EPM_Vea Porotetani_193012.pdf
- Texte
-
Matahiti
Te 30 O te
—
Hihi. 12.
TITEMA 1930
VEA POROTETANI
TAATA’tOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAD
Mesia RA O lESU. — I Korinetia 3,11.
AITA’TU E NIU E TIA I TE
HIA RA,
OIA HOI TE
HOO I TE
MA.TAHII
VERNIER,
C.
E
HOÊ: HOÊ TARA
Directeur-Gérant.
hopea teie
hoê
hopea? E hopea matahiti teie! A tahi ahuru ma
mahemo i mûri
e teie le ava'e hopea.
ïa ava'e ei ava'e feruriraa na tatou i ta tatou mau
Eaha ïa
a'enei ava'e tei
riro
la
haerea, e ei ava'e
tatarahaparaa hoi.
mana'o o te
faaineineraa o te
oia’toa tatou, te hui
i te huru o
ava'e, a fe-
i faaineine ai loaae-Bapetizo i te
taata no te t'arereiraa i te tere o te Fatu, o te
tatarahapa, ta’na i a'o e ta’na i faaitoito;
faaroo, e tae noaTii i te mau paroita. A imi tatou
ta tatou mau haerea, e tatou mau ohipa i teie mau
te maliana
1
ruri,
e a
tatarahapa.
Ua navai
pure
ora,
tatou aroha, e to
tatou ito-
faaroo? Aita roa’tu ïa! E
Atua e ia faarahi mai oia i to tatou faaroo: ei faaroo
hotu; ei faaroo-ravc; eiaha te faaroo-vaha, e te faaroo-
i le
e
faaroo, e to
tuhaa ohipa o te
anei to tatou
ito i nia i te mau
te
rapae1
teie ava'e ei ava'e faaineineraa no te tomoraa
matahiti api 1931, e fatata mai nei.
la tomohia taua matahiti na roto i te ineine-roto (aau
mana'o api) e to ineine-rapae. Faaineine maitai
te mau
ohipa, e te mau liai o te mau nànàl Eiaha e
la riro atoa
i
roto i te
api,
i
tuhaa
liai i te mau mahana hopea. Faaineine i ta oe mau reo himene api, e te mau
amuiraa
eiaha te himene tarava, ei himene arueraa mau. Te
fatata mai nei Noela (Fananraa) e te pô matahiti, e te Hepetoma
;
Pure. Faaineine
i ta oe mau
tusia e pûpû ia lehova, no ta'na mau
i mûri i teie ava^'e
Titema, ei tatfirahapa e ei liaamaitai i te Atua ; e e hi'o atoa
tatou i mua, mai te tapapa i te mau mea i mua, e fatala mai
I,Ta
hamani raaitai ia oe.
Oia mau; e hi‘o tatou
teie poroiraa iti ia tatou.
nei. Na ïitema
No te hora
paieti
Fxodo XV, 23-25.
te medebara i te anotau i tupu ai taua parau ra. Eaha
Te pape
maramara.
Iseraela i
te huru o te pape ta ratou i ite i reira? E pape maramara ïa.
No to ratou taiva ia lehova i ite ai ratou i taua pape ra. — No te aniraa a Mose i faaite mai ai te Atua i te hoê raau e maitai ai taua pape ra.
Tei roto
piti huru pape ta tatou e ite i raro nei, te pape maaro
Eaha te pape maitai? Maori ra te mau maitai ta
horo'a mai ei maitai no to tatou tino e no to tatou varua’toa.
E
maramara.
Eaha te pape
maramara! O te parau ïa ta tatou e
tatou mau pape
pape ra.
1. Te ma'L
e te pape
te Atua e
hi‘o i teienei.
maramara e te raau e maaro
ai taua
hoi te ma‘i o tei haamauiui i to
E ravea anei ta tatou e maaro ai taua
pape ra? E ravea, oia hoi te faaoromai e te tiaturi i te Atua e te pure.
No to tatou taiva i tuu mai ai te Atua i te ma‘i i nia ia tatou; ia aha
tatou? la tatarahapa tatou e ia tupu te maitai i roto ia tatou.
E ma'i rahi to Davida, e to Hezechia e to Iseraela i hohonihia e te
ophi veavea ra, oia’toa Haamana. Ua faariro hia râ taua pape maramara
tatou tino e
ra,
—
E pape maramara
to tatou atoa varua. —
ei pape maaro.
Te hamani ino.
No te hamani ino e
tupu i nia ia tatou e oto ai tatou. E raverahi te huru o te hamani ino.
Eaha te raau e maaro ai? Te faaoromai' ïa e te pure. Ua hamani ino hia
losepha, e o Moredekai e o Daniela; te mau aposetolo e o Paulo raua o
Sila.
Ua maaro râ to ratou pape avaava i te pure.
3. Te hara. Ua riro te hara ei pape maramara no vai?
1. No Davida (Sal. Ll, 1-4) — 2. No Petero (Mat. XXVI, 75) — 3. No
te tamaiti hopea (Luk. XV, 21). — 4. No te taata lelona (Luk. XVlll, 13).
Ua maaro ta ratou pape maramara i te oto e te faaroo e te aroha o te
2.
—
Atua.
(Eph. Il, 8).
E pape maramara’toa ïa.
V*
'l
P 0 ROT ETAN I
V E A
4.
Te
maaro
niau
polie
ai? E
mea
E pape maramara te reira. E raau anei ta tatou e
ïa, oia îioi te faaroo ia lesu e te hinaaro i te ra‘i e te
—
Ua maaro taua pape ra, no Davicia ('Sal. XXI1I-4J
roa raa.
ravea
i nia
ra.
Setephano (Ohipa VII, 59-60) no Paulo tll Kor. V, 1-2; Apok. XIV, 13).
OPANI: A raye tatou i te raau c maaro ai ta tatou pape maramara. . .
oia hoi te faaoromai, te toto o lesu, te tiaturi papu i te Atua, te taio i te
Evanelia. te pure e te arolia (I Tim. VI, 11-12).
(A'oraa tahito).
no
Tomoraa
fare-pureraa i Makatea
i tei opua-atea-hia e te Paroita no Makatea, ua toraohia ta
fare-pureraa api o
“Bete-lehema ” . i te mahana maa, 1 no
Noema i mairi aenei. E oro‘a tomoraa nehenehe roa mau, e o te ore
roa e raoe i te aau o te taata.
I te mahana maha 80 no Atopa, to te mau auvaha no te Apooraa
la
au
ratou
.
revaraa i Makatea, na nia i te pahi auahi no te Taiete
Farani no Makatea, tei pupuhia i te A. R. na roto i te mana‘o tauturu rahi a taua Taiete ra ; ua tapae ratou i Makatea i te poipoi ma¬
Eahi,
mai te poupou e te Paroita taatoa i roto
i Tema'o. I taua mahana ra, to te mau
auvaha haere-tino-raa e aroha i te Faatere Rahi o te Taiete Farani,
e na Tenania, tavana, i auvaha i te mauruuru rahi o te mau auvaha,
no te mau maitai tei faaterehia e te Taiete hei i nia i te fenua no
Makatea, ta ratou e hio noa ra e ta ratou e faahiahia rahi atoa ra,
I te poipoi mahana maa, 1 no noema, aita e ohipa i Makatea, no
te mea e “Sabati Farani” taua mahana. No reira. te vitiviti rahi
e te ineine maitai o te mau taata tei faaineine no te tomoraa-fare. _
I te hora 9 1/2 to te ôe api pateraa ; e inaha ! I mûri a‘e i to te orometua ra o Tao'a pûpûraa mai i te taviri i te Peretiteni-auvaha no
te A. R., i reira to te opani taviriraahia, e to te mau manihini tomo¬
raa i roto ia Betelehema, a himene noa’i te pûpû ‘‘ Siloama ” i ta’na
himene tomoraa. O vai tei tomo mai ? O te mau auvaha ïa no te A. R.
e no Tahiti mai ; o te Faatere rahi, te Faatere mono o te Taiete e to
raua pae ; o te mau manihini tanito (e pûpû taatoa) ; e to te Paroita
hana pae, e ua fariihia ratou
i te fare-pureraa tahito evai
atoa hoi.
parahiraa,
rahi o teie
fare-pure api tei faatiahia i Makatea ei hanahanarag, no te i‘oao
lehova. I reira atoa to ratou faahiahiaraa i te puva‘iva‘i rahi o taua
I to te
mau
taata
parahi-haere-raa i nia i to ratou mau
i te maitai, te nehenehe, te tura
i reira’toa to ratou iteraa
Vb:A
4
fare
ra
POROTETANI
(tei nia i te hoê aivi iti
to’na vairaa). Paatere
hia’tura te mau
i haamau i te Bihilia Rahi Anaana i roto i
te pulupiti, e na Vaihiarii to te aua. Na Tefaaora or., raua o Tehavaru or., na tai‘oraa, e na Mehao te pure. Na Verenie te a'oraa :
Teie te irava : “Mai haere ana'e tatou i Betelehema”. . Hou oia i
ohipa: na Mihimana or.,
i te mau Faatere
te Apooraa Rahi,
i te huru o to te Taiete tautururaa i teie fare-pureraa. Na’na te fenua 0 te fare-pure e no te fare-orometua i pûpû ; na’na te tahi tauturu mcni maitai rahi i horo'a; na’na te mau tauhaa, e te tamuta i
horo'a na roto i te hoê mau faaauraa maru, e na’na hoi te pahi i pû¬
pû i te mau auvaha ; i riro ai oia mai te hoê metua mau, i te hereraa i te rnau tamarii porotetani no teie fenua.
haamata’i ta’na a'oraa, ua na mua oia i te faaite
no te Taiete Rahi, i te mauruuru o te Paroita, e to
uaputuputu te mau manihini, e te Paroita
i roto i te hoê fare iti rahi tei faatiahia i pihai iho i te fare-orometua, no te tamaaraa. E i te pô o taua mahana maa ra, e tuaroi rahi
tei faaterehia e Mehao, ororaetua.
la po‘ipo‘ia‘e, Sapati, ua faaterehia, mai te hanahanarahi, te mau
pureraa i roto ia Betelehema, e na te mau orometua manihini te mau
tuhaa ohipa, mai te pureraa poipoi, te pureraa avatea, te mau bapetizoraa, te oro‘a euhari. I te hora piti, ua faaterehia mai te anaanaI mûri a‘e i te pureraa,
fare rahi ta¬
i te pô, i
faaotiraahia
Ua oaoa
Papeere iho.
auvaha i Maka¬
tea, e ua mataitai haere ratou i te mau ohipa maere rahi ta te Taiete
Farani no te lîepo Makatea e faatere nei. E ia feruri ratou i to ra¬
tou mana'o, eita e taa ia ratou te ohipa tei hau i te maere i Maka¬
tea. O te “ôraarepo” anei tei ôhia e te mau Anami ratou e te Tinito ? O
te faahororaa anei o teie repo, mai uta i te tai roa, i niai te hoê e‘aturu auri faahiahia rahi tei toro i tua roa mai ? O te faatomoraa anei
te
pahi auahi, e teie mau haapaoraa poti tei faaîhia i te taime
poto roa e o tei taverehia i pihai iho i te mau pahi auahi ? O te oaoa
anei
te mata hau o te mau taata tei rave i te ohipa i Makatea, e o
tei ite e : ua noaa mai te hoê haapaoraa maitai no ratou, i raro a‘e i
te faalereraa meliia no te Taiete? E man mea maere ana'e! O
ta matou te reira i ite noa, e te faaite faahou nei matou i to
matou aroha i te faatere, no to’na hamani maitai rahi ia mai
rahi, te hoê aufauraa no “Heremona” i roto te
tei faanahohia ; e mea anaanatae mau te taata : e
te tuaroi parau tei ravehia e Vehiarii raua o Mehao, te
te aufauraa e te mau ohipa. Ua roaa e 707 tara, 14 pene.
rahi to Makatea i te iteraa e : ua hau ta ratou moni i ta
I te mau mahana i mûri a‘e, ua faaearii â te mau
tae
maaraa
0
mau
e
rw
POROTETANi
VEA
tou, i riro
ai to matou faaearaa i Makatea ei
atoa nei matou i te Paroita no
te na reira
jjwnâ, or., i na
Yia matou
mea poupou rahi.
Makatea, la Taoa
Diatono, melahi
te Ekalesia
e i te Paroita taatoa,
no ô mai i le Atua.
mai te mau
iîK
tei farii
____________________
Lutero farereiraa i te
To
i
auaha
a te
Pope-Arii
Au^sbour^
(a hi‘o i te mau
Vea i
mairi a'enei).
i to ratou faarooraa
tino roa oia i Roma,
paruru ia’na i te pariraa haireti. Te raata'u ra ratou e, o te
taparaliihia to ratou hoa here i roto i taua oire, tei reira a'enei
te maniiraa o te toto o te mau ite no lesu, i te mau anotau.
Ua imi ratou i ta ratou ravea, ia ore Lutero ia tae i Roma, ia
tupu râ to’na haavaraa i te tahi oire e, no Eremani. Ua manuia
ratou, e ua faataahia te oire ra o Augsbourg, e ua tono te PopeArii i te hoê auvaha rnana, ia Cajetan, Karedino, e na'na te
parau a Lutero e imi. 1 rolo râ i te mau parau haamaramaramaraa ta te Pope-Arii i horoa ia Cajetan, ua faaite ê hia na
...Ua peapea roa
te mau hoa no Lutero
te Pope-Arii ia tae
faaue hia Lutero e
e: ua
e
mau
Cajetan no te
i to’na tatarahapa ; e aita o Lutero i tatarahapa ra, e rnana atoa ta te auvaha
nei
te harrrraa i te tino o Lutei’o; e aita te tino i rmaa, e
ïa ta Cajetan no te faaue t te mau pire no Eremani e eiaha Lutero ia Ite hia mai e te taata; e e mana hoi ta’na no te
huriraa i rapae i te Ekalesia Katolika te feia’toa tei farii ia
Lutero e ta’na mau faatereraa. Ua ite atura Lutero i reira e: hou
oia i tia’i i ic aro o te auvaha o te Pope-Arii, ei faatia ta’na iho,
mua oia i te parihia i le hara hairesi,mai te a'ohia, e te
haavahia e te faautuahia, i te mahana otahi. — Atira noa’turâ;
faaoti Lutero e, e tae hua oia i Augsbourg. Ua na raro noa
i lè haere. Aita oia i haapa'o i te mau parau faariariaraa a te
enemi tei tapu e, e taparahi mau hia oia e l'atoll, i te e‘a
Ua haere oia i mua, mai te otohe ore; i hinaaro oia e
faatia i te Parau mau, noa’tu te vero rahi tei tahlti i nia ia’na.
Te
ô noa ra oia: "Te au nei au ia leromia, te taata no
marôraa e te mau amaharaa. Ua hahae a’enei hoi ratou
e:
taata hairesi o
e
haavî-roa-raa
no
mana
ua
na
ua
mau
tia
..
na
te mau
reira, ua rnana
Lutero, e te faatupu
Lutero. No
i te mana'o o
6
VEA
i to‘u hanahana
toe mai ! A rave
oraraa
e
lo'ii
POROTETANl
roo.
0 to‘u
noa
pai raton i t.aua tino
iho tino faiil'aaore
no'ii
ra ;
a
tino nei. Eita rà to‘n
haapoto i
tei
varna e roaa ia raton ».
I te taeraa Lntero i
Angsbourg,. na oaoa roa Cajelan
e mai te rnea ra e, tei roto roa ’o Lntero i
to’na rima, i icienci
e eita mau teie haireti e ora îaahou. Te ara
noa ra rà te man boa
0 Lntero, e na raton i
faaiiepo ia’na, ia roaa mai in'iia, no o roa
mai i te rima o te Emepera, te hoè
parmi-lapao parnrnraa ia’na,
ia ore oia ia haruliia e te mau taata no
Gajetan. I te
roaaraa
mai tana paran ra, to Lutero tiaraa i te aro o te auvaha mana.
E mea marn roa te auvaha i te haamatara
t; e na ani oia La
Lntero — mai te liolioa o te metua i te aro i ta’na tamaiti —
e ia fa‘i noa mai oia i to’na man
hape, e ia tatarahapa, e ia faarne i ta’na man faatereraa, mai te fernri oi‘e in raton.
Ua pahono
atn Lntero e: « e anraroraa rahi ta’na i te
Ekalesia; leie ra
eita roa e tia ia’na ia tatarahapa noa, e ia
faahapa i ta'na man
faatereraa ia ore raton ia imi e ia fernri maite hia i te aro o te
feia maramarama. E ua faaite oia i to’na
pcapea i teie hnrn
faaheporaa a te Karadino ia’na, ia faarne oia i ta’na man liaapiiraa ; e inaha, aita i patoihia e hoê iti a‘e — E tapi râ Lntero
i te paran man, oia hoi te paran a te Atua. I te hioraa o
Gajetan
e, eita te mana'o no Lntero e roaa, i reira to’na ririraa, mai te
faaite hua ia’na e: « A fa'i i to hape,
tatarahapa! E aita ra, e
tun ia vau ia oe i Roma, i te aro o te man haava tei faataahia
no te fcruriraa i ta oe man
paran. Te hnri nei an ia oe, e to
oe man hoa i rapae i te Ekalesia.;. »
I reira to Lntero haereraa i r-pae, mai te fernri noa te feia
rahi tei tae i tana apooraa ra, i te hnrn nona pae e
piti i roto
i tana marôraa ; e na manrunru rahi raton i te hnrn liaehaa
e
te marn e te itoito no Lntero, tei tia i fana haavaraa ra ma
te
puai 0 te Atua, e na roto i te i‘oa o te paran mau. I te maororaa
pô, 0 tana mahana ra, na faarne Lntero i te oire ra o Angsbourg;
na to’na mau hoa teie
faaheporaa; te matau noa ra raton ia Lutero, 0 te hamani-ino-hia e te feia tei faaan i.ta raton
rei. üa ora râ Lntero, mai te manu tei ora i te marei
man
o
ma-
te imi-
manu.
Te vai atnra.
Te tu‘eraa
]
lo'u !
jji
pôpô i te Sabati.
E oro'a hiinaraa arolia roa tei tupu i Papeete i te
pae hopea no iiovema, no te hoê taata no te mataeinaa, e 37 to’na matahiti, tei polie i te
mai e 3 noa iho mahana, e tei faarne i te 4 o te mahana. E hua te
mai.
J
7
POROTETANl
VEA
1 i ta te tahi pae parauraa; e “ congestion pulmonaire” — e ahu o te ou ma
iiA i ta te taote parauraa. E ua faaroo atoa hia e, - ua hape anei ïa parau ? - i
mûri a‘e i te lioê tu'eraa pôpô i te sapati, to’na putaraa i te toetoe, e aita
!i
i
roaa
I
faahou.
matahiti i mairi a'enei, ua
na
hopuraa i te pape i Fautaua,
i nia i te tahua tu'eraa
Papeete, i te hoê
tei polie roa i mûri ilio no to’na
tanu atoa matou, i
puta i te toetoe e o
tamaiti taurearea tei
i mûri rii noa i to’na tu'eraa i te pôpô, i
i te hou, a hopu ai ! E sapati
i Fautaua, e ua paria
taua mahana ra.
E hoa ino ma, e
parau
te mau taniarii taurearea e, e ara roa
outou i te mau
i mûri nei :
i
1. Tctu'eraa pôpô, o te hoê ïa ohipa tei ravetumu hia i te mau fenua
te anotau toetoe ana'e. Ua haamata ana'e te anotau veavea, ua
ore roa ïa. Ei tapa'o faaite e, eita roa teie ohipa e tano ia rave hia i Tahiti
nei, i te mau ava‘e veavea roa ino, atopa tae noa’tu ia mati; e huru tano
1
râ i te mau ava'e
^
popaa, i
J
I
2. Eita roa’tu e
’
puvaivai oia hoi: Eperera e tae noa’tu ia Tetepa.
tano ia rave hia i te avatea, i te vahi mahana, i te
taime
veavearaa.
rohi-
nei te laote paari e: ua rari roa outou i te hou, e ua
rohi to outou mau uaua, eiaha roa outou e hopu i te vai toetoe maitai,
e eiaha’toa e amu i te pape-toetoe (ice-cream) i taua taime ra, o te puta
3. Te parau
.
I
1
outou i te
'
toetoe, o tei parau
hia: congestion
pulmonaire! E iti te ora i
te reira mai.
Teie
râ,
a
matou oto, e
rea
o
faaararaa, éita matou e huna i to
te hi'oraa i to matou mau taurea¬
tu'eraa i te pôpô i te sabati, mai te faariro i te mahana
taa noa’i teie mau parau rii
to matou atoa hoi haania, i
porotetani i te
te Fatu ei
tino.
reira mau mai te ohipa tu'eraa
mahana no te mau arearearaa
A hi‘o na i te
mau
fenua popaa no
pôpô ? E tu‘e anei raton
i te sabati ?
—
Eita roa ïa ! Eita te pôpô e
sabati, i te mau fenua popaa, tei parau hia : te mau fenua poro¬
tetani. 1 haere mai iho nei te hoê pupu tu‘e pôpô roo rahi no Paratane
e farerei i te mau pupu itoito rahi no Niu-Tirani i na ava'e i mairi a'enei !
tu‘e hia i te
E
mau
tu'eraa taata roa
mahana ê atu, i tupu ai.
I
E no reira, a tu'e, i te mau ava'e maitatai, i te
eiaha râ i te sabati. A tu'e i te ahiahi mahana
roa’tu e fifi, ua iti roa’tura te ohipa i taua mahana
hoê mau vahi marumaru,
i
maa! Eaha te fifi?
,
ra
i
Papeete nei.
Aita
i te vetahi mau tu'eraa ! E
te sabati, no te mea no te Fatu e
te mahana maa, e aore ra i te tahi
! E iti te 50.000 taata
inaha, aita roa’tu hoê tu'eraa i tupu i
no ta’na mau ohipa taua mahana ra; i
8
VEA
POROTETANJ
E teie atoa te tahi vahi oto, maori râ, te faaroo hia nei e: e ekalesia
tei amui atoa i te vetahi mau tu'eraa pôpô i te sabati! E to matou mau
taeae e ! O té huru ïa o ta outou haapa'oraa i ta outou tapu i te Fatu ?
O te huru ïa o to outou nounouraa i to outou tiaraa? E maitai anei na
fatu toopiti ia tavini hia i te Sabati? Eiaha roa mau! Atae oe ia haama
oe e ia liuna i to Fatu i taua mahaiia ra ! Eita' {e Atua e haamaitai ia
oe,
e
tahoo râ !
Ta tatou VeaI tia i te Atua, e liapono hia i te mau hoa no te Vea Poi'otetani i roto
i te hihi no Tenuare 1931, te kalena-taioraa-mahana, no te mataliiti 1931.
E l'iro ïa ei tao‘a faatau aroha i te mau hoa o te Vea. Teie râ, te parau e
faaite atea hia nei
eita taua kalena e hapono hia i te mau hoa tei ore â i
no te matahiti 1929. E e riro
paha ta ;-atou Vea i te
faaore roa hia, ia ore ratou ia aufau oioi i taua tarahu iti ra. E nahea hoi
ta tatou Vea e maitai ai, i teie anotau fifi, iaore te mau ho.a ia aufau oioi mai
i ta ratou utuhr, e ia ore atoa ratou ia tauturu mai i te hoê maa tauturu iti
taa ê ? Ua hapono pinepine te faatere i te mau orometua, i te tabula o te feia
tei aufau e o tei ore â i aufau i ta ratou moni. Eita te taata e maitai ia rave
noa mai i te Vea i tera ava‘e e i tera ava‘e,
mai te tauturu ore i te mau
haamau'araa rarahi o te Vea. (90 tara i te ava‘e).
Na ô râ: a aufau i teienei, i na matahiti tahito, e te matahiti 1931 atoa.
Eiaha e tiai noa. Ei arahu e tere ai te pahi : A ope mai i te arahu, e hoa
here mâ e!
Te faatere,
:
aufau i ta ratou utua
Parau rii
Api.
i
i
-
1. Ua faaroo hia e, ua
polie roa o Puhiava vahiné, oia hoi te hoa o to tatou
orometua, i Tevaitoa, (Raiatea). I te .iabati, 16 no novema i pohe ai.
Te faaite nei te Vea i to’na aroha ia Puhiava tane, e i ta’na mau tamarii,
tae noa’tu ia Tuteao mâ i roto i te aua pipi.
taeae
2. Ua mauruuru roa te Peretiteni o te A. P. i to tatou amuiraa porotetani
vai i Mini. Ua haamanato ratou i te mau hopoia no te A. R. e ua hapono
mai te faatere, o Mai a Faremiro, i te moni maitai rahi e 80 tara, o tei
vahi hia: no Heremona, e no te Apooraa Rahi.
e
Moni
tauturu
Rairoa: Piha a Avaeoru: 1 tara;
1 tara; Teariki t.: 1 tara.
la amui hia: 3 tara
Imprimerie Elie Juventin.
-
e
te
i
te
Papeete: Têtu
Vea
v.:
afa.
Rue du Com* Destremau
1 afa; .Manutahi
v.:
MAURUURU.
-
Papeete, Tahiti.
l
Fait partie de Vea Porotetani 1930