EPM_Vea Porotetani_193204.pdf
- Texte
-
j ' aITA’TÜ E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAD
HIA RA, OIA
Mesia RA O lESU.
—
I Koriiietia 3, 11.
=1
e-
HOO I TE MATAHITI
U
t
IIOI TE
HOÈ: HOÊ TARA
':
C.
VERNIER, Directeur-GéT&nt.
a:,|
--
1 !
li?
Te tao‘a horoa
te feia mo'a.
noa, na
(I roto i ta’na epitetole piti i to Korinetia, te faaitoito neiPauloi te
no taua Ekalesia ra, ja faaineine atea hia ta ratou tao‘a
)t,, horo'a na te feia moa i lerusalema. E te tuu nei oia i te mau Ekalesia
no Makedonia ei hi'oraarahi na ratou, no te mea, uamanii noato ratou
jo. oaoa, rahi noa’i to ratou veve, i te rahi o to ratou horo'a (II Kor.
feia faaroo
t.
taiVIII, 2). E ua na mua ratou i te horo‘a ia ratou ihoi te Fatu ra, e ia
Paulo, ei haapao i te hinaaro o te Atua ra.
fDia’toa te mau Ekalesia no Ahaia : te arue nei Paulo ia ratou, i te
[i
na
ô
raa
e:
Ua ineine Ahaia, mai te
matahiti mai â. (II Kor.
,^IX:2).
\0 Eperera teie. Ei teie ava‘e e haamata mau ai te mau aufauraa
[no te faatupuraa i te Evanelia i ô tatou nei, e i o te mau Aihuaraau
I
gJfaaroo tei haapaohia e to tatou Taiete Orometua no Paris.
;Ùa ite paatoa tatou i te huru o teie anotau : e veve to te taata, mai
!to^akedonia i mua ra; no te rahi râ o te anaanatae o te aau, i taua
anotau, i te mau maitai varua ta te Evanelia i faatupu i ô ratou ra,
i manii ai ta ratou mau tao‘a. Mai te Atua o tei horo'a mai ia ratou
i tâ’na horo'a eita e tia ia parau ra, oia’toa ratou, ua horo'a noa
ratou i ta ratou tao'a, eiaha no te faaueue e mai te mea e no te titau,
nofte tae mau râ o te aau.
it
L'
■I
Fatu. A hi ‘o i ta te
utuafare, e te mau ekale¬
sia, e i nia i te fenua. Ai ta te hoê i ere roa. E no reira, e faaitoito
TI, maite tatou, e e faaineine atea, ia maitai ta tatou mau aufauraa, e
ia noa‘a te maa e pa'ia’i te mau orometua e ta ratou mau tamarii.
la
Atua
na
reira
mau
mau
â tatou i teie matahiti o te
horo'a ja tatou, i roto i te mau
POI^ OT ET ANL:
VE A
2
mai i te matahiti 1931, i faatopa hia’i
faaorehia te moni tuhaa a
tamarii orometua. E mea aroha roa e te navai ore mau te
No te iti
O
te faufaa tei roaa
te moni tautiiru a te mau
te
mau
orometua; e ua
;^etahi mau orometua i teie tau. E ere râ i te mea Ud
taaineine maite i te mau huero no. te mahana ue- tf’
ueraa ; a imi i te mau ravea e manuia’i, mai te hoê mau amuiraa tei
faai.’oohia e, ua haamata aenei i te haaputu. — E ia tae i te mahana
oraraa
au.
—
tino no te
No reira, a
ïa ma te
ueueraa, a ueue
faaherehere ore.
No te
hora
E parau inoana mau
Atua. E ua au taua
teienei anotau. E toru tau vahi rarahi
â te parau o te aroha o le
parau ra, ia feruri faaliou .tatou, i
tei itea hia i roto i te aroha o te
TUMU I.
Atua. E toru atura ta tatou tumu.
Ua iteahia e, e
—
paieti.
(I toa. !A^-8)
E aroha te Atua
aroha te Atua, i roto i te mav
‘
ohipa 0 te natura.
Te Natura
râ,
reira te tapa‘o,
râ
area
no
o te taatoa raa ïa o te mau ohipa tei oti i ta’na rima. Tei
eiaha ana‘e no to’na paari i te faaauraa i te mau mea’toa.
to’na haniani maitai rahi.
1. A hi'o i te taata e to’na maii
mata ïa
hi‘o, ia mataitaî
tino: te mafatu
;
te taria ia faaroo; te mau mea tumu no
te uhauha ; e mea
e
maitai atoa.
haere, te rima ei raverave, te vaha ia amu; tel
te avae ei
To’na tino:
To’na ite. I hau ai oiai te mau manu e te mau puaa
te aeto
te oraj^
paruruhia ïa.
atoa i hamanihia:
i te puaahorofenua i te oioi; i te lionâ i te pua:.
tei faaea mai i roto i to’na tino; e mea pohe ore^ e tc^
i te teitei ;
^To’na Varna, o
maramarama.
I
...
2. A hi‘o i te
ao
nei ei parahiraa o
te taata.
Te ra‘i ninamu, ei aroaro la ; te aihere e te|j,^
matie ei vauvau îa i te avae ; te mata‘i e huti hia, ei ora ïa no te tino e*
te mau raau atoa; te mau anapape, ei ora ïa no te mau raau; te miti eijjj.^
haamaitai i te i‘a, te raau e te mau maa atoa, i tautau mai; te mahana
turama, ei haamahanahana ; te ru‘i, ei taotoraa o te taata. ...
|
E
parahiraa faahiahia ïa.
—
TUMU II.— Ua iteahia e, e
huru matamua o te taata.
/. A hi'o i te tare ta te Atua
aroha te Atua, i roto i tela
’K
l haaniaa i roto ia'na.
Oia te Arii i nia iho i te mau mea atoa: te manu, te puaa, te
raau,
te anapape, te moanâ, te opu o te
melahi.
i‘a, t^.i
fenua. Tei raro iti a‘e oia i te
mai|_A
l’E
'
jaMiamanihia oia mai te au i te
■'
*iaiia i tetahi
mau
vahi
o
to’na
huru o te Atua: e ua titoo mai oia
Ateributi: maramarama, aroha etc.
mau
3
III.
—
Ua itea roa hia'tu
e,
e
aroha te Atua i
^’na-haapa'oraa i te taata i roto i te hara.
-
hope le reira i te tatarahia. — E faaoromai rahi to te Atua
lia lioro Adamu /e tapimi, ua tapeahia oia, ua rurutaina. —
ia’na
Aita
È3|tairi liaapohe ia’na. Ua imi te Atua i te ravea, eiaha te taata ia
iteahia te taraehara. Ua tuu oia i ta’na Tamaiti i te veve, te faa-
tejpohe, ia
iro
;qi o te ao
^
ia polie te feia faaroo; ia roaa râ te ora mure ore.—■
ora': to’iio hia’tura te vea i te mau
nei. Aita e hoo i taua ora ra; no te taata’toa taua ora
ore
haerehia te parau apî o te
^^|e hoê i
ere. . . .
'o|ea hau i te poupou tei haapaohia no ratou : e fenua apî lo ratou,
ro
i te rai, te ora mure ore.
iHJlr Fârii ana‘e tatou i taua aroha nei;
t(
eiaha
e
r
tute ê atu.
F. V.
faatahinuraa Oro
faahou le hoê oro'a faatahinuraa orometua i Paofai
pô 18 no mati 1932.1 reira lo Fakeekee raua o Tuturi
irsftihia na roto i te tuuraa rima e le pure — no te toroa mo'a.
)oto le Paroila e te hui taata i taua pô ra, i te hi'oraa ia
[rohuhu.oia hoi Pakeekee, te tajiiati Nuuhiva matamua roa
hai i roto i te aua, i Heremoni, e o tei ineine no te faatere
it^oro'a orometua i Fatu-Iva (Mutuita). E oho matamua-teie
^_^ihaa VI. Ua tanuhia te huero o te Evanelia i Nuuhiva i
■^Itahiti 1797 (oia hoi 135 matahiti i mairi aenei).. E inaha,
^iné^ roa nei te hoê ohi api e te itoito, te itearaahia. Na te
‘^'lüroraetua Paratane, e te Vaihi, e te Tahiti, i ueue i tau fenua
■^'[lâ [râ e oroinelua Nuuhiva mau i ueue i to’na iho fenua,
1,rà ia Pakeekee nei. No reira te oaoa e te aroha rahi o te
tel^ ^i taua pô ra.
',’tQk 0 Tuturi nei ('Terühuaua a Tupaia); no Uturoa (Raiatea)
I fetii na Matante, te tavana-orometua aau tae tel faatere i
te|ia a te Atua i Tevaitoa, Vaiaau, Fetuna, i mua ra; e te tono
lairl^R. ia’na i Tahaa, é faatere i te Paroita-Melua no Vaitoare,
rahi otare i teie tau; e na’na atoa e faatere i te Paroita no
■
ifpu
i Le
'
P 0 P 0 T l'-. T A N 1
V E A
PouLoni
e
O
hia ei Pnroita taa ê, ia tae
te hamaii roa
O
roaa'i te faatere
mau no
i te mahana
Vaitoare.
lei faataahia i tnua pô iiehenehe rahi. Ua î roa
i Paofai; aita te iioè pae i ô mai— IS ororactua tei tae
oia’toa te tamaiti arii o Ai'iiaue Pômare, e te mau tavana
raiia
mau
te tare pure
mai
—
e rave
rahi
P
te Tuliaa I.
no
mea
lianahana
roa,
to te mau orn-
paatoa te mau taata, e ua
himene i te hoê himeiie faahauahanaraa, a haamata’tu ai teoro'a.
metua tomoraa i roto i te hiero; ua tia
ro
(U Kor. V. “-tOi; na
orometua te Pure
pipi orometua te himene tahinuraa.— E
Na Charles Verenie, Peretiteni-mono te a‘oraa
Moreau Peretiteni le mau Uiraa; na Tefaaora,
Tahiauraa;
te inau
na
himene nehenehe roa’toa ta to Pirae.
E
mea
hanahana
roa
Ua aroha Pakeekee
te taime tiiuraa rima a te mau orometua. fa
raua
o
Tuturi i te Apooraa
Rahi, i to
raua
Paroita, i to Papeete hoi, e i te Hui mana.
Ua mahanahana roa te aau o te taata, e mai te mea ra ê, ua
lieue atoa le Atua i roto i le aau o te t lata, i taua pô ra. E pô
mau
roetua faaamii. i te
ueueraa mau.
Aita’nei te huero i
O vai le tia mai, e mono i na
E teie nei,
te aroha’tu nei te Vea Porotetani i to tatou tau pue
hoa orometua api;
te
6:
Atua; eiaha
te holu
topa i roto i le aauo te tahi pae?
pipi nei i roto i te avia ?
e
ia itoito
hoi, i to’na tau
Te
i te raveraa i te ohi'pa na
ia ite hia te tupu o te huero,
mau raua
faaherehere ia
raua,
mau ra.
poheraa
o
Lutero
Mai te au i ta te Vea i faatia aenei, e mea huru pohopohe noa
Lutero i te mah i te pae hopea o to’na oraraa. Oi poheroa oia i te
matahiti 1540, i te oire i Haguenau, i roto i te hoê apooraa orometua.
Ua tia râ i te Atua te faaherere rii â i to’na tavini. E tae aéra i te
matahiti 1546 — e 62 o Lutero matahiti i reira- ua titau onoonohia
oia
mana no Eisleben ( to’na iho oire fanauraa ) ia haere
faahau i to ratou peapea. Te ite noa ra Lutero i to’na pa- ta
ruparu rahi i te pae o te tino, e te aniania o te upoo, e to’na matapouri atoaraa i te hoê mau taime ; no te rahi râ o to’na hinaaro i te
faaore i te mau peapea tei faaamahamaha noa i te utuafare o te feia
mana teitei roa,» no to’na iho oire iti fanauraa, no reira oia i haere
e
te feia
mai oia
atu
e
ai, mai te faaoromai i to’na ati. E
tau toetoe
e
te
vero
e fenua roa ia haere, e e anohoi. Ua tae oia i Eisleben, i te 28 no Tenuare
r
■
<
VEA
■
5
POROTETANl
^^
imi oia i teie peapea mai te itoito e ma te paari no nia
parau a te Atua i taua oire ra : e e
ra^e rahi te mau lata ta’na i papaihaere i to’na hoa here, i Wittemberg
oj|ei mana‘ona‘0 rahi ia’na. Teierâ, mai te mea ra e, te ite ra Lutero
^te fatatara to’na taime hopea. No reira’toa te rahi o to’na pureraa
i*e Atua i roto i to’na piha, e to’na faaineineraa. — Ua oaoa roa
l^na aau i to’na hi‘o raa e: ua topa’tura te hau i rotopu i te feia
ra'^na, e ua manuia to’na tere ; e ua papai atoa oia i to’na rima i ra¬
15jl6
; e ua
m|,i. E maha to’na a'oraa i te
re, a‘e
i te
parau
faahauraa i faaauhia ra.
i te
J: te 17 no fepuare, ifaa-î
te ahiahihuru
, ua ite oifaainuhia
a i tei hoe oiamaui
ui rahi“te, i
ô
na
ouma,
mai te mai
vàhea atura. I to’na
tu|i atu nei
faàora,
e
au
te
raau e
; ua
araraa, ua pure
oia i te Atua te na
raa e :
i to‘u Varua i roto i to rima ; no te mea, na oe au
i
te Fatu, e te Atua haapao maitai.’’
fTeie râ,
ua
toetoe roa to’na tino, i taua taime ra, ore
noa’tu te
raahanahana rahi o te piha. Parau atura oia ia lona, to’na tau‘a he¬
re: “ E mauiui rahi to‘u ! Te manao nei au e : e pohe roa vau i o nei,
i te vahi i fanau mai ai au, ei bapetizohia’i. ” Pure-haamaitai atura
oia i te Atua, ma te reo puai : “E tau Metua i te ao rp, e tau Atua,
te JM et U a no to rnalou Falu, no letu-Mesia, te Atua no ô mai ia
mahanahana
oe'te
helieu mai
ri
i
e
oe
mau,
te haamaitai nei au
ia‘n, i to Tamaiti here, ia leLti
ia oe i te mea, ua
Mesia. la'u e tiatu-
ta‘u i a‘o a'enel c i fa‘i haere i te aro o te taata, ta‘n
arue, tj te feia paieti ore râ.... e harnanl irio nei, e
tnhi nei
E tau Fatu here, e letu Mesia e ! Te parau nei au
|nei,
o
ti(ere
e
i
—
haapao maitai i tau Varua aroha rahi! E tau Metua
teie tino repo, ua ite hua râ
vau e, e faaearaa mure ore to‘u i pihai iho ia oe, e eita roa vau
e riro i te haru ia vetahi e, ia tae atu vau i roto i to rima na. ”
E Oti aéra taua pure haamaitai, ua lai'o aau Lutero, e ua ta-toru
i te tai‘o. i te parau na lesu ia Nicodemo ( loane : 3: 16 : ) : I aroha
te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horo'a i ta’na Tamaiti..,. etc.—
E i mûri iho, ua parau latino oia— a toru parauraa— mai te
faaoioi. rahi
E tau Metua, te tuu atu nei au i tau varua i roto
i to rima, no te mea na oe au i faaora, e te Atua haapao mai¬
tai
”
Tapiri ihora oia i to’na mata, e faaea maitai atura.
tlaafatata maira lona raua o Colius ( mau hoa here a Lutero •)
i pihai iho i to’na roi, e ua ui mai ia’na, mai le haapuai 1 te
ia
i^e
e : a
i te ral e! Ua fatata vau i te taaê i
.
reo :
oe
—
“ E to
matou Metua îaatnra e
ia lesu, e i te mau
hou atura
Lutero,
! Te tapea tarnau noa ra aner
fàaoia i hia
aratairaa ta oe i ao haere? Pahono
ma te reo
taa maitai : E 1
Fariu aéra
i
i to’na aoao, e ua vare i
oia
?üRü'ri';T ani
vi-:a
fi
i to’iia aho
rii,
(e aho
—
iti poto. Iliili t'aahou atura
Pohe l’oa aéra. 0 te '18 ïa no
raaa t urae
hopea
—
fepiiare 1546. E 6'2 o LuLero matahiti i reira.
(Te vai
a
tara ).
f
fe
fcal
i, i
E riro teié hohoa fare i te parare
ore.
Te faaroorbo hia nei e, ua
hamaniraa
e
bpua ra te vetahi. Te hiero no Pirae, ua oti roa te mau patu,
tapoi hia i te punu. Area râ tei Rurutu — Rimatara te rahiraa e te una-
ua
una
rii io tatou, ua roto i teie tau moni
haamata te hoê mau paroita i te reira huru
e
taua
O
te
mau
fare
^
;
'
ra.
fare amuiraa
‘
te
no
hoê i Amaru. O Oliypia te io’a E peu maohi aiia’e to teie fare;
ofai, e patu ofai, e opani hamani liia i onei; e haamaramarama raau
maohi oia’toa te mau tea;- e ua tapbihia i te rauoro; e mea nehenehe roa.
Ua niuhia i te 29 no atete 1931, e ua oti i te 9 no titema 1931. Ua
tomohia i te 9 no tenuare 1932. E tomoraa hanahana roa. Na Tumoe Lenoir,
tavana oire i iriti i te opani; na Maitu orometua i orero mai i te hoê paraparauraa, ei haamauruuru i te pupu Oliveta, e ei mairiraa i te io’a no te fare,
‘e ei tuuraa o te hoê mau tao’a aroha; ha Haipo orometua te aoraa (Ohipa I 12).
E mau himene maitai roa tei himene hia. E ia oti, ua haapao hia te hoê
oro’a no te pae tino, i rapae.—
A taa’i taua fare i oti, te hamani hfa nei te piti i Amaru; e e piti teie
j \
Te faatia nei Maitw orometua i Rimatara i te tomoraa
no
pupu
e
tahua
e rave
ta
^
eî'
hc
ia
atoa hianei i Anapoto.
te
Tatararaa
Te pure a
Parau
aï
te Fatu
(«
//.
—
M IIAA
Eaha teio‘a?
o
rO OE !0‘A:.
te hoê ïa
taata e aore ra o tè
O leham le io‘a
tauhaa,
tapâo
e
R
.
.
tei' faaife niai i te hurii
taa maitai ai oia.
o
o
te
parauhia nei, e teie to’na auraa : “Te vai nei
au a vait. e- vai nei. ’’ ( Ex. 3, 14 ) — 0 te io‘a hanahana rahi e te
mata'ii ( Dent. 28, 38 ) no te Atua no Iseraela. Teie atoa to’na au¬
raa, to teie io‘a, no tatou : “ te Atua niana, e te i i te aroha
e
mm
Ilia,
liaamo‘ahi}i
la
ia’na i rolo i te iiiau
te i‘oa
’a
lo tatou
O
i
au
Lei
; eia-
ohipa
Metua
te'peu riuria e
liaaputu i te arahu
E liara rahi te reira;
.
teiel'oa nioa rahi
ia
te A tua
—
La
tou
ni a
ri i
na
Metua i te ao.
api ta te Taiete faatupuraa parau
farue oia i Farani’
i te 24 no Fepuare. E riro oia — e to'na hoa — i te farerei haere i te
ma^ paroita no Tahiti, na roto i te mau hepetoma e vai i mua nei.
2.
Ua pohe roa te lioê taata rahi no Farani, o M. Briand’, e ua amui
to^atou aihuaraau no Tahiti nei i te oto no te hau Metua.
-
no.
E
Paris
tapae o M. Charpier te orometua
e
tono nei i ô tatou
—■
i te 12 no Eperera. Ua
■—
taata tuiroo roa feie i
:
to teie
no
Farani
te Hau. 1 mûri a‘'e
e
i te
mau
basileia papaa, no te mea
i te Tamai Ralvi, ua riro roa
to'na aau i
Oia tei maitihia
Ua vahavaha te
tupu, e e maua te taime
hipa faatupuraa hau i rotopu i te mau basileia. —no te Apooraa no te mau Basileia i Tiniva.
erefiteni
pae
i ta’na opuaraa itoito, mai te tohu e : eita e
laï^fruri i te mau ravea e hau ai te mau basileia.
ueue maiteraa i te huero o te hau e no
te mau faaterehau rarahi no te maufenua
te tiaaniata rii ra taua huero ra i te tupu a pohe
I^ita râ oia i haaparuparu i te
te';3roha taeae i roto i te
pa||ia. E mai te
Ilia ra.
aau no
mea ra e,
SI
,3.
—
Ua faaite aenei te Vea e : e apooraa iti
rahi tei faatupu hia i Tiniva
te imiraa i te mau ravea faaore raa tamai. Aitâ e Apooraa
Rahj mai te reira te huru i tupu i te ao. E 64 basileia tei tono i ta raton
(bfilevetia)
no
auvaha mana ; e ua haamata te mau ohipa 0 taua apooraa ra i te 2
noi'jfepuare. E auvaha paratane te Peretiteni (Henderson). l roto i ta’naoreroraâ| mata mua, ua faateniteni oia i taua tairururaa hau roa i te maitai mai
mau
{jarau e : te hio nei to te ao taatoa i nia i taua apooraa, e te tiai nei i ta’na^
olîîjaa e rave. Na na taata hoê miliare e e pae hanere niilioni ( 1.500. 000.000) i
te
haahiana i taua
ma
auvaha
mana
e
64
no
te feruriraa i te mau ravea e
f
V E A
8
P 0 R0 T ET A N
J
E te tiaturi nei ratoi
e: eita teie apooraa rahi e faaoti i ta’na ohipa, maori ra ia manuia ro:i
Ua faaite atoa oia e; e 7 milioni taata no te mau fenua’toa tei papa
ia’iia —oi‘a hoi te peretiteni — mai te faaite i te ratou hinaaro, maori vi
ore
ai te
mau
mauhaa tamai e hamani
faahouhia’i.
—
hia taua mau rata ra, e ua apapahn
i te aro o te mau auvalia ei hioraa na ratou. Ua ahuru e ua ahuru tau:
mau afata rarahi ra. Te apoo noa ra taua apooraa rahi ra; e mau orerorai
faahialiia e te paari ta te mau auvaha. Eita e oti vave; ua tahoê aenei rà
ratou paatoa i nia i te mau tumu i mûri nei;
ia faaore
roa
hia te tamai. Ua ta-afata
opanihia te mau pahi reva: eiaha ratou ia pupuhi haere noa t|
pâ e e faehau o reira ( maori rà e vahiné e |
tamarii, e e feia hau. )
2. la faaore roa hia te mau ravea taparahi raa taata riaria roa, mai ti
faataero i le mau apoo pape, te mau anavai i te mau manumanu faatupii|
1. la
mau
oire i mûri roa, aita e
fiva aau, etc.
taeio
parahi hau noa i mûri, ee pohe ai te mau raau, e e maaro
ai te repofenua. Te parau nei rà te hoê pae auvaha e: tirara’tu ai ravea (
hau ai te mau basileia, maori rà ia hau te aau taata, te tahi e te tahi; i.
haapiihia ratou te hau, te aroha.
E te parau nei tatou : tira roa ravea e hau roa’i te mau basileia, e e faal
orehia’i te mau mauhaa tamai, maori ra, o te farii i te Evanelia, haapil
i te taata i te haapao i te Soraa na lesu i nia i te mou'a (Mat. V-V1I)|
Te na ô nei lesu : E hau tau e vaiiho ia outou nei, o to‘u. nei hau ta'iT
e ho-atu no outou ; e ere mai ta to te ao nei horoa, tau e horoa ia ou|
tou. ^ loa. 14. 27 ).
E pure anae tatou i te Atua no taua apooraa feia mana i Tiniva, o tel
imi i te mau ea no. te hau... la haamaramarama hia ratou e te Varua iicf
3.
e
—
la faaoreroahia te tamai na roto i te matai taero, e te mau raau
ino ai te feiea
te Arii
4.
—
o
te Hau.
Ua tae mai te parau
api
no
Tubuai mai, maori ra te parau no
hoê vahiné tei fanau i te maehaa hoê avae.
Moni tauturu i te Vea:
Udipou (.Matuita):S. Kekela, Tekohu, Mohinui, Penapena,
Mamau, Teikikaotai, Teikioahutai, : tara anae : Tapati : 1 afa ;
Orofara
:
1 tara
•
Imprimerie Eue
.—
Huuti,
Metua|
la amuihia: 10 tarae te afa.
Mauruuru.
,
Juventin.
■
Rue du Com‘ Destremau- Papeete,
Tahiti.I
Fait partie de Vea Porotetani 1932