EPM_Vea Porotetani_193009.pdf
- Texte
-
Te 30 O te
Matahiti
—
TETEPA 1930
—
Hihi 9.
.
VEA POROTETANI
%
AITA’TU
E NIÜ E
HiA RA,
TIA I TE
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI
oiA HOi TE
HOO I TE
Mesia RA O lESU.
MATAHITI
C. VERNIER,
HOÊ :
—
HAAMAI)
I Korinetia 3,11.
HOB TARA
Directeur-Gérant.
Te hoê ava‘e parau
rahi
ava'e ra. E piti tau huru parau to taua ava'e
iho nei : le mau parau oaoa e te mahanahana rahi;
teie te piti : te mau parau oto e te faatupu i te toetoe o te aau.
(
ü Atete taua
Atete i raairi
e
'-Teie te huru o te mau parau
1.
Te
oaoa:
mait'e taua Apooraa i te mau
14,15 no Atete. Na té hoê
i taua Apooraa ra, e na te hoô
Apooraa Rahi.— Ua putuputu
faaauhia, oia hoi i te 13,
mahana tei
rahi i Paofai i omua
rahi ifaaoti.
:
,
E Apooraa maitai rahi teie e te hau.—
2. Te oro'a
tahinuraa oromeiua tei tupu i Paofai i te pô
hopea no te Apooraa Rahi. Aue ïa oro'a i te hanahana e! Aita
te laata i ô i roto i te tare pure, no te rahi. Hoê ahuru ma hitu
oromeiua tei tuu i te rima i nia i toratou hoa api, ia .Tapuarii t.
e na le Varua i faataa ia'na no te toro'a mo‘a.
,
,
■
Teie te mau parau faatupu oto;
1. Te poheraa no na oromeiua a'o . —
O Tehapai orometua
i Vaitoàre (Tahaa) te tahi, e o Tehaaraeamea, orometua i Puamau
( Hiva-oa ) te tahi. A toru atura orometua tei pohe roa i teie
tau ava'e i mairi a'enei, e le haamana'o nei te mana'o, i na
paroita otare tei tuu faahouhia i roto i te rima nô na diatono.
Te tano noa nei te reo no to tatou Fatu : te rahi mau nei te auhune, te iti nei râ te feia e rave: e teie nei e pure outou i te
Fatu oie aiihune, ia tono à oia i te feia e ooti.— la haamaitai
pureraa
pureraa
POROTETANI
VE A
2
levai mau nei te inau laeae e raveralii
haere i te aua orometua, i Heremoria, i teie tan.
hia hoi te Atua i temea,
tei ani mai> no te
2.
Te ali rahi no le
Ua faaroo
palii manua faran,i, o Bellalrix.
paatoa'tatou i taua ati
ra,
maori râ te poheraa aroha
piti, e to.,te hoè matero farani, i Nnu-Hiva.
E ua tanu hia raua, mai te hanahana rahi i Papeete. O te oire
taatoa tei tae i taua hunaraa ra, mai te hi'o ore i te huim o te
haapaoraa. O Farani Here, e to’na Nuu Moana tei iaalianaliaiia
hia i reira, e o lei mihilila e te hui raatira. E te t'aaite faaliou
nei 0 Vea Porotelahi i te aroha rahi tumu uo te Haapaoraa porotefaui e vai i Tahiti nei i le Tomana no Bellatrix, e i to le nuu
taatoa, na roto i taua ati ra.
3. Te poheraa o lo Mou hoa rahi o Robert Walker, tamaiti a
Pero, lamuta pahi. O te hoê poheraa aroha rahi atoa, eua peo
to te oire taatoa i taua hunaraa rahi oto.— E faatia faahou teie
Vea i teie mau parau i te tahi vahi ê.
O te huru ïa no teie ava‘e parau rahi.
rahi
te Tomana
no
No te hora
la anaana maite outou i
rama o
roto is^ ratou, mai te tià-
te ao nei. Phil. 2, 15.
o ta Paulo !a faaitoitoraa i te
maiv
■\
tuahine. Ua au ïa parau i
^kalesia no Philipi i te mau taeae e te
o outou te maramarama
t|'te Mesia iho:
oteie nei ao.
O lesu te mahana; o
to’na ïa mautpipi, te fetia, te tiarama rii i roto i
poiri.— Te poiri ra, eaha ïa? O te ite ore teie nei ao i te ora; o te
haapao ore i ta’na ture: o te rave ino; te taivaraa i te Àtua.
Tei te mau taata no te Atua te haamaitai i taua vahi ra, ma te tauturu
te
hia mai
r
'
e
UA HAAPAO HIA TE
I.
1.
huru
Va
o
te Varua o to ratou Fatu.
te
haapaohia ïa et haapee ê i te poiri.
mau
3^;
j|»nn^ii, y
nehenehe;
—
Oia hoi ei faaite i te
mea’toa. üa na reira te mahana, ia hiti mai i te poipoi;te
ava'a i te ahiaht; te mau
mea
MAU TIARAMA El AHA?
e
fetia i te pô.
—
Ei faaite i te huru o te mau
te mau mea hupehupe, te mau mea atâtâ.
VE A
Oia’toa te mau
maramarama
3
POROTETAN
pipi haapao na lesu ; Lj/i haapao
ia faahiahia’toa ratou
i to te ao nei,
hia ratou ei faaile i te
i te reira: ia pee ê to
te mau hihi o te râ parautia.
2. Ua haapaohia îa ei aratai. Ei tohu i te e‘a. Ua na reira
tare mori, i te mau pae ava, e te mau otue: eiaha te palii ia û i
ratou
poiri e ia taeahia ratou e
te mau
nia iho
i te to‘a.
Oia’toa te Etaretia a te
ia tae atu
3. Ua
ia’na.
o
Imapaoltia ïa ei faaararaa.
—
E rave ralii te mau nmri
haavare
te mau raatira, e ia parari to
pahi. Mea rahi atoa te mau mori haavare a Tatane ia vare te taata
O te Ekalesia te tare mori mau, ei faaaraara i te manao o le mau
i roto i
ratou
faaite ta i te e‘a o
to ratou pahi varua ia parari:
Mesia; ta’na ohipa ra, o te
teie nei ao; eiaha
râ i te tipaeraa i te ao.
te rai i to te moana
te mau
fenua hamani ino, ia vare
I. M. ana'e.
ihitai i te maitai no
IL
NAHEA TE FEIA
RAMA O TE AO
EAAROO IA RIHO MAU
El MAU TIA-
NEI.
Teie te aroha o te Atua
maori râ e, ia ora to te ao nei. O te hinaaro ïa i te Atua e ta’na mau
tamarii taiva ia faahoihia mai ratou i to ratou Metua. la î to’na tare; ia
tupu to’na basileia (11 Kor. V, 14.)
2. la î to ratou aau i te parau a te Mesia. — la manii maite te pape
haumârû no roto mai i te farii repo, mai te hue pape i fatata i te amaha
/. la î to ratou aau
i te aroha o te Ataa. —
( Elitaia )
vairaa. — Eita te mori e maitai
Mat. V, 16.
4. la faaî pinepine ratou i ta ratou farii i te pû o te maramarama.
Teie te pû o te maramarama: 1. te taio maite i te parau a te Atua:
2. Te pure onoono i te Fatu ohipa: 3.'Te ati atu ia’na, mai ia loane o
3. la tau ratou
i raro a‘e i te
roi
tei hirinai i nia
i te lamepa i nia i te
i roto i te hoê afata.
e
iho i to’na ouma.
F. V.
Oro‘a îahinuraa- orometua.
i
tei tupu
Atete i ma-
Eita roa’tu e moe i to Papeete, teie oro‘a hanahana rahi,
Paofai, i te pô opaniraa no te Apooraa Rahi, i te 15 no
iri aenei.
Ua î aena o “Siloama”,
rahi hoi te mau amuiraa e
hou te hora haamataraa ; e
te taata.
te ruperupe
Tapuarii t. «faataaraahia no te toro'a moa, i mua
rahi ite.
No Tubuai teie pipi te raaitiraahia; e 3 matahiti to’na faaearaa
i Heremona, i te lûroraa i reira ei hioraa nehenehe no to’na mau taeae pipi e no te paroita-metua. Ua maitai roa oia i roto i te mau hiopoaraa, i mua i te aro a te Apooraa Rahi. No reira i faaotihia’i e :
e tuu mau hia te toro‘a orometua i nia iho ia’na, e e tonohia oia i
Tubuai, e faatere i to te Atua pupu taata e vai i reira.
Na Charles Vernier te a'oraa i taua pô ra (OhipaXX-18v. r.) ; na
te Peretiteni, o Moreau, te mau uiraa; na Mehao, or. te pure tahiraa, Na te mau pipi-orometua. te himene tahinuraa (Moreau v.
17
orometua téi tuu i te rima i nia ia’na.
E teienei, ua reva o Tapuarii mâ i Tubuai, i te 27 no Atete na nia
i te manua farani. Te ani nei matou i te Atua ia tuu tamau oia i to’na
haamaitai i nia i to’na tau pue tavini api e te ohipa ta raua e rave
i Tubuai. lariroteie anotau hopea nei ei anotau hau maru, e te hotu
rahi no te Evanelia i Tubuai.
1 taua rui
i te
aro o
ra
to
taua nahoa
To ktero tere i Roma
(A hi‘o i te
-
To’na ho'iraa i Wittemberi
mau vea
i mairi aenei)
hi‘o ra i Roma, e o tei faa î i to’na aau i te maére
? Teie ; tei roto i t(j hara te hoê pae o te mau perepitero i
te parahiraa, e tahitohito rahi ta te hoê pae i te pure-tusia ; e mau
parau hoata auraa-ore ta te tahi pae, E popore rahi tao‘a, e te taiata
rahi i roto i taua oire mo‘a ra ! I te mau vahi ta’na e fariu ra, o te
huru â o te huru.... i faaau ai oia i taua oire ra _ i taua anotau . i te
hoê “abuso no reira mai te mau hara’toa ”.
Tei Roma â oia, a faaroo ai oia i te parau i mûri nei : maori ra e,
e faaorete Pope-Arii i te mau hara o te taata tei paiuma, “ma to’na
turi ” i nia i te e‘a rahi paiumaraa tei paVau hia te “e‘a a Pilato’’.
Ua tamata Lutero i te paiuma, e inaha ! tei te na reira raa oia, i faa¬
roo taue-noa’i oia i te. hoê reo rahi
mai to te patiri te huru _ i te
piiraa ia’na e : “e ora te taata parautia i te faaroo”. _ I reira ra
to’na tiaraa i nia, mai te haama e te riaria, e to’na hororaa i té tahi
vahi ê. Mai reira mai â te vai-noa-raa teie reo i roto i to’na aau, e
to’na ite papuraa e ; eita mau te taata e ora i te mau ohipa ; eita te
rai e hoo hia na roto i te môni e aore'ra na roto i te mau huru haaEaha ta Lutero e
e
te riaria
_
paeraa; “i te faaroo
Parau mau. E ia’na
nei,
e
râ ia lesu”. I reira te .araraa to’na mata i te
i hoi faahou i Eremani, mai te faarue ia Roma
nehenehe mau ia tatou ia parau e.: o to’na atoa ïa aau o tei
VEA
faarue ia Roma ;
5
OROTETAN I
mairi ia’na te paruru o
tei tapoi noa i te parau
i Wittemberg, ua titau onoonohia Lu-
hoê toro'a
Parau a te
Atua, i roto i taua oire rahi i Wittemberg. Ua farii oia i taua aniraa
puai, i te mahana i tuu hia’i taua toro'a teitei i nia ia’na, ua tàpu
oia i
i te aro o te taata e rave rahi e : aita’tu e parau ta’na e
a‘o
haapii i teie nei, maori râ : o te mau parau ana‘e tei niu hia
i nia i te Mana o te Parau a te Atua. E tapu rahi itoito teie, no te mea
tü’na na^reiraraa, mai te meara e, tehuri raLutero i te mananote
Pope-Arii i raro, e te faatia ra oia i reira, i te reva api no te Reforomatio, oia hoi-te reva no te Evanelia mau. .
(Te vai atura).
raatira paieti, q Staupitz, ia farii oia i te
hanahana, e aita’tu, e nehenehe ai ia’na ia a‘o i te
to’na ra
tero e
rahi
.
ua
Evanelia.
mûri rii a‘e i to’na hoiraa
te
mau O
I
.
P
e
mua
e e
i
Te
poheraa no na orometua
■
a’o e piti
•
api tei faaroohia i le pae hopea
orometua a‘o e piti i te ao.
Puamau ( Hiva-oa )
No Hitiaa oia te fanauraa. 1 roto i te aua orometua i Papetoai, i te
tau
Poroni to'na haapiiraahia; e ua tae atoa oia i Mataiea i roto i te
orometua tei faaterehia e de Pomaref, i te revaraa o ' Poroni. E au
paha i te mat. 1902 i tae ai Tehaameamea i Puamau. Na P. Verenie i
haamau ia’na i reira. ei orometua no taua paroita.
;■
E orometua itoito rahi teie, i te pae o to’na toro'a; aita oia i faaea i
te imi i te mau mamoe moe, tei moe haere i roto i te. mau ooa, e te
peho, e i nia i te mau mou'a o taua fenua ra. O te puaa-horo-fenua
to’na faura'o mau. Na’na i haaputu i te moni e oti ai te tare pureraa iti
nehenehe tei haamau hia i Puamau. — E taata itoito atoa Tehaameamea i
te pae o te faaapu; e^ua riro oia
ei hi'oraa rahi mauruuru na te îeia
Tei roto tatou
no
i te oto no na parau
Tiurai, maori râ: te revaraa no
/. O Tehaameamea t. orometua i
na
no
aua
mau
i taua vahi ra.
Peretiteni no te A. Tuhaa i Matuita. E
aroha, e te maramarama. E 60 matahiti to’na a
Te aroha’tu nei o V. P. i to’na hoa, e to’na
i ta’na paroira no Puamau e to Nuu-Hiva
mana a
le Hau,
î i te
pohe ai.
utuafare tamarii, tae noa’tu
taatoa, tei here rahi ia’na.
.2, O Tehapai a Hanana, orometua i V^Hoare (Tahaa).
huru api teie (mai te au i te 45 matahiti] ; e te tino huru etaeta
hoi, ia hi‘o noa. E inaha, tau ava‘e noa iho to’na poheraa i te ma‘i (pihà'eOia te
E taata
toto) e pohe roa
iho ra.
taata marû, e te
VEA
6
I Ameli
POROTETANI
(Papeete) to’na haapiiraahia i tetoro'a orometua; i Vaitoare to’nate
1919. E ua tupu te oaoa rahi
tahinuraa hia ei orometua, i te 23 no mati
no
taua
otare
paroita, i taua mahana,
no te mea ua
oia hoi mai te mahana mai â i pohe
raa
huru maoro to ratou vai
ai o Pitomai, or., te tamaiti
Pere, orometua. 11 matahiti to Tehapai faatere maite raa i to’na toro'a
i Vaitoare-Poutoru. Ua matau maitai to Haro ia’na, e i to’na itoito. I te ava‘e
)no Eperera, i te tere-rne, to’na tupuraahia e teie ma‘i.
e i te 26 no Tiurai to’na poheraa, i rotopu i to’na paroita., Tei reira o Tunui, (orometua
no Averaj to’na iho teina. Na’na i faatere i te oro'a hunaraa o to’na tuaana
i te Sapati, 27 no Tiurai, e na’na i tamahanahana i té paroita taatoà.
I
t
a
.
Te faaite atoa nei
îare fetii
o
V. P. i to’na aroha tumu ia Tehapai v. e i te utua-
taatoa, tae noa’tu i te paroita-metua
Tatararaa
Te
Te
—
Dekalogo, oia hoi
Feruri ta-tai-tahi-raa
no
no
Vaitoare. (1 Kor. XV-58).
Parau.
A hi‘o i te Vea
li.
.
na
no
ture-10.
Tiurai)
na_ ture-10.
—
Ë parau
to Atua ra o
faufaa rahi teie parau omuaraa, tei
lehova, o tei aratai mai la oe mai te
fenua maira mai Aiphiti, etc.
Ua riro teie parau omuaraa mai te niu i haamauhia’i te fare
na
ô
OMUAUAA.
e :
o
vau
na ture-10 i nia i taua parau omuaraa ra.
riro to te taata haapaoraa i na faaueraa-10
na Te Atua ia Iseraela ei hopea maravnararna no ta'na mau ha.mani-maitai ia Iseraela. (e vai i rofc:b i teie parau omuaraa).
taatoa.
Te hi‘o tia nei
E mai te mea
ra e, ua
To’na hamani maitairaa, rnatamua
i|)a ia Iseraela, oto’na riroraa
ei^,Lua no Iseraela : o vau to Atua. O te A.tua ïa o te Faufaa. E teie te
tapao piti no to’na hamani maMai.j,if>'Tgerae]a ? o to’na ïa iritiraa
aAiphiti mai.
^
"l. TE TüRE HOÊ.
Eiuha roa’luto â\ ei Atua ê atu ia‘u nei. —
"t’araü iti poto roa ; aita e parau rii faanavairaa to pihai iho. Te
p'oro 'n'ei râ teie ture i to te Atua-hoéraa, e te opani nei te Atua
îa Iseraela, i te mau atua eê, o te riro te rpira ei faainoraa e ei
ia’na mai
—
faaoooraa i te Atua o tei hamani maitai
noa
ia Iseraela. E inaha !
ohipa tumu ïa ta Iseraela i rave noa i te mau tau, e tae
noa’tu i to ratou tîtîraa i Babulonia. Ua haamori noa ratou i te
o
te
mau
Atua Etene. I roto i te buka
Arii,
o
te
mau
Tavana ei roto ite
rabi te maufapao o te reira: (mau Tav. II, 11-28;
I Arii 11: 1-13; 16: 32-33; 11 Arii 17: 7-17; 21: 2-15). 0 ta te
mau Peropheta ïa i taraai noa; ua oto ratou i te hUoraa ia Iseràeïa i te riroraa i te mau atua no te .4ti Kanaana, e no Phenîkia, oia hoi : Baala, Asetarola, Moloha. 0 te huru ïa no Elia, e
no Hosea, e no leremia e, no Hezechiela : o ratou tei faatia hua
mau
ua
i
10
teitei failo-ore e
te
le
40:
e
mau
au
haapii maramarama
ta oe e
ova
haamori,
Vl-24.
4at.
136).
tei ta‘o e: Eoénoaiho Atua;
haamori ia'na, mai ta lesu
i roto i te Mat. IV-10: 0 iQ Atua o lee oia anae ra ta oe e faaroo. Taio atoa :
haaptiraa rahi o teie ture,
ia tatou ia haâpao e ia
te
ioa ra
(1er. 10: 1-16;
o Baala, e o Asetarota mû..;
Roma tahito; teie râ te vai
hanahana laa è roa no lehova
12-26; 44: 6-28, Sal. 115;
I to tatou anotaii hopea net, ua oi'e
te man A tua rau no Heleni e no
iaia
(Te vai
aturai.
Parau rii Api.
1. la
i te faaite liia i mua (api 1) ua apoo te ..-Vpooraa Rahi i Papeete
mahana i faaau atea hia. Ua mairi te mau auvaha no te tuhaa
te Tuhaa VI (pahi ore, fifi rii). Ua rave te A. R. i ta’na mau ohipa
mai te maitai, mai te anaanatae e te aau hoê. Ua hi‘op0‘ahia te mau pipi orometua, e ua manuia roa ratou. Ua feruri hia te mau haamau'araa no te mata-
V
au
te mau
to
rata haati a te
paroi
maititahiaia iafaaroo
au i ete;
tahito
tei ore i maiti faahou hia i teie tau. Tei te A. T. te hi‘o e te
oia’toa te mau diatono api, tei maiti hia ia au i te ture api, e tuu atoa
faatura i nia ia ratou mai te mea e faatere ratou i to ratou toro'a
i
matahiti tuatiati e 20, a faaea’tu ai etc. . . etc, . .
hopea o te Apooraa Rahi ua tae te mau auvaha e te mau oroTaiète,
tô(? noa’tu i te hoê mau manihini taa ê i nia i te mou‘a ra o
te hoê inuraa tî maitai rahi tei pupu hia,.e Moreau mâ, na roto
A, R. I reira to te mau auvaha mataitairaa i te fare rahi neheFaatere, tei otî roa i teienei, e te fare o te, mau pipi. Ua tae atoa
te tamuta paieti tei tuu i to’na aau atoa e to’na aravihî hoi i
fare rahi no Heremou.a. Ua rahi te mau parau tei orero hia.
a'enei te Ve‘a nei (api 1) i te parau oto rahi tei tupu i nia i te
farani,
Bellaïrix, i to’na tutauraa i roto i te hoê oo‘a i matuita :
hoho‘a tinema i roto i te piha vairaa. Aita’toa i taa maitai
i ama’i. Teie râ, no to te tomana piti mata‘uraa i te auahi o te parare
hoê mau vahi ê atu o te pahi, no reira to’na tamataraa, mai te nou¬
i to’na ora, i te tinai i te auahi. E inaha, no te puai o te amaraa,
ihora te hoê opani auri o te piha, tano atura i nia i te tomana piti. Ua
pohe ta‘ue noa tau aito i reira. E tau taata tei paapaa haere atoa i te auahi,
pohe roa i mûri rii a‘e.
ffiautahia i te fare mai i Papeete, ua ora roa i teie nei.
oto
te taata i mâhâ (no teie ati o Bellati-ix inaha! e ati api
rahi to mau parau i ferürihia e na te
pcretiieni c faanavai i te mau parau. E mauiuuru te mau
tuuhia te toro‘a faatura i nia iho i te mau diatono ter
19.S0-1931. E rave
hiti
0
e o
turc
faaoti ;
hia te toroa
na
na
roto
I te mahana
e
metua
Heremona, no
i te i‘oa o
nehe
mai
te
Taaroa
i te
o
roto
2. Ua
faaite
o
mauua
ua
-
te
o
ama
te mau
te tumu
i te
atu
nou
ua
ore
pee
hoê tei
Tei
3.
Aitâ te
faahou teie e te
o
aroha rahi mau.
8
VEA
POROTETANI
I te mahana 2, 12 no Atete, i te hora 10
e te afa i te avatea, te te tamul
ra, o Robert Walker toparaahia e te hoê raau rahi, ia’na i tamata i f
i te pahi ra o Zélôe, tei topa i roto i te ava, i te anotfui o te Tamai Rali
pahi
ume
Ua pohe roa taua tainaiti aroha
tei imi hia i te valii paari.
I te ahiahi 13
no
i reira ra! Aita i
ora
fiiahou, noa’tu te
Atete, to’na bunaraa hia i Paurani. O
te oire taatoa te
i taua
oroa hunaraa, i Paofai e i Paurani roa. E rave rahi te
faahiahia rahi e te taatupu-oto no teie aito nehenehe tei orerphia i te
pee
Eita to’na hoho'a
tatou
ja
e
moe, e te mau
fare-haapiiraa rahi
mau ravci
mau
parai
pae apoo..
ohipa ta to’na rima i rave. — Na’na t:
i rave; e te ïare api (fare-ofai
a te mau tamaroa
te mau tamarii-tamahine i
Tç faaite nei
i te
e
mau
o
Papeete,
E taata tauturu roa i te mau ati ma‘i
V. P. i to’na aroha ralii i to’na ivi-vahine, i tà’iia mau tamarii
utuafare fetii.
4. Aitâ hoi te oto,
ïa ati:
no
teie ati i mAhâ, e inaha hoi,
topa te pahi-vea,
te 3 ïa
o
o
te ati. Tei tû:
Tahiti i rare i te moana, i tua roa i te fenuî
Rarotoa. I te pô mahana pae, 15 no Atete, ua matara te hoê huira o te tinn
i rapae: e e riro paha e, na te reira huira i haaputa i te
pahi. E mea oio
te miti i te haereraa i roto, i te tupoheraa i' te mau machine. Aita ta te timî
e ravea faahou. Ua
topa roa oia i te Sapati, hora piti e te afa i te ahiahi —
aita râ te taata e te mau pute-vea i ino ; ua tie hia raton
pauroa i nia i ti
mau
pahi tei horo mai e tauturu i teie ati rahi.
ua
o
5. Ua faaotihia ta tatou
piri, i te ava‘e i mairi aenei. Teie râ, ua haere noj
pahonoraa tano, mai teie i mûri nei: Mahuru a Arii (Huahine)
Tihoni a Ropati (Huahine); Vaiâ a Ropati (Faaa) ; Tevahitua; Narii a Teehu
Terairaparii v. (Makatea); Marae Teamo (Rairoa); Namata « Maupiti »; Taa
roa a Tapea; P. Teuinatua, « Hikueru » ; Fai a
TaUmihau, « Tevaitoa ». Ua 100
i teienei, te mau hoa tei pahono mai.
mai â te
mau
6. Te tauturu taTnau
nei te mau Pareita no Raro i te
fare-pure metui
i te fàaotiraa o te A. R.
Teie te huru: Vaitape: 234 tara
Faanui: 94 tara; Anau; 92 tara, 32 pene. la amuihia: 420 tara. E mea mano
Uturoa, ia
noa
au
—
hanahana roa!
7. Ua ite anei to Tahiti i te huru
o
te tere
o
hopea nei? Ua
e
te hoê
roaa 380 kilometera, i te hora hoè,
uà roaa’toa 180 kilometera, i te hora hoê, i te
mau
poti-uira
E te vai nei âü
Moni
Papeete: M™? Snow, 1
tauturu
i
tara. Hikueru: Taaroa
la amuihia : 3 tara.
Imprimerie Eue Juventin.
faura‘o, i teie tau
i te “auto”
te
a
a
te hoê popaa;
a taua popaa
nei âü
Vea
Tapea, 2 tara.-
MAURUURU.
-
Rue du Corn* Destremau
-
-T
■t
Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1930