EPM_Vea Porotetani_193007.pdf
- extracted text
-
Te 30
O
te Matahiti
TIURAI 1930
Hihi 7.
VEA POROTETANl
Aita’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAO MAORI RA O TEI
HIA RA, OIA HOI TE Mesia bA O
HOO I TB MATAHITI HOB:
C.
O te
HO B
TAEA
VERNIER, Eirecteur-Gérant.
Te 14
rahi
Tiurai.
no
niahâna fnültiahia leie, o tei faariro hia
ei
Faraiii.
no
HAAMÀIi
lESU. — I Korinetia 3,11.
“ta‘upiti”
Teie te
1789,
turau : mai mulaa mai â e tae roa mai i te
matahiti
oia hoi 141 matahiti i teienei, te vai ra te rahiraa c te
taata
farani, te manahune e te haehaa, i
maha
e
te ino
roa o
le Arii,
raro a'e i te Zugo tei
le Hui Raatira e te man Peropilcro.
Aita ta ratou e ti'araa ; alla te Ture i hi‘o ia raton.
Né te rahi o te ino, i amui ai ratou ma te
opuaraa e faatia i
Farani taatoa. I te 14 no Tiurai Î78.), i haamata’i
ratou, na
roto i te
taahitumuraa i Paris, i le Pare tahito, o La Bastille te
i'oa, ta te mau Arii i faariro ei tare auri riaria roa na
ratou, ei
iiaâmata'u i te taata.
to
Aita i
raaoro, ua mono roa hia le Hau .Arii e te Hau
Repupirita, te Hau no te tiamâ tel faaterehia e te taata maiti atoa ra,
(îi paruru, et haamaitai i le taatoaraa
No reira i
o
te taata farani.
ai tatou, le taata Tahiti, i lo tatou faariroraa hia ei taata Farani tiimu ; e no reira tatou i
mauruuru
alou metua here ia
tatou loto ei tauturu
,0
1 teienei
lahi,
lo
,
piri ai i to
roohia oia
e
mahana,
te ati tama'i. Ua ninii tatou i
e
ia’na ra, ia ora i ta’na
a pure onoono
ra
mau
tatou i te Atua
enemi.
Farani
faahou te maitai, ta itoia tiamâ mau â 1 ,te
pae Varua, mai tei te pae o te ao neij,
e no Tahiti
ma atoa
huli talou i ta tatou mau
hoi, ia
reva
no
roaa
i
nia, e ia oaoa tatou. Haama-
P O R O T 1»: T A N 1
V K A
na‘o
Tatou e, ua farii mai Farani ia tatou, taata Tahiti, ei taraa-
rji tuaiu na'rra'! ita, ei ^ciloym, oia hqi ei feia maiti. Ua |aatura
mai çia ia tatou : na tatou atoa e faatura’tu ia’na ra i jeienei
raahana.lEiaha l’â n,a roto i t'è fairiraa parau e te mau hàapa'oraa hüpéhupe, o lei oti i roto i te taero aval Eita
o Farani e
I.TE
■maltai i te reira ! Aita oia i
poroi mai ia tatou ei taata Farani
tumu,„ia,,riro,. .ta.tpu J m,urj a‘e, ei .arearea ,na te Papaa .e no tp
te
ïenua êê, ei tahitohitoraa na raton, e ia vahavaha liia Fara¬
ni e tatou'atiôa hbî, a nà ô ài ratou é: a hi'^o ria'ile taata maiti
Tahiti nei, e mau taata hauti noa, aita e faiifaa !
Faalura’tu _râ tatou, ia Farani .ra, na rotoû to^atoiv here ia’na,
i lo tatou auraroraa i te mau Ture; i ta tatou haapa'oraa hape
ore ; i to tatou ra itoito i te -raye i té'bhipa i nia iho i te fenua,
ia rahi roa’tu te faufaa-c roaa ra- 'latou e ia Farani atoa hoi ; t
haapii maitai, ia roaa te marainarama ; i to tatou haapa‘o i te parau màii, i te parau'lia, é te aroha, oia hoi te mau
ohipa no te Faaroo Evanelia.
..
I reira e tura’i Farani ia tatou, e e ite hia’i to tatou auraa
to. tatou
ia’hara.
'
la haamaitai mai teAtiiaia Farani here, e ia Tahiti-Nui-Marearea,
Ua-rau-te-dlo-o-te-mànu. la haamaitai niai oia i to tatou Tavana
Rahi tei Ihe apî ma.i i ô tatou nei e te feia mana atoa.
'
'
'
‘
■
No
te
Vea 'PorOtetani.
hora Paieti,
O tei vavahii te aua ra, e motu i’s i te oplii. Koh: X, 8.
,
1.
Te
MAÜ AUA MAITATAITA TATOU E ITE NE!?
aua
Tupuna.
rahi no faua aua ra: eiaha roa’tu ia hâiitihià. Deut. XIX,
Teie te parau
14: Maseli
2. Te
«
XXII, 28.
aua
o
le
faaapuraa.
■
Teie te parau rahi nO'taua aua ra: ei itoilo to tatou i tefaaapu i te maa
Eiaha ia toaruaru i te ohipa-w. Roma. Xll, 11.
3.
Te aua
Uluafare.
'
rahi no taua aua râ : te aroha. Ei aroha to te utuafare
tia’i. Sal. CXXXIIl. 1 : Maseli X, 12: Roma XII, 10; Kolo. 111, 14.
o
Teie le parau
le-
Vea
<?.
a
i
Te
aua
POROTETANI
3
te hau.
o
Teie te parau rahi no taua
aua ra: te parauti'a. Ei Arii
parauti'a. Mas.
XVI, 12. Ei Tavana parauti'a. II Sam. XXIll, 3. Ei haava parauti'a. Lev.
XIX, 15.
5.
Te
le
aua o
Teie te parau
6.
Te
aua
Ekaiesia.
rahi no taua aua ra: te faaroo. Ei Ékalesia faaroo e tia’i.
la te Atua
parau.
o
Teie" te parau rahi no taua
II. TE
ra:
te
haapao^ lak. I, 22-25.
VAVAHIRAA I TAUA MAU AUA RA.
1. No te nounou i
(e
aua
parari ai te aua tupuna.
E toru hara rarahi to te faaine i te
fenua, oia hoi te nounou, te eiâ, e
haavare.
2. No te faatau i
parari ai te aua o te faaapuraa.
3. No te au-ore i parari ai te aua
No te
au-ore
i
o
te utuafare.
tupu ai te ohumu, te inoino, te riri, te iriâ, te feü; te
utuafare, e riro ai ïa ei utuafare tama'i,
lopore, te avau, te haniani ino, i te
te aroha ore hoi,
4. No fè parau
5. No te
tia ore i parari ai te aua o te hau.
tfiva i parari ai te aua o te ekalesia.
6. No te haapaô atâ i parari ai te aua o ta te Atua Parau.
III. TEI VAVAHl I TAUA MAU AUA
1. O tei vavahi i te
RA, E MOTU lAITE OPHI.
tupuna ra, e motu ïa i te ophi o te tahoo,
Eita anei te reira e faatupu i te
tahoo, e te tama'i, e te taparahi taata.?
ita’nei te Atua e talioo mai i te reira? Deut.
XXVII, 17.
2. O tei vavahi i te
loia. Maseli X, 4:
e
te
faaapuraa ra, e motu ïa i
X]Il-4, XXVIII, 19.
3. O tei vavahi i te
te mârô
aua
aua
aua o
o
te utuafare, e motu ïa i te
te
ophi
o
■/i
te
ophi o te peapea,
te oto.
4. O tei vavahi i te aua o. te hau
ra, e motu ïa i
te ophi o te amaha-
laha, e te orure hau, e te tama'i.
5. O tei vavahi i te
10
e
te haamâ
e
aua o te
ekalesia ra, e motu ïa i te ophi o te roo
te ati rahi.
6. O tei vavahi i te aua o ta te Atua
parau, e motu ïa i te ophi o te
jhe i teie nei ao, ete pohe mure ore i te
hopea. Sal. 7, 15-16: Mas. 13, 13.
Faaoti raa. Eiaha roa’tu tatou
e
vavahi i taua mau
aua
ra, a
pohe.
Iritihia.
V E A
4
P 0 Fi 0 T E T A N 1
Tuatapaparaa parau Tahito.
Ua farerei a‘enei tatou i roto i te vea i mairi
a'enei, i te parau no
to Pômare II farii papuraa i te Evanelia, i Eimeo i te mat.
e to te Evanelia tupu-ruperupe-raa i nia i te fenua nei i reira.
Teie râ, i te reira tau, aore â hoi te mau Faatere
1813,
no te Totaiete
Faatupuraa parau i Lonedona ( Paratane ) i ite i taua mau parau
api oaoa rahi, no te varavara te mau pahi e te maoro roa te mau
tere. No reira, ua putuputu te mau faatere no te feruri raa i te
parau no te faarue raa i te fenua Tahiti, tei mau‘a noa to mau orometua e te mau ohipa rarahi tei raye noa hia i reira na roto i na
iti roa ta mau melo tei
mana'o e: e raea maitai i te tamau â i te ohipa faatupuraa parau
matahiti 15. I roto i taua apooraa ra, ua
Tahiti, eiaha e faarue vave; area râ, o to ratou te mana‘o tei upootia, e ua faaotihia e : e tamau faahouhia hoéa‘e mataljiti, te mau
ohipa e te mau orometua, i Tahiti. E no reira, e rata faaitoitoraa
ta te Taiete i papai mai i ta’na mau orometua i te matahiti 1813.
E inaha ! teie te parau maere rahi : i .tûa te farereii'aa na pahi e
piti, oiahoi ; te pahi, mai Paratane mai, o tei afai mai i te,mau leta
faaitoitoraa na te mau faatere ia au i te faaotiraa a te 'Apooraa, e
te pahi, mai Tahiti mai, o tei afai i Paratane i parau api no to fenua
Tahiti faarueraa i temauidolo; e eiaha te reira ana'e: te faauta
atoa ra taua pahi ra i te mau idolo tei faarue mau hia e to te fenua
ei tapa'o no te ohipa rahi faahiahia i haamata a'enei i nia i teie nei
fenua, ei hanahanaraa no Atua.
( Haaputuhia e A. Teotahitua Vernier )
Lutero i tefaretaata-euhe, no Erfurt.
( a hi‘o i te Vea no Tiunu )
( mat. 1501 ) e piti tau tare rarahi i te oire rs
haapiiraa rahi no le feia upoo maramarama e te
mana‘0 itoito, i te imiraa i te mau parau paari; e teie te piti: te hoê
fare taata-euhe tei parauhia te fare Monati no te pupu taata Augustins.
I to Lutero taeraa i Erfurt, aita oia i ô vave roa i roto i te fare monati,
Ua na mua oia i roto i te fare haapiiraa rahi a te Hau, i te haapii maitt
Te vai
i Erfurt:
i te reira tau
ra
te hoê fare
t
raa
e
T
te
i te parau
paari a te mau philosopho, e te mau reo èè, e te taramera,
tuatapaparaa. E ua terè ro:
a‘o raa, te ateronomi, e te mau parau
Lutero i roto i taua haapiiraa ra; aita i maoro roaa’tura
teitei
roa.
ia’na te hoêtiaraa
reira oia, a ite ai oia i te hoê maliana, i te hoê buka
hia e ana; o te Bibilia ïa. E tae roa mai i taua mahana ra,
E inaha, tel
ite-ore-roa
parau no te Bibilia ia’na i ite maori râ,
Evanelia e no te mau epitetole e vai i roto i
aita’tu
( messe). E ua opani hia hoi te taata e
e
5
POROTETANl
VEA
te hoê mau tuhaa no te
te pufa no te puie-tusia
te mau perepitero: eiaha roa’lu
taio i te Bibilia.
te=e E bîlia; e uatupu roa te oaoa
i to’na iritiraa ei to’na hurihuri raa i te
No reira ua taio mata u noa Lutero i
é te anaanatae rahi o to’na aau,
maû api mo‘a o taua buka ra. E ia’na i tai‘o i te mau paraît api no te
Bibilia, te pii noa raoia; “Aue! ahiri te Atu.: e horo'a’toa mai i te hoê
buka mai teie te huru, no'u ana‘e! ” Te tia nor. ra te mau melahi a te Aîua
pihai iho ia’na, e to’na Varua, i te heheu maite raa i te mau Pârau i
papaihia ia Maretino Lutero.
Teie râ, mai te mea ra e, ua riro teie buka i te faa rahi roa raa i roto
ia’na, i te hinaaroraa i te Atua, e i te mau ohîpa o, te paieti. Te mau
hapa rii nainai, te faariro ra oia i te reira ei hara rahi tumu, mai te titau i
i
te Atua ia
faaore hia taua mau hara ra.
Tiunu 1505, i te hoê mahana i hoi mai ai
to’na tau metua, (i Mansfeld) ua roohia oia e
mairi te patiri i pihai mau iho ia’na e ua mana‘o O'a e:
A tae’tu ai i te ava'e no
oia mai ô mai i te
te hoê ati rahi: ua
o
to’na taime
e !
Anna mo‘a
Ua
na
tare
o
hopea. Euhe ihora i te hoê euhe, i te pii noa raa e: “E
a faaora mai ia‘u, e e riro ia vau ei Monati ”.
reira oia ! Noa’tute peapea
rahi e te oto o to’na metua tane tei
patoi etaeta i taua opuaraa peapea a to’na tamaiti, ua ô Lutero i
euhe i te 17 no Atete 1505.
roto i
te fare o te taata
Eaha te huru o Lutero i roto i taua
teie taata
ite rahi i te m iu
ra :
te purumu
e te
haere
e
i ohumu, ua
mau
fare Monati? Teie ïa: ua haapa'o
ohipa rii haehaa tei riro ei ture no taua
fare
i te fare pureraa, te afai i te pape, te opani i te mau opani,
moni i te mau uputa fare o taua oire ra..Aita oia
taparu i te
faaoromai râ, no te mea, te mana'o ra oia e, te au ra teie
ohipa haehaa i ta’na mau hara.
ï roto.i taua
fare Monati to’na ite atoa raa i te hoê Bibilia reo latino:
te hoê fifi aiiri. ia faaea rii ta’na mau ohipa^
noa ofa e tai'o i taua
buka ra, ma' te tamata i te imi i roto
Ua taama hia i te patu, ma
ua
haere
ia’na, i te ravea e marû
E te mana’o atoa ra oia
e
ana, na
ai to’na aau, i te mana'ona'o o ta’na mau hara.
i te reira tau e : e roaa te hau e te ra‘i ia hoo hia
roto i ta’na mau haapaeraa maa, e ta'na mau araraa pô, e to’na
i to’na iho tins.
tairi faaherehere ore raa
-jta
6
Ei
e
VEA
POROTETANI
hopea râ no taua mau ohipa ra, ua tupu to’na ma‘i i nia i to’na tino;
topa matapouri noa oia i
to’na aau,
raro ; e
ua tarapape roa ïa i
te ria-
ria; aîta e hauraa.
I reira to te Atua tuuraa i nia i to’na e‘a i te hoê taata
ei hoa
e
ei tauturu no’na :
o
paieti, tei riro
Staupitz te i‘oa. O te raatira ïa no taua tare
Monati ra. Ua tamata oia i te faaitoito ia Lutero, ia tutonu oia i
to’na,
mata, eiaha i nia i ta’na mau hara,,e te mau utua riaria e au i te reira,
,
i nia râ ia
“
Eaha
lesu, tei tamâ i ta tatou mau hara
i
oe
mo‘à.
roto i to’na toto
haapeapea roa’i ia oe, na roto i tena na mau mana'o ; a haa-
mairi ia oe iho i roto i te rima
c
na
lesu, to Faaora. A tiaturi ia’na ana'e,
no
i to’na pohe taraehara”.
I reira le hau i te haamataraa i te
topa i roto i to’na aau.
Te mi atura^
Tuuraa Pi ri.
:
E 4 irava tei papai hia i nia i le hoê
api parau. Teie râ, ua
mairi te ûa i nia iho i taua
api ra ; pau ihora le mau irava i
te horoi hia e te ûa : teie noa ilio te mau leta rii tei toe
mai. Te
ani nei o “Vea Porotetaui ” i ta’na mau hoa ia imi
raton i te
hoho'a tia mau o taua na irava e maha ra.
Papai mai.
Na hoa matamua
fàno maitai, e hapono hia ïà'ta
ratou buka a'oraa, e aore ra te hoê buka
tatararaa. Haapeepee.
Teie taua
1. A..a
I....a
pae o to
irava, tei marau
na
..U
.
e
t..
.t..
ra
V..
i
.e
e
te bobo'a.
.tu..,.e,
e
h..m.ri
i.
.at..
.a
—
2. U.
i.
.aa....
h..a.a.er.
3. H....r.
v.. u.,
4.
e
.
a
T. t.
1 teava'e
0.
.
0
a
no
i
.0
m.. a.
i
.a
p.... i
i t..
.o.o
ia
..u,
.r.
.u
.a
t.
—
.iaa.
A...
.
i.
I..o..
.a
.o
..u
.to.,
e
t. a —
.a, a .ac..
m..
.ia
ia.
,e.
a
i..
.i —
Atopa e opani hia’i teie bi'oraa rê iti, e e faaile
hia’i te i‘oa o te
mau
hoa tei tano maitai.
VEA
PQROTETANl
/
7
TataraFaa parau.
Te
Dékà,logo oia hoi na ture 10 (Exoco XX: 1-17).
1, Na facüteraa e 2 o te
DekatogQi
,
I roto i t(i Exr.do, Peni.'
iv. 1
17 te aaiteraa haê ; i roto i ce D->uteronomi Pene V, ir. 6-21 t(i f<iailevaa 2.
Hi ru ê rii te turo IV été ture
X i roto i t(', Deuteronomi ;-,eiaha; râ te huru.ê r.
lii, (aita’aei i liuru ê n'j iuoa
—
—
te Pure o te Fatu. e te
parau o te oro'a Eupha;i, i roto ite mau Evaue ia, e
i roto i ta Paulo tuàtereraa ? E ere râ i te huru ê
peapea).
II. Te auraa p ïeie rec,
'
Dekalogo?
E
Heleui teie;
reo
”
L(jo: “parau” oia hoi: Hoê
.
Deka: “Hoê ahiou”:
<‘ihuru parau te aüraai Hoê khxira Deka
poli: “10 oire” te auraa.'Hi‘o > toa =
loane I 1. (te ,ptu:au o te
Logo).
-
III. Te vamhiraahia te Dekalogo i roto i na
parau 10.
1. Vavakkaa Âtirluda: te faariro nei ratou i te parau omuaraa
;
o vau
to
Atua ra
0
lehovii, o tei aratai mai ia oe m^i Aiphiti.
i ta tatou turé I e te II.
ture matarmia : e te amui nei ratou ei
hoê,
îa a to ratou fsiatuearaa i na ture-10.
2. Vavahvraa KatoUko-Roma.
Te huru
—
. •
.
”
‘
(oia-'hoi.'
,ete.) ei
'
Te amui nei ratou e* koê, 'te Ture T è té II; e te vavahi
nèi ratou Ite
Ture X i roto i na ture e 2. E ere râ i .te vavahiraa
tia, no te mea Iwê noâ
iho to’na huru, to te Ture-X (te
parau ac te nounou).
la au i taua vavahiraa ra, ua riio te ture III ei ture ïa
no, te sapatr e te
ture IV ra, èi ture ïa no te metuà tane e te nietua
vahiné.
,
(Üa hape t enei
Tahiti, i te tabi a'enei ava‘e, i to ratou hi‘o raa i te hoê parau cinem.i tei
piahia i nia i te mau tumu raau i Papeete, e o tei na ô e: Te. Ture 4\ ua
mana‘0 noa tatou e: o te ture o te
Sabati; e inaha! aore!
to
*
5.
Vavalürda. Porotèiani. O te tai‘o raa
ïa tei niatauhia e tatou, i roto i ta
bibilia. Te faataa nei tatou i te Turo I o tei
opani ia
eiaha e hanmari i te mau Atua haavare: e te i'aataa’toa nei tatou i Isëraela;
te Ture
2, o tei opani ia laéraela, eiaha e hamani i te mau holio'a, ia haamorihia.
E aita tatou e
tâpù nei i te Ture X na ropu.
t
IV. Te 7)avahiraahia na Ture-10 i roto i na
‘ipûpâ” e piti.
tatou
mau
h] tumu, i vavahi hia’i na ture 10 i roto i na
pâpâ e piti '(eiaha hoê noa
iho, ■ eiahà’toa'e toru); üa taa iho' â i te maha‘o e, no te
pâpâ matamua e
maha ture,;.-te.a.u ra ratou i te .Atua. üa taa’toa rte-mana‘0 e:
naiturê
Ijopea e 5, 0 to te piti ïa o te pâpâ: te au ra ratou i te ïaate.
E nahea râ i te ture 5?
( Faatura i to metua tane). üa rahi te taata tei
amui i taua turé
r;^ i to te pâpâ matamua; haafaito ai i te mau ture no na
pâpâ e piti: e 5 e e 5.
( Te vai atura)
.
Parau
rii
■
•
Api
1. I te 16 no Tiunu to te Tavana Rahi mono
o M. Bouge revaraa
i Parani, i nia i te pahi ra, o Ville' de Verdun. E in’àha! i té 24 no
Tiunu oia hoi e 5 mahana i mûri a‘e, to te Tavahà Rahi
api, o M.
Jore, tapaeraa i Papeete nei, mai te pee atoa hiae na taata toro'a é.
.8
VE A.
PÜROTETANI
piti na te Hau. Ua tupu te hoê farii raa rahi hanahana, i nia i te
uahu i Papeete, Na te Tavana oire e ta’na apooraa i farii ia’na, e
ua orero
te Tavana taote, o
Dr. Cassiau i te hoê
orero raa itoito i
mua ia’na; e ua
pahono mai te Tavana Rahi. I mûri a‘e ua farii te
T. R. i tefeia toro'a ana'e, i to’na'ra Aora'i.
2. Hoê â tapaeraa i Papeete, to tatou mau hoa orometua Taiete
î Taratoni ; o M**' Peter, o M. et M. Genet. E 3 mahana ratou i Ta¬
hiti. Ua aroha ratou i te Paroi ta Metua i te Sapati avatea, 22 no
Tiunu.
3. Tefenua aihuaraaufarani. oIndo-Chine
no
(noreiramaite anami)
teie nei roa nei to’na faatia papuraa i te mau orometua Porote-
tani, ia a‘o ratou i te Evanelia, mai te haapeapea ore. Aita i na
reira hia i mua a'enei. Ua haapeapea noa hiaratou, uatuuhia i te auri ;
ua
haru hia ta ratou mau Bibilia. Noa'tu râ te hamani ino : ua tupu
Evanelia. Teie te huru ; te vai ra, J te hopea matahiti 1929: e
48 orometua papaa, 18 orometua maohi, e 47 haapii evanelia : e 7
ratere evanelia. E 28 paroita tumu i haamauhia, e 81 afa paroita,
te
e
5537 ekalesia (feia faaroo).
I te 4 no Titema 1929 to te Hau Farani faatiarnâ roa raa i taua
Ekalesia tupu api, no roto i te' hoê parau faataaraa mana.
4. Ua oti te hoê Puta a‘oraa-40 i te faaauhia e Vernier, or. Tei te
fare i Paofai te vairaa.
E mau irava auro ( tatararaa
irarà) tei haaputu hia i reira, ei
tauturu i te mau hoa rii tei imi i te mau Parau i Papaihia ra.
To tatou Vea.
Te ani nei te faatere o te Vea Porotetani i te mau hoa tei ore â
i aufau i te matahiti 1929 e i te. matahiti 193G ia aufau mai ratou i
ta ratou utua, I TEIE NEI. Eiaha e
taupupu, no te mea e utua rahi
ta te Vea i te mau ava‘e atoa.
Hapono mai i te moni i Papeete nei, e
aore ra, a aufau atu i roto ite rima o te mau
orometua. Te mau hoa
tei hinaaro atoa i te tautumi te Yea, e farii maururuuhia to
ratou
mana'o maitai.
Moni
tauturu
i
te
Vea
Arutua:}iamaea\x a Roa: 1 tara. Papeete; Raura V: 1 tara;Terii
V. S... : 1 tara.
la amuihia: 3 tara.
MAURUURU.
Imprimerie Eue Juventin. • HueduCom‘ Destremau -
Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1930