EPM_Vea Porotetani_193202.pdf
- extracted text
-
Te 32
0
te Matahiti
-
FEPUARE 1932
-
Hîhi 2.
EA
AITA’TU E NIU E ïli I TE TAAÏa’TOA IA HAAMATI MAORI RA O TEI HaIaMAT!
HiA RA, oiA
iioi TE Mesia RA O Iesu. — I Koriiietia 3,11.
HOO I TE' MATAHITI
C.
HOÊ: HOÈ
TARA
VERNIER, Directeur-Gérant.
Haapii i îe iamarii
I
i)o6 no
te
Fepnare nei, e hyamnta faahou te raau haapiiraa
jtainarii, i Papeete; ei te mau inataeinaa’toa. Eno reira, e feruri rii
[tatou 1 te parau no ta tatou mau tamarii.
Te alla nei
latou
i ta tatou
luau
la'marii? E riro
pahn talon
[paatoa i te pationo e: te imi onoono nei i lo raton maitai.
Eaha ïa hnru rnaitai? To raton maitai tino, e te
maitai o to
|ratou npoo.— oia mau à— E tao‘a here-rahi-hia e te taata tahiti,
te
mau
raton
tamarii, e te faaherehere ore nei te hoê pae feia metua ia
ilio, ia roaa te rnaitai tino e te hoê haapaoraa nehenehe no
jta raton mau tamarii. E hia taata i Papeete tei faarueito ratou
tenua ai‘a mau (Rimatara, Rnrutu, Raivavae, Ralatea ma, Tuatnotu)
no
to ratou liinaaro i te horoa i te hoê haapa'oraa maitai
ta ratou mau tamarii. Te tavini noa nei te feia metua i Papeete,
.'la paia ta raton m«n tamarii, e ia tere ratou i te haapiiraa
T|)epeLoma. Oia mau! E parau faahiahia te reira! Teie râ, e ara
Jinaitai, e te feia metua.
(ê
'0.
)i
lï
E riro paha outou i
te imi pae hoê noa i te maitai o ta outou
]|iau tamarii: te itoito na outou i te opua i te mau opuaraa
rprahi, e noaa mai ai te hoê toro'a maitai no ta outou mau tarharii, e e faufaahia'i ratou i te oire i Papeete. Teie râ, tevaruao
taiia mau Iamarii, te manaonao rahi nei anei outou?
Eaha ta outou
® tamarii
vahi api i rona, e to ieia metua, mai te mea
ite e te loro'à nehenehe ta outou (orometua liaapii,
papa; parau, patapata auri; niuniu parauparau, utuulu mai., etc;)
E tp ratou rà varua, ua laiva ïa i te Atua?
ilio! na rahi to ouLou
taniarii, alla ra |
mai le niea ru |
to’iia’tn tan 1 le
Te reira to latou liajx; rahi, e tefeia imT.na. Aiîa’ln niallai, c inaitai-roa'i le niau lorn'a a to laton ivian laniarii, inaoni rà te mailai ^
to raton X'arna.
Mali ; ta te laata iiei lanlaa ia roaa ia iia le N
tanfaa’ioa o teieiiei ao, ia ere l'a oia i te ora o to iia varna? ^
Tirara’tn ai hanahana e hanahana’i oc; i ta oe inan tainarii, maori |
\o vai te liape
i taiva’i raton? No onlon
i la'inüiliii lino ana‘e o la outou naau
oulou i ara, e i irni onoono i to ralou ora varua,
e, O lao'a hiini fanfaa ore, te ora variia, o te roaa iioa i
noiiiiouraa
—
()
niaii
Varna, to raton j:aieti.
|
te matamehai ïa o to l'a'iri.
Ë
Ella le Parau a le Atna e haavare. No reira tcie haapilraa ono- |
ono na te Masèli e: E haapii i te tainarii i ta’na e‘a ia hacre, e
ia paari eüa ïa c mp‘c faahou {ÎS : (i). Te na reira atoa’uei
fl
i to Ephesia e: « O outou hoi, te feia melua, c haapii i ta oulou
rnau Tamarii, e ia paari, ma te a‘o ate Falu. {VI-4).
ra
to raton hanahana
Te inalan
ia lehova, o
Paulo
*
*
.
i
•
faa’nouraa n te man haapiiraa, a tun
laniarii i to man iiaapiiraa faaroo. j
Eiaiia efarii i io raton faatiuiraa e la raton man otohoraa. Ei rima ^
e ei vaha itollo to talon i te aratairaa ia raton i te vahi e faaî t
iiia’i to raton Varna. O talon ilio te oaoa i io raton hurn api, la |i
haapa‘0 maitai talon i to -raton Varna. Eita'tnra tatou e laiâ ia i
tae i te mahana e ni mai ai le Fatn ia tatou e; ! aiia na outou ï i,
te Varna o ta outou man taniarii?
E
ma
no
reira i trie haamata
la talon man
te itoilo i
No te h ora
Te ofai i
E parau
paieti.
haapaeliia ra ...
! Pet. 11-4-5.
teie no te ofai. — E ofai haapa'oliia e te Atua mai
mua roa ;|
mai, ua haapae hia râ e te taala. Teienei ofai, o to tatou ïa Fatu o lesu, ptei tonohia e le Atua i roto i teienei ao, ia ora to te ao ia’na. E inaha i
aore to te ao i farii atu ia’na, ua faasataurohia e ua polie. — E polie fau-
Pi
faa rahi râ to’na.
TUMU /.
—
TE
HOÊ FAAAURAA NEHENEHE ROA I FAAAU |
HlA’l TATOU.
/. Ua faaaahia
tatou i' te ofai ora.
E mau parau rii no te mau vahi atoa.
I
i. E fare putuputiiraa api tei ioinohia i Makatea i te maliana
Fabauraa, 25 no Tiiema 1931. Teie la Tetua, diatono i papai mai:
t|î hora 9 e te afa, ua pntvipntn to te Paroita taatoa i mna i te
isp?!;. Ca Ua o M. Deligny, e na paraparaii ola i to’na inana'o i
[
mua
«
i te ainniraa, i te na-ô-raae:
E to te paroita e,
teie ta tatou apoo-pape api, ta‘u i mana'o
Bi,i|iiu i nia iho i teie nei fenua na tatou, e tae noa’tu i te mau
pratoa
ra.
.4 haere mai outou i roto i teie nei
niu api, ta haa-
piihia outou e te orometua i te maramarama o te EvaneJia. — Te
pùpû atu nei au i teie nei tare i roto 1 to oe rima e te orome¬
tua e na diatono e to te paroita taatoa. Te horoa’tu nei au i te
av'iri la outou ». Ua hiinenehia te hiraene, e ua tomo te Paoti
tlàlii no le Taiete, na mua e to’ria hoa c lae noa’tu i te mau niaiiiiii. la tae i roto, na na diatono te omuaraa, e na te ©romelius
Tito'a) te a'oraa: Gen. XXVilMS. (Betela te i‘oa,).
V E A
4
F 0 n n T i', T A N 1
la raalon Uiaroiraa paraii.; e i le
opaniliia le putuputurua iia rolo i te hoè pure rahi
l le liora hoè, ua liaamaLahia
iiora 4, ua
no
te tnahana Fanauraa no
II.
—
U;i piipai
lesu.
mai to Rnrulu i lo raton oaoa i le laeraa no
Tiireva, croinelua api no Aver» (Riirutu). Te papai mai nei Tumataui'u oroinelua i Moerai e: a Ua lae mai noi o Tureva 1. e to
valiine:
e mea oaoa roa.
i A\æi'a.
roita
l'i oro'a
Ua oli i le haamaiiliia i rolo i la’na panelieiiehe roa e ua pu tu pu lu mai to le
Apooraa Tuhaa i Avera, i le 22 no Tileiua, <'i monoi'aa i te ApooRalii i te pripi'iraa'lii ia Tui’eva ma i nia i lo raua loro'a e
to i«ua rnaii liaraa. E ua faaliahia le tahi piirei'aa ralii. Na te
mau anvaha i faalere i te mau oliipa, e na‘u le a'oraa nt Timoteo 11-4) e na Mauore, oroinelua i parauparau mai, o te pûpûi'aa
i to’na mau liaraa, e te mau buka Paroita e le Paroi la i rolo i te
rima o to’na tamaiti e la’na mootua, e te Iliero no lerusalema e
0 Siona, o teie e vai mâ noa nei, na roto i (e reo oto e te oaoa,
oia i ito i te monoraa i to’na toro‘a. E na mûri o Tureva ïa o tei
rafi
farii i ta te Apooraa Rahi tuuraa.,E mea oaoa rahi. Tae atura
matou i Siona, faia' piiliipulmaa ; e lainaaraa oaoa roa.— e tet
reira lo to Paroila fariiraa i ta ralou oromelua, ma te oaoa, na nia
i te
mau
lauhaa.
Lutero
Te
mou
matahüi hopea no Lulero.
I teienei,
I
Ua tae tatou i te matahiti 1596. E 53 matahiti to Lutero i reira... H
E ere hoi oia i te mea paari roa, ia au i te rahiraa matahiti, teie râM
te haamata ra oia i te ite i reira i te rohirohi e te pohe i te pae o teffl
tino. — Noa’tu te itoito e te puai vi-ore o to’na mana'o, te haamataH
ra oia i te ite i te paruparu o te tino — I te hoê Apooraa Rahi no te
..
B
porotetani ta’na i tapapa i te oire ra i Smalkade, ua
fatata roa oia i te pohe roa i te hoê ma‘i rahi ; aita roa i mana'ohia
e, e ora oia ; e ua pCipû Lutero i to’na Varua i te Atua. — Ua aroha
râ te Atua i to’na tavini, no te mea, te vai noa ra ta’na ohipa, aitâ
mau
i oti.
orornetua
j
I to’na hoiraa i ta’na oire, i Wittemberg, ua haamamahia ta’na
tuhaa ohipa i roto i te Haapiiraa rahi a te Hau, ei haamaharaa i to’naj
rohirohi rahi. — A.ita ra to’na upoo i faaea i'te feruri i te mau Parau
i Papaihia ra, e i te patoi hua i te mau orornetua pope.
VEA
POROTETANI
5
I te matahiti 1538, ua haamata oia i te papai i te hoê tatararaa no
e
buka Genese. I te matahiti 1539, ua tamata oia i te iriti faahou i
P e Bibilia taatoa e te mau buka Apokerifa, i roto i te reo Eremani ;
rave rahi te mau ororaetua ite e te paari rahi tei amui ia’na, no
ô roa.
î te matahiti 1540, ua mahiti te hoê puta api na Lutero : « Te mau
ipooraa Rarahi Popé e te Ekalesia ». E puta parau hohon u rahi. la
U i ta’na faataaraa, te Ekalesia ra, o te amuiraa ïa no te feia faaroo
nau, 0 tei tiaturi ia lesu-Mesia, e o tei noaa-mai ia ratou te varuanaitai, e o tei faataa ia ratou iho, na roto i te tatarahapa, e te faa-
î
S
aua ohipa taa
■^reraa hara, e te faaoraraa ia ratou i te ino. —
'
No te reira anotau atoa ta’na mau buka rii i papai, no te faahapa-
fenua — E ua
papai oia i te hoê mau buka rii ei paruru i te taata rii tei faahepo-
îjaa i te pere-moni, e te taiata, e te orureraa i te hau
5no-hia ra.
I te matahiti 1541 e parau api tei faaoaoaroa i te aau no Lutero.
Te vaira, i te oire rahi ra^ i Halle, te hoê Karadino-Epikopo, o Albert,
i
|ei ani mai te faahepo rahi i taua oire, i te hoê utua-moni iti rahi,
ei haapeèraa i ta’na mau tarahu. _ Teie râ te faaauraa ta te hui-raa-
"lira no taua oire ra i faaau e te Karadino, maori râ ia faatiahia te
Ua farii te Katpdino i taua faaauraa ra, no te mea, aita’tu e ravea ; e te ite noa ra
oia e ; ua ineine roa to te oii’e no te fariiraa i te Haapaoraa Evanelia.
E oia mau iho â : ua tono Lutero i to’na hoa here ia Jonas, orometua
hoê orometua porotetani i Halle, i rotopu ia ratou.
.
i |Halle ; e ua horo te Karadino e faaea i te oire ê.
Ua parare atoa te Evanelia i te oire rahi rai Cologne, e ua fariu te
Epikopo Rahi no taua oire tuiroo i te faaroo Evanelia. e na’na i faauè ia Melanchton. te hoêororpetua porotetani tuiroo rahi : e na’nae
h'iiaraau maite i te haapaoraa Evanelia i taua oire ra. E ua na reira
atoa te Epikopo no Munster •.■augeQ oia i te ohipa no na Epikopo i nia
nei. Ei faaiteraa teie mau parau e : i te pae hopea no te oraraa no
Lutero, te itoito noa ra ta’ua mau ohipa e to’na manao, paruparu
ïioa’i to’na tino.
;ei
IBi
ia,
10
î
à
Te faaipoiporaa no te feia îivira ore.
tâi 'i
mi
:'%E mea huru rave atâ i teienei, te faaipoiporaa o te feia tivira ore,
la oia hoi te feia tei fanau hou te anotau tivira. E rave rahi te reira huru
i te mau Fenua i Raro e i Rurutu ma.
'1 mua a'enei, ua faatia noa te Tavana Rahi e te Auvaha Turei te
13; taata,
lu
faaipoiporaa 0 taua feiara, orenoa’tu ta ratou parau fanauraa i roaa
i-'fT
? O no T l'.T A N I
VE A
6
mai. E ua haamana atoa hia te mau Tavana Hau
no
te faatia i te
reira mau huru faaipoiporaa ra. I teienei fâ, ua taui te e‘a e ua faahoi hia i nia i te Ture mau. Mai teie te huru : e mata na te taata tei
'
.
,
fanau hou te anotau tivira (e o tei opua e faaipoipo) i te faatupu i
te hoê haavaraa (farani) ia haamau hia ta’naparau fanauraa i roto
i te tivila. E ia roaa ia’nate hoho‘a o tauaparau haavaraa ra, ei reira
| .
oia e faaipoipo ai.
raoni rii hoi (e faito e
haavaraa ra, maori râ, ua
afaro attira te parau tivila no te taata tej horo i te haavaraa. E e
maitai taua parrau haavaraa ra note mau huru ohipa, e au ai (i te
pae ture). E no reira, teie te mau vahi e au ia rave, no te reira haaE mea huru rii maoro, e te rave atâ, e te
’ :
25 tara) ; teie râ te maitai o taua parau
^
varaa :
g
1. E papai te taata tei hinaaro i te faaafaro i ta’na parau fanauraa,
i te hoê aniraa i te Peretiteni no te Tiripuna i Papeete
(e aore ra i
Uturoa) mai te faaite maitai i to’na hinaaro, e mai te tuu atoa i te
mau pâpâ raa no to’na i‘oa (te paeau o te metua tane, e to temetùa
vahiné), te oire e te fenua, te mahana, teava'ee te matahiti i fanau
^
ai oia.
2.
E
àpili nlon oi;i i ta’na rata, te hoê man parau lapa'o,
ohie ai te fernriraa
o
te haava,
e
oia hoi :
"
e) te hoê parau haapapuraa na na ilo too-maha, no te fenua
iho i fanau ai le taata e horo uci i te haavaraa ; e na rutou e
è
haapapu atoa i te huru o to’na fanauraa (mahana, ava'e, rnala-
^
hiti, feia metua, etcO ; e e tmi raton i to ratou
i‘oa i raroa'ei
E
taua parau, e ia haamanahia ete Tavana-Oire, tae noa’tu i te Tavana-
p
Han,
e
inau
tia’i.
b) te parau popoa, mai te mea te vai ra. O te huru ïa o teie
api.
i
e‘a
Tatararaa Parau
Te pure a te Fatu.
r
E
i. E to matou Metua i te
ao ra.
Te pure nei te mau pipi a lesu ia vai, i roto i
Te pure iiei ratou i te Atua, tei riro ei Metua.
E parau
api teie:
ua
!osu mau
i
teie pure?
hanpii i le taata
e, te
'j
Atua
to ratou Metua.
Parau mau hoi: i rotoi LeFaufaa Tahito ua mairi hia taua i‘oa ia
leliova, 0 tei rirp ei Metua uo Iseraela, uo fseraela ana'e râ (1er 31-9 ;
|
.V R A
R IVR
i T !•; T A N i
â-10)e na tiiairi ntoahia i le lioô iiiaii
(H Sain. 7-1-4; Sal. 68-6; 89-27).
\a Icsn rà i liaapii ia talon i le tiaoreia lehova, mal tcparau e:
63-lil; 64-7; Mat, 1: G;
la laa'e
Diatoii. ^U'Iud.
lî’e faaile hua in.'i le l.aala lei iia reira i leyiurce:
I. A’e, le Üeliui i haviaiii ia’na (In lino, te ora, le varua); e ialirii oia nohia ; to’na lioho'a, na piri ïa i nia i le laaUi, i iini
ifci’i le ta a la ia’iia.
19.
Afl le Mriua i fruüavni ia’na
le inca rn e, o le diabolo
8-44). Alla râ te Alna i îahoo mai; mai le
niplua lei î i te aroha, le faatavai nei ola ia talon, ia an i
reo a loaue: a lii‘o na i le hnrn o to te Melua arolia ia talon
î<|i, talon i mairihia e: tamarii na te Atuà (î loa. 111, 1) Tai'o
llfm. 8-17.
‘.9. Na te, Melua i amui i le taota raton raton iho ei taeae. Na
rdio i leie reo : e lo matou metua i te ao, mai te mea ra e, na riro
ift'jtaata e pure nei, mai te hoô mplo no te ntnafare rahi hoê, oin
to te ao taâtoa (Eph. 3: 14-15). Te haapü nei teie reo jmre e:
Slerac an:Te le inau taata, e o te Atua ta raton Metua. ■;
lainarii orurelian talon no’iia, e mai
tatou
1'/.
inelna. Goa.
Na te Melua e lauîuru nei e e faailoito nei.
vahi teitei, taea ore hia e te taata ; e an
fei le ao te IMetua, .1 te
ji te taata ia faaturn, e ia mata'u i te Atua. E tel ia’na te paari e
pnana, i te ao, e au ai ia tatou ia lîaluri ia’na.
Parau rii
1. — la tia i te Fatu, e
hoa
—-
Api.
tàpae mai te hoê orometua
1 roto i
m^ahiti e maha; ua faaea atoa oia i te tare no te
Pariau no Paris, hoê
teie mau pae
Totaiete Faatuporaa
matahiti.
1 reira to’na faaineineraahia no te ravti'aa
7
a‘o api — e to’na
Mati 1932, o Monsieur et Madame Charpier.
te aua orometua i Paris, te haapiiraahia o M. Charpier i na
i Tahiti, i te 1 no
i to’na toro'a orometua a‘o,
fenua i Tahiti mâ nei.
^la faatahinuhia o M. Charpier i -te ava‘e Noema i mairi a'enei. ia tae
huru maoro raua i Papeete nei, e na te Apooraa Rahi
Tafete e faataa i la raua tuhaa fenua raveraa ohipa. E farii mauruuru te mau
l^droita i te mau maiiana e vai nei, i te tapa'o nehenelie ta te Taiete no
mlîi raua, e faaea
.91
V 0 R(,) r KT A N I
V li A.
8
Ï,1
Paris
tuu riei i ô
e
inaii
tatou, no to’na hereraa i to tatou mau pae
fenua,
i te Evanelia haiiahana iio lesu, mai te aueue ore, mai te mf
papu
tamua mai â.
2.
L.'a
liapono mai o Purune yahiiie i te hoê mau buka e rave ra’î
Tihoni Wiliainu.
MO
A
'
ê'
•
I roto i teie
.itf
toa
puta (reo farani) ua tuatapapa haapoto-rii-hia te oraraa ta^
taua aito
no
roo
ralii, oia hoi mai to’na fanauraa e tae noa'tu i to’iiii
poheraa. E tano ïa puta ia lioohia e te mau tamarii, e te feia api o (A,
ife i te
reo
E 4
noa
3.
farani. E arearea e e faahiahia r«hi ratou i teie mau paraii. P
ibo farane, te hoo o taua buka faufaa ralii. Ani noa mai.
|r
E riro râ te taata tahiti
—
—
tei
o
ore
i ite i te reo farani
inoino rii, i te mea aita roa’tu ta ratou e ravea ia taio i teie
i te reo tahiti iho. Eiaha ratou
e
—
i
tj
buka, i ro^i
Purune vahinj
peapea. E parau api teie, ta
papai-mai, maori râ, te iriti nei o Purune tane i taua buka no Tihoii
Wiliamu i roto i te reo tahiti, e ia oti, e hapono faarahihia mai, ia rava‘i t|
e
utuafare porotetani
mau
atoa. No reira, faaoromai-rii, tiai maite, mai t
maru.
4. —
E
iti te feia tei sni mai i te Kalena iti
mea
o
tei ïaataa i te mat,
te
mau
1,
tuhaa
o
te Parau
te Atua o te au
a
ia faio maitehia i
utuafare. E tabula iti faufaa rahi. Ani
5.
—
E
tapae i Papeete, i te 3
taitai i to tatou
roo
hia nei ra
Papetoai,
mau
e:
e
reva roa’tu
mai. E 5 pene noa
no
mahana, i ij
iho.
Fepuare te hoê pahi faauta fcia ma|
pae fenua: o “Stella Polarix”.
Na Marite mai. Te faaj
piti noa i'ho vahi ta teie pahi
e haere; o
Papeete e (
ai.
oni tauturu
i te Vea
Papsete. Teura Aunoa: 3 tara; Manutahi v.: 2; M. Philipps: 20 tara;
M™* B...: 4 toata; M™' Pierson; 2 tara;
tara; Tehiri
v.:
Paea: Farii
M™' Sarciaux: 1 tara; Patira t.; 1
1 tara; Mme A. D.: 3 tara; Teiti
v.
a
Tefana: 1
v.:
”
1 tara;
tara; Rimatara: Haipo, orometua: 1
taraj
la amuihia: 36 taira e 4 toata.
MAURUURU ROA.
Imprimerie Elie Juventin.
-
Rue du ConF Destremau- Rapeete, Tahiti
Fait partie de Vea Porotetani 1932