EPM_Vea Porotetani_193008.pdf
- extracted text
-
H-%AMAIJ
HIA RA, OIA HOI TE Mesia RA O lESU. - I Xorineüa 3,11.
AITA’TXT E NIU E TIAI te TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI
HOO I TE
C.
nei
taio
Te
MATAHITI HOÊ :
KOB 'ÇAEA
VERNIER,
Directeur-Gérant:
E
Faautuaraa
mau
Lalou i roto
i te Vea
Maohi no te 1 no Tiurai
(api 69) i le man para» i mûri nei;
Ca laii'uru te man Tiripuna no te mau hara rarahi i Papeete
j te io, 26, 27, 28 e 30 no Ti.unu no te haavaraa :
1.
—
i te valiine ra, o
Tenliaroa
Ua
Hana a Teamotuaitau e tia i Teavaro-
(Moorea ) o tei parihia i te hara haapohei
to’na aiu iti.
i te tare anri.
['aaulunkia : '\b
Tame a Tame, etc..., o tei rave.i te
man peu elene i Mopella, a polie atii ai te papaà ra o Beaulieu.
üa faautuahia : 10 mataliiti (eiaha ra ia haere e rave 1 te
ohipa i rapae)
3.
I te taata no Tu huai, o Haturau a Tehoiri, o tei taparalii haapohei'oa i le vahiné aroha rahi o Taiaurahiti a Temarono.
Ua fnauluakia: utua auri e-tae roa’tu i to'na poheraa: e utua
2.
—
I le mau taata o
—
l'a tM lia.
4.
—
1 te taata ra.
ia Hitiafi a PauLu, o tei
ta])arahi haapoheroa i ta’na vahiné. . . e tia i
parihia i te hara
Pirae.
faaulmhia: Utua auri faauta, e 20 matàhiti.
î).
I te taata ra o Taalaparea a Temarii, o tei parihia i te
hara tutni i le pahi tira piti o Vaite, e o tet ore i manuia te
opuaraa ino, na roto i te haapoheraahia te auahi e te mau
Ua
—
horo
pahi.
POROTETANI
2
VEA
Ua fàautuahia:
Utua auri faauta, e 8 matahiti.
■*
*
Jè
Ane te riaria e! Mai le mea ra e, ua tapoihia to tatou fenua
iti maitiii rahi no Tahiti i te hoê ata rahi poiri, e te riimaruma;
e mai te mea ra e,
e harnru rahi patiri teie e haruru nei, na
nia i te fenua taa’toa. — Oia raau ! Te riaria rahi nei tatou i
putwpiUu mailai o leie mau
te
liara. i teie mau ava‘e liopea
nei. E mea varavara roa te roira mau hum hara, i mua ê a'eiiei.
Ua lupu ana'e te hoê, ua naval ïa no te hoê tau maoro. 1 teie
râ, ua lupu rahi noa.
Te riaria’toâ nei tatou i te mea e: e mau hara rarahi ana'e,
Aita teie feia i taiâ i te faahapa i teTure VI (Eiaha e taparahi
i te taata ), c to VII ( Eiaha e faaturi ) e te VIII ^ Eiaha roa e eiâ ;
e
te
X.( Eiaha roa e nounou).
Aila raton i aroha i to ralou mau melua ruau e aore ra i to
raton fetii maitatai, e le Lura rahi, tei
te oto e te haamà.
E ua haere roa
paralii i teie nei i roto i
mai le metua no te hoê
O teie mau taata i faautuahia i
te utua faaula, e farerei ia ma¬
tou, mai le faaite hua i to’na hinaaro rahi : maori rû : ia faauta
mau hia ta’na tamaiti i te fenua roa; eiaha roa'tu oia ia vai iho
hia i Papeete, i nia i le mau purumu, a rtronoa’i oia ei mauiuiraa
na te fetii, ia farerei noa hia’tu.
.
.
Teie rà, ia imi tatou I te lumu e ino ai te hoê pae o ta tatou
taata api, eaha mau raton i ino ai? Teie tehoô'mau tumu :
mau
Ua hape te mau Melua, o ralou aore i faatere maitai i ta ratou mau
i to ratou vai apiraa. Ua faatia noa ratou i ta ralou mau
tama,
iino; aita mau ratou i haapao i te faaueraa a I3 .Atua, e
Bibilia: Haapii i te tamarii i ta’na e‘a ia haere, eia paari
ra, eila ïa e moc faahou. Ua taiva teie raau tamarii i te Alun,
ua laiva i te fare pure, ua taiva i te feia metua. Ane te rahi o to
raau tamarii purumu e te ino o la ratou raau amuiraa e ! Ua hape
peu
ta te
niau lure : te tuu noa hia nei te tamarii ia haere noa ratou
i le Tincma, i le vai tamariiraa ra. E rave rahi te fenua popâ'a tei
ore roa i faatia i te tamarii tei cre i taea le 16 o te matahiti, ia haere
i leTinema. Eita le hoê mau tamarii aau taiva e maitai i teie haa-
rii le
pilraa: ua fie roa tatou i te.reira.
Ua hape le-mau tare: o tei faatia noa i le ava ia tahe noa i
Tahiti nei, e i te mau vahi atoa, mai te pape te huru. Te horo
oioi nei to tatou nunaa tahiti i te apoo, na roto i taua maa ra,
tei riro ei lumu no te raau ino atoa.
Ua hape te mau ture : tei ore i opani i te mau peu taiata e te
hupehupe rahi e vai noa nei i mua i te aro o te mau'tamarii e (
te feia tura i Papeete, i le ao e i le pô, i nia i te
mau'purumn;^j
l'aito,
Te huni î iiel te
3
POHOTETAN
VEA
e ua
manii. E no lo’na maniiraa, e riro
p'itia te feia toro’a i le taniata i te ara! E mea maitai roa ïa.
lî'te l'eia meiiia e, a ara i lo rnaii taiiarii. Haapi'i ia ra:ou i
Le matau i te ALna, i te apiraa ra. Eiahf e faatia noa i ta -.'ilou
maii peu rit
iino; laatumn rà i te Turo a te A.tua i roir i to
ra/au mu, e ia paari raton ra, c riro raton i te liaapao i taua In
ra.
Paieti,
No te hora
Tel hea te^tua o
Hlia ra, o lehova? II Temav. AriiZ, 14^
atüano e :.ia.
1. E Atua oia o tei faaroo papu mai i te pure. I Arii 18, 36-88.
I. ’f^A TAPA‘0 mauruuru-rahi no te
hoi.
2. E mau ohipa taa ê roa e te maere rahi tpi oti i te Atua no Elia.
Na’na teie nei ao i harnani e te mau mea’toa i rotora; na’na i faatupu i te Diluvi, te pauraa o Sodoma e o Gomora ; i te purumu ropü
E atua turi o Baala e te mau atua haavare atoa
i te miti uteute
.
.
.
8. E Atua oia 0 tei
etc,
faatura e tei faatia rraitai i to’na mau tavini.
lia haamâ te mau peropheta no Baala;
no
oia o tei tiai
Mataio28: 19.
4. E Atua
eita te mau tavini itoito
■
lehova e haaraâ.
maite i ta’na Ekalesia,
I Arii 19: 18.
IA UI ATOA E : TEI HEA TE
II. EAHA E TIAT IA TATOU
atua NO ELIA?
tatou mau pure. lakoba, 4, 3.
ohipa maere i faatupuhia i roto ia tatou. Aita i
rahi te feia e faariie i te ino, a fariu atu ai ia leSu ra.
3. Ua paruparu te faaroo a te maa pipi a te Fatu.
4. Aita i ru]:erupe n aitai te mau aânâ a te Atua. E tîa’iia pi hua
atu'-tatou ia lehova, mai ia Eilitaia i mutaa ihora. Aita hoi to’iij’ ta1. Aita i
faatia maitaihia mai ta
2. Aita rea mau
ria i tur; e ore e tia’i
ni.
la^na ia faaroo mai.
N/JÏEA’TURA TATOU I
TE HUORAA I TO TATOU
MURU ?
1. Ei aau faahaehaa ta tatou i mua
i te aro o lehova e tiaT.
2. la araara tatou i to tatou taoto.
3. la pure onoono maite atu tatou
i te Atua? mai te aau haavare ore.
Fatu mai te itoito e te tuu
4. la rave tatou i- te ohipa a to tatou
ïore
e
tia’i.
yEA
4
OPANI.
POROTETANl
A rave ana'e tatou i te Ahu o Elia’, a tairi atu ai i te
Atua
a na ô atu ai ; Teihea te
o
Ahiri e pure mau ana‘e ta tatou, e upootia tatou
pape loridana,
Elia ra o lehova ?
i roto i te mau peapea’toa e tupu i to tatou raveraa i te ohipa na te Atua. dritihia'^.
Te Tuuraa Piri.
1 te ava‘e i mairi aenei ua
tuuhia te hoê piri i roto i te Vea nei:
leta i
ûa ;
maori râ, e 4 irava rii tei mâ te paeau rahi o te mau
te
fe ua anihia te mau hoa no te Vea nei, ia tamata ratou i te
faatia
faahou i te hohoa tia mau o taua mau irava ra.
No te rahi o te mau pahonoraa i.tae mai
tae atu ai te vea i
(T8), mai te mahanh mai â i
roto i te rima » te taata e no te tano maitai o te
pahonoraa, ua tupu te mana‘o: 'eita matou e tiai i teava'e AtoE faaoti tatou i teie tuuraa piri i teie ava‘e.
Area ra, ua mauruuru roa matou i te mau hoa no,te Vea, tei imi e
o tei manuia roa. E ïa tia i te Fatu e tuu â tatou i te tahi atu â mau
piri, ia tae i to’na’tu ava‘e.
'
Teie te hohoa tia mau o te mau irava :
mau
pa.
1. Area vau e tou atoa ra utuafare, e haamori ïa matou ia lehova
(losua XXIV-15 v.^h.)
2. Ua haaputu vau i ta oe parau i roto i tau aau. ia ore au ia hara
(Sal. CXIX-11.)
i to Atua ia lehova, ma to aau atoa e ma to varua,
e ma to manaoatoa. (Mat. XXII-37. )
4. Te taata i hiaai ra, e haere mai oia iau nei a ihu ai (loa. VII-37 v. p. )
Na pahonoraa matamua roa o tei tae mai (a taa’i ta te mau pipi
orometua e ta te mau orometua) : o Marcelle-Ânahoa “Papeete”, o
Korino “Papeete”; o Charles Doom “Pirae”; o Teriitinorua v. ‘Dora
Sommer’; o Ariipaea “Papeetp”; Teoroi a .Maoni “Orofara”. Ua
haponohia ta ratou puta haamauruuru.
Teie te i'oao temau hoa o te vea “tei tano atoa”, ia au i te
mahana i tae mai ai ta ratou mau pahonoraa : Temoe, pipi-orometufi
Pakeekoe, pipi-or. ; Taraaitepo, pipi-or. ; Tarai, pipi-or. ; Aimata, or.;
Teihoarii. or.; Teuirti v. Paofai “Orofara’’; Tauirarii; Arorii v.;
iaoe ra.
3. Hinaaro oe
Fateata Frogier ; Tirniona t. ; Teata'v.
“Papeete”; Teriituado; TurnoeLayton “Pirae”; Punua “Orofara”
Taea v, ; Teanau v. ; Oro t. ;
Topa t, “Papeete”;
luterai do “Pirae”; Tivini v.
“Taravao”;
“Papeete”; Mehao v. ;Fanauarii v. “Punaauia”; Tahitua “Orofara”; Puarai “Tea-^
hupoo”; Tefaaora do“Faaa”; Amaru; Meari v. Langlois; Maraej
A. Bessertdo “Paea” fTara Colombel; Teremai t.
»
rît
VËA
POROTETANI
Mata Philips,
“Papeari”.Arika.; v.
“Punaauia”, Ou“Pueu”; Tau “Papara”.; Tehapai do “Bora-Bora”; Tuaiva
“Tevaitoa”; Mme E. Garnier “Fautaua” Tefaraupoo “Teahupoo”;
“Papenoo”;-Teraau; Hapai v. “Papeete”; Vehiarii v. “Afareaitu”; Tere “Rurutu”; Teriitua-Narii “Papeete”; Mmf M> r ''ii
Layton “Tiarei"; Teriiv. Sarciaux “Papeete"; Seine,”
‘Makatea'. Tu. ‘Tiva
Teofira v. ‘Uturoa '. Haia “3ora-6 a ' <•
vaearai do ‘Poutoru’. Raihaamahado ‘Pape.ari'. Tufafau 'î.'..ahâ ma'
Teotahido ‘Paea'. Ai’eara v. Afaahiti.: R.^anui, or, Op'^a/En ana,
Maitia do: Punua Moevai do Rikitea: Nanuaiterai /. Tiva;
Rigo Salmon. Tikehau(78)
S. Ua hapono atoahia 1 buka ia Tuaiva t. ‘Raiatea'. Tel .apai
‘Bora-Bora’. Tere ‘Rurutu' np te oioi atoa o ta ratou mau paiiono-
Teri'ieura ‘Afaahiti’; Tevanaa v.; Tumata do ;
“Papeete”;Teriifaatau “Papenoo”;Teuir i v.
“Papetoai”; Joe Parker “Orofara”; Turilaite t.
rau,
2.No
ma V.
Fainau
or.
P.
inâha! e fenua roa.
raa,
Buka.
Ta tatou mau
'
nei,
ta tatou mau buka e val
e
raton hoo, oi palionoraa i te mau aniraa e rave
Teic te h uni o
Bibilia nainai, anaana:
«
«
II.
rahi.
hoi 20 tara.
Bibilia rahi aiiaana; 100 farane oia
«
«
anaana-ore : 50 farane oia hoi 10 tara.
BüilLIA.
I.
te huru o to
no farane, oia hoi H
anaana-ore 10 farane, oia
IIIMBNP. 'I. No te taata paari : 4 e
tara.
hoi 2 tara.
te 5 farane.
tamarii: 7 raera.
lit. MAU BUKA T.VTARARAA.
te mau
Emanuela (le parau no
1.
Zugo aiiro ( imi-niana'o)
3. feuka a'oraa ( Poniaret )
4. Buka a'oraa (Verenie)
2.
iesu ) 5hoê
farane.
afa.
5 farane.
4, 5 farane.
IV. Aralai Bibilia. ( aita e hoho'a t roto ). 2 tara e le afa.
Tei
0
Papeete ( i Paofai ) emore ra i
trie njau
buka. Ani noa fnai.—
IJturoa ( Raialea I te vairaa
To ktero tere i Roraa.
Tiurai)
a'enei tiiton i te parau no Staupitz, oia hoi te raatira paieti rahi
Luîero i V/itteniber^
- -
(A hi‘o i te Vea no Timiu e no
Ua -tarerei
no
0
te pupu
taata Monati no Erfïirt, tei tainata
tei riaria noa i ta’na mau
to’na pohe tusia.
i te faaitoito ia Lutero, te taata
hara. Ua faahi'o oia ia Lutero i nia ia Iesu e
6
Vl'.A
Ua horo'a atoa
mai te imi.i te
PO RO T ET AN!
Staupitz i te hoè Bibilia ia Ijiitero, o ta’iia i taio maite,
irava parau tei
faatia i te arolià o te Atua i te feia tara.
'I reira to’na ite raa i leie tau
para\i mauruuru ralii e te niabauahaua no to’na
maii
aau:
•
Te
laata
Aore
roa
mal ia
ara.
nn'iurmmi i te
e
(Borna,1 R- -S) e'aore ra:
polte o te tnata e p)t)he ra, e tena >ia, e fariu
(Ezecli. XVIII. H'2).
2* nu Me 1007 to Lutero faatoi'o‘a raa liia ei “ Perebilero”. Ua faaea
I te
faaliou oia hoê matahiti i rotoi te tare moiiati i Erfurt, e inaha, i te inatabiti
1508 to Staupitz ïa faariro raa ia’na ei Orometua
rahi haapii i roto i tè haapiiraa
Witteinbcrg. I reira to’na haapiiraa i te teia api i te inau parau paari
(Philopho). P i mûri a‘e i to’na manuiaraa i roto i te hoê bi‘opo‘araai te pae o
te Bibilia, i roira to’na liaamalaraa i l(‘ haapii atoa i to Bibilia i te mau taata, e rave
rahi loi ô i roto i taua haapiiraa rahi ra. Ua tatara oia i te puta o te mau Saiamo,
te Epir^otole na Paulo i to Galalia e i to Eoina.
P^a faaitoito atoa to’na hoa l’aatira o Staupitz, ia'na, ia a‘o atoa oia i te
Pai'au na te Atua, mai roto mai i te pulupeti, i mua i te aro o te' taata. Aita
rahi
no
râ oia i faatia vave i teio mana'o, no to’na mata'u. I mûri a‘erâ, ua na reira’tura.
E
ua
roa
mauruuru
maraina
taata,
e
itoito
te
e
ijio te
te api
te mea, te mana
no
tiiata
mau
e
rave
rahi tei faahiahia i te
mara-
rahi o ta’na parau. Te putapû non ra te aau o te
Varna o te Atua
o te
e
to’na aroha, te vai noa ra
ïa i nia ia’na.
I te reira anolau, noa'tu hoi to Luloro maramaiama rahi i te
pae o te Parau
te
a
.'.tua,
e
tiaturiraa i te ora e roaa i
t /’na
te faaroo
aini'o, te faatura
noa
Lutero, mai te hoê tamaiti baa]3a.‘o maitai, i te Ekalesia Borna. Te mau
parau vaha, te nuru peu, te mau Semeio no taua Ekalesia ra, te tiaturi maitai
ra
noa
ra
ïa oia i
te
reira.
'
-
Na te aha râ i haaïuata
ta’na
i
haere
raa,
i te faaaueue, i to’na tiatuilraa? Na te hoê tere
Borna, na roto i te fa.aueraa a Staupitz. Na raro noa to’na
mai ia Eremani tae noa’tu i Borna, mai te' tipae haere i te mau
haere i
fare monati ta’na i farerei i iiia i to'na e‘a.
I to’na taeraa i
Italia, i roto i te hoê fare monati, ua.î to’na ixau i te maere i
to’na hi'oraa i te
unauna
i nia i te
maa,
e
te
t:u>‘a rahi i
vai i reira: te
mau
piha, te maa
ahu, te mau‘a raa rahi o te mau mea’toa.
eita e nehenehe ia jwrau. E te tiamâ ore hoi o te hoê
pae feia euhe.
Ua
ite mata roa oia i te reira e ua
peajiea roa, i te baaniana‘0 raa i te huru o
amuraa
te
mau
.
.
ta’na mau
.
.
haapaeraa, e te huru veve roa o to’na ora raa i Erfurt.
ihora, ua mâtaitai oia, i te atea ê, i te oire i Boiiia, e na aivi
E i te hopea
e
bitu o taua oire
ra.
No te rahi
o
fc toetoe
o
to’na aau, ua mairi oia i nia
i to’na
turi, mai te pii e; “A Roina mo‘a e! Te aroha'tu nei au ia oe”. Ua
riro Borna mai te hoê oire mo‘a no’na, no te me'a o te oire teie i mauii ai te
toto no te feia
teresitiano
e rave
rahi tei
]
■
tia i te faaroo oia o te ora
paran
h.oi o‘u
t
taparahihia i te anotau tahito; e o
•
POROTÉitANI
VEA
te
faaearaa atoa hoi teie oire iio te
lesu
mono
y
7
Upoa o ie Elcahsia. ( te Pope-Arii ), “ to
i roto i teie nêi ao ”
nei Lutero i roto i taua oi-e, e i roto i te mau fare
oia i to mau perepitero e te raau taata-monati e rave
ua haapao oia i te mau obipa pureraa e au i to'na toro‘a. Teie râ, te ï
roa
ra i.o’na aau i te niaere e te riaria, i ta’ua e hi‘o a,toa ra.
( Tc Vai (Uu ra )
E' teie uei, te tomo
rahi;
pure raa; ua farerei
Parau rii
1.
r,’
Api.
Ua faataahia te mau mahana no te Apooraa
—
'
Rahi. I te pô mahana
te A. R. i te 13, 14,
piti (12 no Atete) te pureraa omuaraa. E putuputu
15 no Atete. 1 te pô no te 15, te pureraa hopea. E oro‘a faatahinuraa orometua te tupu i reira.
2.
E aueueraa
—
rahi fenua tei tupu faahou i Italia, i te pae
hopea no
fare
Italia i te
te
rahi te mau oire tei ino roa ; ua perehu haere
mau
ofai e rave rahi. E pohe rahi to te taata. E fenua ati rahi mau o
Tiurai. E rave
te mau aueueraa fenua.
pae O
nei e: e îaatupuhia, i Tahiti nei, i te pae hopea
O teie matahiti, te hoê oro'a lubili, no te paeahiu'uraa o te matahiti o
Tahiti riro roa raa ia Farani.
3.
—
Te faaroo rii hia
4. I te pae ropu
to
no Tiurai, ua taverehiai roto
i te ava, i Papeete nei, te
mana'o hoi te taata
hi'oraa i te taote i te haere
iti ta-ie tira hoê, o Teddy to’na i‘oa. Ua
noa
e; e poti no te Tuamotu. Teie râ, i to te taata
raa i nia i fcma poti ra, papu
atura te mana'o e : no rapae roa
hoê poti
poti iti. E oia mau iho â.
mai teie
. .
fapenara no Erling Tambs,
Ua faarue
ia Oslo (le oire rahi no Norway; i te ava‘e no Atete 1928, e ono
hebedoma i mûri a‘e i to raua faaipoiporaahia. To raua poti iti ta-ie o te
e
Te
poti teie no na aito epiti: oia hoi no te
no
to’na hoa faaipoipo. Tau taata
norway raua ( Europa ).
raua
ratereraa na nia
hoê vero rahi e te maoro
( 16 mahana); ua riro ïa ati ei tamataraa i to raua itoito. Tapae ihora i
Farani ( Le Havre J. Mai reira, to raua tereraa i te fenua Paniora, e mai
reira, i te fenua motu, M idera ; e mai reira, i te tahi â fenua motu, i fai
i Aferita, tei parau hia : o Canaries. I reira te tanauraa to raua aiû iti
Antonio (19 no Me 1929 ). I te maitai raa te metua v., to ratou ïa
faarue raa i taua fenua.
e fano tia’tura i Marite apatoa na tiia i te
rahi Atelanetita. Eiaha’toa tatou ia parau e: e mea rava'i roa te
hoê ïa
poti pailati tahito roa no taua fenua ra. I to raua
i te moana
popaa
i apatoerau, ua û raua i te
roa
O
.
moana
.
,
4h.
VE A
maa, e
te pape, e te mori,
moana
mai te reira le maoro;
e
te
POROTETANI
mau
e mea
tauhaa pahi no te hoê maü area
faaau noatetapena Tambs i te reira
i roto i to’na
mana'o, e ua tano noa e tae roa mai i teie nei. Oi ino roa
i nia i te mau ofai huna i to’na taeraa i te pae i Marite apatoa
( Curaçao ). E no te puai o te veavea, oi tomo laua pahi ra, no te mau
te poti
iri tei
fatafata Iiaere. Na te vahiné i
faateretere, e na to’na hoa i pâmu
i te ao e le pô mai te faaea ore. I Aruba to’na tatairaahia
i te pape,
noa
i nia i te pae.
Mai
reira
ratoiJ*i rû
i
mai, to ratou fanoraa i te valu
te faarue
i
taua valu
Aita’toa
.
te tere
nia i te moana Patifita. Uà tapae ratou i te fenua
no
i Tahiti
motu
Galapagos — te feiiwa no te vero e te patiri (10 mahana); mai reira,
Nuu-Hiva, e teienei tei Tahiti nei ratou.
nei,
na
fano ratou i
Ua tae
roa
e. farerei
matou
Ua etaeta te aiu iti i teienei;
I
i Panama.
faaineineraa
maoro
ua
.
motn
ra, no to ratou
ia ratou i nia
14
ava‘e
i to ratou
to’na,
e
poti iti, o Teddy.
matalo iti faahiahia teie.
Ua faatia mai te Tapena Tambs ia matou i te vero ta ratou i farerei i te
haereraa mai i Tahiti (mai Nuu-Hiva). Lia fati te raau-feao;' ua motu te
taura rahi niuniu
mua, ua taataa roa te tira rahi..
no
.
1 Tahiti nei e tia-
.
mani faahou hia’i.
la oti ta’na ohipa i Tahiti, na Haiatea - Bora-Bora teie
poti te haere; mai
reira i
Penrhyn (fenua Barotôa)..
Aferita, e te fenua popaa faahou.
Ua faahiahia
haehaa
Eita
roa
e
mahana
raua.
ore
e
to
roa
—
e na
matou i teie tau
reira
noa
aito, tei
—
i Oteteralia, Papua,
ore roa
i teoteo; feia
aau
Nau taata haapaoraa Porotetoni raua.
Raro
e
to Bora-Bora i te farii maitai ia ratou,
ia tae i te
tapae ai teie poti i reira.
Parau Faaara.
Te ani nei te Faatere o teVea i te mau Orometua
vea
i teie parau
e aore
ra
i te feia opere-
i mûri nei : Mai te mea e, ua haere te hoê hoa no te vea
i te fenua ê, i te mataeinaa ê, e aore ra ua
parau
pohe\ a papai mai i te reira
i Pajieete nei i te faatere vea, ia faaafarohia i roto i te buka-tumu.
Moni tauturu i te Vea
Papeete: M™e Legaic, 1 tara. — M™ L. G., 2 tara. — M^e Bruneau, 2
Faaa: Paorai, 1 tara. — la amuihia : 6 tara.—
MAURUURU.
tara. —
Imprimerie Eue Juventin. • Rue dti Com* Destremau
-
Papeete, Tahiti, i™
S
Fait partie de Vea Porotetani 1930