EPM_Vea Porotetani_193205.pdf
- Texte
-
ITe 32 0 te Matahiti
—
Hihi 5.
ME 1932
EA POROTETANI
ImTA’TU
E NIU b TIA I TE
TAATA’TOA
HIA RA, OIA HOi TE
Mesia
IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI IIAAMAI)
ra'o
Iesu.
—
I Korinetia 3, 11.
HO O I TE MATAHITI HOE: HOE TARA
C.
[a
oia
ora
VJERNIER, Directeur-G-érant.
tei haere mai
o
ma
Te aroha tumu nei Te Vea Porotetani i
|ia hoi
0
Charpier luâ
—
na
te i‘oa
pue
o
tavini
tei tapae mai i Tahiti, i te 11
o
lehova
te Atua
no
—
Eperera i
lairi a‘enei, ma te maitai.
[ E
hoi to tatou tiairaa ia
mea maoro
!i i ô tatou nei.
—
|te Sapati, i te 17
’ometua
iï
t|ia
no
■^ua
■
raua ; i teie nei râ, teie raua
te Paroita metua no Papeete
Paris,
vauvau
e ta
no
oreroraa
te mau Ekalesia reo farani no te mau fenua papaa ;
ato‘a oia i ta
ftnua nei. Tirara’tu ai to
0
raua e
Eperera, i te taime avatea. Ua taio tia mai M.
i roto i te reo tahiti iho. A tahi roa paha
papaa i na reira, i to’na tae raa matamua roa i Tahiti nei.
mai oia i reira i te mau poroiraa aroha no te Totaiete me-
fharpier i ta’na
fa faaite
Ua farii hia
raua mau opuaraa
raua
tei tono mai ia raua, e e
hinaaro:
e
i to raua taeraa mai i te
tavini maite i to rauaFatu
faafaite i te taata i te Atua. -
A I taua Sapati mau ra, to raua farereiraa i te parau matutu a te mau
Afemarii no te Paroita, e i te pô iho, ua tae ato‘a raua i Paea, e fareii i te oro‘a
teie
a
taua Paroita
ra.
E farerei à
raua
i te
mau
Ekalesia,
avae.
îie to te Vea Porotetani hinaaro ia raua : ia maoro to raua
etaeta te tino ;
tua
ia itoito te
manao ;
ia
oaoa, e
aho, ia
ia mahanahana roa te
^u i te taviniraa’tu i te Atua e i to raua Fatu ia Iesu Metia i teie mau
^e fenua,
e tae noa’tu i te hopea ; a tano atoa’i ia raua te parau tei
p^pai hia i roto i te aua ma‘i i Papeete i nia i te ofai meneraa no te hoê
^ométua papaa tei maoro i Raiatea “Aita oia i toaruaru i teohipa :
^ r^ahanahana râ te aau i te taviniraa i te Fatu ra.” Rom.12, 17.
?"
2
/
'
paieti.
Te hora
Eiaha
P Ü R 0 T l'I T A N 1
V Ij: A
No te oro'a Penetekose.
-
faariri i te Varna,
e
raaitai o te Atua ra...
Epliesia IV-oO.
teie ta tatou e faaea nei. Eita e maitai
mâmû noa i te hi'oraa i te mau mea atâta e
E anofau mana‘ona‘o
tavini
o
te Atua ia
i te nian
vai nei, e|
i teie nei
pohe ai te tino e te varua’toa o te taata. Aita’tu ino rahi i roto
maori râ e, ia faariri i te Varua maitai, i tapa'ohia’i te feia faaroo
la faariri te hoê taata i te V. M., eita e nehenehe ia ora. ^
mau,
ao,
—
TUMU I.
NAHEA TATOU IA
-
I
MAITAI O
FAARIRI I TE VARUA
TE ATUA?
Ua rahi ta te taata ravea
I
i te na reira.
Ol
tel
peul
faufau, te taiata, te haamori itolo... te tairoiro, te feii, te taparahi taata, te taerol
ava, te mau peu haavare ato‘â\... — la riro te reira ei manihini i roto i tel
aau, ua viivii ia ;eita te V.M. e ô mai i reira. E riri ia. E pohe te taatal
farii mai tatou i to’na mau enemi i roto i to tatou mau aau.
mau huru hara’toa ! E mea mo‘a te Varua. E riaria oia i
mea viivii ato‘a ('Sal. 5 : 19-21) : te faaturi, te poreneia,
te mau
/. la
vai ia ? O te
mau
tei haaviivii i te hiero o te
ro
ava, pereraa,
Atua
;
tei faariro i to’na fare varua,
ei fare tae-
I
I
faaturi....
haapae tatou i te mau ravea o te Aroha o te Atua
Teie taua mau ravea : 1. te Parau na te Atua (e mori ia) ; 2. Te
2. la
ia tatou.
Pure
(hunaJ
euphari.l
fetii); 3. Te mau oro'a. Te mau pureraa i te vahi taata i te Tapati ; te
3. la vai mana’o ore noa tatou i to tatou mau varua.
I
Ua rahi te taata tei haapao mai te mea e, aita to ratou e varua. E paru
ratou i‘te maa na te manu e te puaa f roto i te aua; eita e faaamu i tel
Varua; e vai ïa mai te hoê raau paruparu
noa
i raro ae i te pohue; e pohe
ia.
4. la
patoi màrô tatou i te mau reo marâ o te
Mesia.
«
«
O
inu ai!
O tei hiaai ra, e haere mai ia‘u, a
« E haere mai outou, e tei haa rahi, e tei teiaha i te hopoia
mai i tau Zugo i nia ia outou, e ia haapiihia outou e au » —
vau
»
«
A
«
Homai
rave
te pane o
te Rai
»
—
II
«
—
na
TUMU II.
i to
—
aau
ia‘u nei
»
—
«
O vau te tiafaahouraa e te ora
TE MAU MEA E TUPU I TE TAATA O
».■
TEI TAMAU
I TE FAARIRI 1 TE V. M.
7. E tinai hia ïa
aau;
Varu3. i roto i to’na aau.
—
E pohe te mori a
tel
ia’na; e faaea te mau patôtôraa aroha i te uputa o to ratou I
eita te mata'i no ô mai i te Atua ra euihi faahou mai i roto i to raljjQy \e.|
Atiia i roto
V E A
2. Eita to tatou Tahu‘a
Ua
Aita
pahi ia
e
te
unu
e
e
3
purefaahou i to’na Metua ia’na.
aita e hapûraa i te mahana
te paruru;
vero-
i te diluvi hopea.
ora
3. Aita ta’na
Ua
Rahi
atura ïa i te arai
ere
P Ü R 0 T E T A N I
rave'a ia
e
te taii: eita
roaa
faahou ia’na te
roaa
i te
NAHEA
RA
e
moni,
e
ora.
te pure, e te roimata, e te mana
atoa nei.
ao
TÜMU
III.
-
TATOU
ORA’l I TAUA HOPEA
E
RIARIA RA?
I. E
farii hua mai tatou i te
mau
ohipa
a
té Varua M. iroto ia tatou.
Tiaororaa; faafariuraa ; liaamana'orea. Na ô tatou: a Varua raa,
ohipa mau, e rave papu- auanei i roto ia matou. »
;
e pou
mai oe; ta oe
E faaore tatou i te
te mau huru
mea’ioa
tupu ai to’na riri ia tatou
hara’toa, tehaavare; te mau ohipa o te pouri.
mau
e
:
te viivii
;
OPANI: Roma V111-14.
Faaorahia i te aroha
Ua
paraiihia e:
ua
mau.
horo mai te hoê poLii, i te hoé mahana, e haa-
Imairi ia’na iho i te pae avae no le Emepera rahi farani, o Bonapati,
loia hoi Napoleo I, mai te tiaoro ia’na i te na ô raa e : E te Emepera'
le, e aroha mai 1 to’u metua tane; a faaora mai ia’na, i te aroha
|noa.
I
I—Parau
lia U
maira
Napoleo i taua potii ra: o vai to metua tane, e
tamahine e?
Tei le fare-auri
--
trà
oe
oia; i faautuahia na oia i te utua polie. A faaore
i ta’na hara!
Aroha mai la’na.
I te feia toro'a i te huru-mau
ra ua na
Napoleo uiuiraa.
te hara a taua taata ra i mau ai
o
lia i te auri. E i mûri a‘e i to’na
[liara
I reira to
faaroo-papuraa i te liolioa
o
taua
ô ihora oia i taua potii ra;
Aue hoi e!
e tau tamahine iti e. O te piti teie o to to oe mcItua hararaa i te hara faainoraa i tehau. Aita ta te ture e ravea
«
pio te
—
faatia ia’na.
Pahono atura te
potii
e :
E'te Emepera e,
ua
ite
roa
Teiérà, aita vau e ani nei e ia faatia hia to‘u metua,
te ea o te Ture, i le aroha noa râ.
Rüru
na
vau!
roto
Napoleo; tapea maite maira i na rima no
[.âua potii iti aroha rahi i roto i to’na iho rima, mai te parau atu
a(î^’a
na utu o
V E A
4
ia’iia e
;
FÜROTl'.TANl
A Ma i nia, te faaore
nei an i le hara a lo
metna, no
to’u aroha ia oe.
Oia
man
a.
Te tilau hua
nei leTure i te
polie no to’na metua,
Emepera i te
teio polii i te reira ; iia a ni rà oia i te
hoê mea o tei ore i horoa bia, maori rà i te feia ana'e
luà'hia i te utii'a polie, oia boi te Aroha faaoreraa
e
ua
i(e
roa
tei faauhara' E ua
roaa
mai hoi !
bohoa mau, i mua i te aro o te Atua. Ua
hara tatou la’na, e ua au ia tatou te faabaparaa e te polie. Mai
te mea te tia nei tatou i te aro o te Atua, na roto i te io‘a o te Tare
e té parau tia niau, o te polie ana'eia te utua ta’^na efaautua
i nia ia tatou.— Teie râ, niai te mea ua ite hua tatou i ta tatou
hara, e to tatou faufaa ore, e ua ani tatou la’na ia aroha hia mai
tatou, e na reira ïa Oia, na roto i te io'a no lesu-Mesia.
O to tatou ato'a ta
mai
Lutero
au i ta tatou i ite, ua pohe roa Lutero i té mahana maha,
fepuare 1546 i to’na iho oire fanauraa, i Eisleben.
I reira to^na faaahuraa hia i te hoê ahu teatea, e ua tuu hia to’na
tino i nia i te hoê roi,. Faâtia hia’tura te taata’to’a ia haere mai e
mataitai îa’na. E taata rahi roa tei na reira : to te oire e to te aru,
te feia mana e te manahune, te feia ite e te maua : ua hinaaro paatoa ratou e hio faahou i te aito rahi, i nia i to’na roi poheraa.
Mai te
18
no
I te faarooraa te feia mana no te oire ra no Wittemberg i te parait
api aroha rahi, ua ani ratou i te feia mana no Eisleben, e ia horoa
hia mai ia ratou te tino no Loitero, ia tanu hia i Wittemberg iho, oia
hoi te oire tei reira to Lutero haamataraa i ta’na ohipa rahi, e to’na.
rave itoitoraa i taua ohipa ra. Ua faatiahia.
taitai hia te tino no Lutero, mai te hanahana rahi,'e
o te oire ; i reira to Jbnas raua o Colius faaotiraa i te hoê pureraa revaraa oto rahi. Mai reira’tura to te tino
no Lutero aratairaa hia, na roto i te fenua Eremani mai te haati hia
e te feia mana horo puaa horofènua.e rave rahi.
I te mau vahi tei haerehia, e i te mau oire tei tapaehia, ua horo
mai te taata e rave rahi e arohafaahou i te tino pohe no Lutero, mai
te ta‘i te mau ôe farepureraa atoa. I te taeraa o te tino no Lutero i
Halle, e pureraa rahi tei:rave hia i taua oire rahi ra ; e uavaiiho hia
te piha i roto i te fare îiureraa tumu o te oire, hoê pô taatoa. Poipoi
a‘e ua reva faahp.u, taua nahoa.rahi taata, e te tino hoi no Lutero,
No reira, ua
te feia mana,
i te uputa
VEA
ta
haere na roto i tera
POROTETANi
noa’tura
mataeinaa e i tera mataeinaa, tae
/■itteraberg, i te 22 no Fepuare, i te poipoi. Te tiai noa ra te hui
kna, e te mau orometua a‘o, e te mau pipi, e te mau tamarii haapii,
Jo te oire taatoa, i te uputa oire. I te revaraa teie tiaa
roto i te oire, te ta'i noa ra te mau ôe fare pureraa. Tei mûri i te
la te ivi vahiné a Lutero i te haere raa, e ta’na mau tamarii tamaî. E oto rahi to te taata.
rahi taata
te Aorai o
Bugenhagen a'oraa, i te hoê a‘oi^, i nia i te irava i mûri nei : Hi‘o oMra vau i te hoê Melahi i te
71^‘ueraa na roto i te reva nei, ma te Evanelia e tia i te vairaa ra,
pororaa’ tu i te feîa e parahi i te ao nei ra.
(Apo. XIV, 6. )
]l mûri iho, üa a‘o atoa Melanehton, te hoa orometua no Lutero,
n* roto i te reo latino. E ia oti, ua tuu hia te tino no Lutero i raro i
té menema no te fare pureraa o te Aorai. (1)
*Ua oto to Eremani taatoa ia Lutero, te peropheta apî ta te Atua i
f|atupu, i te reira tau, mai ia Elia, ei huri i raro i te mau haamoriraa
-^lo, e ei faaite faahou i te marama ora o te Parau na te Atua i te
Tae atura te
te oire.
^
féia
piha
no
Lutero i roto î te tare pureraa no
I reira to te orometua ra, to
i haere
na
te pouri.
poheraa ;
mauruuru roa le mau enemi no Lutero i lo’na
hoê matahiU, mai lo’na poheraamai, ua haamata
Ite neue haere i ta ralou mau pariraa haavare.
fUa
uta i roaa
[Area râ, na roto i le tau o to’na raveraa i te ohipa,
|iapa‘o i te mau parau arueraa e te mau pariraa o te
raton
aita oia i
taata, mai
au i to’na aveia rahi, ia Paulo, tei horo tamau i to’na hororaa
Imua, ma te nevaneva ore e te amiami ore, no to’na ite e, ua
latal hia oia e te Varna no nia mai,
lia riro te mau parau tei tiiatapapa hia no teie aito i roto i te
je‘a nei ei laatupuraa i to tatou auraa ia’na, e i te Parau Mau
[tei faatia hia i roto i te Parau a le Atua.
I nia i te uputa o laua fare pureraa ra, to Lutero
Ina irava parau patoi e 95, e 28 matahiti i mua a‘e.
1(1)
Ta tatou mau
|J.
buka
e
vai nei.
Te mau Bibilia (1)
hiti uteute
hiti anaana; tapoi
3. Bibilia nainai, hiti uteute
4. Mataio, oiahoi Te Faufaa apî
1. Bibilia rarahf,
2. Bibilia nainai,
patitiraa
iri puaa
p 0 RO t
vi':a
Buka tatararaa parau.
ir.
(Faatororaa). '12fr.50 (2 lara e le afa).
Te Ziifjo-Auro (no le niau imi-mana‘o) 2 fr. 50 (hoê afa).J
Emanuela (le parau no lesu )
5 faraïu.l
1. Te
2.
3.
aralai-Bibilia.
Buka-Himene.
na te l'eia paari
2. Himene na te inau lamaril (neneiraa
III.
;
kt a n 1
torii).
3
.
»
Buka-a‘oraa.
IV.
5 farane.i
(a‘oraa-40) Pomaret.
irava-auro
»
G. Vernier
•!. Buka .tatararaa
'
2. Te inau
3. Te Hora Paieti '
P. A. PA.
4.
—
»
»
laVoraa
Api
le mau
'2. Te buka tai'oraa na
Haapiiraa-Sapali
3.
.
4, 5 '
»
4, 5''
»
Apooraa Rahi.
parau na' te mau
taa ê no te
Mau buka rii
V.
:
faraiie,]
4, 5
1. Illmene
—
Parau I,
lamarii.
Faufaa Tabito.
.
.
.
...
{2).|
3 raera.
1 f.irane.|
2
4. Te Porotetani mau.
à, na Purune.
TamaM (paeau matarnua)
te mau amaa (te Ali)
tainarii;|
II, Ml.
»
Mau buka rii
VI.
1-. Te Haana
2. Te Vine e
(1) E au teie HOO
n6*’te
tani ana'e. E faaauraa taa
(2) No leienei roa nei le
parau
...
.
3 raiera.
3 »
mau Bibilia, no te feia tiaraa
ê to te mau haapa'oraa ê.
porole-
maliitiraa no teienei mau api
lai‘oraa|
oia hoi te P. A. PA.
Haamauraa Orometua.H
Ua oli Tuturi tane rauà o Teatatanei te
i ta
1. Haamquraa-no
Vaitoare
haaniauhia ei orometiia i
roto|
tau Paroita.
raua
e
no
Tuturi.
Poutoru
—
Ua haamauhia oia i nia i na paroita
(Tahaa) i te Sapati Tiafaahouraa, oia hoi i te 27
no!
no|
Mati.
Ua namuahia Vaitoare,
oiahoi te Paroita Metua tei faatere* tuinuhia e Te-
liapai, orometua, tei pohe aenei.
E au i te hora 8 i te poipoi, te tapaeraa o te poti no te Peretiteni o te
A. T., oiahoi o Paulo Verenie, e to te mau orometua e to ratou atoa raj
(Tunui, Teriirâ).
■.-i-
:-
-'i'--
POROT^KTANl
Vi':A
Ua
Iiaapaohia te
7
tiiio (200 maniliini), te Apooraa diatono, e ua haa-
pae
inatahia te pureraa avatea. Na te mau oi'ometua te mau
tiihaa ohipa. 1 reira
to te
Peretiteni liaamauraa ia Tuturi i nia i te Paroita, na roto i te i‘oa o
te A.
n.
la oti te
reira,
faaite i to’na
Atua;
tte
oreroraa
to te tavini
e
itoilo
api
A. T. i mua i to
Ua tia mai te auvaha Paroita,
ta te peretiteni o te
mau
te Atiia.
o
—
farii maitai, mai te oaoa.
ua
e
E
—
Paroita
te
farii
ua
e
tia mai te orometua apî i roto i te Purupiti, e ua
mauruuru rahi, e to’na’toa hoa, i te faatereraa a
ua
oaoa e
to’iîa
oia i te mau ohipa’toa no to’na toro'a. —
Tiafaaliouraa o te Fatu (Mareko 14, 3).
papu roa
Ua a‘o attira oia i te parau no te
[Na’na’toa te
oroa
enphari, ia oti te mau bapetizoraa (Teriirâ).
le mau orometua i
ratou i te hora 2
te mau diatono no Vaitoare
E faaineineraa rahi roa to Poutoru.
Poutoni,
—
Hoê â faatereraa i te
E 600 maniliini !
La
lio
tomo
e
e
ohipa
mau
e
Ua tapae
to Vaitoare i te pae tiao e to te Varua.
haamauruuru te orometua api,
atoahia te fare orometua, e ua
itoito
roa
tei ravehia i taua pô ra e na
(ei teaoraa te taaeraa.
t
Reva’tura
—
faaunaunahia te oire i te hanahana Farani (reva).
ua
taua fare ra. E tuaroi
—
^
amuiraa,
-
Teata mâ, i Atuona (Hiva-Oa), \
Tiaihau, orometua no Tâhuata, i taua oro‘a tei tupu i te
'2, Haatmiiraa ia
Te faatia nei
te 2
.
ou
Eperera, i Atuona, te oire rahi no Hiva-Oa.
Ua irieine to Atuona
...
j’aroita
e
no
no
no
Vaitahu i faauta ia
i Atuona i te hora 11
Tavana ia
Timoteo,
tamaiti oia na te hoê diatono tahito no Atuona.
e
no
/ailiî tahito
netua
1 te
te tahi
no
roto i te utuafare no Ti-
Hanaiapa. 1
matamuaraâhia
noteo, to te orometua api farii
e
nia i te poti. Inaha! ua tapae mara. Ua farerei matou i
te afa i taua mahana
e
Ja liaere ato‘a mai te Tavana
'lanaiapa,
te farii mai i te orometua api. E na te
raua na
e
Timoteo,
e
te Tavana no
tarriahine,
Atuona:
o
e mootua no Haputu Kekela, te orometua
ratou e te Paroita Atuona i te fariiraa i te oro-
api ma te oaoa.
ahiahi, ua tae haere mai to Puamau, to Hanaiapa, to Taaoa i Atu-
|ma, amui a’e ra ratou ato‘a i te vahi hoê i roto i te fare paroita ma te
paoa e te manao hoê, no te fariiraa i ta ratou orometua apî ; tupu atura
reira te parau no te Salamo 119: 24. — I te hora 7, i taua ahiahi ra^
Se haamataraa o te pureraa fetii, i tia’tu ai Teata i rotopu ia ratou,' e ua
juu oia i te hoê irava no to’na tere i rotopu ia ratou (Luka 11,10), e ua
pûpû oia ia’na i rotopu ia ratou; e ua tia mai Teriirere, e taata no Papara,
ua
riro oia ei auvaha
^a-Oa
:
o
no
Tavana
na
e na
Paroita ato‘a
e
maha
no
Hi-
tei putuputu mai i taua pô ra, ma te oaoa rahi, ma te paràu oia
haere mai
e na
matou
|aaoti hia taua Putuputuraa
oe
ra
e
to hoa
e
te
mau
i te hora 10 1/2.
tamarii
e
farii atu
; e ua
P 0 R0 T
V l': A
8
1 te
rahi oaoa ïa ; o te farereiraa
poipoi a’e, o te Sapati
i ta ratou orc' J
reira to’na haamauraahi /
fariihia te orometua i ^
4, i te tare orometua iho.
i roto
apî. Teie ta Teata irava a‘o : Sal. 118-24. I
i ta’na paroita. la oti taua pureraa ra, ua
pae o
te tino e na Paroita atoa e
metua
3
}
ETANI
TA
Parau rii
1. E faatiahia te
api
oro'a euphari i roto i te mau
tekose, oiahoi i te 15 no Tiunu.
2. E aueueraa fenua tei tupu i Tahiti nei,
no Mati. E rave rahi le taata tei ite maitai.
Paroita i te Sapati-Penel
i te poipoi roa, i te Sapati, Ij,
E ua parauhia e, tei Asia to i;
tumu.
3. Ua faaroo ê
huna
noa
hia
na
te parau no na pue
tainarii Maareva tei
faarii|
nia i te hoê poti huru nainai. Aita’tura i lit
manao noa te manao e: ua ino paatoa ratou i tu^y
i taua fenua nei, na
hopea, e ua
Einaha! teie te parau mau: ua fano ratou
reva mai e tae noa’tu i Maupihaa. Tei reira
hia to ratou
mai te aveia ore, mai ia MasLj.
to ratou itearaahia e to raîojÇg
tiiraahia e te pahi o te Hau, o “Mouette”. Te faarooroo hia nei râ i
ere paha i te mea hanahana roa te tumu o to ratou faarueraa i
to râ'to*^
fenua; e na te mahana e faaite.
4. Ua parau
e
hia e, ua fatata paha te hau i te topa
i rotopu i te Tapo; lar
te Tinito.
papai mai nei râ te mau orometua tinito e: tirara’tu ai rave'a e ca ^
amuri atu^ e e riro ai oia ei fenua rahi, e te itoito, e
maramarama, maori râ : o te Evanelia, oia hoi te haapa'oraa Faaroo Chere
sitiano. O te mana'o mau ïa no te mau Faaterehau rarahi no te fenua tinilij
i teie tau, oia hoi to te Peretiteni Rahi (o Chiang-KaïR'hek) e to M. Wani
oia’toa to te mau Tavana e rave rahi. E te hiaai nei te hoê paeau rali
feia tinito i te mau unauna Varua o te Evanelia. Ua hanere e ua hanere
feia apî o tei pûpû i to ratou oraraa, no te Fatu, e o tei îmi i te mau Paraf
i Papahia ra. E anotau maitai roa teie, no te Evanelia i Tainà.
Te
il
te fenua Tinito
Moni tauturu i te Vea:
Avarua:
Tetutamaiti
Tuhiva Makitua: 1
f
v.;
2 lara;
la amuihia : e 4 tara.
Imprimerie Elie
Papeete: Hiapo v.: 1 tara
tara.
Juventin.
-
MAURUURU.
Rue du Com‘Destremau - Papeete, Tahiti
Fait partie de Vea Porotetani 1932