EPM_Vea Porotetani_193204.pdf
- extracted text
-
j ' aITA’TÜ E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAD
HIA RA, OIA
IIOI TE Mesia RA O lESU. —
I Koriiietia 3, 11.
=1
e-
HOO I TE MATAHITI
U
HOÈ: HOÊ TARA
t ':
C.
VERNIER, Directeur-GéT&nt.
a:,|
--
1 !
li?
Te tao‘a horoa
noa, na
te feia mo'a.
(I roto i ta’na epitetole piti i to Korinetia, te faaitoito neiPauloi te
feia faaroo no taua Ekalesia ra, ja faaineine atea hia ta ratou tao‘a
t.
horo'a na te feia moa i lerusalema. E te tuu nei oia i te mau Ekalesia
no Makedonia ei hi'oraarahi na ratou, no te mea, uamanii noato ratou
jo. oaoa, rahi noa’i to ratou veve, i te rahi o to ratou horo'a (II Kor.
taiVIII, 2). E ua na mua ratou i te horo‘a ia ratou ihoi te Fatu ra, e ia
[i Paulo, ei haapao i te hinaaro o te Atua ra.
fDia’toa te mau Ekalesia no Ahaia : te arue nei Paulo ia ratou, i te
na ô raa e: Ua ineine Ahaia, mai te matahiti mai â.
(II Kor.
)t,,
,^IX:2).
\0 Eperera teie. Ei teie ava‘e e haamata mau ai te mau aufauraa
[no te faatupuraa i te Evanelia i ô tatou nei, e i o te mau Aihuaraau
I
gJfaaroo tei haapaohia e to tatou Taiete Orometua no Paris.
;Ùa ite paatoa tatou i te huru o teie anotau : e veve to te taata, mai
!to^akedonia i mua ra; no te rahi râ o te anaanatae o te aau, i taua
anotau, i te mau maitai varua ta te Evanelia i faatupu i ô ratou ra,
i manii ai ta ratou mau tao‘a. Mai te Atua o tei horo'a mai ia ratou
L' i tâ’na horo'a eita e tia ia parau ra, oia’toa ratou, ua horo'a noa
ratou i ta ratou tao'a, eiaha no te faaueue e mai te mea e no te titau,
■I nofte tae mau râ o te aau.
it
la na reira mau â tatou i teie matahiti o te Fatu.
A hi ‘o i ta te
Atua mau horo'a ja tatou, i roto i te mau utuafare, e te mau ekale¬
TI,
sia, e i nia i te fenua. Ai ta te hoê i ere roa. E no reira, e faaitoito
maite tatou, e e faaineine atea, ia maitai ta tatou mau aufauraa, e
ia noa‘a te maa e pa'ia’i te mau orometua e ta ratou mau tamarii.
POI^ OT ET ANL:
VE A
2
No te iti O te faufaa tei roaa mai i te matahiti 1931, i faatopa hia’i
te moni tautiiru a te mau orometua; e ua faaorehia te moni
E
te mau tamarii orometua.
mea
tuhaa a
aroha roa e te navai ore mau te
;^etahi mau orometua i teie tau. E ere râ i te mea Ud
tf’
ueraa ; a imi i te mau ravea e manuia’i, mai te hoê mau amuiraa tei
faai.’oohia e, ua haamata aenei i te haaputu. — E ia tae i te mahana
oraraa tino no te
au.
—
No reira, a taaineine maite i te mau huero no. te mahana ue-
ueueraa, a ueue ïa ma te
faaherehere ore.
No te
hora
E aroha te Atua
E parau inoana mau
paieti.
(I toa. !A^-8)
E ua au taua
teienei anotau. E toru tau vahi rarahi
â te parau o te aroha o le Atua.
parau ra, ia feruri faaliou .tatou, i
tei itea hia i roto i te aroha o te
Atua. E toru atura ta tatou tumu.
TUMU I. — Ua iteahia e, e aroha te Atua, i roto i te mav
‘
ohipa 0 te natura.
taatoa raa ïa o te mau ohipa tei oti i ta’na rima. Tei
eiaha ana‘e no to’na paari i te faaauraa i te mau mea’toa.
Te Natura râ, o te
reira te tapa‘o,
area
râ
no
to’na haniani maitai rahi.
1. A hi'o i te taata e to’na maii maitai atoa.
te avae ei
To’na tino:
mata ïa
haere, te rima ei raverave, te vaha ia amu; tel
hi‘o, ia mataitaî ; te taria ia faaroo; te mau mea tumu no te oraj^
tino: te mafatu
e te
uhauha ; e mea
paruruhia ïa.
To’na ite. I hau ai oiai te mau manu e te mau puaa
te aeto
atoa i hamanihia:
i te puaahorofenua i te oioi; i te lionâ i te pua:.
tei faaea mai i roto i to’na tino; e mea pohe ore^ e tc^
i te teitei ;
^To’na Varna, o
maramarama.
I
...
2. A hi‘o i te
ao
nei ei parahiraa o te taata.
faahiahia ïa. — Te ra‘i ninamu, ei aroaro la ; te aihere e te|j,^
matie ei vauvau îa i te avae ; te mata‘i e huti hia, ei ora ïa no te tino e*
te mau raau atoa; te mau anapape, ei ora ïa no te mau raau; te miti eijjj.^
haamaitai i te i‘a, te raau e te mau maa atoa, i tautau mai; te mahana
turama, ei haamahanahana ; te ru‘i, ei taotoraa o te taata. ...
|
E parahiraa
TUMU II.— Ua iteahia e, e
huru matamua o te taata.
/. A hi'o i te tare ta te Atua
aroha te Atua, i roto i tela
’K
l haaniaa i roto ia'na.
Oia te Arii i nia iho i te mau mea atoa: te manu, te puaa, te
raau, te anapape,
melahi.
i‘a, t^.i
te moanâ, te opu o te fenua. Tei raro iti a‘e oia i te
mai|_A
l’E
huru o te Atua: e ua titoo mai oia
*iaiia i tetahi mau vahi o to’na mau Ateributi: maramarama, aroha etc.
'
jaMiamanihia oia mai te au i te
■'
3
III.
—
Ua itea roa hia'tu
e,
e
aroha te Atua i
^’na-haapa'oraa i te taata i roto i te hara.
-
hope le reira i te tatarahia. — E faaoromai rahi to te Atua ia’na
lia lioro Adamu /e tapimi, ua tapeahia oia, ua rurutaina. — Aita
È3|tairi liaapohe ia’na. Ua imi te Atua i te ravea, eiaha te taata ia
iteahia te taraehara. Ua tuu oia i ta’na Tamaiti i te veve, te faa-
tejpohe, ia ore ia polie te feia faaroo; ia roaa râ te ora mure ore.—■
ora': to’iio hia’tura te vea i te mau
;qi o te ao nei. Aita e hoo i taua ora ra; no te taata’toa taua ora
iro
^
haerehia te parau apî o te
^^|e hoê i ere. . . .
'o|ea hau i te poupou tei haapaohia no ratou : e fenua apî lo ratou,
ro
i te rai, te ora mure ore.
iHJlr Fârii ana‘e tatou i taua aroha nei;
t(
eiaha e tute ê atu.
r
F. V.
faatahinuraa Oro
faahou le hoê oro'a faatahinuraa orometua i Paofai
mati 1932.1 reira lo Fakeekee raua o Tuturi
irsftihia na roto i te tuuraa rima e le pure — no te toroa mo'a.
)oto le Paroila e te hui taata i taua pô ra, i te hi'oraa ia
[rohuhu.oia hoi Pakeekee, te tajiiati Nuuhiva matamua roa
hai i roto i te aua, i Heremoni, e o tei ineine no te faatere
it^oro'a orometua i Fatu-Iva (Mutuita). E oho matamua-teie
^_^ihaa VI. Ua tanuhia te huero o te Evanelia i Nuuhiva i
■^Itahiti 1797 (oia hoi 135 matahiti i mairi aenei).. E inaha,
^iné^ roa nei te hoê ohi api e te itoito, te itearaahia. Na te
‘^'lüroraetua Paratane, e te Vaihi, e te Tahiti, i ueue i tau fenua
■^'[lâ [râ e oroinelua Nuuhiva mau i ueue i to’na iho fenua,
1,rà ia Pakeekee nei. No reira te oaoa e te aroha rahi o te
tel^ ^i taua pô ra.
',’tQk 0 Tuturi nei ('Terühuaua a Tupaia); no Uturoa (Raiatea)
I fetii na Matante, te tavana-orometua aau tae tel faatere i
te|ia a te Atua i Tevaitoa, Vaiaau, Fetuna, i mua ra; e te tono
lairl^R. ia’na i Tahaa, é faatere i te Paroita-Melua no Vaitoare,
rahi otare i teie tau; e na’na atoa e faatere i te Paroita no
■
ifpu
i Le pô 18 no
'
P 0 P 0 T l'-. T A N 1
V E A
PouLoni
e
O
hia ei Pnroita taa ê, ia tae i te mahana
te hamaii roa
roaa'i te faatere
mau no
Vaitoare.
mai —
lei faataahia i tnua pô iiehenehe rahi. Ua î roa
i Paofai; aita te iioè pae i ô mai— IS ororactua tei tae
oia’toa te tamaiti arii o Ai'iiaue Pômare, e te mau tavana
e rave
rahi no te Tuliaa I.
O
raiia
mau
te tare pure
P
mea
lianahana
roa,
to te mau orn-
te mau taata, e ua
himene i te hoê himeiie faahauahanaraa, a haamata’tu ai teoro'a.
metua tomoraa i roto i te hiero; ua tia paatoa
ro
Peretiteni-mono te a‘oraa (U Kor. V. “-tOi; na
Moreau Peretiteni le mau Uiraa; na Tefaaora, orometua te Pure
Tahiauraa; na te inau pipi orometua te himene tahinuraa.— E
Na Charles Verenie,
himene nehenehe roa’toa ta to Pirae.
E
mea
hanahana
roa
Ua aroha Pakeekee
mau
raua
o
Tuturi i te Apooraa Rahi, i to raua
roetua faaamii. i te Paroita,
Ua mahanahana
lieue
te taime tiiuraa rima a te mau orometua. fa
atoa
le Atua
ueueraa mau.
roa
te aau
i roto i le
o
taata, e mai te mea ra ê, ua
te
i taua pô ra. E pô
i roto i le aauo te tahi pae?
pipi nei i roto i te avia ?
aau
o
te t lata,
Aita’nei te huero i topa
O vai le tia mai, e mono i na
E teie nei,
i to Papeete hoi, e i te Hui mana.
te aroha’tu nei te Vea Porotetani i to tatou tau pue
hoa orometua api;
te
6:
ia itoito mau raua i te raveraa i te ohi'pa na
Atua; eiaha e faaherehere ia raua, ia ite hia te tupu o te huero,
te holu
hoi, i to’na tau
Te
mau ra.
poheraa o Lutero
Mai te au i ta te Vea i faatia aenei, e mea huru pohopohe noa
Lutero i te mah i te pae hopea o to’na oraraa. Oi poheroa oia i te
matahiti 1540, i te oire i Haguenau, i roto i te hoê apooraa orometua.
Ua tia râ i te Atua te faaherere rii â i to’na tavini. E tae aéra i te
matahiti 1546 — e 62 o Lutero matahiti i reira- ua titau onoonohia
oia e te feia mana no Eisleben
( to’na iho oire fanauraa ) ia haere
mai oia e faahau i to ratou peapea. Te ite noa ra Lutero i to’na pa- ta
ruparu rahi i te pae o te tino, e te aniania o te upoo, e to’na mata-
pouri atoaraa i te hoê mau taime ; no te rahi râ o to’na hinaaro i te
faaore i te mau peapea tei faaamahamaha noa i te utuafare o te feia
mana teitei roa,» no to’na iho oire iti fanauraa, no reira oia i haere
atu ai, mai te faaoromai i to’na ati. E e fenua roa ia haere, e e anotau toetoe e te vero hoi. Ua tae oia i Eisleben, i te 28 no Tenuare
r
■
<
VEA
■
5
POROTETANl
^^
15jl6 ; e ua imi oia i teie peapea mai te itoito e ma te paari no nia
m|,i. E maha to’na a'oraa i te parau a te Atua i taua oire ra : e e
ra^e rahi te mau lata ta’na i papaihaere i to’na hoa here, i Wittemberg
oj|ei mana‘ona‘0 rahi ia’na. Teierâ, mai te mea ra e, te ite ra Lutero
^te fatatara to’na taime hopea. No reira’toa te rahi o to’na pureraa
i*e Atua i roto
i to’na piha, e to’na faaineineraa. — Ua oaoa roa
l^na aau i to’na hi‘o raa e: ua topa’tura te hau i rotopu i te feia
ra'^na, e ua manuia to’na tere ; e ua papai atoa oia i to’na rima i ra¬
re, a‘e i te parau
faahauraa i faaauhia ra.
J: te 17 no fepuare, ifaa-î
te ahiahihuru
, ua ite oifaainuhia
a i te hoe oiamauii teui rahi, i
ouma,
na
mai te mai
te
raau e
; ua
vàhea atura. I to’na araraa, ua pure oia i te Atua i te na ô raa e : “te
tu|i atu nei au i to‘u Varua i roto i to rima ; no te mea, na oe au i
faàora, e te Fatu, e te Atua haapao maitai.’’
fTeie râ, ua toetoe roa to’na tino, i taua taime ra, ore noa’tu te
raahanahana rahi o te piha. Parau atura oia ia lona, to’na tau‘a he¬
re: “ E mauiui rahi to‘u ! Te manao nei au e : e pohe roa vau i o nei,
i te vahi i fanau mai ai au, ei bapetizohia’i. ” Pure-haamaitai atura
Metua i te ao rp, e tau Atua,
to rnalou Falu, no letu-Mesia, te Atua no ô mai ia
oe'te mahanahana mau, te haamaitai nei au ia oe i te mea, ua
helieu mai oe ia‘n, i to Tamaiti here, ia leLti Mesia. la'u e tiaturi |nei, o ta‘u i a‘o a'enel c i fa‘i haere i te aro o te taata, ta‘n
i ti(ere e i arue, tj te feia paieti ore râ.... e harnanl irio nei, e
e tnhi nei
E tau Fatu here, e letu Mesia e ! Te parau nei au
oia i te Atua, ma te reo puai : “E tau
te JM et U a no
—
rahi! E tau Metua
ia i^e e : a haapao maitai i tau Varua aroha
i te ral e! Ua fatata vau i te taaê i teie tino repo, ua
e
ite hua râ
faaearaa mure ore to‘u i pihai iho ia oe, e eita roa vau
riro i te haru ia vetahi e, ia tae atu vau i roto i to rima na. ”
vau
e,
e
E Oti aéra taua pure
haamaitai, ua lai'o aau Lutero, e ua ta-toru
) I aroha
i te tai‘o. i te parau na lesu ia Nicodemo ( loane : 3: 16 : :
te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horo'a i ta’na Tamaiti..,.
etc.—
latino oia— a toru parauraa— mai te
faaoioi. rahi
E tau Metua, te tuu atu nei au i tau varua i roto
i to rima, no te mea na oe au i faaora, e te Atua haapao mai¬
tai
”
Tapiri ihora oia i to’na mata, e faaea maitai atura.
tlaafatata maira lona raua o Colius ( mau hoa here a Lutero •)
i pihai iho i to’na roi, e ua ui mai ia’na, mai le haapuai 1 te
E i
mûri
.
reo :
iho,
ua parau
—
“ E to
matou Metua îaatnra e !
Te tapea tarnau noa ra aner
fàahou atura Lutero, ma te reo taa maitai : E 1 Fariu aéra oia i hia
oe
ia lesu, e i te mau
aratairaa ta oe i ao haere? Pahono
i
?üRü'ri';T ani
vi-:a
fi
iti poto. Iliili t'aahou atura
hopea — Pohe l’oa aéra. 0 te '18 ïa no
i to’na aoao, e ua vare i rii, raaa t urae
i to’iia aho — (e aho
oia
fepiiare 1546. E 6'2 o LuLero matahiti i reira.
(Te vai a tara ).
fe
f
fcal
i, i
E riro teié hohoa fare i te parare
rii io tatou, ua roto i teie tau moni
haamata te hoê mau paroita i te reira huru
^
hamaniraa e te bpua ra te vetahi. Te hiero no Pirae, ua oti roa te mau patu,
;
Te faaroorbo hia nei e, ua
ore.
e
tapoi hia i te punu. Area râ tei Rurutu
ua
una
O
taua
mau
—
Rimatara te rahiraa e te una'‘
fare ra.
fare amuiraa no te
no
hoê i Amaru. O Oliypia te io’a E peu maohi aiia’e to teie fare;
hamani liia i onei; e haamaramarama raau
maohi oia’toa te mau tea;- e ua tapbihia i te rauoro; e mea nehenehe roa.
Ua niuhia i te 29 no atete 1931, e ua oti i te 9 no titema 1931. Ua
tomohia i te 9 no tenuare 1932. E tomoraa hanahana roa. Na Tumoe Lenoir,
tavana oire i iriti i te opani; na Maitu orometua i orero mai i te hoê paraparauraa, ei haamauruuru i te pupu Oliveta, e ei mairiraa i te io’a no te fare,
‘e ei tuuraa o te hoê mau tao’a aroha; ha Haipo orometua te aoraa (Ohipa I 12).
E mau himene maitai roa tei himene hia. E ia oti, ua haapao hia te hoê
oro’a no te pae tino, i rapae.—
A taa’i taua fare i oti, te hamani hfa nei te piti i Amaru; e e piti teie
j \
Te faatia nei Maitw orometua i Rimatara i te tomoraa
pupu
e
tahua ofai, e patu ofai, e opani
e rave
ta
^
eî'
hc
ia
atoa hianei i Anapoto.
te
Tatararaa
Te pure a
Parau
aï
te Fatu
(«
rO OE !0‘A:.
//. — M IIAA
Eaha teio‘a?
o
te hoê ïa
taata e aore ra o tè
O leham le io‘a
R
.
.
tapâo o tei' faaife niai i te hurii o
te
tauhaa, e taa maitai ai oia.
parauhia nei, e teie to’na auraa : “Te vai nei
( Ex. 3, 14 ) — 0 te io‘a hanahana rahi e te
mata'ii ( Dent. 28, 38 ) no te Atua no Iseraela. Teie atoa to’na au¬
raa, to teie io‘a, no tatou : “ te Atua niana, e te i i te aroha
au
a
vait. e-
e
vai nei. ’’
mm
Ilia, la liaamo‘ahi}i ; eiaia’na i rolo i te iiiau ohipa
te i‘oa
’a
Lei
no.
riuria e
liaaputu i te arahu
teiel'oa nioa rahi
ia
La ni a ri i na te A tua
—
tou
E
lo tatou Metua
i te'peu
E liara rahi te reira;
.
-
O
au
Metua i te ao.
tapae o M. Charpier te orometua api ta te Taiete faatupuraa parau
—■ i te
12 no Eperera. Ua farue oia i Farani’
Paris e tono nei i ô tatou
i te 24
no
Fepuare. E riro oia — e to'na hoa — i te farerei
haere i te
ma^ paroita no Tahiti, na roto i te mau hepetoma e vai i mua nei.
2.
Ua pohe roa te lioê taata rahi no Farani, o M. Briand’, e ua amui
to^atou aihuaraau no Tahiti nei i te oto no te hau Metua.
■—
taata tuiroo roa feie i
:
to teie
no
Farani
te Hau. 1 mûri a‘'e
e
i te
mau
basileia papaa, no te mea
i te Tamai Ralvi, ua riro roa to'na aau i
Oia tei maitihia
Ua vahavaha te
pae i ta’na opuaraa itoito, mai te tohu e : eita e tupu, e e maua te taime
laï^fruri i te mau ravea e hau ai te mau basileia.
hipa faatupuraa hau i rotopu i te mau basileia. —Apooraa no te mau Basileia i Tiniva.
erefiteni no te
I^ita râ oia i haaparuparu i te ueue maiteraa i te huero o te hau e no
te';3roha taeae i roto i te aau no te mau faaterehau rarahi no te maufenua
pa||ia. E mai te mea ra e, te tiaaniata rii ra taua huero ra i te tupu a pohe
SI Ilia ra.
,3. — Ua faaite aenei te Vea e : e apooraa iti rahi tei faatupu hia i Tiniva
(bfilevetia) no te imiraa i te mau ravea faaore raa tamai. Aitâ e Apooraa
Rahj mai te reira te huru i tupu i te ao. E 64 basileia tei tono i ta raton
auvaha mana ; e ua haamata te mau ohipa 0 taua apooraa ra i te 2
noi'jfepuare. E auvaha paratane te Peretiteni (Henderson). l roto i ta’naoreroraâ| mata mua, ua faateniteni oia i taua tairururaa hau roa i te maitai mai
mau
to te ao taatoa i nia i taua apooraa, e te tiai nei i ta’na^
olîîjaa e rave. Na na taata hoê miliare e e pae hanere niilioni ( 1.500. 000.000) i
te {jarau e : te hio nei
haahiana i taua ma auvaha
mana
e
64
no
te feruriraa i te mau ravea e
f
V E A
8
P 0 R0 T ET A N J
te tiaturi nei ratoi
e: eita teie apooraa rahi e faaoti i ta’na ohipa, maori ra ia manuia ro:i
Ua faaite atoa oia e; e 7 milioni taata no te mau fenua’toa tei papa
ia’iia —oi‘a hoi te peretiteni — mai te faaite i te ratou hinaaro, maori vi
ai te
mau
mauhaa tamai e hamani faahouhia’i. — E
ia faaore
roa
hia te tamai. Ua ta-afata hia taua mau rata ra, e ua apapahn
i te
aro
o
mau
afata rarahi
ore
faahialiia
ratou
e
te mau
te
auvalia ei hioraa na ratou. Ua
ra. Te
apoo noa ra taua
ahuru e ua ahuru tau:
apooraa rahi ra; e mau orerorai
paari ta te mau auvaha. Eita e oti vave; ua tahoê aenei rà
paatoa i nia i te mau tumu i
mûri nei;
opanihia te mau pahi reva: eiaha ratou ia pupuhi haere noa t|
mau oire i mûri roa, aita e pâ e e faehau o reira ( maori rà e vahiné e |
tamarii, e e feia hau. )
2. la faaore roa hia te mau ravea taparahi raa taata riaria roa, mai ti
faataero i le mau apoo pape, te mau anavai i te mau manumanu faatupii|
1. la
fiva aau, etc.
3. — la faaoreroahia te tamai na roto i te matai taero, e te mau raau taeio
parahi hau noa i mûri, ee pohe ai te mau raau, e e maaro
nei rà te hoê pae auvaha e: tirara’tu ai ravea (
hau ai te mau basileia, maori rà ia hau te aau taata, te tahi e te tahi; i.
haapiihia ratou te hau, te aroha.
E te parau nei tatou : tira roa ravea e hau roa’i te mau basileia, e e faal
orehia’i te mau mauhaa tamai, maori ra, o te farii i te Evanelia, haapil
i te taata i te haapao i te Soraa na lesu i nia i te mou'a (Mat. V-V1I)|
Te na ô nei lesu : E hau tau e vaiiho ia outou nei, o to‘u. nei hau ta'iT
e ho-atu no outou ; e ere mai ta to te ao nei horoa, tau e horoa ia ou|
tou. ^ loa. 14. 27 ).
E pure anae tatou i te Atua no taua apooraa feia mana i Tiniva, o tel
imi i te mau ea no. te hau... la haamaramarama hia ratou e te Varua iicf
e
ino ai te feiea
ai te repofenua. Te parau
te Arii
o
te Hau.
4. — Ua tae mai te parau
api no Tubuai mai, maori ra te parau no
hoê vahiné tei fanau i te maehaa hoê avae.
Moni tauturu i te Vea:
Udipou (.Matuita):S. Kekela, Tekohu, Mohinui, Penapena, Huuti, Metua|
Mamau, Teikikaotai, Teikioahutai, : tara anae : Tapati : 1 afa ;
Orofara : 1 tara .— la amuihia: 10 tarae te afa.
•
Mauruuru.
,
Imprimerie Eue Juventin.
■
Rue du Com‘ Destremau- Papeete, Tahiti.I
Fait partie de Vea Porotetani 1932