EPM_Vea Porotetani_193011.pdf
- extracted text
-
Te 30 O te
Matahiti
|VEA POROTETANI
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAÜ
iiiA RA, oiA iioi TB Mesia RA O Iesu. — I Korinetia 3, 11.
AITA’TU E NIU E TIA I TE
TE MATAHITI
HO O I
Te
K ohipa
HOE: HOE TARA
haapiiraa Sabati
maiUli roa Le haapii i Le lai'o e le
faaroo i te mau
haapiiliia i roto i le Haapiiiaa Sabati. I teie
Sabati le te m ut haapaoraa'toa o te farii
parau maitatai o te
nei anolau e haapiiraa
i te rnaii fenua’loa o le ao
roa noa ilio tau tanta
tei haamana'o I
hi'oraa i t(^ feia ma‘ua i Le reira inan
i te Mesia,
nei. I mntaa a'enei, aita
te reira ohipa: e no te
anotan, o tei ore i ite i
taata
mai Le taniarii e tae noa’tn i Le mau
paari, i imi hia’i taua ohipa iti maitai ra. no
inaiLai i le raveraa i te matamua haamata roa’tura te mau
haapaoraa faaroo aLoa i le lia reira.
tai'o ite parau,
te
Tei Milano i Itaiia,
tei
haamata i Le
na
Pin pae
te manuia
E
i U' rnatahili 1584 ra, le laala
haapiiraa Sabati, Le poheraa. Ei
rnatamna o
tâmaili a'eoia
faaroo rahi oia. E maha
ahuru ma ono to’na matahiti i pohe ai, mai te liau: e mau
roa’Lura ta’na oiiipa maitai i taua oire tahito ra, mai te mou
tae roa mai nei i teie a nota u.
Hüê hanere matahiti i mari iho, haamata’toa’tura te hoê taala
porotetani i Berelane, o losejiha Aleni te i’oa, i te hoê haapiiraa
Sapati, e na manuia roa, e e mea rahi te taata paari i ite i te
Lai'o i taua haapiiraa ra.
1 te matahiti 1700 e tiahapa ra, ua faatupu te hoê vahiné i Peretane,
Caterina Boeve te i’oa, i te tahi haapiiraa Sabati au
( na te teina i fanau ) e e taala
ore e
o
rahi roa,
e ua
teie parau;
papaihia i nia i to’na menema i te
“ Ua faaamu teie nei vahiné
mat. 17“2r>,
i Lo’na mau taala tupn
P0R0T ETANI
V E A
2
veve
i to maa, e aa
faaaliu i te ahu, mai te haapii raaitai
i to
tamarii, e te farii ia ratou 1 to’na iho tare i te mau
Sabati atoa. ” E le na ô stoa hia ra e: tai-ono tamarii veve
amu i to’na airaa maa i ï,e Sabati hoê.
Mai Peretane, na faat'.ipuhia te mau haapiiraa Sabati i
e mai reira i Europa. ( Farani c te mau fenua
ratou mau
tei
Marite,
porototani note
reira pae ).
Tei i ô tatou atoa te
Haapiiraa Sabati, i roto i te mau Paroita.
haapiiraa ra, i te mau
diadono te ite. Tofaaroo
hia nei râ e: aita i haapao maitaibia i roto i te vetahi mau pa¬
roita; te tapeapea nei te feia metua i ta ratou mau tamarii, lioê
â 0 ratou haereraa i te pureavatoa. hoè â ho‘iraa mai i to fare.
1*’, mea hape roa te reira peu. E haapiiraa hau roa i te faufaa
te haapiiraa Sabati e te oaoa rahi nei te tamarii iho i taua haa¬
piiraa ra, ia haapii itoitoliia e te feia faatere.
E te mau oromelua, tae noa’Lu i te mau diatono faatere: a
rohi ! haapii i te tamarii i la’ria e‘a ia hacre, c ia paan oia ra,
Teie rà, ua tupu ruperupe anei taua
vahi atoa? Te mauoromeluae te mau
dta ïa e moe
faalwu. '
No te hora
Paieti
faarueràa i te navenave
nei ao. — Hebera XI : 24-26.
To
Mose
poto noa no teie
FAARUEHIA E MOSE.
Aore i tia ia’na ia mairihia o te tamaiti o te
I. TE Mau TA0‘A I
1. To’na hanahana. _
tamahine a Pharao ra.
parahiraa arii.
3. Te raautao'a’toaoAiphiti.
Tirara hoi basileia tao'arahi i taua
anotau ra. Aita râ Mose i haapa'o i te reira; e mea faufaa ore ana'e
ïa na’na. E tao'a ê ta’na i hiriaaro. Phil. III. 7-8.
2. Te mau faanavenaveraa’toa o te
-
II.
-
A‘O I TE
RA?
TEIHEA TE FANA'ORAA TO MOSE MAN
HAAPAERAA’TU OIA I TAUA MAU TAO'A’TOA
1. Ua fana'o i nia iho i te mau amuiraa
taata no te Atua.
i te mau ati o te feia faaroo.
3. Ua fana'o i nia iho i te faaino o te Mesia - 2 Kor. XIl, 10.
2. Ua fana'o i nia iho
'I
V 1<‘ A
3
P 0R0T ETAN I
EAHA I NA REIRA’I MOSE ?
ni.
lehovai to’na mau tuUa ite oia e: e tao‘a pêana‘e to teie nei ao. . Te hanahana, te
te mau faanavenaveraa tino nei, te moni etc. etc., e ore roa e
i
vairaa. I, loa. II - 17.
E tao'a mure ore e te maheahea ore ta’na i titau. _ I Pet. V. 4.
O te parahiraa ïa o te Arii o te mau Arii ta’na i hinaaro. _ Eiaha
oia i tei parau-hia-mai e
Gen. XII - 3 ; XIII : 15-17.
1. Ua tiaturi papu
puna.
'
2.
-
tara,
tia
te
3.
4.
te arii no Aiphiti.
OPANI.
Eihea, e homa, e fana'o ai to tatou
nei ao ino anei ? I ta te basileia ra o te ao
_
ta tei parahi i roto i te hara. Area râ, o tei
te parahiraa no
mana'o ? I ta teie
haapa'o i te satauro o te
nei ? E pohe mure ore
.
Mesia ra, e ora mure ore
Te
to’na.
hopea no na tuuraa parau e 95 a
(a hi‘o i te mau Vea i mairi a'enei).
Lutero.
95 (a Lutero i patiti i nia i le uputa
tare pureraa no Wittemberg, mai te hoê patiri rahi tei haruru na
ia Eremani, e na roto ia Europa taatoa, mai te faaara i te taoto o te mau
taata. E reo latino hoi te reo mau i papaihia’i taua mau parau e Lutero:
i teie nei râ, ua iritihia na roto i te reo tumu o te mau fenua Europa,
Ua riro
e
taioliia, e ua haapararehia
ua
ra,
teie mau parâu tiimu e
aita o Lutero
i pato'i i le
roto
i te mau valii atoa. I roto i taua mau parau
Ekalesia Itoma, e i te Pope-Arii; teie râ
i te hoê parau tapao
moni i te feia veve, i
Pope-arii, ia opani roa oia i
ohipa ino mau, e eiaha te Hiero rahi na Petero i Roma, ia faatiahia
roto i taua ravea haamâ.
iti raiii tei tupu i roto i te aau no te hoê mau taata e rave rahi,
raton taioraa i teie parau api c te itoito: te feia tei hiaai noa i te
te Atua, e te tiamâ o te Ekalesia, o ratou tei haamaitai i te Atua.
feia tei parahi noa i roto i te hara e te mau ohipa o te pouri, ua
ïa ratou i teie mau parau maramarama rahi. Te feia râ tei maftai i
ohipa Tetzel ( oia hoi te hooraa hara ) ua î ïa ratou i te riri. Ua pari^
ia Lutero e e taata Icoleo, e te mata'u ore i te Atua. E ua faariaria
ia’na. Ua aueue rii hoi te aau o Lutero i to’na hi'oraa i te auahi
rahi maori râ: eita le hara e niatara
tei tioohia i te moni, i te falarahapa mau râ e i
E mea maitai a‘e i te taata hara ia opéré i fa’na
te lioo i te ora. E te titau hua nei oia i te
ta’na faatereraa
taua
na
Oaoa
i to
Parau a
Te
riaria
te
ratou
ratou
a
te faaroo ia lesu ana'e.
V KA
4
rahi tei
to’na
ama
Eremani taatoa, i ta’na
niau
paraii, e
i te hoê pae o
hoa tei haaniata i te faahapa e te faarue ia’najfvAita
mau
i faarue
i
P 0 R 0 T li T A N I
ia’na; e ua parahi noa Lutero i raro a‘e
râ te Atua
i te maiù o te Maiia
hope. Ahiri oia i hi‘o ia’na. ilio, ua paruparu paha ïa to’na mana’o, ia au
i ta’na i papai: “O vai hoi au nei, e lia’i ia‘u ia patoi i te tura e te Iianahana o te Pope-Arii? te aueue nei lioi te mau arii o teie nei ao, e te
ao taa’toa i mua ia’na. » Tt:ie rà, na Lutero atoa teie reo: « O ta‘u e rave
nei, eita ïa e oti i te paari taata, i te a‘o râ a te Atua. No te Atua teie
nei ohipa, e ti‘a ia vai ia tapea? E ere i la te Atua ra, e tia ia vai ia faatere ia’na i mua. Eiaha to‘u liinaaro, eialia to raton, eialia to matou, o to
oe
râ hinaaro, e te Metua
mo‘a i te ao ra!”
rahi i te patoi ia Lutero, mai te faahoro
Ua haamata’tura te taata e rave
i nia i te mau parau vaha, e te mau peu o te
i nia’toa hoi i te mana o te Pope-Rahi; ua faahoro
noa râ Lutero i ta’na, i nia i te Bibilia, e te Bibilia ana'e.
E no te mea
aita ta ratou e ravea i te reira marôraa, ua titau attira ratou i to’na pohe,
i te na ô raa e: “ E liairesi te na taata! E tahu ia’na i te auahi. ” Teie
i ta
raton
Ekalesia
mau
Roma,
parau
e
râ, te tiai noa ra te Atua i to’iu tavini, e te tupu noa -ra te huero ora
ta’na i ueue i roto i te aau. Te haamata ra te faaroo ora i te mono i te
faaroo-polie o te hoê paeau rahi, te hi'a haere ra te mau aua o te pouri
e te tomo ra te ôê mata-piti o Parau i roto roa i te aau e te puo-ivi o
te taata. I te mau valii atoa te tupuraa o te hoê poiaraa e te hoê hiaairaa
varua tei ore â i farereihia i mutaa ê; e mai te mca ra e, te fariuriu ra te
mata o te taata i nia ia !esu e ia lesu i faasataurohia, mai te faarue i te
taata e te mau arai no teie iiei ao tei mataTi noahia i mua ra.
i reira to Lutero faaheporaahia e te Pope-arii ia haere tino roa
mai oia i Roma, i te haavaraa, e paruru ia’na i te pariraa hairesi i parihia’i oia ra.
( Te vai atiira )
mau
peu
Teie râ,
To Pômare li
bapetitoraa^hia.
sapati ra,' i te 16 no Me 1819 to Poraare FI bapetitoraa
Papaoa ; oia hoi e 7 raataliiti i mûri a‘e i ta’na aniraa i
te bapetitoraa i mua i tô aro o Le mau oi'omeltia i Eimeo, i te
rnatabiti 1812. Teie te tumu i ore ai ratou i tuu oioi ai i te ba¬
Tei to
hia i
taua Arii ra, no te mea te vai ra I roto i
haapa'oraa Le tabi mau vahi papu ore. la faaore râ oia i
te reira, e ia papu te mana'o o te mau orometua ia’na ra, ua
faatta raton i to’na liinaaro. Ei roto i te fare pureraa rahi i faapetitoraa i nia iho i
ta’na
VEA
POROTETANl
5
oro‘a ra, o tei
M,
Hanere.
Tirara
vromelaa loe o laua l'eia i tae mai i te matamua roa, maori râ
Mili Noti. E oaoa rahi to taua na oromelua ra. Te haahoi raton i te huru o Tu i miitaa iho ra, i te matahi1797 ia tae mai raton i Tahiti nci. E taata mana'o ore oia, i
reira aiioLaii, e te taehae hoi i te rave noa raa i te mau peu
I teieaei rà, te Lutiiri iiei taiia arii ra i mua i te aro o
i roLopu i to’na ra mau taata o tei faarue atoa i te mau
idolo lahito
E te farii iiei oia i te oro'a bapetitoraa ei tapa'o
riro roa lo’na aau ia lesu Mosia, e ei oho malamua roa o
taata.
mûri itia'erâ, e rave rahi ïa le mau tavanaetehui raatira tei
bapetilo atoa hia ra.
mûri a'e i te oro'a bapetitoraa no Pômare II i nia nei e to
taata e rave rahi ra, ua haarnau papu hia te Etaretia
Mesia i Matavai, i Papaoa, i Pare, i Punaauia, i Papara,
tahi tu mau mataeiuaa ra.
itoilo rahi taua mau Ekalesia matamua ra e to Eimeo
hoi, i te raveraa i te ohipa a te Atua ; tofaatiaraa i le mau haapiiraa atoa, e ua hotu mai te huero, e mea rahi roa ïa.
aita i macro rea a'era, ua haere mai o Miti Noti eua parahi
i Maiavai i pihaiiho ia Pômare ia tauturu mai oia ia’iia i te
iriliraa i te parau a te Atua ei reo iahiti. Ua oti a'cna te Evanelia
Luka i te iritihia i te Mat. 1818, i Eimeo, e na Miti
Eleti i nenei.
iriti hia te Evanelia a Mataio i te mat. 1820, e ta locne
mat. 1821, e te ohipa a te mau Aposetolo i te mat. 1822.
ta Mareko. ua iriti hia ïa i te mal. 1827. E ia tae i te
iSSÔ, ua l'aaoti hia le P'aufaa Api i te iriti hia ra.
l'aaotiraa i teie parau, te ite iioi tatou e: e matahiti lubili
matahiti 1930: ua hanere te matahi i teienei, no ta tatou Fau-
tia Ilia e Pômare II i Papaoa i haapa'oliia’i taiia
iperetileni hia e Mili Pitinau (Bicknef) raua o
o
e
a-aua
mana‘0 ra
li
te
riarla.
letiova
ra.
lia
e,
to’na ra mau
I
I
taua mau
a
Icsu
e
te
a
E mea
E
oia
a
Ua
i
te
Area
mat.
Ei
te
faa
Api, reo tahiti.
Tatararaa
Te Dekalogo,
Parau
oia hoi na Ture 10.
( a lii'o i te mau Vea i
TE TOkU
faahitî faafaa ore noa î te
te Atua hoêraa, e te piti hoi, o tei poro
O TE TURE: Eiaha roa oe e
Atua ra, o lehova.
Mai te ture 1 tei faaite i to
i'oa 0 to
mairi ).
lo’na imm-Vama, oia’toa fe
E mo‘a, e
Oia
mo‘a,
E hape mati tatou ia mana'o tatou e :
mau:
tiara’lu ai.
e
Area
peapea roa — e
tei tuhi i
pae
3 o te Ture: te poro nei ïa i to te Aiua mo'araa.
mo‘a o leliova Sabaota ( Is. VI, 3.j
e
3 i te taata: eiaha
e
P 0 ROTETAN 1
VKA
6
rave
ra
te opani noa nei teie ture
hauti noa, mai te avari noa, i te i’oa o
hoi,
e
oliipa iuo
mau
leliova,
te reira ohipa, e e méa
te liaamâ hoi — ia faaroo to tatou mau taria i te hoê
te lioê mau tutii riaria ma te îaahiîi i te i‘oa o lehova-
Ane ïa liara e!.
E
e
mau
au
ia tatou ia a‘o
puai i te feia e na reira.
te vai atoa nei te tahi atu auraa no teie Ture —3, oia hoi:
Eiaha roa oe e faahiti baavare noa i te i‘oa o to Atua ra. E Atua mo‘a
Teie
o
râ,
lehova. No reira eita
nehenehe i
e
te hoê taata ia rave haavare noa i
i‘oa, mai te rnea tei roto noa oia i te hara te faaearaa. Eita te paieti
e fe Iiara
e au; o tei tavini i te Atua, ua faarue ïa oia i te ino, e te mau
to’na
ohipa o te pouri; ia au i te reo o te papai Salamo:
O outoii 0 tei hinaaro in lehova ra, ia riaria oiitoa i te ino. ( Sal. 97: 108)
O te huru atoa ïano te reo a Paulo ia Timoteo: Ote taata’toa e faahiti
i te i'oa
o
te Faiii ra, e faarue ana‘e raton i te paran ino.
E homa e! ehia
lehova mai te
raa
e:
mau
te Fatu, e te
e
Metua i te
to ratou
E te haamana‘o
hi'ohi’o
Fatu, e inaha, aore roa e haapao nei i te hinaaro o
ao ra.
atoa nei te mana’o
te tahutahu —
e
f.aahiti fauîaa
ore
(Il Tim. 3. 19).
faahiti haavare noa i te i’oa o
Pharisea i te anotau o lesu? O tei pure i te na ô
taata i ô tatou nei tei
i te hoê pae i ô tatou ^— te îeia
pô, mai te
tei rave i ta ratou mau ohipa o te
(oia hoi: mai te haavare) i te i’oa mo‘a o lehova!!.
O ratou ta teie ture e a‘o nei e e
faahapa nei.
tapa'o e: eita te Atua e vare i te haavare, i te mau ohipa iino, i,te
tapu-vaha noa, tei ravehia ma te i'oa o leiiova, e ei lianahana raa
rahi no te Atua. Eita te Atua e roaa i tena haavare ( Gai. 6, 7. ) e e
faautua oia i te feia tei rave i te mau ravea o te paieti no ta ratou mau
Ei
mau
opuaraa
O te huru ïa no teie ture 3.
etene.
IRAVA OPANI: la mo‘a outou, no te mea, te mo‘a
Atua ra, o
lehova. ( Lev. XIX, 2.
nei au, o to outou
1 Pet. 1, Ib. )
Auahi arahu i nia iho i te upoo.
( aamu )
hoê taata faaroo i ta’iia sitona i te haere noa raa i te
itiraa i roto i te piha vairaa sitona. E na mana'o oia e: e ohipa êia tera;
Te hi‘o
noa
ra
te
VEA
mai te mea ra e, na
e
POROTETANl
te hoê haamaramarama itî to
7
te taata êia faatororaa
mai i te sitona.
Feruri a'era oia i to’ua inana'o, mai te liinaaro i te tuu etaeta i taua
êia ra i te rima o te feia tare ; aita râ oia i haapa'o i te reira mana'o, e ua
ô noa oia : eaha hoi te maitai e noaa i teie taata, ia parahi oia
i to’na rima i te rave noa raa
taata
i roto i
auri, i roto i to amuiraa no te vetalii atu â aiau êia? E rahi roa’tu â ïa te ino.
faaliou oia i te feruri; mai te mea e pupulii au ia’ua i te pupuhi, o
taata hara. Nahea râ vau, ei tauturu i teie taata, ia tatara hapa oia ?
i faaoti
liaamau vau i te tahi taura maehaa na roto mai i te
pilla i te hiti o te haamaramarama, ei hereraa i to’na rima, ia toro mai. E
roira oia. I te aahiata ia poipoi a‘e, ia’na i liaere i te piha vairaa sitona
hi‘o, inalia: te inau noa ra te rima o te êia i roto i te here e aita mau
mahiti faaliou ai.
Ahiri
aita i opua i te liamani ino mai ia‘u; aita ïa teie ati taoe
ïeierâ, na‘u e tatara i teie marei, enamua râoe ite faaite mai ia‘u i
i haere
mai ai oe e êia i ta‘u sitona ?
pai inoino mai ia‘u ! e taata vevo roa vau i roto i teie oire nei,
rahi
tamarii, e te navai ore o te maa !
e! ahiri
i haere noa mai e farerei ia‘u, e e faatia i to ati, ua horo'a
na
to
E
ua na
vau atura
ô
ïa te
ïeie ta’na
: e
na
ua
e
ta’na o ravea e
A! A!
—
oe
itenei.
e
noa
te tumu
Eiaha
—
te
e
e
o
te
oe
Aue oe
—
sitona ua oe.
I reira te matararaa te .rima o te êia, mai roto
ra oia e horo !
noa
ïa vau i te
i te marei, e te faaineine
faaea rii ua ; eiaha e horo. ïe parau nei oe e : aita ta oe e faraoa na
tamarii ? A hamama na i to pute ia faaîhia e au.
I
taime i î ai te pute, e i faaineine ai te êia e reva, mai te mauruuru
rahi,
tapea faaliou te taata fare ia’na. E hoa! aita i oti: e haere mai oe
oe e o vau, i ta‘u iho amuraamaa!
Na roto i taua tamaaraa ra, ua parau parau noa te taata fare ia’na, mai
aroha rahi. E i to’na na reiraa raa, te oto noa ra te taata êia, e ua putapu
to’na
i te tatarahapa. Ua au i to taata fare te reo o te papai Episetolo :
Jiaajme ra hoi oe i te aualii arahu i nia iho i tana upoo i reira. Rom. Xn-20.
A
—
te
te
ua
tamaa, o
e
te
aau
te
Parau rii
Api.
i mairi a‘enei, i ore ai o Vea
e tae noa’tu i New-York (Marite), na
nia i to raua pahi reva, o “ Tapao ui ” te i‘oa. E tapa'o teie i‘oa e : Ua uiui
i to raua mana‘o ( e te mau Farani atoa hoi ) : e tae anei to raua
pahi reva ua nia i teie area moana maoro rahi ( 6500 kilometera ) mai te
ino ore?
e tapae mau anei raua i New-York ia au i tei tiaturihia ra?
E inaha,
37 hora i mûri a‘e i to raua faarueraa i Paris, ua tapae mau
1. No
te rahi o te
mau parau, i te ava‘e
faahiahia rahi no na aito farani: o Castes
Porotetani i faatia’i i te parau
raua o Bellonte, tel maue, mai Paris
noa
raua
e
e
raua
i New-York mai te
manuia rahi.
V 1.-: A
8
POROTETAN J
A lahi roa paki rein mai Europa mai, loi manuia. E rave rahi te mau
aito tei tamata a'eiiei, e aila i manuia : ua tojja liaere raton i raro i te moana,
mai te ite orehia to raton mau tino. Te lumu i ore ai i manuia’i, no te mea,
tei-e, mai Europa mai, o to tere rave atâ ïa., no te mata'i, o tei ua mua
mai. Riro atura (e tere na t.’osles rana o BelJonte ei pahonoi'aa faahiahia na
Farani i te tere farei'eiraa ta Lindberg, te. aito Marite i haere i na raatabti
i mairi a'enoi, a ma‘ue ai obi mai Marite i Paris. E faariiraa rahi lianahana
tei faatnpn liia i Marite, no taua na aito farani.
te
Paratane. Te
pahi roa opujni,
“R-101” taua
palii ra, 150. 000 tane. 'l'e o))na ra oia i te lioè tere roa, mai Parataue e ta('
2. I te pae matamna no A topa, e ati rahi to te juin l’eva no
hoê pahi rahi reva ua te luni (e ore i te pahi pererau, e
faa-î-matai ) tei topa i Farani, e na a ma roa i te auahi. — O
noa’tn i te fenna Initia. E inaha, i to’na ma‘ueraa na nia ia Farani apatoeran,
i te hoê pô, to’na topa maiteraa, to’na jiarari raa e to’na inoroa raa i te au¬
ahi. E 58 taata muitatai roa ete aravihi i roto i taua pahi; e 50 te paapaa,
roa i te aualii e ua pohe roa; e S non ilro tei ora mai. Aita i taa maitai te
tumu i topa’i to pahi: o te vero anei, e aore ra te teiaha rahi mau o te
pahi ? Te imi maite nei te liau Farani e te hau Paratane i te tumu.
Area râ, e ati rahi teie ; ua faauta liia te mau tino r Paratane, i reira te
tanuraa
liia mai te lianahana rahi.
hia’i te fare pureraa api no Makatea.
faatere i taua oro'a ra.
3. Ei te 1 no iSovema e tomo
te
Tomite Tamau
e
4. Ua tafetiahia o M. Christol, orometua a‘o
O te metua fiinau ïa no Verenie vahiné.
E tae
i Paris, i te fetia hanahaua.
5. Teie â te tahi mau pahonoraa rii hopea roa i te piri : o Aramu (Taaoa),
Poroihot. e te v.. Maria Tei, Titifaa Ropati, Tihoti Viliamu, no Omoa (Matuita).
0. Eita te pahi vea, o Maunganui c tere faahou na Tahiti ; e mono
i Titema, e te lioê pahi vea api, huru rahi a‘e ( lü.OOtJ tane) o tei ore â
i Tahiti nei.
hia oia,
i tapae
hoi te manua farani o BeihOrix i Tarntoni i te ava‘e
riro paha oia i te hoi faahou i 'i’ahili i te pae matamna no te
7. Ua parau hia e : e
i
mua ;
e e
matahiti apï, e mono ia Tiegulus, tei thau hia i to mau fenua Indo-Chine.
S. Te hoê taata tuiroo rahi
no
îvonvay, o André, toi faarue, oia e to hoê
aito, i to ratou fenua i te matahiti 1897 (oia hoi e 33 matahiti i teienei)
na nia ite hoê pahi reva
monomene ( opujiu ) mai te titan i to poro i apatoerau, e o tei ore i faaroo faahou liia to ratou parau, mai taua matahiti ra,
e tae roa mai i teienei, inaha, no teie nei tau hopea roa nei, te iteraa hia.
mau
pahi i tai roa, i te mau feuua toetoe roa, e no
i nia i te hoê motu tei tapoi hia i te pape
paari e te hiona me‘ume‘u. E i reira to raton puliapiaraa e tae noa’tu i to ratou
poheraa, no te ravea ore. Ua ite hia to ratou mau tino ( oivi ), e te hoê pahi.
E ua faahoi hia mai i te fenua ai‘a, e tanu, mai te faahanahana ia ratou .
Na te matai i afai i to ratou
te tauiraa o
te matai, ua tau ratou
Moni
Aramu
taî-iturva
i
(Taaoa): i lara.
te
Vea
MAURUURU.
Imprimerie Eue Juventin. -, Rue du Com‘ Desfremau -
Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1930