EPM_Vea Porotetani_193008.pdf
- Texte
-
AITA’TXT E NIU E TIAI te
HIA RA,
OIA HOI TE
HOO I TE
C.
taio
nei
Mesia RA O lESU. -
MATAHITI
VERNIER,
E
Te
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O
mau
Lalou i roto
HOÊ :
TEI H-%AMAIJ
I Xorineüa 3,11.
KOB 'ÇAEA
Directeur-Gérant:
Faautuaraa
Maohi no te 1 no Tiurai
i te Vea
(api 69) i le man para» i mûri nei;
Ca laii'uru te man Tiripuna no te mau hara rarahi
j te io, 26, 27, 28 e 30 no Ti.unu no te haavaraa :
i Papeete
Teamotuaitau e tia i TeavaroTenliaroa (Moorea ) o tei parihia i te hara haapohei to’na aiu iti.
Ua ['aaulunkia : '\b
i te tare anri.
1.
—
i te valiine ra, o
Hana a
Tame a Tame, etc..., o tei rave.i te
man peu elene i Mopella, a polie atii ai te papaà ra o Beaulieu.
üa faautuahia : 10 mataliiti (eiaha ra ia haere e rave 1 te
ohipa i rapae)
3.
I te taata no Tu huai, o Haturau a Tehoiri, o tei taparalii haapohei'oa i le vahiné aroha rahi o Taiaurahiti a Temarono.
Ua fnauluakia: utua auri e-tae roa’tu i to'na poheraa: e utua
2.
—
I le mau taata o
—
l'a tM lia.
4.
—
1 te taata ra.
ia Hitiafi a
PauLu, o tei
parihia i te hara
. e tia i Pirae.
20 matàhiti.
î).
I te taata ra o Taalaparea a Temarii, o tei parihia i te
hara tutni i le pahi tira piti o Vaite, e o tet ore i manuia te
opuaraa ino, na roto i te haapoheraahia te auahi e te mau
ta])arahi haapoheroa
Ua
—
horo
i ta’na vahiné.
faaulmhia: Utua auri faauta, e
pahi.
.
VEA
2
POROTETANI
fàautuahia: Utua auri faauta, e 8 matahiti.
Ua
■*
*
Jè
Ane te riaria e! Mai le mea ra e, ua tapoihia to tatou fenua
iti maitiii rahi no Tahiti i te hoê ata rahi poiri, e te riimaruma;
e mai te mea ra e,
e harnru rahi patiri teie e haruru nei, na
nia i te fenua taa’toa. — Oia raau ! Te riaria rahi nei tatou i
leie mau liara. i teie mau ava‘e liopea
putwpiUu mailai o
te
nei. E mea varavara roa te
Ua lupu ana'e te hoê, ua
roira mau hum hara, i
mua
ê a'eiiei.
naval ïa no te hoê tau maoro. 1 teie
râ, ua lupu rahi noa.
Te riaria’toâ nei tatou i te mea e: e mau hara rarahi ana'e,
Aita teie feia i taiâ i te faahapa i teTure VI (Eiaha e taparahi
i te taata ), c to VII ( Eiaha e faaturi ) e te VIII ^ Eiaha roa e eiâ ;
e
te
X.( Eiaha roa e nounou).
Aila raton i aroha i to ralou mau melua ruau e aore ra i to
raton fetii maitatai, e le Lura rahi, tei
te oto e te haamà.
E ua haere roa
paralii i teie nei i roto i
mai le metua no te hoê
O teie mau taata i faautuahia i
te utua faaula, e farerei ia ma¬
tou, mai le faaite hua i to’na hinaaro rahi : maori rû : ia faauta
mau hia ta’na tamaiti i te fenua roa; eiaha roa'tu oia ia vai iho
hia i Papeete, i nia i le mau purumu, a rtronoa’i oia ei mauiuiraa
na te fetii, ia farerei noa hia’tu.
.
.
Teie rà, ia imi tatou I te lumu e ino ai te hoê pae o ta tatou
taata api, eaha mau raton i ino ai? Teie tehoô'mau tumu :
mau
hape te mau Melua, o ralou aore i faatere maitai i ta ratou mau
i to ratou vai apiraa. Ua faatia noa ratou i ta ralou mau
peu iino; aita mau ratou i haapao i te faaueraa a I3 .Atua, e
ta te Bibilia: Haapii i te tamarii i ta’na e‘a ia haere, eia paari
ra, eila ïa e moc faahou. Ua taiva teie raau tamarii i te Alun,
ua laiva i te fare pure, ua taiva i te feia metua. Ane te rahi o to
raau tamarii purumu e te ino o la ratou raau amuiraa e ! Ua hape
Ua
tama,
niau lure : te tuu noa hia nei te tamarii ia haere noa ratou
i le Tincma, i le vai tamariiraa ra. E rave rahi te fenua popâ'a tei
ore roa i faatia i te tamarii tei cre i taea le 16 o te matahiti, ia haere
i leTinema. Eita le hoê mau tamarii aau taiva e maitai i teie haa-
rii le
pilraa: ua fie roa tatou i te.reira.
Ua hape le-mau tare: o tei faatia noa i le ava ia tahe noa i
Tahiti nei, e i te mau vahi atoa, mai te pape te huru. Te horo
oioi nei to tatou nunaa tahiti i te apoo, na roto i taua maa ra,
tei riro ei lumu no te raau ino atoa.
Ua hape te mau ture : tei ore i opani i te mau peu taiata e te
hupehupe rahi e vai noa nei i mua i te aro o te mau'tamarii e (
te feia tura i Papeete, i le ao e i le pô, i nia i te
mau'purumn;^j
l'aito,
Te huni î iiel te
p'itia te feia toro’a i le
3
POHOTETAN
VEA
e ua
manii. E no lo’na
taniata i te ara! E mea
maniiraa, e riro
maitai roa ïa.
i lo rnaii taiiarii. Haapi'i ia ra:ou i
Le matau i te ALna, i te apiraa ra. Eiahf e faatia noa i ta -.'ilou
maii peu rit
iino; laatumn rà i te Turo a te A.tua i roir
to
ra/au mu, e ia paari raton ra, c riro raton i te liaapao i taua In
ra.
lî'te l'eia meiiia e, a ara
i
No te hora
Tel hea
Paieti,
te^tua o Hlia ra, o lehova?
II Temav. AriiZ, 14^
’f^A TAPA‘0 mauruuru-rahi no te atüano e :.ia.
1. E Atua oia o tei faaroo papu mai i te pure. I Arii 18, 36-88.
E atua turi o Baala e te mau atua haavare atoa hoi.
2. E mau ohipa taa ê roa e te maere rahi tpi oti i te Atua no Elia.
Na’na teie nei ao i harnani e te mau mea’toa i rotora; na’na i faatupu i te Diluvi, te pauraa o Sodoma e o Gomora ; i te purumu ropü
I.
i te miti uteute
.
8. E Atua oia 0
.
.
lia haamâ te mau
no
lehova
e
etc,
tei faatura e tei
peropheta
no
faatia rraitai i to’na mau tavini.
Baala; eita te mau tavini itoito
■
haaraâ.
oia
Mataio28: 19.
4. E Atua
II. EAHA E
o
tei tiai maite i
ta’na Ekalesia, I
TIAT IA TATOU IA UI
Arii 19: 18.
ATOA E : TEI HEA TE
atua NO ELIA?
mai ta tatou mau pure. lakoba, 4, 3.
ohipa maere i faatupuhia i roto ia tatou. Aita i
rahi te feia e faariie i te ino, a fariu atu ai ia leSu ra.
3. Ua paruparu te faaroo a te maa pipi a te Fatu.
4. Aita i ru]:erupe n aitai te mau aânâ a te Atua. E tîa’iia pi hua
atu'-tatou ia lehova, mai ia Eilitaia i mutaa ihora. Aita hoi to’iij’ ta1. Aita i
faatia maitaihia
2. Aita rea mau
ria i tur; e ore e
ni.
tia’i la^na ia faaroo mai.
N/JÏEA’TURA TATOU I
TE HUORAA I TO
TATOU
MURU ?
faahaehaa ta tatou i mua i te aro o lehova e tiaT.
tatou i to tatou taoto.
la pure onoono maite atu tatou i te Atua? mai te aau haavare ore.
la rave tatou i- te ohipa a to tatou Fatu mai te itoito e te tuu
1. Ei aau
2. la araara
3.
4.
ïore
e
tia’i.
4
POROTETANl
yEA
A rave ana'e tatou i te Ahu o Elia’, a tairi atu ai i te
loridana, a na ô atu ai ; Teihea te Atua o Elia ra o lehova ?
Ahiri e pure mau ana‘e ta tatou, e upootia tatou i roto i te mau peapea’toa e tupu i to tatou raveraa i te ohipa na te Atua. dritihia'^.
OPANI.
pape
Te Tuuraa Piri.
1 te ava‘e i
mairi aenei
ua
nei:
leta i te ûa ;
i te faatia
tuuhia te hoê piri i roto i te Vea
maori râ, e 4 irava rii tei mâ te paeau rahi o te mau
fe ua anihia te mau hoa no te Vea nei, ia tamata ratou
taua mau irava ra.
No te rahi o te mau pahonoraa i.tae mai (T8), mai te mahanh mai â i
tae atu ai te vea i roto i te rima » te taata e no te tano maitai o te
mau pahonoraa, ua tupu te mana‘o: 'eita matou e tiai i teava'e Atopa. E faaoti tatou i teie tuuraa piri i teie ava‘e.
Area ra, ua mauruuru roa matou i te mau hoa no,te Vea, tei imi e
o tei manuia roa. E ïa tia i te Fatu e tuu â tatou i te tahi atu â mau
piri, ia tae i to’na’tu ava‘e.
'
Teie te hohoa tia mau o te mau irava :
1. Area vau e tou atoa ra utuafare, e haamori ïa matou ia lehova
(losua XXIV-15 v.^h.)
2. Ua haaputu vau i ta oe parau i roto i tau aau. ia ore au ia hara
iaoe ra. (Sal. CXIX-11.)
3. Hinaaro oe i to Atua ia lehova, ma to aau atoa e ma to varua,
e ma to manaoatoa. (Mat. XXII-37. )
4. Te taata i hiaai ra, e haere mai oia iau nei a ihu ai (loa. VII-37 v. p. )
faahou i te hohoa tia mau o
tei tae mai (a taa’i ta te mau pipi
orometua) : o Marcelle-Ânahoa “Papeete”, o
Korino “Papeete”; o Charles Doom “Pirae”; o Teriitinorua v. ‘Dora
Sommer’; o Ariipaea “Papeetp”; Teoroi a .Maoni “Orofara”. Ua
haponohia ta ratou puta haamauruuru.
Teie te i'oao temau hoa o te vea “tei tano atoa”, ia au i te
mahana i tae mai ai ta ratou mau pahonoraa : Temoe, pipi-orometufi
Pakeekoe, pipi-or. ; Taraaitepo, pipi-or. ; Tarai, pipi-or. ; Aimata, or.;
Teihoarii. or.; Teuirti v. Paofai “Orofara’’; Tauirarii; Arorii v.;
Taea v, ; Teanau v. ; Oro t. ; Fateata Frogier ; Tirniona t. ; Teata'v.
“Papeete”; Teriituado; TurnoeLayton “Pirae”; Punua “Orofara”
Topa t, “Papeete”; luterai do “Pirae”; Tivini v. “Taravao”;
A. Bessertdo “Paea” fTara Colombel; Teremai t. “Papeete”; Mehao v. ;Fanauarii v. “Punaauia”; Tahitua “Orofara”; Puarai “Tea-^
hupoo”; Tefaaora do“Faaa”; Amaru; Meari v. Langlois; Maraej
Na pahonoraa matamua roa o
orometua e ta te mau
»
rît
POROTETANI
VËA
Mata Philips,
“Papeari”.Arika.; v.
“Punaauia”, Ou“Pueu”; Tau “Papara”.; Tehapai do “Bora-Bora”; Tuaiva
“Tevaitoa”; Mme E. Garnier “Fautaua” Tefaraupoo “Teahupoo”;
“Papenoo”;-Teraau; Hapai v. “Papeete”; Vehiarii v. “Afareaitu”; Tere “Rurutu”; Teriitua-Narii “Papeete”; Mmf M> r ''ii
Layton “Tiarei"; Teriiv. Sarciaux “Papeete"; Seine,”
‘Makatea'. Tu. ‘Tiva
Teofira v. ‘Uturoa '. Haia “3ora-6 a ' ia, e
ra:
fariu
(Ezecli. XVIII. H'2).
Me 1007 to Lutero faatoi'o‘a
nu
liia ei
raa
“
Perebilero”. Ua faaea
faaliou oia hoê matahiti i rotoi te tare moiiati i Erfurt, e inaha, i te
inatabiti
Staupitz ïa faariro raa ia’na ei Orometua rahi haapii i roto i tè haapiiraa
rahi no Witteinbcrg. I reira to’na haapiiraa i te teia api i te inau
parau paari
(Philopho). P i mûri a‘e i to’na manuiaraa i roto i te hoê bi‘opo‘araai te pae o
te Bibilia, i roira to’na liaamalaraa i l(‘ haapii atoa i to Bibilia i te mau taata, e rave
rahi loi ô i roto i taua haapiiraa rahi ra. Ua tatara oia i te puta o te mau Saiamo,
te Epir^otole na Paulo i to Galalia e i to Eoina.
P^a faaitoito atoa to’na hoa l’aatira o Staupitz, ia'na, ia a‘o atoa oia i te
Pai'au na te Atua, mai roto mai i te pulupeti, i mua i te aro o te' taata. Aita
1508 to
râ oia i faatia
E
ua
maraina
taata,
e
i teio mana'o,
vave
roa
mauruuru
itoito
te
e
ijio te
te
api rahi
te mea, te mana
no
o
no
to’na mata'u. I mûri a‘erâ, ua na reira’tura.
e rave rahi tei faahiahia i te mara-
tiiata
mau
o
ta’na
te Varna
Te putapû
parau.
te Atua
o
e
non ra te aau o te
to’na aroha, te vai
noa ra
ïa i nia ia’na.
I te reira anolau, noa'tu hoi to Luloro
.'.tua,
te
a
e
t
/’na tiaturiraa i te
ora
e
rahi i te pae o te Parau
i te faaroo aini'o, te faatura noa
maramaiama
roaa
Lutero, mai te hoê tamaiti baa]3a.‘o maitai, i te Ekalesia Borna. Te mau
vaha, te nuru peu, te mau Semeio no taua Ekalesia ra, te tiaturi maitai
ra
parau
noa
ra
ïa oia i
te
reira.
'
Na te aha râ i haaïuata
ta’na
i
haere i
haere
raa,
Borna,
i te
-
faaaueue, i to’na tiatuilraa? Na
roto i te fa.aueraa
na
mai ia Eremani tae noa’tu i
te hoê tere
Staupitz. Na raro noa to’na
Borna, mai te' tipae haere i te mau
a
fare monati ta’na i farerei i iiia i to'na e‘a.
I to’na taeraa i
to’na hi'oraa i te
i nia i te
eita
amuraa
Italia, i
unauna
maa,
te
nehenehe ia jwrau.
ite mata roa oia i te reira
ta’na
e
te
mau
t:u>‘a rahi i
monati, ua.î to’na
vai i reira: te
ahu, te mau‘a
ore hoi
E te tiamâ
raa
o te
rahi
o
ixau
mau
te
i te
mau
ua
.
.
Ua
i te huru o
peajiea roa, i te baaniana‘0 raa
haapaeraa, e te huru veve roa o to’na ora raa i Erfurt.
hopea ihora, ua mâtaitai oia, i te atea ê, i te oire i Boiiia,
e
maa
mea’toa.
hoê pae feia euhe.
i
maere
piha, te
.
.
mau
E i te
e
roto i te hoê fare
e
bitu
o
taua
oire
ra.
No te rahi
o
fc toetoe
o
e na
aivi
to’na aau, ua mairi oia i nia
i to’na turi, mai te pii e; “A Roina mo‘a e! Te aroha'tu nei au ia oe”. Ua
riro Borna mai te hoê oire mo‘a no’na, no te me'a o te oire teie i mauii ai te
toto no te feia teresitiano e rave rahi tei
taparahihia i te anotau tahito; e o
•
POROTÉitANI
VEA
faaearaa atoa hoi teie oire iio te
te
lesu
mono
y
i roto i teie nêi ao
Upoa o ie Elcahsia.
7
( te Pope-Arii ), “ to
”
nei Lutero i roto i taua oi-e, e i roto i te mau
farerei oia i to mau perepitero e te raau taata-monati e rave
haapao oia i te mau obipa pureraa e au i to'na toro‘a. Teie râ, te ï
i.o’na aau i te niaere e te riaria, i ta’ua e hi‘o a,toa ra.
( Tc Vai (Uu ra )
E' teie uei, te tomo
pure raa; ua
ua
ra
piti (12 no
15
Atete) te pureraa omuaraa.
metua te
E aueueraa
—
e rave
3.
—
rahi fenua tei tupu
Te faaroo rii
teie matahiti, te
O
Rahi. I te pô mahana
faahou i Italia, i te pae hopea
rahi te mau oire tei ino roa ; ua perehu haere
rahi. E pohe rahi to te taata. E fenua ati rahi mau
te mau aueueraa
pae O
r,’
E putuputu te A. R. i te 13, 14,
hopea. E oro‘a faatahinuraa oro-
Tiurai. E rave
ofai
'
pô no te 15, te pureraa
tupu i reira.
Atete. 1 te
no
2.
mahana no te Apooraa
Ua faataahia te mau
—
roa
Api.
Parau rii
1.
fare
rahi;
no
te mau fare
o
Italia i te
fenua.
îaatupuhia, i Tahiti nei, i te pae hopea
oro'a lubili, no te paeahiu'uraa o te matahiti o to
hia nei e: e
hoê
Farani.
Tahiti riro roa raa ia
4. I te pae ropu
no
i te ava, i Papeete nei, te
mana'o noa hoi te taata
hi'oraa i te taote i te haere
no rapae roa mai teie
Tiurai, ua taverehiai roto
poti iti ta-ie tira hoê, o Teddy to’na i‘oa. Ua
e; e poti no te Tuamotu. Teie râ, i to te taata
raa i nia i fcma poti ra, papu
atura te mana'o e :
hoê
poti iti. E oia mau
Te
iho â.
poti teie no na aito
. .
epiti: oia hoi no te
fapenara no Erling Tambs,
faarue
faaipoipo. Tau taata norway raua ( Europa ). Ua
raua ia Oslo (le oire rahi no Norway; i te ava‘e no Atete 1928, e ono
hebedoma i mûri a‘e i to raua faaipoiporaahia. To raua poti iti ta-ie o
hoê ïa poti pailati tahito roa no taua fenua ra. I to raua ratereraa na
i te moana popaa i apatoerau, ua û raua i te hoê vero
e maoro
e
no
to’na hoa
te
nia
rahi te
( 16 mahana); ua riro ïa ati ei tamataraa i to raua itoito. Tapae ihora i
Farani ( Le Havre J. Mai reira, to raua tereraa i te fenua Paniora, e mai
reira, i te fenua motu, M idera ; e mai reira, i te tahi â fenua motu, i fai
i Aferita, tei parau hia : o Canaries. I reira te tanauraa to raua aiû iti
Antonio (19 no Me 1929 ). I te maitai raa te metua v., to ratou ïa
faarue
i taua fenua.
e fano tia’tura i Marite apatoa na tiia i te
rahi Atelanetita. Eiaha’toa tatou ia parau e: e mea rava'i roa te
roa
O
raa
moana
.
.
,
4h.
VE A
te pape,
maa, e
e
te mori,
te
e
mai te reira le maoro;
moana
POROTETANI
mau
e mea
tauhaa pahi no te hoê maü area
faaau noatetapena Tambs i te reira
i roto i to’na
mana'o, e ua tano noa e tae roa mai i teie nei. Oi ino roa
poti i nia i te mau ofai huna i to’na taeraa i te pae i Marite apatoa
( Curaçao ). E no te puai o te veavea, oi tomo laua pahi ra, no te mau
iri tei fatafata Iiaere. Na te vahiné i
faateretere, e na to’na hoa i pâmu
noa i te pape, i te ao e le
pô mai te faaea ore. I Aruba to’na tatairaahia
te
i nia i te pae.
Mai
reira
ratoiJ*i rû
maoro
motu
i
mai, to ratou fanoraa i te valu
te faarue
i Tahiti
nei,
Galapagos
fano ratou i
ua
Ua tae
roa
i
taua valu
nia i te
—
Nuu-Hiva,
e.
I
Aita’toa
.
no
te tere
e
moana
teienei tei Tahiti nei ratou.
farerei ia ratou i nia i to ratou
Ua etaeta te aiu iti i teienei;
.
i Panama.
faaineineraa
Patifita. Uà tapae ratou i te fenua
te feiiwa no te vero e te patiri (10 mahana); mai reira,
na
matou
Ua faatia mai te
motn
ra, no to ratou
14
ava‘e
to’na,
poti iti, o Teddy.
matalo iti faahiahia teie.
e
Tapena Tambs ia matou i te vero ta ratou i farerei i
(mai Nuu-Hiva). Lia fati te raau-feao;' ua motu
haereraa mai i Tahiti
taura rahi niuniu
mua, ua taataa roa te tira rahi..
no
.
1 Tahiti nei
.
te
te
tia-
e
mani faahou hia’i.
la oti ta’na ohipa i Tahiti, na Haiatea
reira i
Aferita,
Penrhyn (fenua Barotôa)..
e
Eita
mahana
roa
e
raua.
ore
e
Bora-Bora teie poti te haere; mai
noa — i Oteteralia, Papua,
reira
te fenua popaa faahou.
Ua faahiahia
haehaa
-
e na
to
matou i teie tau
roa
—
Nau taata
Raro
e
aito, tei
ore roa
haapaoraa Porotetoni
i teoteo; feia
aau
raua.
to Bora-Bora i te farii maitai ia ratou,
ia tae i te
tapae ai teie poti i reira.
Parau Faaara.
Te ani nei te Faatere
vea
i teie parau
o
teVea i te
i mûri nei
:
i te
mau
Mai te
fenua ê, i te mataeinaa ê,
parau i Pajieete nei i te faatere
Orometua
mea
e, ua
e aore ra ua
vea,
e aore
ra
i te feia opere-
haere te hoê hoa
pohe\
a
no te vea
papai mai i te reira
ia faaafarohia i roto i
te buka-tumu.
Moni tauturu i te Vea
Papeete: M™e Legaic, 1 tara. — M™ L. G., 2 tara. — M^e Bruneau, 2
Faaa: Paorai, 1 tara. — la amuihia : 6 tara.—
MAURUURU.
tara.
—
Imprimerie Eue Juventin.
•
Rue dti Com* Destremau
-
Papeete, Tahiti,
S
i™
Fait partie de Vea Porotetani 1930