EPM_Vea Porotetani_193206.pdf
- extracted text
-
0
Le
HfHi
TIUNU 1932
Matahiii
EA POROTETANI
lahl
ru E NIU E TIA I TE
HIA RA, OIA
ÏAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAD
IIOI TE Mesia ra o Iesu. —
I Koriiietia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI HOB: HOE TARA
C,_ VERNIER, Directeur-Géra2it.
Pro Patria
No Farani Here.
-
faaroo paatoa te mau taata tahiti e noho i to tatou mau fenua
‘araau i Otêania nei i te parau api oto rahi tei haruru i Papeete
i
hiahi mahana pae, 6 noMe i mairiaenei, maori ra e:Ua pupuhi
je Peretiteni no te Hau Kepupirita Farani, i Paris, i te 5 no Me,
hoê taata Rutia raaamaa, e ua pohe roa hoi.
i te reira parau riaria, no te haai te huru o te taata hanahana rahi i taparahi-
oto mauiui mau to tatou aau
OIII
,oraa te manao
ra.
Dra
ara'tu ai taata raaitai e te maru e te haehaa, maori rà o M.
|Tiernei.
— E tamaiti teie no te aru ; feia rave ohipa haehaa roa
mau metua
; e ua na reira'toa
a
oia, i to’na vai apiraa. No te
râ 0 to’na itoito i te imiraa i te ite, i ô ai oia i roto i te mau haala
rarahi
e
i manuia’i oia.
—
a’na to tatou fenua Aihu‘araau rahi e vai i Initi-Tinito
i faa-
rahi, na roto i te hoê tau maoro ; e ohipa
mau ta’na i rave i Farani i te paeau politita ; e tura rahi to’na
ra, i maiti hia’i oia ei Peretiteni no te Piha Apooraa Rahi no te
1 auvaha no Farani i Paris (Sénat) ; e i>te hopea ihora, ua tae
i nia i te tiaraa teitei roa e aita’tu ta’na e tia ra a pohe atu ai oia.
maha to’na tamarii tamaroa i pohe. roa i te Tamai RaPii, e aita
mai te maramarama
[pi ohumu i te reira ati ; ua farii e ua faaoromai. mai te hoê aito
ra
|ani mau.
é faaite nei o Vea Porotetani i to’na aroha i te Tavana Rahi no
1
Aihu‘araau, e na roto ia’na, i to tatou Hau metua here rahi, e
i roto i te oto. Ua faaoti hoi te Hau metua e, e oto hia te Pereti-
TI,
i ipoheaenei, na roto i te hoê avae taatoa.
Ua faaite te mau Hau
PüROTETANI
VEA
2
i
eê atoa i to ratou
aroha rahi ia Farani, na roto, i te hoê mau t?]
taa è roa.
oia tj
i te Peretiteni, ua taamu jg
I te faarooraa te Tavana Rahi i te parau api nei, ua poro
hoê parau haapapuraa ; e no te hevaraa
afa hia te mau reva farani, i te mau vahi atoa.
jg j
Teie te Niuniu ta to tatou Tavana Rahi i niuniu i te Hau metua :
j
3
tupu te oto mauiui rahi o te huitaata,
vau atoa hoi, i te taeraa mai te parau no te poheraa o te
Paul Doumer e te faatae atu nei matou i te Hau metua e i te fetiR
te Peretiteni o te Hau Repuprita, i te tapao o to matou mau manf
.
aroha e to matou inoino rahi i#te ohipa riaria faito ore o tei
“
Ua peapea roa e ua
Peretitçr
ravell
i nia i te tino tura o te
Peretiteni o te Hau Farani”.
Papaihia : Jore.
;
Je 1
Ei faahanahanaraa’tu i te Peretiteni i polie aenei, e ei faaiteia!
te mana'ofaatui’a e te aroha, ua titau hia te hui taata taatoa no
ia haere mai ratou i te oro'a i faatupu hia i te mahana maha,
'
Talii
121 i
ni^eia
Me, i te hora 8 i te poipoi, i te ‘‘Tii Mo‘a” haamanaoraa i te
tamarii faehau Tahiti i pohe i te Aroraa Rahi. E taata rahi mau ipaf
tairuru e ua faateniteni te Tavana Rahi i te Peretiteni ra, ia M. Dof ;
mer, na roto i
te hoê oreroraa nehenehe mau, o tei neneihia i
rot(^ug
te vea a te Hau (17 no Me).
^
ei
No te Hora Paieti.
U2
tei'
»
loane V, 1-9.
—
Beteseda te
Tei lerusalema te hoê pape hopii,^^
i‘oa, etc.
Aita i taa maitai i tei
apoo ra. O te hoê hoi apoo pape i lerusalema, e n'
taitai ïa e te au hoi ei raau ; e mea veavea ; e pihaa mai ïa i nia, mai,
hora 3 e tae noa’tu i te hora 6 i te poipoi, e i mûri a‘e ra, e faaea:
i te pihaa. E hapehia e, o taua apoo pape ra ïa tei mairihia i taua i‘oa i
tau no lesu.
E 5 tamaru tei pihai iho, ei faaearaa no te feia ma‘i. x?
E hoha'a no teie nei ao o Beteseda. Ua î ïa i te mau huru ma‘
E 4 tau vahi i ferurihia e tatou, na rolo i teienei parau.
BETESEDA: fare
no
te tauturu, te auraa.
-
te vairaa o taua
■—
TUMU /.
UA TAEAHIA TE TAATA I BABO NE! E T
RARAHl ROA.
Ua itea ïa vahi i Beteseda. Tei reira te
e
te tahi atu. Mai
no
lerusalema mai ratou,
e
matapo, te pirioi, te ImiJi.; |
peneia'e no roto i te fenua’:^^!
Kanaana.
fai
P C) R .O T j-Af A
l'. A
t?!:
■
2. Ua ifea atonh/a ia i te maii feniia’toa o
^
tiLÎ, te
tare ma'i, te
mau
Ij ^ feja i faarueliia ra. E reo
lu
E
te no nei : te
mau
taina'iraa,
mau tare auri;
te mau tare o te lauturu ei rave
auê, e te milii e te autâ na te ao atoa nei.
pii mamae tei piiiai i te mau valii atoa.
3. Ua
tapa taiia mau pohe ra na roto i te hara.. O te ino te pû o te
'n# ati atoa. E au te hara i te lioê raau ralii tei toro te amaa i te mau
t'i '■f ^
»AiISSia’toa; c te
’6ll|âSK
no.
e
mau maa e
te aau. O te
E riro te vetalii
tupu i nia iho
ra, o
te mau ma‘i atoa
no
te
pohe te apiti no te hara.
mau
ati ei
ravea-
e
tae ata ai te taata i te mo‘a.
Iiipa ra te ati i roto i te aau paruparu mai te
au
tairi i roto i te rima
VMU IL
:era
o
te
raau a te taote, mai
metua, ei tamata i te faaroo. loba, Davida.
E ItAVEA RII TA TE TAATA E .ROAA MAI AI TE
—
TAUTURU I ROTOPU I TO RATOU MAU POHE.
12
^ Te mau raau ma‘i i.nia i te feniia. Mai taliito mai â i titau ai te
iiieia ma‘i i te tauturu i roto i te raau o te fenua. O te Atua te tuu i te
e
autpaf^ tauturu i te pae avae o te feia pohe, ei faaara rii, ei tauturu.
^ Te anaanatae e roaai te feia pohe mai i tera vahi ei tera vahi. la faate
oire,
l\aere atu ai i te tahi
e
mau
vahi nehenelie
e
te
puvaivai,
î
i^atai, i te fenua mahana maitai — E peu rahi i te mau fenua papaa,
ei
à^uturu ati ïa.
3-. Te mau ohipa aroha haere. Aita i pohe te aroha i roto i teienei ao.
Ua (riro ia mai te pape toetoe rii au i te vahi papa marô. E mana rahi
tei
t^ aroha haere, ma te aau î i te parau mahanahana, e te rima î hoi i
t^pao no te aroha.
4^ Te Evànelia lianaliana o te Mesia. O te raau rahi ia ei haamaru i te
mau liuru
pohe atoa. O te reira te mau pape hopu e vai i to tatou pae
e
II
///.
—
aacaKfcl
03
H3‘i.
‘i
E NOUNOU RAHI HAU
Ë TO TE TAATA I TO’NA
IHO MAITAI.
E ohipa
parautia ore rahi te reira. — A hio na i tei tupu i Beteseda.
T^ioê taata hapepn: e 38 matahiti, aita te tahi hoa i tauturu ia’na. la
afora|atou ra, ua haere ê ïa; o
huru â o te taata i raro nei. O tei na reira,
Ite tapea nei ïa i te faufaa e maitai ai te taata tupu. Ua î te fare o te hoê
taata i te
e
pipiri râ.
2{ E ohipa haamori idolo ïa. Taua taata nounou ra, oia iho to’na Atua.
hapeTcËna opu to’na Atua. Ta’na mau ohipa atoa e rave, no’na iho ïa: mata
^j^^i^
taria, opu.
i E ohipa
faiffau atoa i
ino hau ê roa. O taua nounou
raro
nei.
ra
te pû no te mau hinaaro
i' O n
V !■; \
TUMU IV — UA
Oia tel haere i
to
HT I'. T A N i
RO\A MAI 1 TE TAATA TEi POHE ETE lN')|,i;i
HOÊ FAAORA HANAMANA RAHi.
NEl TE
fn'i
6eteseda, e tei'paraii i (e hapepa ; a tia i nia, a rave
ijf'“
ro‘i, haere i to fare.
3
I'
Efaaoraoia i tà haii i te pohe. A 38 matahiti te vairaa taua hapepal^^.^
ra; aita roa ta’na ravea e 100 iioa’tu te matahiti.
ji^j
2. E faaora mai oia i ta’na iho paraît ana‘e. IvAn e raau taata. O tei h; ,>
/.
mani i te taata, oia
aiia'e te hamani faahon.
faah min
vai pohepia
mai oia mai te mea e, \a hinaarokia teora. Aita e
iesu. la liinaaro tatou i te ora, ua roaa ïa te ora; aita ra, e
3. E faaora
poraa ta
noa tu
‘
a la.
OPANI.
ia tatou i
—
E horna e, te ui
tataitahi noa mai nei taua Faaora Nui
teienei mahana : Ua liinaaro anei oe i
teora?
'
Dm
ij-
V.
(s
L'
Le
lia
Te hoê aiîo rahi,
o Tamatoa
I.
lot
iail
O Tamatoa Rnlii te paLereareha no te iiluafare
i
Arit iio I{aiate:’..|-Q
nei.
taliito ê, ta tatou e parau
O te melu.'i fahau ia no Teritoiteral o
lap
tei faaipoipo ia Rornare lljfu'c
tetupnna inauoia no Pômare Vaiiine Alrnata, oia hoi te Arii
Poinare tV. - E tamahine ato‘a ta’na, o tiù faaipoipo i te arii
eo
Ilnahine.
Ua
fai
roj?*’'
P*'
parauliia oia e; e taata rahi faabiahia e te tino rahi; e
iPi
10 tonetinielera i te teitei, (oia hoi 6 avao, il initi).!
0 Tamatoa te Ariiraliik,
niotera e
rnataii'hia
no
te fenua.
hoê Atua ; e ia pùpùhl i
■inarae
Ua haainori mau hia
ma oia
oia ii reira
reira niai
mat u‘h |
te tino no te mau taata i
nia i te nia ijio
ei tusia, e na mua to raton mau mata oliitlliia ra, i te pùpr
inl
hia ia Tamatoa Rahi.-Hou to’na fariuraa i te
no
Evanelia, Viîi riro roa Tamatoa ei tiiii'’'
tei noaa mai na roLo i te tapaperaal
le hoê maa taero rahi, o
oia imi té Kava.
parauliia e, ia taero le taata i te Kava, eita roa’lu oia e îui|
i te maniania. - .\o reira, ia f iaroohii e u.i iuu Tamatoa i te Ka\a|
e faaea roa te maniania e ati noa ae i to'na l'ai'e, o atea roa’tii :
e e faaatea liaapeepeehia le mau tamarii. E no te mea e taata iiiRai
i te riri, e mea oioi roa oia i te haru i te maliae e te omoi e, inlua]
i le lioê
Ua
aa
laau
i pàpûliia ra,
Vl'A
P 0 |{ U I'h:T AN 1
•l'I.KM'ii;) oi;i i l<î maiiiiini;i, e iia L.-iiri taparahi roa oia i le l/.iala
àtiahiiiiiia iiiaii i faia'roiilia e aiia ; e hoa inau l'a, LM'eira ïa, e e
nii l'a, le reii'a'toa ïa. ia riri oia ra, o mata ralii riaria to’na.
i f!’ hoô nia'liaiia, i lo’na araraa i lo’aa laero Kava, na horo oia
i
!Pa
(lapae mai te liae ralii, e no te rqaa oreraa ia’iia Le hoè mahae,
noa oia i te hoê taata ta’na t farerei; e no te puai
lio.i O taiia tnpairaa ra, ua maiuti i rapne te mata o laiia taata ra,
pa iiiülo rima
fatifali
tai
e
ivi rii no le manimani
na
ralii'o te rima o Tamatoa.
[■'!, imiha! Ua faaliamâ le Atiia i te varua tilî o 'i’amaloa; riro
ira ei lîlt no leMesia. 1 te mahana i fariu mai ai oia, ua tapu
"
ihe^iHf i aiua i te aro o te Atiia e te taata'e: e liaapae roa oia i Le
k^a e le maii maa taero e tae noa’Lu 1 to’na polie.
Jiamn tei ite
'Lu i
e
o
tei taalia
lo’na pohe, ua
e:
haapa'o itoito
m iii
te
1 tùa te Tavana
Tilioni
—
mai taua mahana mai
ra e
tae
oia i ta’na tâpû,
uo Taliaa,
eniiapelio, riro atnra te liau no ’l'ahaa, i te hoêtamaiti apî, e
iiârô-tamai noa, ia Tapoa. Ua opiia oia e tainai ia Tamatoa. e
I te malaliiti 1S3I, i
moe
ê
raa
ola i te arii riiliiruiiia no Pvaiatea. Ua ile noa râ Tama-
aaeoonoa
0,
cita e
e.
No reira
maraa
faalioii
litaii
ua
oia
ia'na te oliipa tamai, e na l'atata to’na
i to’na uliiafare, to’na Lamaiti,-Ia’na
ahine, to’na mau tavana, e lafriirii niai ia’na n. I reii'a to’na
mail.eraa ia raton, ia iiaapao Luniii raton i te Evanelia, ia
a
Lamaii raton i te mau Inre, ia here ralou i ta ratou mau
notua papaa. I reira’loa to’na faatoro-ti.i-raa i to’na tau rima
irai roa 1 te [lae i Tilioiii VViliamii, a paraii atu ai e.'wE lou
liere,
e
nie'a
tai. Aore
e
e
niaoro
e
rave.
i teienei, to taua rave-hoêraa i le
oliipa
paraît peapea i faataa è ia taua ; na te polie
Teie râ, aore roa e mea c lia ia faataa èia taua
arolia o te Mesla.»
ti)
alii
reira
roa
te iiiiiraa’lu
ri
lài loà
lu
ia’na te hoê auvahaniann no le Totaiete faatupuraa
i Haiatea, i te luira ta’na i rave i te anotau
no Loncdona
’nn vat eteneraa, eo tei faaleialia noà i to’na aau ia haamanao
mai oia i te reira, ua feaapiti rii Tamatoa ; pahono, atura i
pr- ara' i rii a‘e :« Teie ïa : o lo’ii Ta faatiaraa e ia haaraorihia vau
,11 ai loi .\lua te liiiru, e inaha te ite noa ra vau e, e taata noa
lui
/ait
raa
Jean
au
Baptiste Lemaire
3 va
tu :
l
ni
ininaij-i a'eaei, e Paniru e e hoa ralii mau, tei moe i te taata Tahiti.
,
J
.
/
'
V i<:a
0
p o i\() t I'.'I' a n i
Raatira no te Piha-moni, i te Fare-moi i
1886. E liuru au e pae matahiti to M Lemaire
earaa i te fenua nei; mai reira ra, riro atura oia ei Tavana Ralii i
i Alâtatatâ, e i Inidia-Farani. I taua mau valii atoa ra, ua mataîtaî
te tura rahi o to’na oraraa, e te aravihi o ta’na mau faatereraa.
Area, to’na faaearaa i Tahiti nei, aore roa ïa e moêraa i roto ia’na ; u i|
haamana'o noa oia i teie.fenua ma te poupon, e to’na liui-taata o ta’na
hinaaro rahi e lauturu. No reira to’na tiaraa i mua i to ratou aro, i te 29 no,
Mati 1931, oia hoi i te mahana maîtiraa.
1 mûri a‘e i to’na maîtiraahia ei Auvaha, ua haapao oia i to’na toroa n al
te faaherehere ore ia’na, e ma te paruru i te mau faufaa tumu o to tatouj
nei fenua, e ma te imi i te mau ravea e tere ai oia i mua, i le pae o
Ua tae mai oia
i Taliiti iiei, ei
far-j
Hau, i te matahiti
a te
AferitaJ
papuhi:i|
i]
e|
tino.
Area râ, tirara’tu ai to’na hinaaro rahi,
e
te farerei tino roa i te
maori râ: o te hi‘o faahou ia Tahi i,!
feia tei maîti ia’na. No te reva mai oia i Tenuare
to’na]
faataahia to’na parahiraa i nia i te pain, e inaha ! o
tupuraa fii matamua no te m'a‘i i polie roa’i oia ra.
Aita’tura to’na hinaaro i tupu ; noa’tu râ hoi : e vai ora noa to’na hohc>a|
i roto i te aau no to’na mau hoa, i Tahiti nei.
E Porotetani tumu oia, e te haaniâ-ore i ta’na haapaoraa. A taa’i te reiri,j
e taata mârû atoa o Lemaire, e te faatura rahi i te mau Haapaoraa’toa.
Te vahi taaê roa mau i roto ia’naT o to’na ïa hiaairaa ralii i te Parauti
E inoino roa oia i te mau ohipa tia ore; e riri oia i te mau hamani in i;|
o te paruru oia no te feia rii paruparu e te faainohia ra, e e au mau
i mairi aenei; ua
ïa iteraa i te mau
ia’i:af
teie fafauraa parau na
E
ao
in
lesu ;
ici hiaai i ic rnaitai: e faaîhia hoi ratou.
E. A.
Tatararaa
Il
Te Pure
;
Mal.
Parau
a*te Fatu.
Vl-iO,, V. m. la tae to oe ra hau.
aio^
(la raa to oc i‘oa), te faaieuileni
i Le hanahami o te ALua, to tatou Metuiilie"(
i te ao. Mai te mea ra e, hoê â o taua na aniraa nei tumu; eitiJ
e nehenehe ia faataa ê te tahi, i té talii. 0 loi iiinaaro e la raa
te i‘oa 0 te AtTHi i roto. i te aau o te taata, ua hinaaro atoa ia
oia i reira, e ia farii hia te Atua ei Arii mau no to raton mau
1. Eaha te mea e tia'i ia.tatou ia anîi taua aniraa
Mal te aniraa matamua
nei teie anirat pili
'
Varna,I
ra\
V l <] A
P 0 R 0 T b: T A N I
7
'I. la mana aloa le ,4 (ua i rolo i lo Uilou mau aau, va rolo i lo’na
K riro te iioô tanta i te inaere i leie aniraa
e:
ia tae to
i te piiran e : eaha râ hoi ? Aita’nei ia lehova te hau
ia
i te
i
oe
Varna.
hau,
e
te fenua iiei?
le
papai Salaino: Tei ia Ichova le hau, ua faaua vehiliia lehova i te puai; ua mau hoi te
['eiiua (! ofe roa e aiieuc (93-1). Na'na hoi te fenua i hamani e
Le faatere noa nei oia i te mau niea’toa i te
paon o ta’na mau Tiire ;
ir mana nei oia i nia i te mau baslleia, ta’na è faateitei nei e
au
reo o
alinhia i le mana;
ti'na’toa
faahael)aa nei; te mana nei oia i nia i te taata hoè,
lera taata. Oia mau ! Teie rà, e manaran
rapae noa
le reira. E teie lo te Alua hinaaro; eiaha oia ia mana noa i
h!
e
taata
li'ia
e
rapae, ia au i lo’na puai; ia tupu rà to’na
i rolo i le aau taata, ia au i lo’na Varna.
mana
mana
Te
mau
arii
teie nei
o
:ui raalira, le mana
:)
te
ao, te faahepo nei
nei i nia i to ralou tino,
e
hinaaro nei:
raton i to raton
rolo i le puai
te faautua. M mea ê le Hau ta te Atua
te manaraa i nia i te aau o la’na mau
ture, e te faariaria.
inetua
hau, to’ua
nu
e
o
ainarii, ta’na e titan nei. E eaha. hoi e tupu ai, maori rà ia farii
te mau taniarii i taua hau ra, e ia ani ralou.
)apu
2. Te maitai rahi
o
taua aniràa
ra.
Oa. Na roto ia’na, te ani nei tatoue ia parure to’na Hau Varna
te mau fenua’toa (parapole no te huero
Sinapi) i te maii vahi
ri ore â i ite ia’na, u lo mau fenua eteye, e ia
tupu to’na basileia.
i). Na roto
oto i
le
ia’na, te ani atoa nei tatou
aauo
te
taata
e ia tupu lo’na hau, i
hoè, ia riro Oia ei aini faatura hia-i reira
Parapole no te faahopue).
Ta te taata tuhaa i roto i taua Hau
3
l'iiaha tatou
ra.
aita La te taata e faufaa no te faatuiii'^aa 1 taua liau l'a. Parau rnau hoi: e tia noa i te Atua ia faa'opo i to’na hau-varua i roto i te aau o te taata ; e rave rahi ta’na
nau
ravea no
ha i te
mau
tatou
mau
1
nau
e
parau e:
te reira. Eita rà^oia
ravea
rii taata
parau,
e na
ijiia i to ratou
to tatou
mau
mau taeac: oia hoi
liaerea neheuehe, ta tatou
ohipa hi'oraa maita-i.
lîita
mau
e
nehenelic i
te
hoè
taata
upu te Hau o te Atua i nia i te fenua
ni
reira noa; te tiaturi nei
râ tatou
i te pupu
faaroo ia
e
ore
ia ani
e
ia
i roto i te aau'l E mata
i to tatou aau i taua arii hanahana, e mai-
Parau rii api
te
lioi
mootua, tae
teFatu.
api mai
mai ia’na
31 matahiti noa
faaite nei
Lebrun
auvaha
Peretiteni
here, o l’aiilo Vernier,
no
oia e. to’na lioa, i to tatou ai‘a Tahiti, e e
roa i Farani, e faaea i rotopu i ta’na mau tamarü e to’na mau
noa’tu i to’na mau fetii. Ei Tiurai i mua nei, e reva’i, ia tia i
2. Tei roto to tatou hoa orometua, o Charpier tane, o tei tae
i tefenua, i te ati rahi. Ua tae mai ta’na niuniu o tei faaite
e;
ua
pohe roa to’na tuaana, o Pierre, e orometua a‘o, e
iho. Hoê â o raua tahinuraahia i te ava‘e no Noema
Te
te Vea Porotetani i to’na aroha rahi i to tatou hoa here.
3. Ua maitihia te hoê Peretiteni api no te Hau Repupilita farani: o
ia.
O te peretiteni ia no te Piha Rahi Matamua no te mau
mana
no te mau Tuhaa no Farani, i mua ra.4. Ua faaroohia e, ua ura roa te hoê pahi rahi farani o George-Philipparl
1. Te opua
nei to tatou hoa
Tuhaa IV i te faarue roa,
-
(Arabia). E pahi api roa, e te unauna, e te
mai.
5. Ua tauturu te Paroita e vai i Fare (Huahine) i te fare pureraa rahi
no Uturoa, o Betela:184 tara. - Ua mauruuru roa taua paroita metua nei.
6. E utua hanahana rahi tei roaa mai i to tatou mau hoa orometua
Taiete, tei rave i te ohipa i Tchila(Lifou) i tefenua Mârê, fatata ia
Tchila nei, o te oire iti api ia tei haamau hia e ratou, ei puhaparaa tum
na te mau oovi (mai iaOrofaraj notauafenua ra. Ua hiopoa te HauFerani
i te itoito rahi, e te aroha tumu, e te aravihi o te mau orometua e te mau
vahiné ùtuutu o te Taiete no Paris i Tchila; no reira oia i horo'a’i itaus
i tûa roa i te ooa
rahi
mau.
i Aden
E 600 taata tei ora
Taratonh
utua
hanahana ra.
'
i taua utua ra, ma’
11 no Mati 1932.
Papenoo i te 1 no
Na’to tatou hoa orometua-Taiete, o Bergeret i farii
roto mai i te rima no te Faaterehau Rahi, i Paris, i te
7. E oro‘a iti lubili tei faatupuhia e te Paroita no
i Tiarei. E lubili no
faaitoito (loane 2-17) e, ■
tahito no taua fare-pure;
papaihia te hoê parau ei haamana'oraa i te ohipa i tupu. Raveraa tua-
i te pô. Ua faatere hia e Toofa, orometua
fare-pureraa tahito. Ua na mua Toofa i te
mûri iho, ua taio hia e Teriieroo te mau parau
Me 1931
te
e
ua
roi atoa to taua pô ra.
Moni tauturu
i te Vea:
r/‘
1 tara —
Fare: Rere a Ropati: 2 toata. — la amui hia: 2 tara, 9 raera,
MAURUURU.
Fautaua:
Imprimerie
X... 1 tara e te a fa. -- Pa/w-.-Teliope v. :
Eue Juventin. -
Rue du Com‘Destremau - Papeete, Tahiti,
Fait partie de Vea Porotetani 1932