EPM_Vea Porotetani_193207.pdf
- extracted text
-
Te 32
0
Le MatahiLi
—
TIURAI 1932
—
VEA POROTETANI
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAD
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia RA O Iesu. — I Koi'inetia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI HOB: HOE TARA
C.
VERNIER, Directeur-Gérant.
Hi‘opoaraa tamarii
I teie mau mahana, tehiopo'a nei te Haui te mau tamarii tei haapiihia i roto i te mau haapiiraa e raverahi no te aihuaraau nei, e o
teltitau i te “certificat d’études” e aore ra i te Brevet.
E rave rahi tei manuia, e tae roa mai i teienei (certificat d’études).
E
ua au roa to raton
manuiaraa, no te mea ua itoito ratou i te
haapii e i te faaineine, ia,roaa te barabeio. O te mana'o ïa no te hoê
orometua haapii no ta tatou haapiiraa tamahine i Papeete o tei parau mai ia matou e :
...
“ Ë ohipa maere rahi ta te mau hi‘opoaraa a te Hau e faatupu
nei i nia i ta matou mau tamahine. E rave rahi te mau tamahine
îiauti e te faatau, e te nevaneva noa, o te ore e feruri maite i te fau-
faa rahi o te mau parau e haapiihia nei ia ratou i roto i te haapiiraa
A tae râ i te matahiti e faaineine hia’i ratou no te hi‘opoaraa
-
te. Hau, e taui roa to ratou huru : e pohe te faatau i te itoito ; e haa
pao maitahratou ; e ore te
i
hauti e te nevaneva ; e tautoo ratou i nia
te ohipa ma te tuutuu ore.
Eaha ratou e na reira’i ? To ratou ite maitai e : e ere atura te
matahiti hi‘opoaraa i te matahiti hauti ! e ere atoà te hi‘opoaraa i te
...
ohipa ohie ; eita te berabeio e noaa i te tamarii faatau, o tei itoito rii
noa i te mau hepetoma hopea; e roaa râ i tei itoito
maite, mai te
matEhnua mai â o te matahiti. — Ua vai noa te tapa‘o i -mua i to ra¬
tou mata ; ua tupu te mata‘u i roto i te aau ! Ua roaa te aau haehaa
e
te pure.
E tano ïa parau ite feia paari e te paari roa. Eita anei tatou e hi‘opoa atoahia i te hi‘opoaraa rahi a te Haava parautia, Eita’nei tatou
P U R 0 T !•; T A N 1
V E A
e
fâ paatoa i mua i to’na
aro, ia noaa tp
berabeio e au i to tatou
i te tino
hape tatou ia mana'o tatou e : e noaa noa te tapa‘o, ia faatau noa
tatou,
ia hauti, e ia aréarea noa i te mau ohipa o teie nei ao. Eiaha
! Eita te ora e raupa i te feia aau piti, e te taiva, o tei mana‘o
i
i to ratou aau e : eita taua hibpoaraa e tupu vaye ! e o tei tiaturi
ei te hora hopéa e faafariu ai i te aau !
E tuhaa râ te berabeio no te feia aau itoito e te paieti tumu, o tei
faaineine maite no taua hiopoaraa ra, o tei hinaaro i te Atua e te taata
tupu ma te aau atoa, e temanao ato‘a e te puai.
la tae i te mah'ana hi'opoaraa, e rnanuia ratou, e na te Hi'opoa
parautia e parau atu ia ratou e : Ua tia roa, e teie nei tavini maitai...
haere
i roto i te ôro'aoaoaraa a to fatü (Mat. 25-21).
faaroo, e i
te mau
ohipa maitatai ta tatou i rave i roto
nei ? (II Kor. V-10).
E
e
e vare
roto
e :
oe
e
No te Hora
(No le orobi o
E ite ia
te ïiurai)
outou i te parau mau,
loane VI!I-.S:2.
outou e faatiamà- —
Ua riro
Paietr.
te oro‘a no
fe 14 no Tiurai
e na te parau mau
ei oro'a haamana'o i to Farani
1789. 1 taua anotau te tupuraa o na maitai rahi
e te vai taeaeraa. To tatou ïa huru i Tahiti
nei i te pae tivira. Ua tiamâ.
Ei tiamâ ê e ô atu ai tatou i roto i te nunaa o te ra‘i : tiamâ varua.
Eiaha tatou mai te Ati luda o téi tiaturi i to ratou huru tamarii na Aberahama.
Tiamâraa, i te 14 no Tiurai
toru: te tiamâraa, te faitoraa,
e
Na te tamaiti tatou e faatiamà
TUMU I.
—
ra, ua tiamâ mau â ïa.
TE HURU O TE TAATA RAVE HARA. /
te hoe falii hamqtii ino rahi\ E tîiî oia; e ere
oia i
to’na iho fatu. E tavini ia ; e tavini noMe Diabolo-, parau mehenehe ta’na^
haavare râ r e pohe tehopea. Te mau tîû Aferita : e mea aroha rahi
ïa:
pupuhi noa hia ïa e to ratou mau fatu. O te hopea ïa o te mau tîtî
1.
e
E’tîtî oia
no
mea
e
no
te
■<
Diabolo.
E tavini ïa no
Ua upootia te ino i nia ia’na.
Ua hoo oia ia’na iho i te ino.' E ere oia i to’na iho fatu.
3. E tîtî oia no te ino: Te hopea no te hara, o te pohe ïa; ta’na ïa
2. E tîtî oia no te ino:
Taio i te irava 34, o tei na ô e
faaturi, no te inu ava, no te mau ino atoa.
te
—
^
utua.
O Hade to’na
faaearaa mure ore.
.
.
V h', A
TUMU II.
TO’NA
RAVE'A
E
TIAMAT
3
TE TAATA
HARA 1
ÎNO?
Te p&raii maii: E
1.
lia.
TE
~
P 0 R 0 T ET A N I
1. Te haavare ore.
rave
rahi fe auraa
Ephe. 4-25
Te
o
taua i‘oa ra i roto i te Bibi-
mau ; eiaha te hoho‘a, te
faaaiiraa, te taipe. Na Mose te ture, na lesu râ te parau mau. — 3. O telioê
ïa i‘oa
O
te
Alesia. loa. 14-6.
i te irava paraît.
—
Parau
mau
no
mau
ta’iia
te ra‘i mai ;
no
—
—
4. O to
mea
Evanelia ïa; te auraa ïa i roto
E parau mau anae te
Evanelia, e ere i te taipe. —
faaiteraa, luatapaparaa, parau tumu. No te Atua mai ;
te aroha. E mea tao'a rahi
mure
ore.
2.
Te ite i te parau mau: O te ite noa anei i te
parau mau? Eiaha
roa’tu ïa. Ua rahi te feia tei ite
papu i te mau parau ato'a i roto i te Eva¬
nelia, mai te mau parau ato‘a i haapiihia mai i
raro nei. —
Te ite e au, o te haapa'o ïa i te
parau mau, mai te taata pohe ma'i tei
tamata i te raau a te taoter O tei na
reira, ua ite mau oia i te parau mau.
TUMU III.
TE OHIPA G TE PA PAU MAU
FEIA O TEI FAHII PAPU MAI 1 TE REIRA.
I
—
ROTO
1. E faatiamà
ïa la raton i te faahapa o te ino\ O tei ore
faahapa è hia
na
ua
i te e‘a
ora
hoê
roa :
ïa. Na
te
te l’arau Mau oia hoi te
i
I
TE
faaroo,
Evanelia, e faaite
Mesia, te taraehara.
2. E faatiamà ta
ia ratou i te tape'a o te ino : la faahuruêhia e tia’i.
faahott, ia haamo'ahia. O te Evanelia tei faaite
toto pîpî. loa 17. 17.
!a faafariuhia mai, ia fanau
i te
3. E faatiamà ïa
ia ratou i te riri iatwo : Aita’tu
mea
aroha maori râ
e, o tei tae i te
pohe mai te ineine ore. Area te taata tei farii
mau, e pupu ïa.
Setephano—Davida -
i
te parau
-
-
4. E faatiamà ïa
ia ratou i te pohe e te tahuti : Te faaroo ore i mua
i te apoo o‘te tahuti, e riaria ia. Area
râ, i te taata o lesu: ua oaoa ia'f
e
roi maru ïa ; ua noanoa i te 'Mesia.
OPANI. ^—
E te feia
rave
E te feia faaroo mau nei, a oaoa tatou i
ino nei, a tapi na i
teie nei tiamâ o te parau
F.
Te
to tatou tiamâ’
mau.
V.
polieraa no te taata mana. no Arekia.
Te faaiia nei Le
ra
e:
te val
ra
inan parau
tuatapapu no Aiphiti - i tahito è roà
i le oi,re ralil ra, i Nô ( Thèbes ) i le mutahiti 379
hou lesu, te hoê taata rnana, o Arekia, o tei faufauhia e te hui
taata taatoa. no to’iia faahepo rahi e te riaria.
,
/
J
V E A
4
F 0 R 0T ET A N 1
No reira te tahi pae o te mau taala
i horo ê ai, i Ateno, e iini
ia ora raton i teliamani ino no Arekia.
Teie rA, no lo raton hinaaro i le hoi atn i to raton ai‘.a, na faaoti raton e, e taparahi raton i tana taata mana ino rahi. - I te
mahana i faaanhia ra, na reva M taata, mai te faahnruè i to
raton ahu, e na tomo haere raton i te oireo tana taata mana, na te
i le hoê haapuraa no raton,
mau. uputa taa
hoê
è.
Teie rà, no to faarooraa le hoê
hoa no Arekia ( o tei faaea atoa
12 tei reva
ia’na i
taeraa’tu o tana vea ra i Nô, inaha hoi, te parahi ra Arekia
i te opuaraa tahoo na tana mau taata Lino aenei, no reira, na tôno haapeepee oia i le hoê vea ei faaara
te ali Z'ahi e fatata mai ra, e ei haapii ia’na i te hoê upnta ora.
i Ateno)
I le
i nia i te hoê oroa amuraa
rahi
0
maa,
tei ravehia e te hoê taata tao‘a
tana olre ra, ei faahanahanaraa
ia’na.
taime rarata paran
roto i te
piha oro‘a, i te aro roa o Arekia; e iia paran atn le vea ia’na e:
E tau fàtn, te faaue nei te taata tei papai mai i teie rata ia oe :
hoi i tia ia Arekia ia farii i te vea 1 tana
Teiè rà, no to te vea poroiraa i te taata mana e : e
rahi tamn ta’na no’na, no reira te vea i faa ô hia’i i
E aita roa
“a
taio i tana rata
i tena na, eiaha e faataupupn, ne te mea e
Arekia i taio noa’tu i tana rata: Ua
ta’na e taolo ra ; e ua parau ata
noa oia e : « Anan ihi vau e hio ai i te mau parau hohonu; e
rata paran rahi. ” - Aita rà
luu noa i raro aè i te turua
mahana parau arearea teie. ».
.Aita râ Arekia i farerel i taua mahana parau
hohonu, no te mea,
pohe
hou oia i faarue ai i le piha o te oro'a, ua
roa oia i te ‘o‘e o te feia tahoo; e ia poipoi aê, te tarava noa ra te
tino etaeta e te toetoe no taua tavana mana ra.
^
i taua rui ra,
E hoa here ma e, e ere anei, o le huru atoa
ïa no to te hoê pae
te Evanelia
tei fatata
i te pohe, eo tei poro atoa hoi i te haavaraa, i te feia o tei ore
t haapao i taua ora rahi no ô mai i te Atua?
E riro anei tatou mai ia Arekia, tei riro roa to’na aau i te
mau arearea o teie nei ao, c o tei faataime i te Paran a le Atua,
0 tei faaara ia tatou i te ati e fatata mai nei e o tei faaite i te ea ?
rahi haapao-oreraa i te mau parau faaararaa no
te aroha o te Atua, o tei poro i te ora, i te feia hara
e rave
■0
Feia hara ana'e tatou! Tira roa ravea e ora’i tatou: o te haamairi ia tatou i roto i te rima o te Fatu.
Inaha hoi : i haere mai te Tamaiti a te Atua i te ao nei e imi
'
i
i te Tamaiti ra, e ora mure
ore to’na,— Eaha hoi tatou e ora’i, ia ore tatou ia haapao i te ora
rahi, mai teie nei? — Heb. II. 3.
tei moe ra, e faaora — 0 tei faaroo
V 1<: A
To Mahine
P 0 R O T E T A N 1
i te
mauraa
5
Evanelia, i Huahine
1 Huahine, ua haaniana'o maite a te arii
ra, o Mahine, i le mau parau
faaitoiloraa ta Pômare i parau ia’na e i te Hui Arii i
putuputu i Moorea,
i te mat. 1818. Tei Moorea
hoi, i taua tau ra, na orometua i mûri nei :
Miti Taratara, miti Dalini, miti
Boni, miti Tihoni Wiliamu,
e
miti Papu,
opéré ratou ia ratou iho, e haere te hoê pae i Tahiti, e te hoê
pae
i te mau fenua i Raro. Hinaaro rahi hoi to Mahine i te
aratai i te vetahi
e
ua
oro¬
metua
i to’na iho fenua i Huahine ei
fatata te hui Arii
e
i te
mau
haapii ia ratou i te parau ora. E ia
e
te mau orometua i te haere i to ratou iho mau vahi
fenua i
haapaohia ra, ua faatupuhia e Pômare te Taiete no te
Metua, i te haponoraa i te Evanelia i ô te Etene. Ua
tauturu i te Taiete
faaitoito atura Pômare i te Hui Arii
no raro nei i
putuputu i Moorea, ia
hopoia rahi teiaha i faaorehia a’enei e lehova, e te ora e
te hau i noaa i te Evanelia, e e
faatupu ato‘a i te Taiete ia tae i to ratou
haamana'o i te
iho fenua mau, ei tauturu i te feia maitatai i te fenua
papaa, i te faafariui te Etene ato'a i te Alua mau
Ua faatia atura Mahine mâ i ta Pômare
raa
—
parau.
E ia tae atu
o
Mahine i
Huahine,
ua
haamana'o maite oia i
te reira
aita i maoro rea, ua haaputuputu oia i to te fenua i te Apooraa,
parau, e
ua faaite atura ia ratou i te Taiete ta
Pômare i faatupu i Moorea, e ta
i’omare i parau ia ratou e, e na reira ato'a. Ua faatia to te
Apooraa i ta
Mahine parau, e e na reira ato'a — Ua tono hia atura te tamaiti a
e
.Mahiné,
Taaroarii, ei tiatiavea i Raiatea, i Tahaa, i Pora-Pora e tapapa i te hui
Arii e haere ato'a mai i te Apooraa Ralii. la tae mai
ratou, ua ruru to te
fenua i te Apooraa e ua faatia i te hoê Taiete tauturu no Huahine e
no
0
■
laiao iti.
E i mûri a’e i te reira, ua faaineinehia
te oro'a
mau
0
o
te
na pipi matamua, tino
—14, no
bapetizoraa, e o Mahine te hoê no ratou. Ua haapii maite te
orometua i taua tiaa iti ra i te ora i faaitehia i te Evanelia
nei, te auraa
te oro'a
Ua ui
o te
bapetitoraa, e te apooraa o te feia i bapetitohia ra.
papuhia to ratou faaroo, e te tupuraa o te mataû i te Alua i roto
i to ratou aau. E
parau
e
maitai ta ratou ato'a, o lesu to ratou tiaturiraa, e
noa’tu.
ati atu ratou ia’na e pohe
Aita to taua fenua
ra
i
mataro
i te ahu i te reira anotau. Te
rea
mau
îanera, o te maro anae ïa, e te mau vahiné ra, e pareu ia ; aita rà te rahi
i tae i te turi.
i taua tiaa iti
1 te hoê paraparauraa
nei, te huru o te ahu
iti, ua parau atura te mau- orometua
e
maitai ai to ratou
haapa'oraa i taua
\
0 RÜ T IfT A JN !
vif, A
f)
oro‘a
Te niaii tane ei pareu e
ra.
liuru tae i te ate avae, e ei tiputa i nia
niomo‘a avae e ei ahu tipono i
fenua ia ratou. I le mahana
19
Tetepa 1819 i pùpûhir.’i Mahine e to’na mau taeae i te Atua i te
oro'a
te bapetitoraa. 1 te ava'e ra no Me 1820 i amuihia’i Mahine e le
taeae e te mau iualhne 15, ei Ekalesia no lesu. E ia tae i te Sapati
matamua ua- haapao i te oro'a Eufari mai ta lesu i faaue mai e ; « E na
reira outou ei mana‘oraa ia‘u »— E mahana oaoa ia na te mau orometuai
te mau pipi atoa. O te mâhâraa o te rohirohi o te mau orometua
tahito tei maoro te haapiiraa i te Evaiielia ma te faaoromai. E inaha! ua
maiiuia ta ratou ohipa. Ei taua mataliiti ra hoi i faatiahia’i te hoê fare purei
iho; te mau valiine ra, ei pareu e tae te
nia iho. E ua na reira te H, e ua pee atu to te
no
O
mau
na
e
raa
rahi i Huahine ra.
N.
Te hoê
ohipa iaa ê na te Amuiraa ili Porolelani i
Flint-Carolines
(Tidae-Manu).
E rata na Ma‘i a Faremiro, te faaicre o te Amuiraa, i le Peretileni no le Apooraa ItaJii.
....
Ua tiipu lo
matou aau oto, i le 'iteraa i Le, toparaa
rahi no te
i te matahili 1931 e tae noa’tu hoi
i te tcluturu a te mau Orometua, ta ratou i horoa noa, ma te tae
papu to ratou mana'o, ma te Lauturu ore, i te faatlaraa i le
reva hanahana hau a‘e, oia hoi te reva o to tatou Fatu, o te
Evanelia nei, na roto i te faahoiraahia ta ratou mont tauturu i
aùfauraa faahipuraa Evanelia
roto i ta ratou
moni tuniu i teie mau matahiti i rnairi a‘e nei.
No reira ua hi'o to matou matai te reira,
ta
mai te pee atoa i te e‘a
ratou e haere ra.
E inaha, teie ta oe e ite nei, ua hau
roa'Lu teie tusia i ta matou,
a’enei. E ua mauruuru-roa matou i te noaaraa ia^matou teie tusia maitai^rahi i leie matahiti. Tapa'o mau
te reira e, aifa roa te .^itua i faarue ia matou. E matou ato‘a hoi,
aita’toa i faarue ia’na na roto i ta matou haamailairaa ia’na i te
i
na
aufauraa i topa
faraide, mai tei matauhia e
■
No reira, ei te Atua tatou paato'a, e ei te paraît no to’na ra
aroha mau, Amene.
:
mau
saba'ti, te mahana
toru e te
matou.
No te Amuiraa
Flinl e Carolines.
■ ■
Ihipaihia ; Mai a Faremiroi -
Carolines : 12 tamaril. E inajsa ua
hapono mai ratou 100 tara ei tauturu ite mau ohipa faatupuiaa
14 taata
paarl i Flint: 7 i
VEA
I.-
POROTETANl
7
parau na te A.R.A, Aita roa’tu ratdu i aniliia ; no Lo raton noa
lae ; ia au i Le rco a Farerniro loi na ô faahou e : «Teie
ta matou Lusia na te Fatu, tei haamana‘ohia e matou atoa nei,
mai te aau hoè e te rnana'o hoê'»
inana‘o
Tatararaa
bibilia
Te Pure a te Fatu.
la haapaohia lo oe liinaaro i te fenua nei, mai lei le ao aloa na.
;Mat. VI. iO. v.h.)
O le aniraa hopea ia, no te mau aniraa no te tuhaa matamua
O te pure o te Fatu, oia hoi te mau aniraa e au i te hanahana
to tatou Metua i
te ao. Area rà, e auraa rahi to te aniraa 2(ia
to oe ra hau) e to te 3 nei (ia liaapa'ohia to hinaaro i te
fenua nei); mai te mea ra e, hoê â huru parau ta taua na aniraa
no
iae
nei, i mairi al teie aniraa 3 nei, i roto i te pure a te Fatu tei
faatiahia i roto i te Evanelia
.\tira noa’tu rà!
teie aniraa.
lA
e rave
a
Luka.
rahi te
mau
haapilraa rii taaè i roto i
HAAPAO. HIA TO HINAARO.
E ture to te
mau basileia; e te iriti noa nei ratou i te mau ture
ipi. Ahiri aita e ture ra, aita ia e haapa'oraa; o te orurehau ia
te papu ore. Oia’to'a
'
mre
ra, o
te Hau a te Atoa : e ture ato‘a to’na, e taua
to te Alua ia hinaaro mo'a.
0 te haapiiraa maramarama ia no te Bibilia taato'a: te
latou i reira. i te Atua i te faauerna i to’na mau taata,
ite nei
i fo’na
mau tavini; e e mau faaueraa rave atâ hoi. (A hio ia Aberahama,
e ia Mose, e iaSamuela,
Elia....) Te papuraa o taua mau faaueraa
0
to tatou Arii, tei roto ia i te
Ua faatura
Dekalogo.
Icsu i taua hinaaro a to’na Metua (loane S, 30)
A hio ia’na i roto i te hiero, i te 12 o to’na'matahiti ; a hio ato‘a
A’iia i Teteraane: ia tupu lo hinaaro. ciaha lo‘u. E aita lesu i
roa
laapao oia ana‘o ra,
i taua hinaaro;
ua. faaue
mai oia ia tatou,
haapao ato'a (Mar. 3.3a)-
{Tai‘o faahou lalou i leie Vea i mua nei).
Parau rii Api.
1.
ao
E tae mai te
pahi iti manuâ p.iratane o Diomède, i Tahiti, i te 10
Tiurai.
2. Ua reva to tatou Tavana Rahi, o M. jore ei
Ua monohia e te Faatere Hau.
3. Te Peretiteni
ta.
Tavana Rahi i Tarâtoni.
api no te Hau Repubilita Farani, o M. Albert Lebrun
Mai ia Doumer o tei pohe aenei, no roto oia i te hoê fetii taata haehaa.
VEA
8
No te aru oia ; e faaapu
POROTETANJ
to’na metua. IJa fanau oia i te 29 no
Atete 1871 ;
to'na iipoo maramarama rahi, i tere rahi
rarahi na te Hau, e e rave rahi ta’na mau
rê i roaa i reira. Ingénieur to’na toro'a. Ua faaô râ oia i roto i te mau
reira e 61 to’na matahiti. No
ai oia i roto i ts mau haapiiraa
no
maitihia oia e te hoê tuhaa no Farani ei
riro’tnra oia ei Faaterehau Rahi,
i pihai iho ia Poincaré e ia Doumergue. I teienei râ, te tuu nei oia i to’na
itoito
to’na aravihi ei niaitai no to’na fenua. la haaniaitai te Atua ia’ria
ohipa no te pae politita, e ua
auvaha i roto i te Piha Rahi Iritiraa Jure;
e
e
i to tatou Hau-Metua.
to’na faafereraa
hoê fare pureraa porotetani i
te reira, no te mea, e tae
i te 20 no Mati 1932, te
Paniora (Hisepania), E parau
roa
roa a'enei i te mau matahiti i mairi
aenei, ua
tetani i taua fenua ra. 1 teienei râ, e tauiraa
4. Ua tomohia
api
te fenua
opanihia te haapaoraa poro¬
rahi tei tupu, na roto i te orurehau
te matahiti 1930. Tei Barcelonm Sava Hiero rahi; e iti le 500
taata
ô i. roto. Te oaoa nei te feia faaroo no taua fenua, no te mau uputa
api tei mahiti f te Eyaneiia i teie tau taa ê roa. Ua faito atura te mau Haa¬
paoraa; ua faatiamâ hia te mau aua hunaraa ma‘i. No teie nei te tanuraahia te hoê raatira (tapao 3) porotetani, i te oire i Grenade: e iaata rahi
tei haere i taua hunaraa ra tei haapaohia e te hoê orometua, i roto i te
ma‘i tumu no taua oire ra.
Aita’toa e patoiraa faahou no te hooraa
te opereraa i te Bibilia. — E faaapu api nehenehe mau ta te Evaneno
e
.
aua
e no
teie tau.
lia i J’aniora i
5.
—
Ua tatauhia te rahiraa o te
hui taata i ludea, i teie tau. Teie te rahi
Mai te mea e taiohia, ia
175.006 ati luda ; 759.962 Maho
meta; 90.607 no te Haapaoraa chreresitiano.
E 90.000 Ati luda i tae api i to ratou fenua na roto i na matahit
hoê ahuru i mairi aenei. — E rahi roa’tu ratou, ahiri te mau fenua faa
raa:
au
1'
milioni, 35 tausani, 154 taata (1.0.35.154).
i te mau
apuraa
haapaoraa, teie te huru;
i navai, teie râ, ua nanea roa
'r<j.
te mau taata arabia i reirâ fMa
luda.
ratou te fenua, e te au ore hoi i te Ati
6. E fare pureraa iti nehenehe roa mau tei tomohia i Apooiti
no Uturoa-Raiatea) f le 25 no Tiunu. O Ruahe, te tamuta no taua
E rave rahi te mau manihini tei tae mai i taua oro'a : te mau
raa no te paroita no Uturoa, e to te mau paroita ê. Ua api te
taata ; afta te hoê pae i ô mai. Na Tuturi orometua i haamau
lia ; na Tunui, te pure; na Puhiava, te taioraa ; e na
aoraa ( 1 Arii XVin. 19)
O Karemela te io‘a o taua fare ra.
O Teupoonui, te diatono faatere i taua amuiraa Karemela, no’na
hometa) e tei ia
(Mataiena
fare rr,
amui
fare i tel
i te -Bibi
Paulo Verenie t
teie far^
pureraa.
Oro'a ili
mahanahana rahi e te tara roa.
MONI TAUTURU i
Teakitpoo
Imprimerie
T.... e 3 raera.
te VEA
Maiirunru.
Eue Juventin. • Rue du Com* Destremau- Papeete,
Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1932