EPM_Vea Porotetani_193203.pdf
- Texte
-
le 32
0
HiM 3
MATl 1932
te Malahili
ir
h'A’TU
E NIU E TTA I TE
HiA RA,
oiA HOi TE
HOO I
C.
haere,
a
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAD
Mesia RA O Iesu.
TS MATAHÎTI HOE:
—
I Korinetia 3, 11.
HOB TARA
VERNIER, Directeur-Gérant.
faanahonalio i îe Pasa, ia
amu
tatou...
(Luka. XXI1-8).
faaunhonaho i te Posai E faaiieraa teie na Iesu Mesia i ta’na
pue Anosetolo, ia Petero raua o loane, hoô mahana i rauaa'e i
le 01'0‘a no te pane-faahopue-ore, oiahol te oro'a rahi Ati-Iuda,
loi reira te ite raa hia le raau ati teiaiia no te Fatu, e to’na
.1
î|nlie e to’na Tiafaahouraa.
A fuirnahnnalio i le Pasa ! O te faailoitoraa ta te
Vea Porotetani
ejporo atoa nei i la’na niau hoa laio-vea, e i te mau utualare faal’io hol, i te pae inatamna no teie ava'e, no Mali nei. Ei le Sap|iti 20 no Mali, e faahanaltana talon i to Iesu tomoraa rahi hopea
iderusalema (Sapali o le mau Aniaa). E maliana oaoa ïa na te mau
p;^pi, e mahana rumanima râ e te oLo, no te Fatu.
lEi te Faraide, 25 no Mali nei, e’faahanahana tatou i to Ie.su
P|)heraa i nia i te Sataiiro, ei tusia no ta tatou mau hara (Fariitivlc PohcraiP e ei te Sapati, ,27 no Mati nei, e faahanahana
taltou i to Iesu Tiafaahouraa, mai roto mai i te tapea o te pohe.
1E faaineine tatou no te farereiraa i taua mau oro‘a mahana,
noho nei.
i
te pape ora, e tia to’na pihaaraa e tae noa’tu i te ora mure ore.
1 roto i to tatou Fatu, ia Iesu, te Tamaiti Fanau tahi na te Atua,
0 tei pohe e o toi tiafaahou-mai no tatou, e noaa-mai al ia tatou
hana rahi
no
te
faarOo,
na
roto i teie tau ati ta tatou e
ÏS binai nei to tatou luau varua i t^ mau
ral
taua
mau
faul'aa
’:|Faaineine
‘
i
te huru
o
mure ore
ra.
tatou, ma te hPopoa i to tatou
to tatou îaarooraa, e no
0'to tatou hinaaro i te
tao'a lahuti ore, c
iho huru; e bi'opoa
totatou oraraa. Eahatehuru
Atua, e i te taata
tupu?
!> (,J ri IJ 1' 1'. T A
N i
oliip:'j
feruri, i
niaii parau e to niaii
i Lo’na llepel.oina llopea, ia an i Le inaiigj
faaitoitoraa i la’tia inau pipi (loane XlV^.jlf
A t:ii‘o inaile aloa, male
lesn 1 ravo,
t.a
Evanelia:
na
ta’na
roto
riiau
(XVII) to’na ialâ i Goteinane e to’na polie
(Mat. XXVf-XXVII) lo’na Tiafaahonraa..,
(Luka XXIV ; loane XX).
)j p
Faaineine tatou mo,l.epure i te Atiia, no tatou iho e no lo talon jj
niau taata tupu, ia ora to raton mau varna.
XVI) lo’na
pure lalm'a
i nia i te Satauro
raa
hara, te tumu no te maUj^
paiuma’lo
tatou, lia muri'ia’na — i nia i te aivi no Kalavari, ei nia roa
i te Satauro, ia patitihia to tatou taata lahito, e to’na mau hinaar
lia ore. la polie apipiti lioi tatou e oia aloa, e ia haamaitai apipi ti atoaliia tatou e ola aloa.
E
E olo aloa lalou,
ati
Varna e
no
la tatou
te l'olie riarla
no
mau
no
to tatou Fatu.— E
G. V.
P. S.
tek'üse.
—
E faatiahia te oro'a euhari i te
(faaotiraa
na te
Sapati-Tiafaahouraa,
e
i te Pene-
Apooraa Rahi).
M
0 vai
ra vau
nei, i ta outou
na
parauraa?
Mat. XVI-15.
E raverahi te
Teie ta te
1.
e
mau
maa
te’amu atoa nei i
pahonoraa i pahonohia i teie uiraa iti a lesu.
Pharisea: Te ite nei teienei taata i te feia rave-har\ fi
ta ratou amuraa. (Liik. XV, 2).
le
Kfiiapha, Tahua Rahi: Ua faainaina Atua oia, oia i parau ejE
e parau nei: e ite outou a mûri atu i te Tamaiti a te taafnelo
i te parahiraa i te rima-atau o te Atua mana, e te haereraa-mai na roto |af
te ata o te rai ra. (Mat. 26: 64).
i
3. Teie ta Piiato; aore roa e hara i itea e au i teie nei taata. (Lukp
XXIII-4).
4. Teie ta luda: Ua hara vau, o vau i tuu i te taata hara ore nei. (Mal
2. Teie ta
oia
mau
ta‘u
27-3).
5.
na
i
Teie ta te
te Atua
faehau
(Mat. 27-54).
6. Teie ta te
to ratou raatira: O te tamaiti mau â teiJe
mau
e
mau
demoni: Ua ite
I]
au
ia oe, o te Mea Mo‘a na te Atuai
(Mareko 1-24).
^
7. Teie ta loane-Bapetizo : A hi‘o na i te Arenio a te Atua o tei hopojE
ê a4u i te hara o te ao (loa. 1 : 29).
m
8. Teie ta loane, Aposetolo: O oe te tumu e te huaai o Davida, e ii8|
fetia poipoi anaana (Apo. 22: 16).
ie,
[■> OB ÜT 1':T A N 1
Vl^ A
'iiQjj Teie
Vj-iô).
il).
taPetero: O oe te Mesia, te Tamaiti no te Atiia
Ora ra. (Mat.
Atua! (loa. 20-2S).
lï). Teie ta te Melahi: ! nauanei i fanau ai te orà no outou, ... oia
)i "te Mesia ra o te Fatu (Luka 2-11).
Teie ta te Metaa i a‘o, te Ite hope: Tau Tamaiti here teie, ua mauruTeie ta Tonia-, E tau Fatu, e tau
41^.
3-17).
te hoa taio-vea nei! Ealia mau to manao ia lesu?
la’na (Mat.
'u‘roa vau
E oe, e
(^e ?
Iritihia
Eaha Oia
■
pi-
Ê
mau parau
rii haamaramarama no te
Poheraa
e
no
te
Faraide-
Tiafaahouraa
ne-
Ma.taio XXVI1-35. E oti aéra oia
i te patltihia e
raton
ohipa haaina i roto i teie reo eü
Fatu i ta’na Satauro, i Kalavari, i to
ta aim upoo, oiahoi i te vahi e vai iioa’i te feia i faasataurohia, mai
huna-ore-hia to ratou mau tino. Tei reira te Satauro o te Mesia i ropu i
satauro no na taata hamani-ino too-piti. Tcra te taata Mo‘a e te Parautia:
larii faautahia i nia i te raau faainohia ra; ua iritihia to’ua aliu, e ua mahaele fe i‘o no na rima e na avae i te iiaero.
elE inaha tei te taime i hope ai to’na mauiui, e i motumotu ai to’na mau
aatneloli te mau iravarava, i pure ai Oia i te hoô pure taa-ê-roa: E ta‘u Metua,
ito faaore oe i ta ratou mau hara... (Luka XXIII-34.
Ahe te rahi
a
o
Ifaataa maitai
te
inauiui
e
te ahoalio, e te
te mau eiiemi o te
0
,
Ua tnha kelero ihora raton i
to’na ahn.
te mau faehau, te aahu o te feia i faasataurohia. Too-maha
üi rsltou (loa. 19-23). Na ratou te ohipa patitiraa, e te tiaai i te satauro.— No
M;ii m^a e ahu pû to lesu, ua tuha kelero ratou i taua ahu ra, mai te faatia
! orp noa ratou i te tohu no te Sal. 22-18 — E au roa ia tatou ia arue i
teilie mau faehau etene o tei faatura i te ahu pû no lesu.
'
E
"Juhaa
Ir.j37.
na
—
Ua tnn atnra raton i te pariraa
a‘e i to’na npoo\ o lesn teie, o te Arii
MuaJ
^Inda
oteati
ra.
opolE |)eu matarohia teie, maori ra: o te
papai i nia i te hoô maa iri iti,
i te
haamauhia taua maa iri i
lia: a‘è i te upoo. — Ua na reira Pilato ia lesu —. Ua papaihia e : « O lesu
ie, 0 te Arii o te Ati luda ra. » Ua papaihia na roto i nareo e toru tei parare
a i 'taua anotau ra: te reo Hebera e te Heleui e te Latiuo (loa. XIX-19-2;0).
niuh faautuahia’i te feia i faasataurohia ra; e e
e
i papaihia ra
I
f.isîîi
1' 0 n () T
l', A
4
Na roto i
papaima
tatisi
oia i te toro'a aiü
iio
fuaiiio i’üalo i le Ali Iiala, c na
ra, ua
Icsu, i te
l'.T A N 1
aro o
faal,eilc.'i|
’j j
te inaii minaa u te ao.
poheraa ilio no lesu, te haamata-atoa-raa ïa iio to’n
upootiaraa; riro atura te satauro, oiahoi te raau faainohia ra, ei terô^o liauaParau ai tatou
hana
no
t.o
e:
I te
:
Fatu.
Ir, 42.—
Ua faaora oia ia
...
\
vetahi ê, eita e t'ia iafaaorp
i
la’nà iho.
E parau niau roa
ta ratou e faatia ra.
Ua faaite
ora
e
ua
niau
toie
te roira, e aita
Ie.su i to’na
faatiamâ oia i te
luau
eiKuni i niaiia'o e.: o te parau mau| i
faaora i lei'usalema e i Galilea; ua
ina'i; ua faatia faaliou i tei jrohe roa.
innna
mau
fan-^
E
hoi te.ie; i haere-inai nei te Tainaiti a te Atua i te ao noi ( ; 13
eiaJui. iana iho — Ua horoa oia i to’na ora ei lioo i te taa1;i| i
to’na liiiiaaro i te faaora ia vetahi ê, i ore ai oia i faaora
parau niau atoa
faaora i to te ao,
e
raverahi. No
ia’na iho.
Ir. 41
—
O te arii oia o Iseraela nei ra, a pou
mai oia i teie-\l
nei, faarue atu i te satauro, e na tatou e faaroo atu ia'nc. h
te arii no Iseraela i pou-mai i raro; i te toru râ o te maharia — ia aaln
Aita
i ta’na tohu
—
ua
aita
i te
tia mai oia mai roto mai
i te
meuema, ma
te lianahiuri, ts
tei liau roa i te rahi i ta’na mau semeio atoa - ; j
te Ati Iiula i faaroo ia’na (28 ; 12-15). Ua an ia ia ratou to Ie.su reo i roio jLuka 16-31.
No te paa,ri o te aaii — e ere no te nava'i ore o te mau
Teie râ, uoa’tu teie
semeio
—
—
o te jwau mau — e taiva‘i te taata (Eph. 4-18;
pou-ore-raa-mai, mai nia mai i te satauro, i liaamau
tapa‘0
ratou faaroo
e
loa. 7-17). No to le.^ii
ai te feia faaroo i
tiai i nia la’na.
to ratou
Pj
Mataio XXVIII-i. E oti aéra te
hiata i te mahana matamua
sabati, ia tae râ i te as- ^
Ua haere-mai Marir^
Magadala, e te tahi Maria hoi e hi‘o i te menema ... ^
faraide, liou te mairiraa mahana (e haamata te sabati i te horij ^
ono) ua tuuhia te tino no lesu i roto i te hoê meuema api ; i reira to’na viii
noa-raa e 36 hora: e piti pô, e hoê ao taatoa (maliana maa). — No to te mui|
i
'I te ahiahi
vahiné mo‘a nei iteraa
e:
mai ai ratou i te aahiata
tei faarue i te Fatu i te
Ua huna-rii-noa-hia Icsu i te ahiahi faraide, i hof
te mahana matamua. O ratou, te feia hopea wl
o
faraide;
o
ratou â te feia matamua roa
E te haere atura raua e faaite i
ua
Eiaha
la
a‘e
ora
ta’na
farerei maira lesu ia raua, na ô
na
e
e
mata‘u ! O
na reo
e
matamua teie ta lesu i horoa,
i
mut
mata taata i ite ia’na i te liaereraa
rapaeau mai i te meuema. Ua tia râ i te Atua i
hanaliana i nia ia hade e i nia i te pohe, na roto
inana.
pipi, e, inaha maira : la ora Jiaj '
mau
mata'u
! Eiaha
i to’na Tiafaahouraa. Aita roa’tu
to’na
i te aahiata neï
te faataa-maitai i teie it
i te hoê tapao taa-ê-roii
'V
E pnra
I i. Rata
na
aoahi i la Toamolu.
Hikueru mai. (26 no Tenadre 1932).
te tahi parau iti ta'u e faaite atu nei ia oe, i to matou nei faaearaa.
; f |Hikueru nei: E mea inaitai roa matou, e te haapa‘0 maitai nei te mau
it^marii tatiiti i te mau pureraa; aita e ohipa ino.
Teie tetahi: i te pô matahiti, uafaaoti mâtou i te matahiti mai tei mâtau
Hja i Tahiti na, e ua opere au i te irava parau na ratou pauroa, e te mau
taiata o tei hinaaro mai. Te parau ta‘u i rave, tei roto ïa i te Ephesia III,
e-lia opéré au i te tatararaa; ua pan roa te tatararaa no Ephesia e tae
U.hîia’tu i na irava tuaroi. E mea rahi te laata i taua pô, e mea itoito roa te
au|mau taurearea, te tane e te mau vahiné; ua noaa e22 matou. E ua maere
U
te mau taata no Hikueru nei ia matou i tera pô; te tatorita e te momoni
i (feie ohipa i te faatupuraahia, no te mea aita ea teie ohipa pureraa no te
pô matahiti i ravehia i ô nei. A tahi ra ratou a ite ai.
Ua parau vau ia ratou: te parahi noa na ea outou i roto i te pouri,
mai te taime mai â i tae mai ai te Parau a te Atua i Tahiti nei. I teienei
^ra, ua taa ê te pouri o te aau taata nei, e ua hiti te maramarama i nia iho
i fte taata nei. Ua oaoa roa te taata i taua pô ra i te f’arau a te Atua ; no
no te mea aita ea ratou i parau i te Parau a te Atua i Tahiti na, e i ônei
to ratou parauraa. Ua parau râ vau ia ratou: Eiaha e oaoa i te haamaitai
^
o Ue taata npi, e mea faufaa ore ïa ; oaoa râ i to outou i‘oa i papailiia i
I ...Teie
(
.
I
'
t
'
ion
ma
vr.i-,
I
te ra‘i.
Na T.
.
.
i Hikiiera.
nai
llO'.
|5. Rata na Tikehau mai. (14 Tenuare 1932.J
jieil
..... Te faaite atu nei au ia oe i te huru o to matou faaeraa i
teîenei fenua: te haere noa nei ta matou mau putuputuraa i te mau tapali
*
atoa, e te haapii nei matou i te parau na te Atua, mai teie te huru:
|E tamau aau i te hoe irava no te Bibiüa, e tamata i te tatara i te vahi
e '|maraa, eiaha râ te mau irava fifi, mai te faataataa mai teie te huru : na vai
i
|Dapai i teie parau, te matahiti, te fenua i papaihia’i, te huru o
g
taata ? te papai nei oia ia vai ? e taata anei tei afai atu i ta’na episetole?
OB' Eaha te huru o te Ekalesia ta’na i papai atu? etc. la oti pauroa taua mau
vahi ra i te parau hia, ua haere ïa i nia i te irava tumu, te hoe vahi iti.
nia i
,
.
teie nei
P 0 R(.) T i'i'r A N 1
V l'. A
()
Mea anaanatae
te
mau
te
oaoa
te mau
fa matou
roa
pufuputuraa e te itoito lioi.
mau
.
.
Haere a
raa.
no
te parau.
Na /?. S.
Te utuafare
la
.
te taime parauraa, no te taiâ e te matau, e tupu hoi
Te vahi hau râ tau e hio nei, ua tae papu mau te mana’o e
hapeliape
i faatia aenei
;
..
L utero
o
faaipoipo cfLuteroi te mapotii paretenia, o tei faarue (oi'a e te hoe pae
rahi) i tona tare euhe, no tona riro raa i te mau parau api roa a
Lutero. O Catherine de Bora te io’a o taua potii. Ua riro tauafaaipoiporaa a Lutero ra ei parau rahi i taua anotau, e ua atutu te
fenua Kretnani i te reira. Ua pari te mauenemi a Lutero e no to’
na hinaaro i ta te tino i faaipoipo ai oia. Aita râ Lutero i aueue;
ua faaipoipo oia no te mea e faaueraa teie na te Atua ; e ei ravea’
toa hoi e Ite maitai ai te mau pope e ua taa ê roa raau teie monati ia raton, e ua haapao itoito i tei haapii hia i roto i te Parau
i
au
ta te
vea
ua
tahiti lo2o i te tioe
a
te Atua
E
mai
te
oaoa
rahi
ua
e
utuafare
iti rahi to Lutero i to’na utuafare ; ua riroto’na
te hoe
mau
E
(1 Tim. 111-2.)
haapû
raa
hororaa
na roto
i to’na
mau
ati
no
ô mai i
enemi.
haamaitai
na
no
noa
Lutero 1 te Atua
tamaru too-ono tei
roaa
teie
no
mai ia
faaipoiporaa mo’a
raua :
e
3 tamaroa,
no
ô mai i te
e3 ta ma h i ne.
E vahiné maitai rahi
o
Catherine nei.
«
E horoa
Atua, te hoè vahiné paieti. e te here, e te matau i te Atua, e te
e teaau hau, eo tei tuu hia i roto i to’na rima,
haapao utuafare
te
mau
mea’toa
hoa here
e
o
te utuafare
taio ia’na i
».
te hoe
la taiâ te
mau
aau
o
tuhaa taa toa
Lutero
no
na
to’na
te Parau a te
Atua, ei faaitoito ia’na. Na’na’toa i haapao i te utuafare e te mau
ohipa e au i te reira pae.
E here iti rahi ta Lutero i to’na
mau
tamarii. Ua
pùpû oia ia
ratou i te
Fatu, mai te fanauraa mai â, I te mau poipoiatoa, hoè
â 0 ratou taio raa, e na raetua, i na ture 10, e te Hiroa Faaroo no
te mau aposetolo, e te pure o te Fatu, e te hoe Salamo. Hoêâ o
ratou himeneraa ia lehova. O te oaoa e te hau, te aho o taua utua¬
fare ra. Ite matahiti 1542, e peapea iti rahi ta Lutero i te pohe
roa
raa
no
ta’na tamahine iti
o
Madeleine (13
Mat.) E mihi rahi
por, OT li;TANI
.VMA
i Vnn
i to’na iiKiraii i taiia tiiio iti i roto i te afatn ; iia tutonii noa
t>’iia inatii i nia ia’na, mai Le parau o; « K Madeleine i!i e!
lahou mai oe i te hoê mahana, e e anaana oe mai te hoê
O
te
rai,
e aore ra
E lia
fetia
mai te mahana. »
tona hoa e no to’na iho
]:jae, ta Lutero i farii e i t'aaanio i roto i to’na uLuafare. No rel¬
iai le veve rahi o Lutero, e te navai ore; aita râ oia i peapea :
na pûpû'oia i Lo’na ulual'are i te Atua, e aita nian oia i ere; note
■
E
rave
rahi te
fetii
mau
no
te pae o
i|ihi atoa o te mau pipi, e te mau oromelua Lei ratere mai i ô
Lutero, i î noa‘i te utuafare; e no te aau aroha o Lutero, e tapea
i:(o
Fait partie de Vea Porotetani 1932