EPM_Vea Porotetani_193207.pdf
- Texte
-
Te 32
0
Le MatahiLi
—
TIURAI 1932
—
VEA POROTETANI
AITA’TU
E NIU E TIA I TE
TAATA’TOA
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAD
RA O
Iesu.
—
I Koi'inetia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI HOB: HOE TARA
C.
VERNIER, Directeur-Gérant.
Hi‘opoaraa tamarii
I teie mau mahana, tehiopo'a nei te Haui te mau tamarii tei haapiihia i roto i te mau haapiiraa e raverahi no te aihuaraau nei, e o
teltitau i te “certificat d’études” e aore ra i te Brevet.
E rave rahi tei manuia, e tae roa mai i teienei (certificat d’études).
E ua au roa to raton manuiaraa, no te mea ua itoito ratou i te
haapii e i te faaineine, ia,roaa te barabeio. O te mana'o ïa no te hoê
orometua
rau
haapii
no ta
mai ia matou
...
“ Ë
ohipa
tatou haapiiraa tamahine i Papeete o tei pa-
e :
maere
rahi ta te mau hi‘opoaraa
a
te Hau
e
faatupu
nei i nia i ta matou mau tamahine. E rave rahi te mau tamahine
îiauti e te faatau, e te nevaneva noa, o te ore e feruri maite i te faufaa rahi o te mau parau e haapiihia nei ia ratou i roto i te haapiiraa
A tae râ i te matahiti e faaineine hia’i ratou no te hi‘opoaraa
-
te.
Hau,
pao
i
te
e
taui
roa
maitahratou
ohipa
...
ma
to ratou huru
; e ore
te tuutuu
Eaha ratou
e na
te hauti
: e
e
pohe te faatau i te itoito
te
nevaneva ; e
; e haa
tautoo ratou i nia
ore.
reira’i ? To ratou ite maitai
e : e ere
atura te
matahiti hi‘opoaraa i te matahiti hauti ! e ere atoà te hi‘opoaraa i te
ohipa ohie ; eita te berabeio e noaa i te tamarii faatau, o tei itoito rii
noa
i te
mau
hepetoma hopea;
e roaa
râ i tei itoito maite, mai te
matEhnua mai â o te matahiti. — Ua vai noa te tapa‘o i -mua i to ra¬
tou mata ; ua tupu te mata‘u i roto i te aau ! Ua roaa te aau haehaa
e te pure.
E tano ïa parau ite feia paari e te paari roa. Eita anei tatou e hi‘oatoahia i te hi‘opoaraa rahi a te Haava parautia, Eita’nei tatou
poa
P U R 0 T !•;
V E A
TAN 1
i to tatou
i te tino
nei ? (II Kor. V-10).
hape tatou ia mana'o tatou e : e noaa noa te tapa‘o, ia faatau noa
tatou,
ia hauti, e ia aréarea noa i te mau ohipa o teie nei ao. Eiaha
! Eita te ora e raupa i te feia aau piti, e te taiva, o tei mana‘o
i
i to ratou aau e : eita taua hibpoaraa e tupu vaye ! e o tei tiaturi
ei te hora hopéa e faafariu ai i te aau !
E tuhaa râ te berabeio no te feia aau itoito e te paieti tumu, o tei
faaineine maite no taua hiopoaraa ra, o tei hinaaro i te Atua e te taata
e
fâ paatoa
faaroo, e
i
mua
i to’na aro, ia noaa tp berabeio e au
ohipa maitatai ta tatou i rave i roto
i te mau
E
e
e vare
roto
:
e
tupu ma te aau atoa,
la tae i te mah'ana
e temanao
ato‘a e te puai.
e na te Hi'opoa
nei tavini maitai...
25-21).
hi'opoaraa, e rnanuia ratou,
parautia e parau atu ia ratou e : Ua tia roa, e teie
e haere oe i roto i te ôro'aoaoaraa a to fatü (Mat.
No te Hora
(No le orobi o
E ite ia
outou e
Paietr.
te ïiurai)
mau, e na
loane VI!I-.S:2.
outou i te parau
faatiamà-
—
te parau mau
Tiurai ei oro'a haamana'o i to Farani
Tiamâraa, i te 14 no Tiurai 1789. 1 taua anotau te tupuraa o na maitai rahi
toru: te tiamâraa, te faitoraa, e te vai taeaeraa. To tatou ïa huru i Tahiti
nei i te pae tivira. Ua tiamâ.
Ei tiamâ ê e ô atu ai tatou i roto i te nunaa o te ra‘i : tiamâ varua.
Eiaha tatou mai te Ati luda o téi tiaturi i to ratou huru tamarii na Aberahama.
Na te tamaiti tatou e faatiamà ra, ua tiamâ mau â ïa.
TUMU I.
TE HURU O TE TAATA RAVE HARA. /
1. E’tîtî oia no te hoe falii hamqtii ino rahi\ E tîiî oia; e ere oia i
to’na iho fatu. E tavini ia ; e tavini noMe Diabolo-, parau mehenehe ta’na^
mea haavare râ r e pohe tehopea. Te mau tîû Aferita : e mea aroha rahi
Ua riro
te oro‘a no
fe 14 no
e
—
e
ïa:
e
no
te
pupuhi noa hia ïa e to
Diabolo.
ratou mau fatu. O te
hopea ïa o te mau tîtî
■<
Taio i te irava 34, o tei na ô e
E tavini ïa no
te mau ino atoa. Ua upootia te ino i nia ia’na.
Ua hoo oia ia’na iho i te ino.' E ere oia i to’na iho fatu.
3. E tîtî oia no te ino: Te hopea no te hara, o te pohe ïa; ta’na ïa
utua. O Hade to’na faaearaa mure ore.
.
.
2. E tîtî
oia no te ino:
faaturi, no te inu ava, no
te
—
^
V h', A
TUMU II.
TO’NA
RAVE'A
E
TIAMAT
3
TE TAATA
HARA 1
ÎNO?
Te p&raii maii: E
1.
lia.
TE
~
P 0 R 0 T ET A N I
1. Te haavare
rahi fe
rave
Ephe. 4-25
ore.
auraa
Te
o
taua i‘oa
i roto i te Bibi-
ra
eiaha te hoho‘a, te
faaaiiraa, te taipe. Na Mose te ture, na lesu râ te parau mau. — 3. O telioê
ïa i‘oa O te Alesia. loa. 14-6.
4. O to Evanelia ïa; te auraa ïa i roto
—
mea
mau ;
—
i te irava paraît.
—
Parau
mau
ta’iia
mau
te ra‘i mai ;
no
E parau mau anae te
te aroha. E
no
Evanelia,
i te taipe.
e ere
—
faaiteraa, luatapaparaa,
mea
parau tumu. No te Atua mai ;
tao'a rahi mure ore.
2.
Te ite i te parau mau: O te ite noa anei i te
parau mau? Eiaha
roa’tu ïa. Ua rahi te feia tei ite
papu i te mau parau ato'a i roto i te Eva¬
nelia, mai te
Te ite
mau
parau ato‘a i
au, o te
e
tamata i te
raau a
TUMU III.
—
haapa'o ïa i te
te taoter O tei
TE OHIPA
FEIA O TEI FAHII PAPU
1. E
faatiamà ïa la raton
faahapa è hia na ïa. Na
ua
i te e‘a
ora
hoê
haapiihia mai i
te
roa :
na
G
MAI 1
raro
nei.
—
parau mau, mai te taata pohe ma'i tei
reira,
TE
TE
ua
ite
mau
PA PAU
oia i te parau mau.
MAU
I
ROTO
I
TE
REIRA.
i te faahapa o te ino\ O tei ore i faaroo,
te l’arau Mau oia hoi te Evanelia, e faaite
Mesia, te taraehara.
2. E faatiamà
ta ia ratou i te tape'a o te ino : la faahuruêhia e tia’i.
!a faafariuhia mai, ia fanau
faahott, ia haamo'ahia. O te Evanelia tei faaite
i te toto pîpî. loa 17. 17.
3. E faatiamà ïa
ia ratou i te riri iatwo : Aita’tu mea aroha maori râ
tei tae i te pohe mai te ineine ore. Area te taata tei farii i te
parau
mau, e pupu ïa. Setephano—Davida e, o
-
4. E
faatiamà ïa ia ratou i
i te apoo
e
roi
maru
OPANI.
E te feia
pohe e te tahuti : Te faaroo ore i mua
riaria ia. Area râ, i te taata o lesu: ua oaoa ia'f
ïa ; ua noanoa i te 'Mesia.
o‘te tahuti,
^—
rave
e
E te feia faaroo
ino
nei,
a
tapi
na
mau nei, a oaoa tatou i to tatou tiamâ’
i teie nei tiamâ o te parau mau.
F.
Te
polieraa
Te faaiia nei Le
ra
e:
-
te
te val
no
inan
i le
te taata
parau
oi,re ralil
mana.
tuatapapu
no
no
Aiphiti
V.
Arekia.
-
i tahito è roà
i Nô ( Thèbes ) i le mutahiti 379
hou lesu, te hoê taata rnana, o Arekia, o tei faufauhia e te hui
taata taatoa. no to’iia faahepo rahi e te riaria.
ra
ra,
,
/
J
V E A
4
F 0 R 0
T ETA N 1
tahi pae o te mau taala i
haapuraa no raton, ia ora raton
Teie rA, no lo raton hinaaro i le hoi
No reira te
i le hoê
taata mana ino rahi. - I te
taata, mai te faahnruè i to
haere raton i te oireo tana taata mana, na te
taparahi raton i tana
faaanhia ra, na reva M
oti raton e, e
mahana i
horo ê ai, i Ateno, e iini
i teliamani ino no Arekia.
atn i to raton ai‘.a, na faa-
raton ahu, e na
tomo
uputa taa è.
Teie rà, no to faarooraa le hoê hoa no Arekia
o
i Ateno) i te opuaraa tahoo na tana mau taata
aenei, no reira, na tôno haapeepee oia i le hoê vea
te ali Z'ahi e fatata mai ra, e ei haapii ia’na i te hoê
hoê
mau.
( tei faaea atoa
Lino 12 tei reva
ei faaara ia’na i
upnta ora.
le taeraa’tu o tana vea ra i Nô, inaha hoi, te parahi ra Arekia
nia i te hoê oroa amuraa maa, tei ravehia e te hoê taata tao‘a
I
i
olre ra, ei faahanahanaraa ia’na.
hoi i tia ia Arekia ia farii i te vea 1 tana
raTeiè rà, no to te vea poroiraa i te taata mana e : e rata paran
rahi tamn ta’na no’na, no reira te vea i faa ô hia’i i roto
piha oro‘a, i te aro roa o Arekia; e iia paran
E tau fàtn, te faaue nei te taata tei papai mai i teie rata
oe :
“a taio i tana rata i tena na, eiaha e faataupupn, ne te mea e
rahi
0
tana
taime
E aita roa
i te
atn le vea ia’na e:
ia
Arekia i taio noa’tu i tana rata: Ua
ta’na e taolo ra ; e ua parau ata
e hio ai i te mau parau hohonu; e
rata paran rahi. ” - Aita rà
luu noa i raro aè i te turua
oia e : « Anan ihi vau
mahana parau arearea teie.
noa
».
i farerel i taua mahana parau hohonu, no te
i taua rui ra, hou oia i faarue ai i le piha o te oro'a, ua
roa oia i te ‘o‘e o te feia tahoo; e ia poipoi aê, te tarava noa
tino etaeta e te toetoe no taua tavana mana ra.
^
.Aita râ Arekia
mea,
pohe
ra te
hoê pae
te Evanelia
tei fatata
i te pohe, eo tei poro atoa hoi i te haavaraa, i te feia o tei ore
t haapao i taua ora rahi no ô mai i te Atua?
E riro anei tatou mai ia Arekia, tei riro roa to’na aau i te
mau arearea o teie nei ao, c o tei faataime i te Paran a le Atua,
0 tei faaara ia tatou i te ati e fatata mai nei e o tei faaite i te ea ?
anei, o le huru atoa ïa no to te
rahi haapao-oreraa i te mau parau faaararaa no
te aroha o te Atua, o tei poro i te ora, i te feia hara
E hoa here ma e, e ere
e rave
■0
Feia hara ana'e tatou! Tira roa ravea e ora’i
mairi ia tatou i roto i te rima o te Fatu.
Inaha hoi : i haere mai te Tamaiti a te Atua i
tatou: o te haa-
te ao nei e imi i
0 tei faaroo i te Tamaiti ra, e ora mure
ore to’na,— Eaha hoi tatou e ora’i, ia ore tatou ia haapao i te ora
rahi, mai teie nei? — Heb. II. 3.
'
tei moe ra, e faaora
—
V 1
Fait partie de Vea Porotetani 1932