
nu^l
aroha mau no to outou Hoa
hi‘o mai ovtou ia‘u, e no te mea e ora vau, e ora-
E to Tahiti e ! a faaroo mai i te reo
ô e:
Hoa hoi outou!
mau 0 tei na
No te Hora
Paieti.
Ahiri outou e tamarü na Aberahama, e
i ta Aberahama ra parau.
O te
mau
haapa‘0 ïa outozi|
( loane VIII, 39.)
Pharisea paieti haavare ta
lesu e parau nei. Aore ratou i titaul
rnai-j
Abe-|
Varua (loa. 3: 5-6). Aore ratou i haapa'o i te ohipa
e Aberahama na roto i te faaroo. I parau atu ai lesu ia|
ratou e, ahiri outou e tamarü na Aberahama e haapa'o ïa outou i ta
i te fanauraa
tai i
rave
hia
rahama parau.
Ua faaite mai
i te pae varua ra.
râ lesu ia tatou i te feia e au
ei tamarü na Aberahama
E ere i te Ati luda ana‘e, o te Ueleni atoa râ; e ere i
tel
hia’i te taatal
peritome ana'e, o te peritome ore atoa râ, no reira i parau
telona ra, o Zakaio, ei tamaiti na Aberahama. E ere oia i te Ati
ludaj
(Luka 19-9).
E teienei, eaha te mea i parau hia’i o Aberaham.a ei metua no te feia
faaroo? Teie ïa: no te haapa'oraa nehenehe ta’na i vai iho mai i mua
ratou, oia hoi te faaroo i te Atua e te ohipa maitai ta’na i rave.
Tl
V E A
TUMU I.
E
—
TE
P 0B 0 T ET AN I
3
HAAPA'ORAA NEHENEHE I VAHHOHIA
ABERAHAMA, I PARAUHIA’I
OIA
E,
E METUA NO TE
MAI
FEIA
FAAROO.
1. To’na
faaroo. — E faaroo rahi to Aberahama. Ua faaitehia mai te
hoê tau tapa‘0 no to’na faaroo i roto i te
Hepera I! : 8-9.
E ohipa rahi
e te nehenehe ta te
faaroo i faatupu i roto ia Aberahama.
2.
To’na faarueraa i to’na iho
fenaa.
fenua e to’na’toa fetii
no
te
mea
E fenua tei tia i te feia faaroo ia
i raro nei (I loa. 2T
na
— L^a
faarue oia i to’na iho
lehova te reira i faaue mai ia’na ra.
faarue, oia hoi te
mau
mea tia ore e vai
15-17). — E taipe atoa ïa Aberahama no te mau
orometua tei
To’na
3.
reva
ei misionari i te
riroraa
fenua etene ra.
mau
el taata
ë, e te piimtia i raro nei. — O te huru ïa o
Aberahama parahirSa i raro nei. la
parahi atoa ta’na mau tamarii, oia hoi
te feia Ekalesia ei taata êê e te
purutia i roto i teienei ao e tia’i
to
11 J.
E aha te fenua ta Aberahama i titau ? o te fenua
fenua oire niu mau ra.
4.
ra‘i ra,
(l Pet. 2oia hoi te
(Heb. 11: 9-10).
To’na haniani maitai i to’na ihora
rahama i to’na
ra
Aberahama ia Lota
fetii ia Lota.
fetii. E hamani maitai rahi to Abe¬
(Gen. 13; 9, 10, Il ). Ua tauturu itoito
i to’na riroraa i te
mau
Arii tei haru i to Sodoma
ra.
(Oen. 14: 13-16).
5. Ta’na pure na eetahi ê râ. E taata mataro
oia i te pure. Aore oia
i titau i te maitai no’na ana‘e. Ua titau
atoa râ oia i te maitai no
vetahi ê
I ani u'ana’tu ai oia i te Atua ia faaore bia to
Sodoma.
ra.
i taua
6.
Haamana'o tatou
haapa'oraa nehenehe roa.
Ta’na
haapiiraa i ta’na taniaiti i té e'a maitai. Haapii atura Abera¬
hama i ta’na tamaiti, ia Isaaka i te paieti. E vahiné
haapa’o maitai ta’na i
horo'a i ta’na tamaiti ei vahiné na’na. Riro atura o
Aberahama ei metua no te
haapii i ta raiou mau tamarii i te e‘a maitai, i te taatiraa mo‘a e te
feia tei
i te
paieti mau. E metua o Aberahama no vai?
1. no losua (los.
24-15); 2. no te metua vahiné no Samuela; 3. no Eunike atoa
(2 Tim. 1-5).
7. To’na pâpûraa i te tusia ia lehova. E tusia maitatai
ana‘e ra ta Abe¬
rahama i pûpû atu i te Atua : 1. Te
puaa maitatai; 2. Te tao‘a; 3. Ta’na
iho tamaiti; 4. To’na iho aau. (Mas.
23-26; Rom. 12-1 ; II Kor. 9-7).
au
—
la
na
haapa'o ana'e tatou i taua mau haapa'oraa nehenehe, e tamarii ïa tatou
Aberahama i reira.
Te hoê tere faatupuraa Evanelia i Kaukura
Mai te au i te hoê faaiieraa a te Peretlleni no te A. R. A.
e, ia
loiiobia atu te hoê orometua ei auvaha na te mau Ekalesia
Tahiti
V E A
:
P 0 R 0T ET AN I
nolio moemoe noa i
reira i
tupu ai teie nei tere, o tei faarue i te oire Arue ( Tahiti | i te 3
Atete 1932. Fano atura matou na nia i te poti lira hoê ra o
Tetuahirau; no Teauarii a Tamaroa, diatono no Kaukura, taua
poti iti ra. la tae i te 10 no Tetepa, ua piri rii matou na te pae
i
i Makatea e i te 11 no Atete ua piri matou na te pae i nia i
Rangiroa, e i te 13 no Atete ua tapae matou i Kaukura, e ua
putuputu paatoa mai te Amuiraa, ei fariiraa i te taeraa mai o
te orometua i rotopu ia ratou.
I te 14
Atete, e Sabati ïa mahana. Ua haapaohia te mau
tiihaa pureraa no le Sabati, e ia tae i te ahiahi, hora 5, e farii¬
nehenehe na te Amuiraa Porotetani, i taua tere orometua ra.
I mûri a‘e i taua hora 5 ra, e fariiraa nehenehe roa na te Amuiraa
Tanito i te orometua/ e fariiraa i te pae tino, tei faaterehia e te
upoo faatere, e te mau tuahine, e te mau ui api, tei faaite
i to ratou mana'o aroha, mai te au i te tapa'o anaana ta
lesu i tuu i nia i ta’na ra mau pipi, o tei na ô e : o te mea ïa e
ite ai te taata e, e pipi outou na‘u, ia aroha outouia outou iho,
mai ia‘u ato'a e aroha'tu ia outou na. Eifa e nehenehe ia faataa
i le huru
te mau tapao aroha no to ratou fariiraa iam ta to'u
i hio. No reira vau i farii roa’i mai te parau e: le feia’to‘.i
parau i te Evanelia ra, ua haapaohia ïa ia ora ratou i te Evanelia (I Kor. IX. 14), mai te pure atu i te Atiia e, ia vaiibo te
i to’na aroha i nia iho ia ratou e i to te fenua Kaukura
taato'a, e tae noa’tu i to ratou tavana mataeinaa rnaitai e te itoito, e te faatereraa afaro i nia i te mau faaroo ato'a e vai i Kau¬
kura ra;na te Atua e tuu noa mai i to’na rnaitai i nia i to ratoii]
fenua, e i raro i to ratou mau Roto pârau e ia rahi atuâ.
OiaToa te amuiraa tatorita; i te 16 no Atete iho â, e fariiraa I
nehenehe roa to reira i te pae no te tino i roto i ta ratou tare
puluputuraa; ei tapa‘o à no to ratou arolia e te maramararna o
ratou
üa tano roa ia ratou te reo no te Aposetolo, o tei
ô
Eiaha e faaore atu i te ite i te taata êê(Heb. XIII. 12 ;
I Kor. XIll. 1,8. ) No reira vau i farii ai mai te mauruuru rahi,
mai te putapû o to‘u aau i to ratou aroha, mai te parau atu e;j
aita râ ta‘u
auro e te ario, o ta‘u râ e vai nei. o ta‘u ïa e horoa’tu,
tia,
haere i te io‘a o lesu i Nazareta, - ohipa I1L6, - e mai tel
i
rotopu i ta
tatou mau tamarii Tahiti tei
raoana no te Tuamotu, i Kaukura; no
roto i te mau fenua
no
raro
no
raa
mau
hua
o
mata
e
Atua
aau.
to
na
e :
a
e
e
10 ; Te arohsl
iho à i Nazareta ra, lej
i te, Atua e, ia vai mail
i mua i to ratou aro i teSalamo 83, irava
e te parau mau, ua farerei raua; o lesu
parau mau. No reira te ani ato'a
au
tuu ato'a
nei
.'i-./
V Ë A
P 0 R 0 T E T A N I
A i nia i taua amniraa
ra, te aroha e le parau mau, te
paraii lia
e te
Han, ia farerei rana.
I te
pô i taua Sabati ra, ua tai'o atu vau i roto
poroletani i te
rata aroha e te mau
i taua mau tainarii na
i te amuiraa
poroiraa a Moreau Peretiteni,
tatou ra. Ua farii mauruuruhia ïa e te
amui¬
taatoa. Ua tal'o atoahia te hoê rata a
te Peretiteni, no te faai te amuiraa
e, o vai tei raana i nia i te mau fenua amui¬
raa ia au i te
Ture ; ua iteahia e, o te amuiraa tei
mana, e ere
i te taata tataitahi. üa
farii papu roa* te amuiraa i taua rata
ra.
I te 19 no
Atete, ua haapa'ohia te Apooraa Paroi ta e te Faraide
oro'a no te Fatu.
raa
afaroraa
Tearotahi, Orometua.
( te vai atura te hopea, i teie ava'e i mua).
na
Na Ture
hitu o te taata faaroo.
e
/. HAAFA‘0 !
Haapa‘o_^i te Parau a te Atua. Haapa'o i ta te
Varua-maitai e parau mai. E mea au na lehova
Ei reira oia
te
i te aroha
e
5 loa. :
7).
2.
i ;
FA‘I! E fa‘i ia lesu-Mesia i to
atoa,
ma
te mata'u
parau, e te huru
o
ore.
mau
A fa'i ia'na
PUIiE!
roto
na
i
te
te ahu.
himene, e te
(Luka 11 : 33.
i te ao, i te
pô, i le tare,
te oraraa, e te huru
E pure ma te tuutuu
i nia i te e‘a, i te
te vai
o
ore:
ohipa, i te taime parauraa ;
moeraoeraa, i te vahi taata, i te hora
(Luka 18-1).
4.
haapao.
vahi atoa, i te mau taime
Ohipa 1. 8).
3.
aau
tauturu mai ai ia tatou, ia
tupu malte tatou i roto
te ite i to tatou Fatu, ia lesu
Mesia. (loa. 12: 35;
e
no
i roto i te ati, i
te
faahemaraa.
TATO I. A tai'o i te
Parau Moa, i te mau
poipoi, i te avatea.
iteahiahi; a feruri, a imi ia’na ; ei aau pure, i te tai'oraa. Tamau
aau
i te hoê irava i te
mau
mahana’toa. los. 1: 8; Sal. 119-97,
teienei ao, e ta te tino nei. Pato'i
J. PATO'Il Patoi i te
ino, e
i te liona
uuru o tei imi i le taata e
pau ia’na. A mauê ô atu
i te faahema ! A ahu i te haana
tama'i taatoa a te Atua.
('lako-
ba 4, 7 ;
Eph. 6, 13).
liaapae i te mau ino atoa, e te mau ohipa tia-ore,
e fifi ai ra.
Plaapae iaoutou iho ei pee ia lesu, e ei faatupu i te
6.
HAAPAEl
Basileia
a
te Atua.
iLuka 9. 23; 18. 20).
VEA
x^OROTETANl
FAAHOOI A faaroo — ma to aau atna e
7.
tei aroha ia tatou;
e 0 lei fatata i te hoi mai; i le
aratai, o lei faaora e o tei
i te Metiia o
vai nei e â
e
rnuri noa’tu.
i te maa taimo atoa —
i te ïamaiti o tei lia ia tatou
Varua-iMaitai o tei haapii, o tei
iiaamalianahana ia latou, no le taii
Irilihia
Utuafare
Tei roto Heremooa, le aiia orometua, i te oto: üa pohe roa to
latou hoa bere, o Matallni vahiné, pipi vahiné. E inea maitai
hoi oia, i to’na taeraa niai i Papeete, i le ava'e no Mati ; e ua
rave itoito oia i ta’na ohipa, i roloi teaua. Ua haamata râ to'na
E par au
ma‘i
[t
I
te tnpu
no te
i te pae matamua no Atete (e
ma‘i haaparuparu,
1 faaue e ia tuuhia oia i te fare
i te monire, i le 29 no Atete.
Ua afaihia to'na tino i roto i te fare putuputuraa no te Rurutu,
i Elima; e ua hunahia oia i Paura, ia poipoi a'e, oiahoi i le mahana piti, 30 no Atete. Tei reira na Peretiteni, na orometua papaa,
e te hoê mau orometua tahiti e rave rahi e te raau pipi orome¬
te ahu rahi). E na te taote
raa‘i. Tei reira’tura to’na faarueraa,
e
.
tua
hoi.
Te faaite nei te vea nei, i
e i te mau fetii no Matatini
ra i Rimatara. (tleb. l'I-lfl).
to’na aroha tumu ia Matatini tane,
vahiné, e vai i Papeete nei, e aore
Te pure a te Fatu
(Tatararaa bibilia'
i tei haraii]
i teii.j
aniraa tei
i tatou hau
maori-râ, i.il
ruai i ta m-ntou hara, mai 'ia matou alo‘a e faaore
(Alat. TL 12)
I mûri a‘e i te aniraa 4, o tei au i to tatou mau lino, e liio tatou,
nei, i na aniraa e piti, no te tuhaa piti o teio pure, oia hoi na
o au
i to tatou varua. Eaha te aniraa rahi matamua o tei au no to tatou varua ; i
te faaweraa hara ia. Tirara’tu ai ravea e hau ai to tatou aau,
to
fatataraa’tu i pihai iho i te terono o to tatou “Metua i te ao”,
horoi hia e ana te hohoa o ta tatou mau hara, oia hoi ia faaorehia ratou.
E faaore mai i ta matou iiiau hara.
Faataa. tatou i te mau ¥ahi rii i mûri nei : 1. Te auraa mau no te reo
ta Mataio i papai, teie ïa: e faaore mai oe i ta matou mau
maramarama roa ia. Ua riro ta tatou mau hapa, oia hoi, te haapa‘o-ore i ta
Atua e i ta’na parau, te aroha ore ia’na, te poporeraa i ta’na mau taleni i
mai, mai te hoê mau tarahu. E no te rahi o taua mau tarahu, o ta tatou
tarahu noa nei, i te mau mahana’toa, no reira, aita’tu ta tatou e rave‘a maoii
râ ia faaovehia ratou e te aroha o te Atua. O ta lesu ïa i haapii ato‘a roto
parabole no te tavini aau aroha ore (Mat. 18: 23. 35)
2. E hinaaro tahito roa teie, na te tàata, maori râ ia faaorehia ta’na mau
e te Atua. O te tumu ïa no te mau tusia taraehara ta te mau etene i
E faaore
maioxi nei...
holeii|
“tarahu". Reû
horoij
i
-.lËàifc..
i tJ
lïarï
pûpû [
VEA
te anotau
tahoo. O
POROTETANJ
7
tahito, i te inau atua, ei faaoreraa i to ratou riri, e to ratou mana'o
te tumu ato‘a ïa no te
nmu tusia no te harata
i te fata, ia lehova; e
O te pure
mau
Iseraela i pûpû i nia
tusiataraehara ïa, ei tâmâraa i te hara
(Lev. 16.30).
piiteie taDavicla i pii i roto i te lioê mau Salamo e raverahi
(a hio i
E no to loane B" ite maitairaa i to te taata hinaaro rahi e ia
faaorehia ta ratou mau hara, i faaau ai oia i te
Mesia, i te Arenio o te Atua o
tei hopoi ê atu i te hara o teie nei ao.
(loa. 1.24 ).
te Sal. LI
).
3. Eiaha tatou, no ie ani noa i te
Atua i tana aniraa ra ; teie
rà, ia ite papu
e : e tia mau i te
Atua ia faaore i ta tatou mau hara
; e e oaoa
oia ia na reira : a hio na i te
parapole no te tamaiti tei haere i te fenua roa.
4. E taua aniraa
ra, ia anihia i te mau muhana ato‘a
( mai te aniraa maha )
no te mea o te maa
teie e au i to tatou mau varua i te mau
mahana’to'a.
5. O vai te feia e faufaahia i
taua faaoreraa hara ra ?
ato‘a tatou
O te feia ïa o tei
faahaehaa ia ratou, ma te fa‘i hua i ta ratou mau hara
(Sal. 32: 3,4,5): b. O te feia tei
tatarahapa ma te haavare ore, oia hoi te
feia tei mauiui te
aau, i ta ratou hara, e o tei faarue roa i taua hara
ra, mai
te
a.
faaapi roa i to ratou mau haere'a.
6. la faaore mai te Atua i te
E mea horoa noa hia
^Sal. 32.2).
hara, e faaore taato‘a roa ïa oia (I loa. 1. 9 )
(Eph. 2. 8. ).:
Te vai atura
Parau rii api.
1. E puahiohio i Avera-Rurutu.
Ua tupu ïa ohipa maere i te
pô mahar.a toru, 6 no Tiurai. Teie ta
Tureva, orom. e papai nei : ua na mua
te patiri e te uira e te
matai, i te hora 2 e te afa ; e tae atu ai i te hora maha
i te aaliiata, i
tupu ai te puahiohio, na roto i te matai ia Nord. Te
parau
nei râ te hoê pae
e, e ereteie matai i te puahiohio, o tehoê râ matai tei
parau hia e ureuretiamoana. Ua parari e toru fare i taua
—
pô ra : o Signa
(teTare rahi putuputuraa) e e piti fare, hoê ïa fatu, no Teroo t. Hoê fare
ua parari ïa mai nia mai e i
raro roa i te
patu; e piti râ, o nia iho tei
ravehia.
Ua ino roa te punu, ua fatifati roa te raau
; te mau vahi i mairi
ai te mau punu tei afaihia e te
matai, e au mai te 250 metera etaenoa’tu
i te 2
kilometera, na nia i te mou‘a. Hoê tamaru fare, ua moê
roa,,aita
i ite faahouhia. To Siona râ e au
ïa mai te 40 api
punu tei moê. O ta
matou ïa ohipa e rave nei ma te
itoito, no te mea ua riro ïa fare ei metua
no te oire, ei vavahiraa i te
papatua a te Evanelia.
2. E ati rahi tei tupu i Aferita
.
.
.
Farani, i Apatoerau, i pihai iho i te oire
ra, i Tlemcen (Algérie), maori rà, te hoê
pereoo-auahi, tei horo, ma te puai,
i te hoê vahi
moua, e te pariteitei; note mahitiraa o te machine i
rapae
i te e‘a auri, titapou a‘era i raro i te
pari: e 75 metera te teitei i taua vahi
ra, Na nia’tura te mau
pereoo i te tahi e i te tahi, i te topa atoaraa
; e
inaha: ua î i te îaehau farani e raverahi. E
pohe rahi to te taata e ua horo
noa tei ora mai, mai te maamaa te
huru, na taua mau vahi mato e te
moemoe rahi. E iti te 60 tei
pohe roa... e te rahi hoi tei faahorohia i te
fare-ma‘i
no
Tlemcen!
'
-f' ^!'
V E A
8
3. Ua
faaroo paatoa tatou e:
P0R0TETANI
Ua iri te palii tira piti maitai rahi, o Va-
lencia, i nia i te eaau, i Raivavae, e
roaa faahou. Te haere tia ra taua
te parauhia nei e : ua parari, eita e
pahi ra i Rapa, e faauta i te mau tauhaa
e
maa
te ahu no
4. Ua fatata
taua fenua moemoe rahi e
te nunaa Turetia i te faarue
te ati mau.
i to’na mahana faaearaa oia hoi
mahana matamua o
i
fenua’toa
ei haafaito i
mahana faaearaa.
Te farii nei te hoê mau taala api e rave rahi i te Evanelia, i Italia.
taata
roto i te mau haapiiraa rarahi a te Hau; feia taiva te rahipatoi Atua, i te matamua. Ua putapû râ te aau o te hoê pae
tei hau i te ino, i te aroha o te Atua, e vai i roto ia lesu-Mesia, e ua
papu ratou i te mau haapiiraa no te Parau a te Atua : E te fa‘i nei
i to ratou faaroo i mua i to ratou mau hoa pîpî, e to ratou mau
orometua haapii. Ua papetitohia ratou i mua i te aro o te taata e raverahi. Ua otooto te aau o te taata i te faarooraa i ta ratou fairaa parau itoito
maramarama. E haapa'oraa tatolita hoi to ratou i te matamua ; i teie¬
nei rà,
faarue roa ratou ia Maria e i te feia mo‘a ta ratou i haamori
lesü ana'e ta ratou e tiaturi nei, ei arai hoê roa, e ora’i.
6. Uaoti i te hiopo'ahia i te aro ote Tomite Tamau, te hoê taeae Taponc
te Ekale.sia no Makatea, o Seino Kenji (Têtu tane)do’na io‘a. Ua fanau oia
fenua Tapone i te matahiti 1895, e 37 matahiti i teienei. E haamori
rdolo to’na mau fetii. Ua tae mai rà oia i Makatea i te matahiti 1910. I
reira to’na haapiiraa i te reo tahiti, e te taio parau i roto i te Bibilia. I mûri
a‘e, ua bapetizohia oia e ua faa ô hia i roto i te Ekalesia ei taeae.
teienei,
maiti te Paroita ia’na ei Diatono, e ua faatiahia oia i nia
(faraide) e i te haamau i te Sapati,
te Hepetoma, ei mahana faaearaa, ia au i tei matauhia
te mau
o teienei ao. E rave rahi te tumu i tupu
ai te reira opuaraa
mahana pae
te
te
5.
no
E mau
e
raa
te
o
farii
raton
e
te
ua
i mua ra ; o
no
i te
E i
i to’na
ua
toro‘a.
i ta tatou mau Eka¬
i faan'roraa ia tatou
paha diatono no te hoê nunaa ê, i roto
teie tau. O ta te Evanelia teie ohipa, te
ei hoê, mai te huri i te patn faataaêraa i ropu.
A tahi râ
lesia Tahiti, i
(Eph. 2: 14).
Moni tauturu i te Ve a
Papecle-Faulaua : 3 tara, Tevailoa, liaialea :
Barolonga : A..... 3 toata.
B
'1 Lara;
Avarua,
la
â'muihia: 4 tara e 3 toata.
Imprimerie ElieF. Juventin. -
MAUBUURU.
Rue du ComkDestremau - Papeete, Tahiti, i
Fait partie de Vea Porotetani 1932