EPM_Vea Porotetani_193206.pdf
- Texte
-
0
HfHi
TIUNU 1932
Matahiii
Le
EA POROTETANI
lahl
ru E NIU E TIA I TE
HIA RA, OIA
ÏAATA’TOA
IA HAAMAU MAORI RA O TEI
IIOI TE Mesia ra o Iesu.
—
HAAMAD
I Koriiietia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI HOB: HOE TARA
C,_ VERNIER, Directeur-Géra2it.
Pro Patria
No Farani Here.
-
faaroo paatoa te mau taata tahiti e noho i to tatou mau fenua
‘araau i Otêania nei i te parau api oto rahi tei haruru i Papeete
hiahi mahana pae, 6 noMe i mairiaenei, maori ra e:Ua pupuhi
i
je Peretiteni
no
te Hau Kepupirita Farani, i Paris, i te 5 no
hoê taata Rutia raaamaa, e ua pohe roa
oto mauiui mau to tatou aau
OIII
,oraa
te
manao
i te huru
o
Me,
hoi.
i te reira parau riaria, no te
haa-
te taata hanahana
rahi i taparahi-
te haehaa,
maori rà o M.
ra.
Dra
ara'tu ai taata raaitai
e
te
maru
e
|Tiernei.
— E tamaiti teie no te aru ; feia rave ohipa haehaa roa
mau metua
; e ua na
a
râ
la
0
reira'toa oia, i to’na vai apiraa. No te
ite, i ô ai oia i roto i te mau haa-
to’na itoito i te imiraa i te
rarahi
e
i manuia’i oia.
—
e vai i Initi-Tinito i faaroto i te hoê tau maoro ; e ohipa
mau ta’na i rave i Farani i te paeau politita ; e tura rahi to’na
ra, i maiti hia’i oia ei Peretiteni no te Piha Apooraa Rahi no te
1 auvaha no Farani i Paris (Sénat) ; e i>te hopea ihora, ua tae
i nia i te tiaraa teitei roa e aita’tu ta’na e tia ra a pohe atu ai oia.
maha to’na tamarii tamaroa i pohe. roa i te Tamai RaPii, e aita
a’na to tatou fenua Aihu‘araau rahi
maramarama
rahi,
na
[pi ohumu i te reira ati
; ua
farii e ua faaoromai. mai te hoê aito
mai te
ra
|ani
mau.
é faaite nei
1
TI,
i
o
Vea Porotetani i to’na aroha i te Tavana
Rahi
no
roto ia’na, i to tatou Hau metua here rahi, e
i roto i te oto. Ua faaoti hoi te Hau metua e, e oto hia te Pereti-
Aihu‘araau,
e na
ipoheaenei,
na
roto i te hoê avae taatoa. Ua faaite te mau
Hau
VEA
2
PüROTETANI
i
eê atoa i to ratou
aroha rahi ia
Farani, na roto, i te hoê mau t?]
taa è roa.
Rahi i te parau api nei, ua poro oia
tj
haapapuraa ; e no te hevaraa i te Peretiteni, ua taamu jg
mau reva farani, i te mau vahi atoa.
jg j
Teie te Niuniu ta to tatou Tavana Rahi i niuniu i te Hau metua : j
Ua peapea roa e ua tupu te oto mauiui rahi o te huitaata,
vau atoa hoi, i te taeraa mai te parau no te poheraa o te
Paul Doumer e te faatae atu nei matou i te Hau metua e i te fetiR
te Peretiteni o te Hau Repuprita, i te tapao o to matou mau manf
.
aroha e to matou inoino rahi i#te ohipa riaria faito ore o tei ravell
i nia i te tino tura o te Peretiteni o te Hau Farani”.
;
Je 1
Papaihia : Jore.
I te faarooraa te Tavana
hoê parau
afa hia te
3
“
Peretitçr
Ei faahanahanaraa’tu i te
Peretiteni i polie aenei, e ei faaiteia!
taata taatoa no Talii
mana'ofaatui’a e te aroha, ua titau hia te hui
ia haere mai ratou i te oro'a i faatupu hia i te
te
'
mahana maha, 121 i
ni^eia
Me, i te hora 8 i te poipoi, i te ‘‘Tii Mo‘a” haamanaoraa i te
tamarii faehau Tahiti i pohe i te Aroraa Rahi. E taata rahi mau ipaf
tairuru e ua faateniteni te Tavana Rahi i te Peretiteni ra, ia M. Dof ;
mer, na
roto i te hoê oreroraa
te vea a te
nehenehe mau, o tei neneihia i
rot(^ug
Hau (17 no Me).
^
ei
No te Hora Paieti.
U2
tei'
»
loane V, 1-9.
—
Beteseda te
Tei lerusalema te
hoê pape hopii,^^
i‘oa, etc.
Aita i taa maitai i tei
apoo ra. O te hoê hoi apoo pape i lerusalema, e n'
taitai ïa e te au hoi ei raau ; e mea veavea ; e pihaa mai ïa i nia, mai,
hora 3 e tae noa’tu i te hora 6 i te poipoi, e i mûri a‘e ra, e faaea:
i te pihaa. E hapehia e, o taua apoo pape ra ïa tei mairihia i taua i‘oa i
tau no lesu.
E 5 tamaru tei pihai iho, ei faaearaa no te feia ma‘i. x?
E hoha'a no teie nei ao o Beteseda. Ua î ïa i te mau huru ma‘
E 4 tau vahi i ferurihia e tatou, na rolo i teienei parau.
BETESEDA: fare
no
te tauturu, te auraa.
-
te vairaa o taua
■—
TUMU /.
UA TAEAHIA TE TAATA I BABO NE! E T
RARAHl ROA.
Ua itea ïa vahi i Beteseda. Tei reira te
e
te tahi atu. Mai
no
lerusalema mai ratou,
e
matapo, te pirioi, te ImiJi.; |
peneia'e no roto i te fenua’:^^!
Kanaana.
fai
P C) R .O T j-Af A
l'. A
t?!:
■
2. Ua ifea atonh/a ia i te
^
tiLÎ, te
Ij
lu
faarueliia
^ feja i
E
tare ma'i, te
mau
E
ra.
maii
mau
reo
feniia’toa
te
o
tare auri; te
auê,
te milii
e
no
mau
e
nei : te
tare
o
te autâ
mau
taina'iraa,
te lauturu ei
na
te
ao
rave
atoa nei.
pii mamae tei piiiai i te mau valii atoa.
3. Ua
'n#
tapa taiia
ati atoa. E
t'i '■f ^
»AiISSia’toa;
’6ll|âSK
c
te mau
te
no.
e
mau
au te
aau.
Iiipa
ra
pohe te apiti
ati ei
mau
te ati i roto i te
tairi i roto i te rima
VMU IL
:era
roto i te hara.. O te ino te pû o te
ralii tei toro te amaa i te mau
ra na
raau
tupu i nia iho
maa e
O te
E riro te vetalii
au
pohe
hara i te lioê
aau
o
te
no
te mau ma‘i atoa
ra, o
no
te
te hara.
ravea-
tae ata ai te taata i te mo‘a.
e
paruparu mai te raau a te taote, mai
metua, ei tamata i te faaroo. loba, Davida.
E ItAVEA RII TA TE TAATA E .ROAA MAI AI TE
—
TAUTURU I ROTOPU I TO RATOU MAU POHE.
12
^ Te mau raau ma‘i i.nia i te feniia. Mai taliito mai â i titau ai te
iiieia ma‘i i te tauturu i roto i te raau o te fenua. O te Atua te tuu i te
e
autpaf^ tauturu i te pae avae o te feia pohe, ei faaara rii, ei tauturu.
^ Te anaanatae e roaai te feia pohe mai i tera vahi ei tera vahi. la faaoire,
te
î
e
l\aere atu ai i te tahi
i^atai,
i te fenua mahana maitai
ei
à^uturu ati ïa.
—
vahi nehenelie
mau
E peu rahi i te
e
mau
te
puvaivai,
fenua
papaa,
3-. Te mau ohipa aroha haere. Aita i pohe te aroha i roto i teienei ao.
Ua (riro ia mai te pape toetoe rii au i te vahi papa marô. E mana rahi
tei
t^ aroha haere,
ma
te aau î i te parau mahanahana,
e te
rima î hoi i
t^pao no te aroha.
4^ Te Evànelia lianaliana o te Mesia. O te raau rahi ia ei haamaru i te
mau liuru
pohe atoa. O te reira te mau pape hopu e vai i to tatou pae
e
II
///.
—
aacaKfcl
03
H3‘i.
‘i
E NOUNOU RAHI HAU
Ë TO TE TAATA I TO’NA
IHO MAITAI.
E
T^ioê
ohipa parautia
taata hapepn:
afora|atou
ra, ua
ore
e
rahi te reira.
A hio
—
na
i tei tupu i Beteseda.
38 matahiti, aita te tahi hoa i tauturu ia’na. la
haere ê ïa;
o
huru â
o
te taata i
raro
nei. O tei
na
reira,
Ite tapea nei ïa i te faufaa e maitai ai te taata tupu. Ua î te fare o te hoê
taata i te
2{ E
pipiri râ.
ohipa haamori idolo ïa. Taua taata
e
hapeTcËna opu to’na Atua. Ta’na
^j^^i^
mau
nounou ra,
oia iho to’na Atua.
ohipa atoa e rave, no’na iho ïa: mata
taria, opu.
i E
ohipa ino hau ê
faiffau atoa i
raro
nei.
roa.
O taua
nounou
ra
te pû no te mau hinaaro
i' O n
V !■; \
TUMU IV
TE TAATA TEi POHE ETE
HOÊ FAAORA HANAMANA RAHi.
UA RO\A MAI 1
—
NEl TE
6eteseda, e tei'paraii i (e
Oia tel haere i
to
HT I'. T A N i
lN')|,i;i
hapepa ; a tia i nia, a rave
ro‘i, haere i to fare.
fn'i
ijf'“
3
I'
Efaaoraoia i tà haii i te pohe. A 38 matahiti te vairaa taua hapepal^^.^
ra; aita roa ta’na ravea e 100 iioa’tu te matahiti.
ji^j
2. E faaora mai oia i ta’na iho paraît ana‘e. IvAn e raau taata. O tei h; ,>
/.
hamani faahon.
3. E faaora mai oia mai te mea e, \a hinaarokia teora. Aita e faah min
poraa ta iesu. la liinaaro tatou i te ora, ua roaa ïa te ora; aita ra, e vai pohepia
oia aiia'e te
mani i te taata,
noa
‘
tu a la.
OPANI.
ia tatou i
—
E horna e, te ui
tataitahi noa mai nei taua Faaora
anei oe i teora?
teienei mahana : Ua liinaaro
V.
Nui
'
Dm
ij(s
L'
Le
lia
Te hoê aiîo rahi,
o
Tamatoa I.
lot
iail
paLereareha no te iiluafare Arit iio I{aiate:’..|-Q
i taliito ê, ta tatou e parau nei.
lap
O te melu.'i fahau ia no Teritoiteral o tei faaipoipo ia Rornare lljfu'c
eo tetupnna inauoia no Pômare Vaiiine Alrnata, oia hoi te Arii fai
Poinare tV.
E tamahine ato‘a ta’na, o tiù faaipoipo i te arii roj?*’'
O Tamatoa Rnlii te
-
P*'
Ilnahine.
Ua
parauliia oia e; e taata rahi faabiahia e te tino rahi; e
iPi
10 tonetinielera i te teitei, (oia hoi 6 avao, il initi).!
0 Tamatoa te Ariiraliik,
niotera e
rnataii'hia
no
te fenua.
Ua haainori mau hia
ma oia
oia ii reira
reira niai
mat u‘h |
; e ia pùpùhl i te tino no te mau
ei tusia, e na mua to raton mau mata
hoê Atua
■inarae
taata i nia i te nia ijio
oliitlliia ra, i te pùpr inl
hia ia Tamatoa Rahi.-Hou to’na fariuraa i te
no
Evanelia, Viîi riro roa Tamatoa ei tiiii'’'
tei noaa mai na roLo i te tapaperaal
le hoê maa taero rahi, o
i le lioê
aa
laau
i pàpûliia ra,
oia imi té Kava.
ia taero le taata i te Kava, eita roa’lu oia e îui|
i te maniania. - .\o reira, ia f iaroohii e u.i iuu Tamatoa i te Ka\a|
e faaea roa te maniania e ati noa ae i to'na l'ai'e, o atea roa’tii :
e e faaatea liaapeepeehia le mau tamarii. E no te mea e taata iiiRai
i te riri, e mea oioi roa oia i te haru i te maliae e te omoi e, inlua]
Ua
parauliia
e,
Vl'A
P 0 |{ U I'h:T AN 1
•l'I.KM'ii;) oi;i i l
Fait partie de Vea Porotetani 1932