EPM_Vea Porotetani_193203.pdf
- extracted text
-
HiM 3
MATl 1932
le 32 0 te Malahili
ir
h'A’TU E NIU E TTA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAD
HiA RA,
oiA HOi TE Mesia RA O Iesu. —
HOO I
C.
TS MATAHÎTI HOE:
I Korinetia 3, 11.
HOB TARA
VERNIER, Directeur-Gérant.
haere, a faanahonalio i îe Pasa, ia amu tatou...
(Luka. XXI1-8).
faaunhonaho i te Posai E faaiieraa teie na Iesu Mesia i ta’na
pue Anosetolo, ia Petero raua o loane, hoô mahana i rauaa'e i
le 01'0‘a no te pane-faahopue-ore, oiahol te oro'a rahi Ati-Iuda,
loi reira te ite raa hia le raau ati teiaiia no te Fatu, e to’na
.1
î|nlie e to’na Tiafaahouraa.
A fuirnahnnalio i le Pasa ! O te faailoitoraa ta te Vea Porotetani
ejporo atoa nei i la’na niau hoa laio-vea, e i te mau utualare faal’io hol, i te pae inatamna no teie ava'e, no Mali nei. Ei le Sap|iti 20 no Mali, e faahanaltana talon i to Iesu tomoraa rahi hopea
iderusalema (Sapali o le mau Aniaa). E maliana oaoa ïa na te mau
p;^pi, e mahana rumanima râ e te oLo, no te Fatu.
lEi te Faraide, 25 no Mali nei, e’faahanahana tatou i to Ie.su
P|)heraa i nia i te Sataiiro, ei tusia no ta tatou mau hara (Fariitivlc PohcraiP e ei te Sapati, ,27 no Mati nei, e faahanahana
taltou i to Iesu Tiafaahouraa, mai roto mai i te tapea o te pohe.
1E faaineine tatou no te farereiraa i taua mau oro‘a mahanahana rahi no te faarOo, na roto i teie tau ati ta tatou e noho nei.
,
i
te pape ora, e tia to’na pihaaraa e tae noa’tu i te ora mure ore.
1 roto i to tatou Fatu, ia Iesu, te Tamaiti Fanau tahi na te Atua,
ral
0 tei pohe e o toi tiafaahou-mai no tatou, e noaa-mai al ia tatou
ÏS binai nei to tatou luau varua i t^ mau
taua
mau
faul'aa
mure ore
tao'a lahuti ore, c
ra.
’:|Faaineine tatou, ma te hPopoa i to tatou iho huru; e bi'opoa
‘
i
te huru
o
to tatou îaarooraa, e no totatou oraraa.
0'to tatou hinaaro i te
Atua, e i te taata tupu?
Eahatehuru
!> (,J ri IJ 1' 1'. T A N i
oliip:'j
feruri, i
niaii parau e to niaii
i Lo’na llepel.oina llopea, ia an i Le inaiigj
faaitoitoraa i la’tia inau pipi (loane XlV^.jlf
A t:ii‘o inaile aloa, male
lesn 1 ravo,
t.a
Evanelia:
na
ta’na
roto
riiau
XVI) lo’na pure lalm'a (XVII) to’na ialâ i Goteinane e to’na polie
raa i nia i te Satauro (Mat. XXVf-XXVII) lo’na Tiafaahonraa..,
(Luka XXIV ; loane XX).
)j p
Faaineine tatou mo,l.epure i te Atiia, no tatou iho e no lo talon jj
niau taata tupu, ia ora to raton mau varna.
E olo aloa lalou, no la tatou mau hara, te tumu no te
maUj^
ati Varna e no te l'olie riarla no to tatou Fatu.— E paiuma’lo
tatou, lia muri'ia’na — i nia i te aivi no Kalavari, ei nia roa
i te Satauro, ia patitihia to tatou taata lahito, e to’na mau hinaar
lia ore. la polie apipiti lioi tatou e oia aloa, e ia haamaitai apipi ti atoaliia tatou e ola aloa.
E
G. V.
P. S.
tek'üse.
—
E faatiahia te oro'a euhari i te Sapati-Tiafaahouraa, e i
te Pene-
(faaotiraa na te Apooraa Rahi).
M
0 vai
ra vau
nei, i ta outou
na
parauraa?
Mat. XVI-15.
pahonoraa i pahonohia i teie uiraa iti a lesu.
1. Teie ta te maa Pharisea: Te ite nei teienei taata i te feia rave-har\ fi
e te’amu atoa nei i ta ratou amuraa. (Liik. XV, 2).
le
E raverahi te
mau
Tahua Rahi: Ua faainaina Atua oia, oia i parau ejE
nei: e ite outou a mûri atu i te Tamaiti a te taafnelo
i te parahiraa i te rima-atau o te Atua mana, e te haereraa-mai na roto |af
te ata o te rai ra. (Mat. 26: 64).
i
2. Teie ta Kfiiapha,
oia
mau
3.
ta‘u
e
parau
Teie ta Piiato;
aore
roa
e
hara i itea
e au
i teie nei taata.
(Lukp
XXIII-4).
4. Teie ta luda: Ua hara vau, o vau
27-3).
5.
na
i tuu i te taata hara ore nei. (Mal
i
faehau e to ratou raatira: O te tamaiti mau â teiJe
I]
(Mat. 27-54).
Teie ta te
te Atua
mau
6. Teie ta te mau demoni: Ua ite au ia oe, o te Mea Mo‘a na te Atuai
(Mareko 1-24).
^
7. Teie ta loane-Bapetizo : A hi‘o na i te Arenio a te Atua o tei hopojE
ê a4u i te hara o te ao (loa. 1 : 29).
m
8. Teie ta loane, Aposetolo: O oe te tumu e te huaai o Davida, e ii8|
fetia poipoi anaana (Apo. 22: 16).
ie,
Vl^ A
[■> OB ÜT 1':T A N 1
'iiQjj Teie taPetero: O oe te Mesia, te Tamaiti no te Atiia Ora ra. (Mat.
Vj-iô).
il). Teie ta Tonia-, E tau Fatu, e tau Atua! (loa. 20-2S).
lï). Teie ta te Melahi: ! nauanei i fanau ai te orà no outou, ... oia
Fatu (Luka 2-11).
Teie ta te Metaa i a‘o, te Ite hope: Tau Tamaiti here teie, ua mauru'u‘roa vau la’na (Mat. 3-17).
)i "te Mesia ra o te
41^. E oe, e te hoa taio-vea nei! Ealia mau to manao ia lesu? Eaha Oia
(^e ?
Iritihia
■
pi-
Ê mau parau rii haamaramarama no te FaraidePoheraa e
no
te Tiafaahouraa
ne-
Ma.taio XXVI1-35. E oti aéra oia
i te patltihia e
raton
o te inauiui e te ahoalio, e te ohipa haaina i roto i teie reo eü
Ifaataa maitai te mau eiiemi o te Fatu i ta’na Satauro, i Kalavari, i to
ta aim upoo, oiahoi i te vahi e vai iioa’i te feia i faasataurohia, mai
huna-ore-hia to ratou mau tino. Tei reira te Satauro o te Mesia i ropu i
satauro no na taata hamani-ino too-piti. Tcra te taata Mo‘a e te Parautia:
larii faautahia i nia i te raau faainohia ra; ua iritihia to’ua aliu, e ua mahaele fe i‘o no na rima e na avae i te iiaero.
elE inaha tei te taime i hope ai to’na mauiui, e i motumotu ai to’na mau
aatneloli te mau iravarava, i pure ai Oia i te hoô pure taa-ê-roa: E ta‘u Metua,
Ahe te rahi
a
0
,
ito faaore oe
i ta ratou mau hara... (Luka XXIII-34.
Ua tnha kelero ihora raton i to’na ahn.
faehau, te aahu o te feia i faasataurohia. Too-maha
üi rsltou (loa. 19-23). Na ratou te ohipa patitiraa, e te tiaai i te satauro.— No
M;ii m^a e ahu pû to lesu, ua tuha kelero ratou i taua ahu ra, mai te faatia
! orp noa ratou i te tohu no te Sal. 22-18 — E au roa ia tatou ia arue i
teilie mau faehau etene o tei faatura i te ahu pû no lesu.
'
E "Juhaa na te mau
Ir.j37. — Ua tnn atnra raton i te pariraa i papaihia ra
MuaJ
a‘e i to’na npoo\ o lesn teie, o te Arii oteati
^Inda ra.
opolE |)eu matarohia teie, maori ra: o te papai i nia i te hoô maa iri iti, i te
niuh faautuahia’i te feia i faasataurohia ra; e e haamauhia taua maa iri i
e
Ua na reira Pilato ia lesu —. Ua papaihia e : « O lesu
» Ua papaihia na roto i nareo e toru tei parare
a i 'taua anotau ra: te reo Hebera e te Heleui e te Latiuo (loa. XIX-19-2;0).
lia: a‘è i te upoo.
—
ie, 0 te Arii o te Ati luda ra.
I
f.isîîi
l', A
4
Na roto i
tatisi
1' 0 n () T l'.T A N 1
papaima ra, ua fuaiiio i’üalo i le Ali
oia i te toro'a aiü iio
Iiala, c na faal,eilc.'i|
’j j
Icsu, i te aro o te inaii minaa u te ao.
poheraa ilio no lesu, te haamata-atoa-raa ïa iio to’n
upootiaraa; riro atura te satauro, oiahoi te raau faainohia ra, ei terô^o liauaParau ai tatou e: I te
:
hana no t.o Fatu.
Ir, 42.—
\
Ua faaora oia ia vetahi ê, eita e t'ia iafaaorp
...
i
la’nà iho.
E parau niau roa te roira, e aita toie luau
ta ratou e faatia ra.
Ua faaite niau Ie.su i to’na
ora
e
ua
faatiamâ oia i te
eiKuni i niaiia'o e.: o te parau mau| i
faaora i lei'usalema e i Galilea; ua fan-^
ina'i; ua faatia faaliou i tei jrohe roa. E
innna
mau
Tainaiti
Atua i te ao noi ( ; 13
ei lioo i te taa1;i| i
parau niau atoa hoi te.ie; i haere-inai nei te
a te
faaora i to te ao, eiaJui. iana iho — Ua horoa oia i to’na ora
e
raverahi. No to’na liiiiaaro i te faaora ia
vetahi ê, i ore ai oia i faaora
ia’na iho.
Ir. 41 — O te arii oia o Iseraela nei ra, a pou mai oia i teie-\l
nei, faarue atu i te satauro, e na tatou e faaroo atu ia'nc. h
no Iseraela i pou-mai i raro; i te toru râ o te maharia — ia aaln
Aita te arii
i ta’na tohu
—
ua tia
mai oia mai roto mai i te meuema, ma te
lianahiuri, ts
tei liau roa i te rahi i ta’na mau semeio atoa - ; j
aita te Ati Iiula i faaroo ia’na (28 ; 12-15). Ua an ia ia ratou to Ie.su reo i roio ji te Luka 16-31.
No te paa,ri o te aaii — e ere no te nava'i ore o te mau
Teie râ, uoa’tu teie semeio
—
—
tapa‘0 o te jwau mau — e taiva‘i te taata (Eph. 4-18; loa. 7-17). No to le.^ii
pou-ore-raa-mai, mai nia mai i te satauro, i liaamau ai te feia faaroo i
ratou faaroo
e
to ratou tiai
i nia la’na.
Pj
Mataio XXVIII-i. E oti aéra te
hiata i te mahana matamua
i Magadala, e
'I te ahiahi
sabati, ia tae râ i te as- ^
Ua haere-mai Marir^
te tahi Maria hoi e hi‘o i te menema ... ^
horij
faraide, liou te mairiraa mahana (e haamata te sabati i te
^
hoê meuema api ; i reira to’na viii
noa-raa e 36 hora: e piti pô, e hoê ao taatoa (maliana maa). — No to te mui|
ono) ua tuuhia te tino no lesu i roto i te
vahiné mo‘a nei iteraa e: Ua huna-rii-noa-hia Icsu i te ahiahi faraide,
mai ai ratou i te aahiata
o
te mahana matamua.
i hof
O ratou, te feia hopea wl
tei faarue i te Fatu i te faraide; o ratou â te feia matamua roa i te aahiata neï
E te haere atura raua e faaite i
ua
ta’na mau pipi, e, inaha -
farerei maira lesu ia raua, na ô maira : la ora
Eiaha
e
la ora na ! Eiaha e mata‘u ! O na reo matamua teie ta
a‘e
Jiaj '
mata'u
i to’na Tiafaahouraa. Aita roa’tu
e
lesu i horoa, i mut
mata taata i ite ia’na i te liaereraa 'V
i
rapaeau mai i te meuema. Ua tia râ i te Atua i te faataa-maitai
teie it
hanaliana i nia ia hade e i nia i te pohe, na roto i te hoê tapao taa-ê-roii
to’na inana.
E pnra
aoahi i la Toamolu.
I i. Rata na Hikueru mai. (26 no Tenadre 1932).
I ...Teie te tahi parau iti ta'u e faaite atu nei ia oe, i to matou nei faaearaa.
f |Hikueru nei: E mea inaitai roa matou, e te haapa‘0 maitai nei te mau
it^marii tatiiti i te mau pureraa; aita e ohipa ino.
Teie tetahi: i te pô matahiti, uafaaoti mâtou i te matahiti mai tei mâtau
Hja i Tahiti na, e ua opere au i te irava parau na ratou pauroa, e te mau
taiata o tei hinaaro mai. Te parau ta‘u i rave, tei roto ïa i te Ephesia III,
e-lia opéré au i te tatararaa; ua pan roa te tatararaa no Ephesia e tae
U.hîia’tu i na irava tuaroi. E mea rahi te laata i taua pô, e mea itoito roa te
au|mau taurearea, te tane e te mau vahiné; ua noaa e22 matou. E ua maere
te mau taata no Hikueru nei ia matou i tera pô; te tatorita e te momoni
i (feie ohipa i te faatupuraahia, no te mea aita ea teie ohipa pureraa no te
pô matahiti i ravehia i ô nei. A tahi ra ratou a ite ai.
Ua parau vau ia ratou: te parahi noa na ea outou i roto i te pouri,
mai te taime mai â i tae mai ai te Parau a te Atua i Tahiti nei. I teienei
^ra, ua taa ê te pouri o te aau taata nei, e ua hiti te maramarama i nia iho
i fte taata nei. Ua oaoa roa te taata i taua pô ra i te f’arau a te Atua ; no
no te mea aita ea ratou i parau i te Parau a te Atua i Tahiti na, e i ônei
to ratou parauraa. Ua parau râ vau ia ratou: Eiaha e oaoa i te haamaitai
^
o Ue taata npi, e mea faufaa ore ïa ; oaoa râ i to outou i‘oa i papailiia i
;
(
.
U I
'
t
'
ion
ma
vr.i-,
I
te ra‘i.
Na T.
.
.
i Hikiiera.
nai
llO'.
|5. Rata na Tikehau mai. (14 Tenuare 1932.J
jieil
..... Te faaite atu nei au ia oe i te huru o to matou faaeraa i
teîenei fenua: te haere noa nei ta matou mau putuputuraa i te mau tapali
*
atoa, e te haapii nei matou i te parau na te Atua, mai teie te huru:
|E tamau aau i te hoe irava no te Bibiüa, e tamata i te tatara i te vahi
e '|maraa, eiaha râ te mau irava fifi, mai te faataataa mai teie te huru : na vai
i
|Dapai i teie parau, te matahiti, te fenua i papaihia’i, te huru o
g
taata ? te papai nei oia ia vai ? e taata anei tei afai atu i ta’na episetole?
OB' Eaha te huru o te Ekalesia ta’na i papai atu? etc. la oti pauroa taua mau
vahi ra i te parau hia, ua haere ïa i nia i te irava tumu, te hoe vahi iti.
nia i
,
.
teie nei
P 0 R(.) T i'i'r A N 1
V l'. A
()
Mea anaanatae roa fa matou
pufuputuraa e te itoito lioi.
Haere a
hapeliape no te taime parauraa, no te taiâ e te matau, e tupu hoi
te oaoa raa. Te vahi hau râ tau e hio nei, ua tae papu mau te mana’o e
te
mau
.
.
.
mau
te mau
te parau.
Na /?. S.
;
..
Te utuafare o L utero
la
i faatia aenei
faaipoipo cfLuteroi te maparetenia, o tei faarue (oi'a e te hoe pae
rahi) i tona tare euhe, no tona riro raa i te mau parau api roa a
Lutero. O Catherine de Bora te io’a o taua potii. Ua riro tauafaaipoiporaa a Lutero ra ei parau rahi i taua anotau, e ua atutu te
fenua Kretnani i te reira. Ua pari te mauenemi a Lutero e no to’
na hinaaro i ta te tino i faaipoipo ai oia. Aita râ Lutero i aueue;
ua faaipoipo oia no te mea e faaueraa teie na te Atua ; e ei ravea’
toa hoi e Ite maitai ai te mau pope e ua taa ê roa raau teie monati ia raton, e ua haapao itoito i tei haapii hia i roto i te Parau
i
au
ta te
vea
ua
tahiti lo2o i te tioe potii
a
te Atua
(1 Tim. 111-2.)
E
iti rahi to Lutero i to’na utuafare ; ua riroto’na utuafare
mai
te
oaoa
te hoe haapû raa
mau
E
ua
rahi
e
hororaa na roto i to’na mau ati no ô mai i
enemi.
haamaitai noa Lutero 1 te Atua
na
no
teie faaipoiporaa
no
tamaru too-ono tei roaa mai ia
raua :
e
mo’a
3 tamaroa,
e3 ta ma h i ne.
E vahiné maitai rahi
o
Catherine nei.
«
E horoa
no ô
mai i te
Atua, te hoè vahiné paieti. e te here, e te matau i te Atua, e te
haapao utuafare e teaau hau, eo tei tuu hia i roto i to’na rima,
te
mau
mea’toa
hoa here
e
o
te utuafare ». la taiâ te aau
taio ia’na i
o
Lutero
na
to’na
te hoe mau tuhaa taa toa no te Parau a te
Atua, ei faaitoito ia’na. Na’na’toa i haapao i te utuafare e te mau
ohipa e au i te reira pae.
E here iti rahi ta Lutero i to’na
mau
tamarii. Ua
pùpû oia ia
ratou i te
Fatu, mai te fanauraa mai â, I te mau poipoiatoa, hoè
â 0 ratou taio raa, e na raetua, i na ture 10, e te Hiroa Faaroo no
te mau aposetolo, e te pure o te Fatu, e te hoe Salamo. Hoêâ o
ratou himeneraa ia lehova. O te oaoa e te hau, te aho o taua utua¬
fare ra. Ite matahiti 1542, e peapea iti rahi ta Lutero i te pohe
roa
raa
no
ta’na tamahine iti
o
Madeleine (13 Mat.) E mihi rahi
.VMA
i Vnn
por, OT li;TANI
i to’na iiKiraii i taiia tiiio iti i roto i te afatn ; iia tutonii noa
t>’iia inatii i nia ia’na, mai Le parau o; « K Madeleine i!i e! E lia
lahou mai oe i te hoê mahana, e e anaana oe mai te hoê fetia
te
O
rai, e aore ra mai te mahana. »
tona hoa e no to’na iho
]:jae, ta Lutero i farii e i t'aaanio i roto i to’na uLuafare. No rel¬
iai le veve rahi o Lutero, e te navai ore; aita râ oia i peapea :
na pûpû'oia i Lo’na ulual'are i te Atua, e aita nian oia i ere; note
■
E rave rahi te mau fetii no te pae o
i|ihi atoa o te mau pipi, e te mau oromelua Lei ratere mai i ô
Lutero, i î noa‘i te utuafare; e no te aau aroha o Lutero, e tapea
i:(o<i hia ratou no te tamaaraa ! E mau tamaaraa taa ê roa : i te
■silelahi mau tamaaraa, e màmû noa Lutero, la rahi to’na mau peaf^ea ; i te vetahi rà, ta oaoa to’na aau i te mau parau api o te
]|vanelia, aita ïa huru te mau parau rii hoata maitatai, e te faaarearea ta Lutero, i taua mau tamaaraa ra. E arearea rahi to te
rùau rnanihini. la oti te tamaaraa, o te himene haaraaitai ta, e
te mau
ohipa faaotoraa taura. A taa’i te reira, e mea au atoa na
roto i te pure,
liutero te farerei i to’na Fatu, i to’na iho piha, na
k, ailo Lulero no te pure. Ua ite oia e : e taata hara oia ia au i te
haapiiraa a te Parau a te Atua; ua ite oia i to’na paruparu e to’
i te rima o te aroha o te
Aîitua, ei haapûraa ora. O te pure to'na aho e te tumu no to’na
itoito, no tc’na oaoa, e no to’na hau, la pure oia, hoê â huru e te
lioe tamarii i te aro o to’na metua : raatau ore e te liaehaa. Te
na
faufaa ore, i horo noa’i oia i roto
maoro
o
te vetahi mau pure: e toru
ïa hora !!
Parau rii
api
Charpier mâ, etapae mai i Tahiti i te
Miati, ia au i tei faaite hia aenei ; ei Eperera rà. Teie te tumu i mairi ai raua, maori ra, aita raua i ô i roto i te pahi no te rahi te mau horopatete.
1.
1
—
Eita to tatou mau hoa, o
no
tamai e te tamai noa
te mau Basüeia no te faahau
raa ; ua faaoti taua apooraa rahi e, e tonohia te hoê mau auvaha mana e
rave rahi i te valu i tupu ai te peapea (Maneturia). E na ratou e hio i te
paeau tei tano e o tei hape, na roto i taua peapea ra ; e na ratou e tohu i
te mau ravea e haamaru hia’i teie peapea. Teie râ, aita le Tapone ê te Ti2. —-Te peapea noa nei Tapone raua o Tinito; ua
nei. Ua horo hoi Tinito i te Apooraa rahi no
4.^—
Vl'.A
8
l-dlKVrKTANJ
y
ratou mau chipa,:'T
Tinito o Shang H.'»
hai, e ua ura taatoa. Oliipa iti rahi ta te Apooraa ralii no te mau Basiki
’
no te faahauraa i leie fifi.
Eita palia e liaii faaliou.
3.
No hoo iho nei te hoê taata hoo ptita, i te hoê bibilia tahifo ron
O te bibilia matamua roa o tei iieiiei hia i nia i te auri, i te tan i hania ^
ni ai Gutemberg i te auri neneiraa. Ua mahere i te hoê ona ralii marite : ■
e 3 milioni farane! Ua parauhia e,
te vai ra e 41 bibilia mai te reira t
huru, i roto i teie nei ao.
mai o taiia mau anvalia, e ta
nito i liai maite i te taeraa
Ua uâna faahou te peapea, e ua piipiihi Tapo^ië i te hoê oire
.
.
—
Ua horo te mau fatu tinema no te oire rahi paratane, no LoneK^
dona, ia iritihia ta ratou mau tinema i te sapati. E inaro raa rahi tei tu-|
pu i roto i te Apooraa a te Hau-Oire, i taua vahi ra. Ua ta tiketi hia t f
feaotiraa: ua rahi rii a‘e te mau reo no te opaniraa. E ua na reira
hi;.|^
hoo hia i te taata, i te tuurafe
rahi tei tupu i Paris (Vincennes) na roto i na avae e ono, i te matahiti
mairi aenei. Ua faaite te hoê fare hooraae: 11 tauasini e tialiapa bibiliii.
i hoo hia; 1228 Eaufaa Api; e uaauhuru te ta usa ni o te mau tuhaa bibilu*
tei opéré noa hia i te taata. A ueue i to sitona i nia i te pape ! . .
6.
Te faaite hia nei te mau orometua e: te vai noa ra te Zu£'o au,.-:
5.
—
E
rahi roa te mau Bibilia tei
rave
—
É ani noa mai.
Apooraa Rahi i faaau no te haapiiraa Imi-mana'o. r
hope taua buka i te feruri hia e te tamau hia, ei reira e faa ô ai i roti
te buka no to te imi-manao.
Te buka ïa ta te
i te Ekalesia.
•
ri'
rahi i to tatou hoa here ia Vehi:; ®^
rii tane, orometua i Afareaitu (Moorea). Inaha hoi, ua pohe roa ta’na tajV
mahine (ua haaipoipo hoi) e to’na tamaiti rahi, i te avae hoê. Ua rooh ' P
raua i teie ma‘i (fiva aau) tei parare rahi i Moorea e ta te taote o te Elan
i haere e tauturu. E taata ati rahi mau o Vehiarii ; no reira e taata hen ^
7.
—
Te faaite nei te Vea i tohia aroha
rahi atoa hia
8.
—
e
Ei te
te Atua.
1
no
(Heb. Xll - 6) Faaitoito!
mati te Apooraa no te
lu
Tuhaa hoê i Papeete; ei U
hopea ava'e to te Tuhaa piti, i l*apeari.
9.
Parait faaararaa. Ua tae anae mai te mau parau ti'tauraa mo::
a te Hau (purumu, auri pape, fare, urî
.) eiaha roa e taupupu no te aii' ‘
,fau. A aufau haapeepee, e a tape'a maitai te parau peeraa. E rave rahi te
fifi i teie tau no to ratou haamarirau raa; rahi roa’tura ta ratou utua.
te
—
.
ai
MOT4I TAUTURU I TE VEA
i
PapeeU: Mata Philipps, 3 tara; Eri v., 1 tara; M. Marchai, 1 tara; M‘ î
Riharau Wolher, 1 tara;
Uturoa: M''*'" Debrie, 1 tara. Makemo: Taaroa Tapea, 2 4arH. Makatea: -Ti n
tua, d“, 1 tara, llao: Taipu Tiunaliani, 2 tara. Paris: M®"® J. G-, 1 tara; M'
Ch. Brown, 1 tara; M"'“ Labourre, 1 tara;
L. G., 26 tara e 1 toata,
la amuihia 41 tara e toata.
Imprimerie Eue Juventin.
•
MAUllUURU ROA.
Rue du Com‘Destremau - Papeete, Tahiti,
^
SI
h
Fait partie de Vea Porotetani 1932