EPM_Vea Porotetani_193205.pdf
- extracted text
-
ITe 32 0 te Matahiti
—
Hihi 5.
ME 1932
EA POROTETANI
ImTA’TU E NIU b TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI IIAAMAI)
HIA RA, OIA HOi TE
Mesia ra'o Iesu. — I Korinetia 3, 11.
HO O I TE MATAHITI HOE: HOE TARA
C.
[a
ora
oia
o
VJERNIER, Directeur-G-érant.
tei haere mai
ma
te i‘oa
o
lehova
Te aroha tumu nei Te Vea Porotetani i na pue tavini o te Atua —
|ia hoi 0 Charpier luâ — tei tapae mai i Tahiti, i te 11 no Eperera i
lairi a‘enei, ma te maitai.
[ E mea maoro hoi to tatou tiairaa ia raua ; i teie nei râ, teie raua
!i i ô tatou nei.
—
Ua farii hia raua e te Paroita metua no Papeete
|te Sapati, i te 17 no Eperera, i te taime avatea. Ua taio tia mai M.
fharpier i ta’na oreroraa i roto i te reo tahiti iho. A tahi roa paha
’ometua papaa i na reira, i to’na tae raa matamua roa i Tahiti nei.
fa faaite mai oia i reira i te mau poroiraa aroha no te Totaiete meiï
t|ia no Paris, e ta te mau Ekalesia reo farani no te mau fenua papaa ;
■^ua vauvau ato‘a oia i ta raua mau opuaraa i to raua taeraa mai i te
■
ftnua nei. Tirara’tu ai to raua hinaaro: e tavini maite i to rauaFatu
0
tei tono mai ia raua, e e faafaite i te taata i te Atua. -
A I taua Sapati mau ra, to raua farereiraa i te parau matutu a te mau
Afemarii no te Paroita, e i te pô iho, ua tae ato‘a raua i Paea, e fareii i te oro‘a a taua Paroita ra. E farerei à raua i te mau Ekalesia,
teie avae.
îie to te Vea Porotetani hinaaro ia raua : ia maoro to raua aho, ia
etaeta te tino ;
tua
ia itoito te manao ; ia oaoa, e ia mahanahana roa te
^u i te taviniraa’tu i te Atua e i to raua Fatu ia Iesu Metia i teie mau
^e fenua, e tae noa’tu i te hopea ; a tano atoa’i ia raua te parau tei
p^pai hia i roto i te aua ma‘i i Papeete i nia i te ofai meneraa no te hoê
^ométua papaa tei maoro i Raiatea “Aita oia i toaruaru i teohipa :
^ r^ahanahana râ te aau i te taviniraa i te Fatu ra.” Rom.12, 17.
?"
2
'
/
paieti. - No te oro'a Penetekose.
Te hora
Eiaha
P Ü R 0 T l'I T A N 1
V Ij: A
faariri i te Varna, raaitai o
e
te Atua ra...
Epliesia IV-oO.
E anofau mana‘ona‘o
tavini
o
Eita e maitai i te nian
hi'oraa i te mau mea atâta e vai nei, e|
teie ta tatou e faaea nei.
te Atua ia mâmû noa i te
i teie nei
pohe ai te tino e te varua’toa o te taata. Aita’tu ino rahi i roto
maori râ e, ia faariri i te Varua maitai, i tapa'ohia’i te feia faaroo mau,
la faariri te hoê taata i te V. M., eita e nehenehe ia ora. ^
ao,
—
TUMU I.
NAHEA TATOU IA
-
I
FAARIRI I TE VARUA MAITAI O
TE ATUA?
Ua rahi ta te taata ravea
I
i te na reira.
Ol
tel
peul
taerol
tel
taatal
mai tatou i to’na mau enemi i roto i to tatou mau aau.
mau huru hara’toa ! E mea mo‘a te Varua. E riaria oia i
mau mea viivii ato‘a ('Sal. 5 : 19-21) : te faaturi, te poreneia,
te mau
faufau, te taiata, te haamori itolo... te tairoiro, te feii, te taparahi taata, te
ava, te mau peu haavare ato‘â\... — la riro te reira ei manihini i roto i
aau, ua viivii ia ;eita te V.M. e ô mai i reira. E riri ia. E pohe te
tei haaviivii i te hiero o te Atua ; tei faariro i to’na fare varua, ei fare tae/. la farii
vai ia ? O te
ro
ava, pereraa,
I
I
faaturi....
haapae tatou i te mau ravea o te Aroha o te Atua ia tatou.
Teie taua mau ravea : 1. te Parau na te Atua (e mori ia) ; 2. Te Pure (hunaJ
2. la
euphari.l
fetii); 3. Te mau oro'a. Te mau pureraa i te vahi taata i te Tapati ; te
3. la vai mana’o ore noa tatou i to tatou mau varua.
I
Ua rahi te taata tei haapao mai te mea e, aita to ratou e varua. E paru
ratou i‘te maa na te manu e te puaa f roto i te aua; eita e faaamu i tel
Varua; e vai ïa mai te hoê raau paruparu i raro ae i te pohue; e
noa
pohe
ia.
4. la patoi
màrô tatou i te mau reo marâ o te Mesia.
«
O vau te pane o te Rai » — « O tei hiaai ra, e haere mai ia‘u, a
inu ai! » — « E haere mai outou, e tei haa rahi, e tei teiaha i te hopoia
II
«
«
A
«
Homai
rave
mai i tau Zugo
na
TUMU II.
i to
—
aau
i nia ia outou, e ia haapiihia outou e au » —
— « O vau te tiafaahouraa e te ora ».■
ia‘u nei »
TE MAU MEA E TUPU I TE TAATA O
TEI TAMAU
I TE FAARIRI 1 TE V. M.
Varu3. i roto i to’na aau.
7. E tinai hia ïa
Atiia i roto
ia’na;
e
—
E pohe te mori a tel
faaea te mau patôtôraa aroha i te uputa o to ratou I
i te Atua ra euihi faahou mai i roto i to raljjQy \e.|
aau; eita te mata'i no ô mai
V E A
P Ü R 0 T E T A N I
2. Eita to tatou Tahu‘a Rahi e purefaahou
Ua
Aita
atura ïa i te arai
ere
e
te paruru;
i to’na Metua ia’na.
aita e hapûraa i te mahana vero-
pahi ia ora i te diluvi hopea.
3. Aita ta’na
Ua
e
3
unu
rave'a ia
e
te taii: eita e
roaa
roaa
faahou ia’na te ora.
i te moni, e te pure, e te
roimata, e te mana
te ao atoa nei.
TÜMU
III.
NAHEA
-
RA
TATOU
E
ORA’l I TAUA HOPEA
RIARIA RA?
I. E farii
hua mai tatou i te mau ohipa a té Varua M. iroto ia tatou.
Tiaororaa; faafariuraa ; liaamana'orea. Na ô tatou: a Varua raa, e pou
i roto ia matou. »
;
mai oe; ta oe ohipa mau, e rave papu- auanei
E faaore tatou i te
te mau huru
mea’ioa
tupu ai to’na riri ia tatou : te viivii ;
hara’toa, tehaavare; te mau ohipa o te pouri.
mau
e
OPANI: Roma V111-14.
Faaorahia i te aroha
mau.
Ua paraiihia e: ua horo mai te hoê poLii, i te hoé mahana, e haa-
Imairi ia’na iho i te pae avae no le Emepera rahi farani, o Bonapati,
loia hoi Napoleo I, mai te tiaoro ia’na i te na ô raa e : E te Emepera'
le, e aroha mai 1 to’u metua tane; a faaora mai ia’na, i te aroha
|noa.
I
I—Parau
maira
Napoleo i taua potii ra: o vai to metua tane, e
lia U tamahine e?
Tei le fare-auri oia; i faautuahia na
--
trà
i ta’na hara!
Aroha mai la’na.
oia i te utua polie. A faaore
I reira to
Napoleo uiuiraa.
I te feia toro'a i te huru-mau o te hara a taua taata ra i mau ai
lia i te auri. E i mûri a‘e i to’na faaroo-papuraa i te liolioa o taua
[liara ra ua na ô ihora oia i taua potii ra;
« Aue hoi e! e tau tamahine iti e. O te
piti teie o to to oe mcoe
Itua hararaa i te hara faainoraa i tehau. Aita ta te ture
pio te
—
e
ravea
faatia ia’na.
Pahono atura te
potii e : E'te Emepera e, ua ite roa vau!
Teiérà, aita vau e ani nei e ia faatia hia to‘u metua, na roto
te ea o te Ture, i le aroha noa râ.
Rüru
maite maira i na rima no
[.âua potii iti aroha rahi i roto i to’na iho rima, mai te parau atu
a(î^’a
na utu o Napoleo; tapea
V E A
4
ia’iia e ; A Ma i
FÜROTl'.TANl
nia, te faaore nei an i
le hara a lo metna, no
to’u aroha ia oe.
nei leTure i te polie no to’na metua,
polii i te reira ; iia a ni rà oia i te Emepera i te
hoê mea o tei ore i horoa bia, maori rà i te feia ana'e tei faauluà'hia i te utii'a polie, oia boi te Aroha faaoreraa hara' E ua
Oia man
e
ua
roaa
a.
Te tilau hua
i(e roa teio
mai hoi !
bohoa mau, i mua i te aro o te Atua. Ua
hara tatou la’na, e ua au ia tatou te faabaparaa e te polie. Mai
te mea te tia nei tatou i te aro o te Atua, na roto i te io‘a o te Tare
e té parau tia niau, o te polie ana'eia te utua ta’^na efaautua
i nia ia tatou.— Teie râ, niai te mea ua ite hua tatou i ta tatou
hara, e to tatou faufaa ore, e ua ani tatou la’na ia aroha hia mai
tatou, e na reira ïa Oia, na roto i te io'a no lesu-Mesia.
O to tatou ato'a ta
mai
Lutero
Mai te au i ta tatou i
ite, ua pohe roa Lutero i té mahana maha,
fanauraa, i Eisleben.
tuu hia to’na
tino i nia i te hoê roi,. Faâtia hia’tura te taata’to’a ia haere mai e
mataitai îa’na. E taata rahi roa tei na reira : to te oire e to te aru,
te feia mana e te manahune, te feia ite e te maua : ua hinaaro paatoa ratou e hio faahou i te aito rahi, i nia i to’na roi poheraa.
I te faarooraa te feia mana no te oire ra no Wittemberg i te parait
api aroha rahi, ua ani ratou i te feia mana no Eisleben, e ia horoa
hia mai ia ratou te tino no Loitero, ia tanu hia i Wittemberg iho, oia
hoi te oire tei reira to Lutero haamataraa i ta’na ohipa rahi, e to’na.
18 no fepuare 1546 i to’na iho oire
I reira to^na faaahuraa hia i te hoê ahu teatea, e ua
faatiahia.
No reira, ua taitai hia te tino no Lutero, mai te hanahana rahi,'e
te feia mana, i te uputa o te oire ; i reira to Jbnas raua o Colius faaotiraa i te hoê pureraa revaraa oto rahi. Mai reira’tura to te tino
no Lutero aratairaa hia, na roto i te fenua Eremani mai te haati hia
e te feia mana horo puaa horofènua.e rave rahi.
I te mau vahi tei haerehia, e i te mau oire tei tapaehia, ua horo
mai te taata e rave rahi e arohafaahou i te tino pohe no Lutero, mai
te ta‘i te mau ôe farepureraa atoa. I te taeraa o te tino no Lutero i
Halle, e pureraa rahi tei:rave hia i taua oire rahi ra ; e uavaiiho hia
te piha i roto i te fare îiureraa tumu o te oire, hoê pô taatoa. Poipoi
a‘e ua reva faahp.u, taua nahoa.rahi taata, e te tino hoi no Lutero,
rave
itoitoraa i taua ohipa ra. Ua
VEA
POROTETANi
ta haere na roto i tera mataeinaa e i tera mataeinaa, tae noa’tura
/■itteraberg, i te 22 no Fepuare, i te poipoi. Te tiai noa ra te hui
kna, e te mau orometua a‘o, e te mau pipi, e te mau tamarii haapii,
Jo te oire taatoa, i te uputa oire. I te revaraa teie tiaa rahi taata
roto i te oire, te ta'i noa ra te mau ôe fare pureraa.
Tei mûri i te
ivi vahiné a Lutero i te haere raa, e ta’na mau tamarii tamaî. E oto rahi to te taata.
la te
Tae atura te
te oire.
^
piha no Lutero i roto î te tare pureraa no te Aorai o
I reira to te orometua ra, to Bugenhagen a'oraa, i te hoê a‘o-
i
i^, i nia i te irava i mûri nei : Hi‘o oMra vau i te hoê Melahi te
71^‘ueraa na roto i te reva nei, ma te Evanelia e tia i te
ra,
pororaa’ tu i te feîa e parahi i te ao nei ra.
(Apo. XIV, 6. )
vairaa
]l mûri iho, üa a‘o atoa Melanehton, te hoa orometua no Lutero,
E ia oti, ua tuu hia te tino no Lutero i raro i
n* roto i te reo latino.
té menema no te fare pureraa o te Aorai. (1)
*Ua oto to Eremani taatoa ia Lutero, te peropheta apî ta te Atua i
f|atupu, i te reira tau, mai ia Elia, ei huri i raro i te mau haamoriraa
-^lo, e ei faaite faahou i te marama ora o te Parau na te Atua i te
féia i haere na te pouri.
fUa mauruuru roa le mau enemi no Lutero i lo’na poheraa ;
uta i roaa hoê matahiU, mai lo’na poheraamai, ua haamata raton
Ite neue haere i ta ralou mau pariraa haavare.
[Area râ, na roto i le tau o to’na raveraa i te ohipa, aita oia i
|iapa‘o i te mau parau arueraa e te mau pariraa o te taata, mai
au i to’na aveia rahi, ia Paulo, tei horo tamau i to’na hororaa
Imua, ma te nevaneva ore e te amiami ore, no to’na ite e, ua
latal hia oia e te Varna no nia mai,
lia riro te mau parau tei tiiatapapa hia no teie aito i roto i te
je‘a nei ei laatupuraa i to tatou auraa ia’na, e i te Parau Mau
[tei faatia hia i roto i te Parau a le Atua.
1(1) I nia i te uputa o laua fare pureraa ra, to Lutero patitiraa
Ina irava parau patoi e 95, e 28 matahiti i mua a‘e.
Ta tatou mau
|J.
buka e vai nei.
Te mau Bibilia (1)
hiti uteute
hiti anaana; tapoi
3. Bibilia nainai, hiti uteute
4. Mataio, oiahoi Te Faufaa apî
1. Bibilia rarahf,
2. Bibilia nainai,
iri puaa
p 0 RO t kt a n 1
vi':a
Buka tatararaa parau.
ir.
1. Te
2. Te
aralai-Bibilia. (Faatororaa).
'12fr.50 (2 lara e le afa).
(hoê afa).J
Ziifjo-Auro (no le niau imi-mana‘o) 2 fr. 50
(le parau no lesu )
5
3. Emanuela
Buka-Himene.
na te l'eia paari
2. Himene na te inau lamaril (neneiraa torii).
III.
;
1. Illmene
4, 5 faraiie,]
3
.
»
Buka-a‘oraa.
IV.
5 farane.i
(a‘oraa-40) Pomaret.
2. Te inau irava-auro
»
G. Vernier .
•!. Buka .tatararaa
'
3. Te Hora Paieti '
P. A. PA.
4.
—
»
»
4, 5 '
»
4, 5''
»
taa ê no te Apooraa Rahi.
Mau buka rii
V.
Api
laVoraa parau na' te mau tainarii;|
Parau I,
'2. Te buka tai'oraa na
:
faraïu.l
le mau lamarii.
Haapiiraa-Sapali — Faufaa Tabito.
3.
.
.
.
...
VI.
à, na Purune.
1-. Te Haana TamaM (paeau matarnua)
2. Te Vine e te mau amaa (te Ali)
3 raera.
1 f.irane.|
2
4. Te Porotetani mau.
{2).|
II, Ml.
»
Mau buka rii
...
.
3 raiera.
3 »
(1) E au teie HOO n6*’te mau Bibilia, no te feia tiaraa poroleê to te mau haapa'oraa ê.
tani ana'e. E faaauraa taa
(2) No leienei roa nei le maliitiraa no teienei mau api
parau
lai‘oraa|
oia hoi te P. A. PA.
Haamauraa Orometua.H
Ua oli Tuturi tane rauà o Teatatanei te haaniauhia
i ta
raua
1. Haamquraa-no
Vaitoare e
ei orometiia i roto|
tau Paroita.
Tuturi.
no Poutoru
—
Ua haamauhia oia i nia i na paroita
(Tahaa) i te Sapati Tiafaahouraa, oia hoi i te 27
no!
no|
Mati.
Ua namuahia Vaitoare,
oiahoi te Paroita Metua tei faatere* tuinuhia e Te-
liapai, orometua, tei pohe aenei.
E au i te hora 8 i te poipoi, te tapaeraa o te poti no te Peretiteni o te
A. T., oiahoi o Paulo Verenie, e to te mau orometua e to ratou atoa raj
(Tunui, Teriirâ).
■.-i-
:-
-'i'--
POROT^KTANl
Vi':A
7
tiiio (200 maniliini), te Apooraa diatono, e ua haa-
Ua Iiaapaohia te pae
inatahia te pureraa avatea. Na te mau oi'ometua te mau tiihaa
ohipa. 1 reira
to te
Peretiteni liaamauraa ia Tuturi i nia i te Paroita, na roto i te i‘oa o
te A.
n.
te
Paroita
e
ua
A. T. i mua i to
Ua tia mai te auvaha Paroita,
E oreroraa itoilo mau ta te peretiteni o te
—
to te tavini
e
api o te Atiia.
—
farii maitai, mai te oaoa.
la oti te
reira,
faaite i to’na
ua
oaoa e
tia mai te orometua apî i roto i te Purupiti, e ua
to’iîa mauruuru rahi, e to’na’toa hoa, i te faatereraa a
Atua; e ua farii papu roa oia i te mau ohipa’toa no to’na toro'a. —
tte
Fatu (Mareko 14, 3).
Ua a‘o attira oia i te parau no te Tiafaaliouraa o te
[Na’na’toa te oroa enphari, ia oti te mau bapetizoraa (Teriirâ). — Reva’tura
le mau orometua i
Poutoni,
e
te mau diatono no Vaitoare — Ua tapae
Poutoru.
ratou i te hora 2 — E faaineineraa rahi roa to
Hoê â faatereraa i te mau ohipa e to
E 600 maniliini !
e
Vaitoare i te pae tiao e to te Varua.
faaunaunahia te oire i te hanahana Farani (reva).
ua
La tomo atoahia te fare orometua, e ua haamauruuru te orometua api,
lio taua fare ra. E tuaroi itoito roa tei ravehia i taua pô ra e na amuiraa,
(ei teaoraa te taaeraa.
t
'2, Haatmiiraa ia
Te faatia nei
te 2
.
no
...
^
Tiaihau, orometua
e
no
Tâhuata, i taua oro‘a tei tupu i te
Eperera, i Atuona, te oire rahi no Hiva-Oa.
Ua irieine to Atuona no te farii mai i te orometua api. E na te
j’aroita no Vaitahu i faauta ia
ou
-
Teata mâ, i Atuona (Hiva-Oa), \
i Atuona i te hora 11
Tavana ia
Timoteo,
raua na
nia i te poti. Inaha! ua tapae mara. Ua farerei matou i
te afa i taua mahana
e
tamaiti oia na te hoê diatono tahito no Atuona.
e
no Hanaiapa. 1
roto i te utuafare no Tinoteo, to te orometua api farii matamuaraâhia e Timoteo, e te Tavana no
Ja liaere ato‘a mai te Tavana
'lanaiapa, e te tahi tarriahine, e mootua no Haputu Kekela, te orometua
/ailiî tahito
netua
1 te
no
Atuona:
o ratou e
te Paroita Atuona i te fariiraa i te oro-
api ma te oaoa.
ahiahi, ua tae haere mai to Puamau, to Hanaiapa, to Taaoa i Atu-
|ma, amui a’e ra ratou ato‘a i te vahi hoê i roto i te fare paroita ma te
paoa e te manao hoê, no te fariiraa i ta ratou orometua apî ; tupu atura
reira te parau no te Salamo 119: 24. — I te hora 7, i taua ahiahi ra^
Se haamataraa o te pureraa fetii, i tia’tu ai Teata i rotopu ia ratou,' e ua
juu oia i te hoê irava no to’na tere i rotopu ia ratou (Luka 11,10), e ua
pûpû oia ia’na i rotopu ia ratou; e ua tia mai Teriirere, e taata no Papara,
ua
riro oia ei auvaha
no
na
Tavana
e na
Paroita ato‘a
e
maha
no
Hi-
^a-Oa o tei putuputu mai i taua pô ra, ma te oaoa rahi, ma te paràu oia
:
haere mai
e na
matou
oe
e
to hoa e te
mau
|aaoti hia taua Putuputuraa ra i te hora 10 1/2.
tamarii e farii atu ; e ua
V l': A
8
3
}
P 0 R0 T E T A N I
J
poipoi a’e, o te Sapati rahi oaoa ïa ; o te farereiraa i ta ratou orc'
Teie ta Teata irava a‘o : Sal. 118-24. I reira to’na haamauraahi /
i roto i ta’na paroita. la oti taua pureraa ra, ua fariihia te orometua i
pae o te tino e na Paroita atoa e 4, i te tare orometua iho.
1 te
metua apî.
^
TA
Parau rii api
1. E faatiahia te oro'a euphari
i roto i te mau Paroita i te Sapati-Penel
tekose, oiahoi i te 15 no Tiunu.
2. E aueueraa fenua tei tupu i Tahiti nei, i te poipoi roa, i te Sapati, Ij,
no Mati. E rave rahi le taata tei ite maitai. E ua parauhia e, tei Asia to i;
tumu.
3. Ua faaroo ê
hia
na
te parau no na pue tainarii
Maareva tei faarii|
nia i te hoê poti huru nainai. Aita’tura i lit
hia to ratou hopea, e ua manao noa te manao e: ua ino paatoa ratou i tu^y
huna noa i taua fenua nei, na
mai ia MasLj.
Einaha! teie te parau mau: ua fano ratou mai te aveia ore,
reva mai e tae noa’tu i Maupihaa. Tei reira to ratou itearaahia e
to raîojÇg
Hau, o “Mouette”. Te faarooroo hia nei râ i
ere paha i te mea hanahana roa te tumu o to ratou faarueraa i
to
fenua; e na te mahana e faaite.
4. Ua parau hia e, ua fatata paha te hau i te topa i rotopu i te Tapo; lar
tiiraahia e te pahi o te
e
râ'to*^
te Tinito.
papai mai nei râ te mau orometua tinito e: tirara’tu ai rave'a e ca ^
amuri atu^ e e riro ai oia ei fenua rahi, e te itoito, e
maramarama, maori râ : o te Evanelia, oia hoi te haapa'oraa Faaroo Chere
sitiano. O te mana'o mau ïa no te mau Faaterehau rarahi no te fenua tinilij
i teie tau, oia hoi to te Peretiteni Rahi (o Chiang-KaïR'hek) e to M. Wani
oia’toa to te mau Tavana e rave rahi. E te hiaai nei te hoê paeau rali
feia tinito i te mau unauna Varua o te Evanelia. Ua hanere e ua hanere
feia apî o tei pûpû i to ratou oraraa, no te Fatu, e o tei îmi i te mau Paraf
i Papahia ra. E anotau maitai roa teie, no te Evanelia i Tainà.
Te
il
te fenua Tinito
Moni tauturu i te Vea:
Avarua:
Tetutamaiti
Tuhiva Makitua: 1
f
v.;
2 lara;
Papeete: Hiapo v.: 1 tara
tara.
la amuihia : e 4 tara.
Imprimerie Elie Juventin.
-
MAURUURU.
Rue du Com‘Destremau - Papeete, Tahiti
Fait partie de Vea Porotetani 1932