EPM_Vea Porotetani_193208.pdf
- Texte
-
Te 32
0
te Matahiti
Hihi 10.
—>T0rA 1932
VEA POROTETAN
AITA’TU
E NIU E TIA I TE
TAATA’TOA
HIA RA, oiA HOi TE
IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAD
Mesia RA O lESU.
I Korinetia 3,11.
HOÊ: HOÈ TASA
HO O I TE MATAHITI
C.
—
VERNIER, Directeur-Gérant.
Eiaha
e
totova ia
iho.
oe
Na Paulo raua o Sila teie parau i te liai no te tare tapaeraa i Phiiipi ( Ohipa 16-28 ). Na raua atoa te piti o te parau, o tei mâtau roa
hia: E faaroo i te Fatu, e e ora la oe e to fetii atoa. (16-31 j.
ma e opani nei i taua tiai fare auri
?... Teie ïa : o to taua taata opuaraa i te patia ia’na iho i ta’na o‘e.
Eaha hoi oia i opua’i i tena na huru pohe ? no te inea, ua riaria oia
i te utua e faautua hia’i oia e to’na fatu, i to’na hi'oraa e ua mahiti
Eaha ïa huru totovaraa ta Paulo
ra
te raau
opani
no te
fare auri (ir. 27)
e ua pau
te mau mau-auri i te
iioro.
Aita’nei
e
ino ? Te vai
I te 21
no
feia
noa
e
totova nei ia ratou iho i Tahiti
nei, i teie anotau
nei ! Aue teie parau i te aroha e !...
tetepa, ua tari te hoê tamaiti api (e 24
matahiti) ia’na
ohipa hape rahi mau paha ta’na i
rave, e no to’na riariaraa i te utua e au i taua ino ra, uatari oioi noa
)ia ia’na iho, hoê hora i mûri ae i to‘na afairaahia i te auri. I te
loipoi, 23 no Tetepa oia i himahia’i i te Paurani. Aue to matou peapea
iho i te hoê fare auri i Papeete. E
te faatereraa i taua hunaraa taa ê
roa
! Tehaamanao
noa ra
matou
teie taata tahiti api, tei tavini maoro i to’na fatu maitai, e inaha
10 to’na riariaraa i ta’na hara, ua taparahi atura oia ia’na iho na
’oto i tera huru poheraa.
roa tamarii tahiti api, upoo maitai, ta matou e ite neii te
reiraraa! E ohipa varavara roa te reira io tatou. E au ïa ohipa i te
eia Etene mau. Ua hape roa ïa tamaiti, no te mea, na te Atua te
aaueraa e : Eiaha e taparahi, oia hoi, eiaha e taparahi i te taata tupu,
eiaha atoa e taparahi ia’na iho! Eiaha e rave ino i teie ora ta tatou
ora nei ! E ere o tatou te fatu, o te Atua râ ! Na’na i tuu i to’na aho
A tahi
la
‘
■
Y
VEA
iroto i te taâta
ua
te
i riro ai te taata,
tuhi ïa e ua faaino
aro o te haavaraa.
Ua hape roa ïa
hoi a’u
a
i te Atua!
ei taata ora! o tei totova ia’na iho,
E nahea’tura ïa oia i te tia i mua i
tamaiti, no te mea. ua oti i te papaihia e: Aoreroa
i te pohe o te taata e pohe ra, te parau mai
lehova ; E tena na, a tatarahapa, e fariw mai ia
mauruururaa
te Fatu ra o
ra
POROTh^TANi
[Ezech. 18,32)
ora.
i tena pohe i to te feia aau poiri e tei riaoia i te ora o te aito o tei tatarahapa i ta’na
hara, e otei faahaehaa ia’na iho, e o tei faarue roa i ta’na hara, mai
te faaapi roa i to’na haerea ! !
Area râ, ore noa’tu teie taata api tei tari ia’na, te vai noa nei te
taata tahiti e raverahi e totova nei ia ratou, i teie anotau ino : tera ratou e taparahi noa nei i to ratou tino maitai na roto i te mau
Eita te Atua e mauruuru
ria
noa
! E mauruuru râ
j
ohipal
taeroraa e te mau taiataraa ! ! Tera ratou e pere
nei i te mau ohipa o teie nei ao... mai te
ore
i to ratou mau tino e te varua’toa ! Eaha te reira ? E totovaraa ïa
te tino e no te varua’toa ! !
E to Tahiti e ! a faaroo mai i te reo aroha mau no to outou
mau 0 tei na ô e :
hi‘o mai ovtou ia‘u, e no te mea e ora vau, e oraHoa hoi outou!
inuraa ava, te mau
nei....
aroha
e e rave
no|
Hoa nu^l
No te Hora
Ahiri outou e
tamarü na Aberahama, e
i ta Aberahama ra parau.
O te
i te
tai i
mau
Paieti.
haapa‘0 ïa
Pharisea paieti haavare ta
lesu e parau nei. Aore
fanauraa Varua (loa. 3: 5-6). Aore ratou i haapa'o i
rave hia e Aberahama na roto i te faaroo. I parau
ratou e,
ahiri outou e tamarü na
outozi|
( loane VIII, 39.)
ratou i titaul
rnai-j
ia|
ta Abe-|
te ohipa
atu ai lesu
Aberahama e haapa'o ïa outou
i
rahama parau.
feia e au ei tamarü na Aberahama
E ere i te Ati luda ana‘e, o te Ueleni atoa râ; e ere i
peritome ana'e, o te peritome ore atoa râ, no reira i parau hia’i te
telona ra, o Zakaio, ei tamaiti na Aberahama. E ere oia i te Ati
(Luka 19-9).
E teienei, eaha te mea i parau hia’i o Aberaham.a ei metua no te feia
faaroo? Teie ïa: no te haapa'oraa nehenehe ta’na i vai iho mai i mua
ratou, oia hoi te faaroo i te Atua e te ohipa maitai ta’na i rave.
Ua faaite mai
i te pae varua ra.
râ lesu ia tatou i te
tel
taatal
ludaj
Tl
V E A
TUMU I.
E
—
TE
P 0B 0 T ET AN I
3
HAAPA'ORAA NEHENEHE I VAHHOHIA
ABERAHAMA, I PARAUHIA’I
OIA
E,
MAI
E METUA NO TE
FEIA
FAAROO.
1. To’na
faaroo. — E faaroo rahi to Aberahama. Ua faaitehia mai te
hoê tau tapa‘0 no to’na faaroo i roto i te
Hepera I! : 8-9.
E ohipa rahi
e te nehenehe ta te
faaroo i faatupu i roto ia Aberahama.
2.
To’na
fenua
e
faarueraa i to’na
to’na’toa fetii
no
te
iho
mea
E fenua tei tia i te feia faaroo ia
i raro nei (I loa. 2T
15-17).
orometua tei
3.
To’na
reva
fenaa.
na
—
faarue, oia hoi te mau mea tia ore
E taipe atoa ïa Aberahama no te
ei misionari i te
riroraa
— L^a
faarue oia i to’na iho
lehova te reira i faaue mai ia’na ra.
mau
fenua etene
e
vai
mau
ra.
el taata
ë, e te piimtia i raro nei. — O te huru ïa o
Aberahama parahirSa i raro nei. la
parahi atoa ta’na mau tamarii, oia hoi
te feia Ekalesia ei taata êê e te
purutia i roto i teienei ao e tia’i
to
11 J.
E aha te fenua
fenua oire niu
ta Aberahama i titau ?
mau ra.
o
te fenua
ra‘i ra,
(l Pet. 2oia hoi te
(Heb. 11: 9-10).
To’na haniani maitai i to’na ihora
fetii.
rahama i to’na ra fetii ia Lota.
4.
Aberahama ia Lota
E hamani maitai rahi to Abe¬
(Gen. 13; 9, 10, Il ). Ua tauturu itoito
i to’na riroraa i te
mau
Arii tei haru i to Sodoma
ra.
(Oen. 14: 13-16).
5. Ta’na pure na eetahi ê râ. E taata mataro
oia i te pure. Aore oia
i titau i te maitai no’na ana‘e. Ua titau
atoa râ oia i te maitai no vetahi ê
ra. I ani u'ana’tu ai oia i te Atua ia
faaore bia to Sodoma. Haamana'o tatou
i taua haapa'oraa nehenehe roa.
6. Ta’na haapiiraa i ta’na taniaiti i té e'a maitai.
Haapii atura Abera¬
hama i ta’na tamaiti, ia Isaaka i te paieti. E vahiné
haapa’o maitai ta’na i
horo'a i ta’na tamaiti ei vahiné na’na. Riro atura o
Aberahama ei metua no te
feia tei haapii i ta raiou mau tamarii i te e‘a
maitai, i te taatiraa mo‘a e te
au i te paieti mau. E
metua o Aberahama no vai?
1. no losua
(los.
—
24-15); 2.
7.
no te metua vahiné no
Samuela; 3.
no
Eunike atoa (2 Tim. 1-5).
To’na
pâpûraa i te tusia ia lehova. E tusia maitatai ana‘e ra ta Abe¬
pûpû atu i te Atua : 1. Te puaa maitatai; 2. Te tao‘a; 3. Ta’na
tamaiti; 4. To’na iho aau. (Mas. 23-26; Rom. 12-1 ; II Kor.
rahama i
iho
la
na
9-7).
haapa'o ana'e
tatou i taua
Aberahama i reira.
Te hoê tere
mau
haapa'oraa nehenehe,
e
tamarii ïa tatou
faatupuraa Evanelia i Kaukura
Mai te au i te hoê faaiieraa a te Peretlleni no te A. R. A.
e, ia
loiiobia atu te hoê orometua ei auvaha na te mau Ekalesia
Tahiti
V E A
:
P 0 R 0
T ET AN
I
tamarii Tahiti tei nolio moemoe noa i
te Tuamotu, i Kaukura; no reira i
tupu ai teie nei tere, o tei faarue i te oire Arue ( Tahiti | i te 3
Atete 1932. Fano atura matou na nia i te poti lira hoê ra o
Tetuahirau; no Teauarii a Tamaroa, diatono no Kaukura, taua
poti iti ra. la tae i te 10 no Tetepa, ua piri rii matou na te pae
i
i Makatea e i te 11 no Atete ua piri matou na te pae i nia i
Rangiroa, e i te 13 no Atete ua tapae matou i Kaukura, e ua
putuputu paatoa mai te Amuiraa, ei fariiraa i te taeraa mai o
i
rotopu i ta
roto i te mau
tatou mau
fenua raoana no
no
raro
te orometua
i rotopu ia ratou.
Atete, e Sabati ïa
haapaohia te mau
tiihaa pureraa no le Sabati, e ia tae i te ahiahi, hora 5, e farii¬
nehenehe na te Amuiraa Porotetani, i taua tere orometua ra.
I mûri a‘e i taua hora 5 ra, e fariiraa nehenehe roa na te Amuiraa
Tanito i te orometua/ e fariiraa i te pae tino, tei faaterehia e te
upoo faatere, e te mau tuahine, e te mau ui api, tei faaite
hua i to ratou mana'o aroha, mai te au i te tapa'o anaana ta
lesu i tuu i nia i ta’na ra mau pipi, o tei na ô e : o te mea ïa e
ite ai te taata e, e pipi outou na‘u, ia aroha outouia outou iho,
mai ia‘u ato'a e aroha'tu ia outou na. Eifa e nehenehe ia faataa
i le huru
te mau tapao aroha no to ratou fariiraa iam ta to'u
i hio. No reira vau i farii roa’i mai te parau e: le feia’to‘.i
parau i te Evanelia ra, ua haapaohia ïa ia ora ratou i te Evanelia (I Kor. IX. 14), mai te pure atu i te Atiia e, ia vaiibo te
Atua i to’na aroha i nia iho ia ratou e i to te fenua Kaukura
taato'a, e tae noa’tu i to ratou tavana mataeinaa rnaitai e te itoito, e te faatereraa afaro i nia i te mau faaroo ato'a e vai i Kau¬
kura ra;na te Atua e tuu noa mai i to’na rnaitai i nia i to ratoii]
fenua, e i raro i to ratou mau Roto pârau e ia rahi atuâ.
OiaToa te amuiraa tatorita; i te 16 no Atete iho â, e fariiraa I
nehenehe roa to reira i te pae no te tino i roto i ta ratou tare
puluputuraa; ei tapa‘o à no to ratou arolia e te maramararna o
ratou aau. üa tano roa ia ratou te reo no te Aposetolo, o tei
ô
Eiaha e faaore atu i te ite i te taata êê(Heb. XIII. 12 ;
I Kor. XIll. 1,8. ) No reira vau i farii ai mai te mauruuru rahi,
mai te putapû o to‘u aau i to ratou aroha, mai te parau atu e;j
aita râ ta‘u
auro e te ario, o ta‘u râ e vai nei. o ta‘u ïa e horoa’tu,
tia, e haere i te io‘a o lesu i Nazareta, - ohipa I1L6, - e mai tel
tuu ato'a i mua i to ratou aro i teSalamo 83, irava 10 ; Te arohsl
te parau mau, ua farerei raua; o lesu iho à i Nazareta ra, lej
parau mau. No reira te ani ato'a nei au i te, Atua e, ia vai mail
I te 14 no
raa
mau
o
mata
e
to
na
e :
e
a
e
.'i-./
mahana. Ua
V Ë A
P 0 R 0 T E T A N I
A i nia i taua amniraa
ra, te aroha e le parau mau, te
paraii lia
e te
Han, ia farerei rana.
I te
pô i taua Sabati
poroletani i te
ra, ua
tai'o atu
rata aroha e te mau
i roto i te amuiraa
vau
poroiraa
Moreau
Peretiteni,
i taua mau tainarii na
tatou ra. Ua farii mauruuruhia ïa e te
amui¬
raa taatoa. Ua tal'o
atoahia te hoê rata a te
Peretiteni, no te faaafaroraa i te amuiraa e, o vai tei raana i nia i
te mau fenua amui¬
raa ia au i te
Ture ; ua iteahia e, o te amuiraa tei
mana, e ere
i te taata tataitahi. üa
farii papu roa* te amuiraa i taua rata
ra.
I te 19 no
Atete, ua haapa'ohia te Apooraa Paroi ta e te Faraide
oro'a
a
te Fatu.
no
Tearotahi, Orometua.
( te vai atura te hopea, i teie ava'e i mua).
na
Na Ture
e
hitu
faaroo.
te taata
o
/. HAAFA‘0 !
Haapa‘o_^i te Parau a te Atua. Haapa'o i ta te
Varua-maitai e parau mai. E mea au na lehova
te aau haapao.
Ei reira oia e tauturu mai ai ia
tatou, ia tupu malte tatou i roto
i te aroha e te ite i to tatou
Fatu, ia lesu Mesia. (loa. 12: 35;
5 loa.
i ;
:
7).
2.
FA‘I! E fa‘i ia lesu-Mesia i to mau vahi
atoa, i te mau taime
atoa, ma te mata'u ore. A fa'i ia'na na roto i te
himene, e te
parau, e te huru o te oraraa, e te huru o te ahu.
(Luka 11 : 33.
Ohipa 1. 8).
3.
PUIiE!
E pure ma te tuutuu
i nia i te e‘a, i te
te vai
moeraoeraa, i te vahi
(Luka 18-1).
4.
ore:
i te ao, i te
pô, i le tare,
ohipa, i te taime
taata,
parauraa ; i roto i te ati, i
i te hora no te faahemaraa.
TATO I. A tai'o i te Parau Moa, i te mau
poipoi, i te avatea.
a feruri, a imi ia’na ; ei aau
pure, i te tai'oraa. Tamau
i te hoê irava i te mau
mahana’toa. los. 1:
iteahiahi;
aau
8; Sal. 119-97,
J. PATO'Il Patoi i te
ino, e
teienei ao, e ta te tino nei. Pato'i
imi i le taata e pau ia’na. A mauê
ô atu
i te faahema ! A ahu i te haana
tama'i taatoa a te Atua.
('lakoba 4, 7 ; Eph. 6, 13).
i te liona
6.
e
uuru
HAAPAEl
fifi ai
Basileia
ra.
a
o
tei
liaapae i te mau
Plaapae iaoutou iho
te
ino atoa, e te
ei pee
mau
ia lesu,
Atua. iLuka 9. 23; 18.
20).
e
ohipa tia-ore,
faatupu i te
ei
x^OROTETANl
VEA
e i te maa taimo atoa —
ïamaiti o tei lia ia tatou
Varua-iMaitai o tei haapii, o tei
iiaamalianahana ia latou, no le taii
— ma to aau atna
tei aroha ia tatou; i te
e 0 lei fatata i te hoi mai; i le
aratai, o lei faaora e o tei
FAAHOOI A faaroo
7.
i te Metiia o
vai nei e â
e
rnuri noa’tu.
E par au
Irilihia
no
te Utuafare
orometua, i te oto: üa pohe roa to
vahiné, pipi vahiné. E inea maitai
niai i Papeete, i le ava'e no Mati ; e ua
ohipa, i roloi teaua. Ua haamata râ to'na
Tei roto Heremooa, le aiia
latou hoa bere, o Matallni
hoi oia, i to’na taeraa
itoito oia i ta’na
rave
ma‘i haaparuparu,
tuuhia oia i te fare
reira’tura to’na faarueraa, i te monire, i le 29 no Atete.
Ua afaihia to'na tino i roto i te fare putuputuraa no te Rurutu,
i Elima; e ua hunahia oia i Paura, ia poipoi a'e, oiahoi i le mahana piti, 30 no Atete. Tei reira na Peretiteni, na orometua papaa,
te hoê mau orometua tahiti e rave rahi e te raau pipi orome¬
tua hoi.
Te faaite nei te vea nei, i to’na aroha tumu ia Matatini tane,
i te mau fetii no Matatini vahiné, e vai i Papeete nei, e aore
ma‘i
[t
I
.
i te pae matamua no Atete (e
rahi). E na te taote 1 faaue e ia
te tnpu
te ahu
raa‘i. Tei
e
e
e
i Rimatara.
ra
(tleb. l'I-lfl).
Te pure a
te Fatu
(Tatararaa bibilia'
alo‘a e faaore i tei
faaore ruai i ta m-ntou hara, mai 'ia matou
nei... (Alat. TL 12)
I mûri a‘e i te aniraa 4, o tei au i to tatou mau
nei, i na aniraa e piti, no te tuhaa piti o teio pure,
i to tatou varua. Eaha te aniraa rahi matamua o tei
te faaweraa hara ia. Tirara’tu ai ravea e hau
to
E
haraii]
maioxi
lino, e liio tatou, i teii.j
oia hoi na aniraa o tei au
au no to tatou varua ; i
ai tatou aau, i to tatou hau
fatataraa’tu i pihai iho i te terono o to tatou “Metua i te ao”, maori-râ, i.il
horoi hia ana te hohoa o ta tatou mau hara, oia hoi ia faaorehia ratou.
E faaore mai i ta matou iiiau hara.
e
holeii|
“tarahu". Reû
i ta
i ta’na parau, te aroha ore ia’na, te poporeraa i ta’na mau taleni i horoij
i te mau ¥ahi rii i mûri nei : 1. Te auraa mau no te reo
papai, teie ïa: e faaore mai oe i ta matou mau
maramarama roa ia. Ua riro ta tatou mau hapa, oia hoi, te haapa‘o-ore
Faataa. tatou
ta
Mataio i
Atua
e
rahi o taua mau tarahu, o ta tatou
reira, aita’tu ta tatou e rave‘a maoii
Atua. O ta lesu ïa i haapii ato‘a i roto i tJ
hoê mau tarahu. E no te
tarahu noa nei, i te mau mahana’toa, no
râ ia faaovehia ratou e te aroha o te
mai, mai te
parabole no te tavini aau
e
aroha ore (Mat. 18: 23.
35)
faaorehia ta’na mau lïarï
te mau etene i pûpû [
tahito roa teie, na te tàata, maori râ ia
te Atua. O te tumu ïa no te mau tusia taraehara ta
2. E hinaaro
-.lËàifc..
VEA
te anotau
tahito, i
te
POROTETANJ
7
atua, ei faaoreraa i to ratou riri, e to ratou mana'o
harata Iseraela i pûpû i nia
i te fata, ia lehova; e
mau tusiataraehara
ïa, ei tâmâraa i te hara (Lev. 16.30).
O te pure
piiteie taDavicla i pii i roto i te lioê mau Salamo e raverahi
(a hio i
te Sal. LI
). E no to loane B" ite maitairaa i to te taata hinaaro rahi e ia
faaorehia ta ratou mau hara, i faaau ai oia i te
Mesia, i te Arenio o te Atua o
tei hopoi ê atu i te hara o teie nei ao.
(loa. 1.24 ).
3. Eiaha tatou, no ie ani noa i te
Atua i tana aniraa ra ; teie
rà, ia ite papu
ato‘a tatou e : e tia mau i te
Atua ia faaore i ta tatou mau hara
; e e oaoa
oia ia na reira : a hio na i te
parapole no te tamaiti tei haere i te fenua roa.
4. E taua aniraa
ra, ia anihia i te mau muhana ato‘a
( mai te aniraa maha )
no te mea o te maa
teie e au i to tatou mau varua i te mau
mahana’to'a.
5. O vai te feia e faufaahia i
taua faaoreraa hara ra ?
a. O te feia ïa o
tei faahaehaa ia ratou, ma te fa‘i hua i
ta ratou mau hara
(Sal. 32: 3,4,5): b. O te feia tei
tatarahapa
ma te haavare ore, oia hoi te
feia tei mauiui te
aau, i ta ratou hara, e o tei faarue roa i taua hara
ra, mai
te faaapi roa i to ratou mau
haere'a. ^Sal. 32.2).
6. la faaore mai te Atua i te
hara, e faaore taato‘a roa ïa oia (I loa. 1. 9 )
E mea horoa noa hia
(Eph. 2. 8. ).:
tahoo. O
inau
te tumu ato‘a ïa no te
nmu tusia no te
Te vai atura
Parau rii
api.
1. E puahiohio i Avera-Rurutu.
Ua tupu ïa ohipa maere i te
pô mahar.a toru, 6 no Tiurai. Teie ta
Tureva, orom. e papai nei : ua na mua
te patiri e te uira e te
matai, i te hora 2 e te afa ; e tae atu ai i te hora maha
i te aaliiata, i
tupu ai te puahiohio, na roto i te matai ia Nord. Te
parau
nei râ te hoê pae
e, e ereteie matai i te puahiohio, o tehoê râ matai tei
parau hia e ureuretiamoana. Ua parari e toru fare i taua
—
(teTare rahi putuputuraa) e
e
pô ra : o Signa
Teroo t. Hoê fare
piti râ, o nia iho tei
piti fare, hoê ïa fatu,
no
ua parari ïa mai nia mai e i
raro roa i te
patu; e
ravehia. Ua ino roa te punu, ua fatifati roa te
raau ; te mau vahi i mairi
ai te mau punu tei afaihia e te
matai, e au mai te 250 metera etaenoa’tu
i te 2
kilometera, na nia i te mou‘a. Hoê tamaru fare, ua moê
roa,,aita
i ite faahouhia. To Siona râ e au
ïa mai te 40 api
punu tei moê. O ta
matou ïa ohipa e rave nei ma te
itoito, no te mea ua riro ïa fare ei metua
no te oire, ei vavahiraa i te
papatua a te Evanelia.
.
.
.
2. E ati rahi tei
tupu i Aferita Farani, i Apatoerau, i pihai iho i te oire
ra, i Tlemcen (Algérie), maori rà, te hoê
pereoo-auahi, tei horo, ma te puai,
i te hoê vahi
moua, e te pariteitei; note mahitiraa o te machine i
rapae
i te e‘a auri, titapou a‘era i raro i te
pari: e 75 metera te teitei i taua vahi
Na nia’tura te mau pereoo i te tahi e i te
tahi, i te topa atoaraa ; e
inaha: ua î i te îaehau farani e raverahi. E
pohe rahi to te taata e ua horo
noa tei ora mai, mai te maamaa te
huru, na taua mau vahi mato e te
moemoe rahi. E iti te 60 tei
pohe roa... e te rahi hoi tei faahorohia i te
fare-ma‘i no Tlemcen!
ra,
'
-f' ^!'
P0R0
V E A
8
faaroo paatoa
3. Ua
tatou e: Ua
TETAN
iri te palii tira
I
piti maitai rahi, o Va-
parari, eita
tauhaa
hoi
fenua’toa
i
mahana faaearaa.
farii nei te hoê mau taala api e rave rahi i te Evanelia, i Italia.
taata
roto i te mau haapiiraa rarahi a te Hau; feia taiva te rahipatoi Atua, i te matamua. Ua putapû râ te aau o te hoê pae
i te ino, i te aroha o te Atua, e vai i roto ia lesu-Mesia, e ua
ratou i te mau haapiiraa no te Parau a te Atua : E te fa‘i nei
e te parauhia nei e : ua
e
pahi ra i Rapa, e faauta i te mau
maa e te ahu no taua fenua moemoe rahi e te ati mau.
4. Ua fatata te nunaa Turetia i te faarue i to’na mahana faaearaa oia
te mahana pae (faraide) e i te haamau i te Sapati, mahana matamua o
te Hepetoma, ei mahana faaearaa, ia au i tei matauhia i te mau
o teienei ao. E rave rahi te tumu i tupu
ai te reira opuaraa ei haafaito
lencia, i nia i te eaau, i Raivavae,
roaa faahou. Te haere tia ra taua
te
5. Te
no
E mau
o
te
e
raa
tei hau
farii papu
raton i to
orometua
to ratou mau hoa pîpî, e to ratou
ratou i mua i te aro o te taata e
te taata i te faarooraa i ta ratou fairaa parau
ratou faaroo i mua i
haapii. Ua papetitohia
mau
rave-
itoito
E haapa'oraa tatolita hoi to ratou i te matamua ; i teie¬
rà,
faarue roa ratou ia Maria e i te feia mo‘a ta ratou i haamori
lesü ana'e ta ratou e tiaturi nei, ei arai hoê roa, e ora’i.
Uaoti i te hiopo'ahia i te aro ote Tomite Tamau, te hoê taeae Taponc
Ekale.sia
Makatea, o Seino Kenji (Têtu tane)do’na io‘a. Ua fanau oia
fenua Tapone i te matahiti 1895, e 37 matahiti i teienei. E haamori
rdolo to’na
fetii. Ua tae mai rà oia i Makatea i te matahiti 1910. I
to’na haapiiraa i te reo tahiti, e te taio parau i roto i te Bibilia. I mûri
a‘e,
bapetizohia oia e ua faa ô hia i roto i te Ekalesia ei taeae.
teienei,
maiti te Paroita ia’na ei Diatono, e ua faatiahia oia i nia
toro‘a.
tahi râ paha diatono no te hoê nunaa ê, i roto i ta tatou mau Eka¬
rahi. Ua otooto te aau o
e
te maramarama.
nei
ua
i mua ra ; o
6.
no
te
no
i te
mau
reira
ua
E i
ua
i to’na
A
lesia
ei
O ta te Evanelia
huri i te patn faataaêraa i
Tahiti, i teie tau.
hoê, mai te
teie ohipa, i te faan'roraa ia
ropu.
Moni tauturu
Papecle-Faulaua : 3 tara, Tevailoa,
Barolonga : A..... 3 toata.
(Eph. 2: 14).
tatou
i te Ve a
'1 Lara;
liaialea : B
Avarua,
la
â'muihia: 4 tara e
Imprimerie
3 toata.
ElieF. Juventin.
-
MAUBUURU.
Rue du ComkDestremau -
Papeete, Tahiti, i
Fait partie de Vea Porotetani 1932