EPM_Vea Porotetani_193006.pdf
- extracted text
-
mm 1930
h il
17
Hihi 6.
EA P0R0TET.ANI
I’A’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI
HiA RA,
HAAMAU
oiA HOi TE Mesia RA O lESU. — I Korinetia 3,11.
HOO I TE MATAHITI HOE :
HOE
TABA
C. VERNIEJR, Eh’ectear-Gérant.
Martin Luther oia Lutero.
rave
ralii to tatou raau hoa tei ani mai
hia ratoLi I
teparau
e
ia haamaramaraina
Lutero, teaitp rahi tuiroo tei faatupu
luiu Kvanelia i Eremani
i te anotau no te Réforomatio.
|lla i te Fatu, e tuatupapa rii maite o Vea Porotetani i te ma«
[au raralii tumu mau no taua aito ra. — E hio tatou i teiënei
no
,
lliana i
te parâu no
I te 10
no
to’na fanauraa
c
to’na vai
apiraa.
Nooma, matahiti 1483, le fanauraahia i te oire iti
rit^i i Eislebm- (Eremani) te lioê tamaiti o tei orc roa i tau'a hia
parau i ô te feia rii, e i ô te feia raana atoa o te fenua, o tei
iiaiijrâ ia’na te reo ia te melahi i taliito ê, i parau atu ia Elisabeta,
^^Ita’na tamaiti no loane Bapetizo e rahi oia. — O Lutero taua
'aiti ra, ta te Atua i opua i te faariro ei farii maiti hia
e ana
e huri raa i te mau faatereraa
tahito e te pouri i rare, e no
auir'aa i te hoho'a no teienei ao, i te
pae o te faaroo e i te pae
tita atoa.
poipoi a‘e i to’na fanaaraa, ua hopoi hia teie aiu iti i te tare
Katolika ia bapetizo hia oia; e ua mairi hia
to’na i‘oa
artin, oia o Maretino.
naa
i!l!
|eio te toro'a o to’na metua tane, oia boi no loane Lutero; e
i roto i te
30,
mau
apoo ôraa veo.Noa’tu râ, to’na rave
8) i ta’na ohipa mai te itoito tuutuu ore, e mea huru rava'i
i%'| to’na utual'are.
feia
nin
l
veve roa
to'u tau metua. Ua rave raua i te oli
ipa.
noa’tu te toto, ia roaa te
haapa oraa maitai no ta raua tama-
PüROTETANJ
VEA
vahiné i le vahie, i roio i te
mai le lie mai i laiia vahie ra i nia i lo’na tua” (na Martin
rii. Tïi haere noa
uru raaii,
Luther
E
y-
ra
lo‘u metua
teie^aarau ).
etaela roa te
mea
faatercraa no na metua i nia i ta raua
lamarii, e e mea here rahi atoa hoi raua ia
mau
ralou ra,
eita ïa
na
Mai te reira’toa te huru o te orometua
.
ratou. lahape rii
metua e faaherehero: e tairi râ.
haapii tamarii tei haa-
pii ia Mare'tino; aita to te raau papai e faaearaa. 1 te roaa raa to
Martin Lutero 14malahiti, ua taui hia ta’na hapiiraa e ua lono hia
oia i te hoè oireêatii, i Eiscnach, tei roira te hoê haapifraa rahi, o tei
mana‘ohiae nametuano Martine; eriro paha oia i tetereroa ireira,
no te mea, e lamaiti upoo maitni oia e te hinaaro i te inii i to parau.
Teierà, aita’tu ta fana lamaiti e ravea e nava‘i ai oia i le pae o te maa
i laua vahi ra, maori râ : o te amui i te hoê pae tamarii haapii,
e te haere e h i me ne haere na roto i te oire, i ter a uputa
tare
e t tera uputa tare, ia faaamuhia ratou. E tamaiti reo rahi navenave, o Martin Lutero nei ; e no te mauruuru rahi te hoê vahi¬
né raana no laua oire i taua reo no’na ra — O Urusula Cotta to’jaa
j<(,a
ua tapa‘o oia, e to’na’toa hoa (o Conrad Cotta) i taua tamaiti
ra, e ua faaô i roto i to raua utuafare maitai rahi, i Eimiach.
E maha matahili to’na faaearaa i reira, i te haapiiraa i te mau parau
tahito, e te mau reo ( latino, hereni) e te a'oraa. E ua tere roa
oia i mua; oia te pipi i hau i te ite, i te haapiiraa. E ua ore
atoa tura to’na aau mata'u noa ; na î i teie nei i te oaoa, e te
anaanatae, e te hau.
—
Aita’toa teie
tamaiti i faarne hia i lepaeo te faaroo, ua haa-1
pii atoa hia oia i te avei'a 6 te faaroo Katolika; e mea mata‘u
rahi na’na te Atua; ua riro lesu, i to’na hl'orna, mai te hoê
haavà rahi riaria, tei haamarü hia na roto i te mau pure tei
pure hia ia Maria Parelenia, ei te feia mo‘a atoa. Aita roa'tu râ
maa taata i te reira tan no te heheu i te aroo Martin Lutero
e
i te
Evanelia mau. E te tàmata noa ra oia i te haamauruuru e
ite laparu
rave
i te Atua, na roto i te mau oliipa o te paieti,
ta’na e
haeré noa ra. No reira oia i ô ai, i teie nei, i roto i te hoê
pupu-taata euhe i Erfurl.
(Te vai atura.
fare[
\
VEA
POROT K TAN]
3
4
Irava no te hora paieti (Penetekose)
E nau e tuu
ta‘u Varna i roto la outon
i
Ezech. 36: 27E
rahi te
rave
mau
parau popou
tei' parauhia mai
e
lehova
i to’na
taata, i roto i teie nei pene.
mau
1. E rirô ratou ei pupu taata taa ê
(24); 2. e tâmâhia e e haanio'ahia
(25); 3. E horoahia te aau api ei mono i te aau ofai; 4. E horo'a
ratou
mai oia i to’na Varna
Ai4a’tn vahi
maitai, ia na roto raton i to’na ra
maurnuru e
man e‘a
i te haere-
ia taton ia titan i teie nei anotan,
an
TE MAITAI I PARAUHIA MAI NEI?
TUMU I.
0 te hoîva ïa o te Varna.
E ohipa to
tatou ora no te Torutahi o te Atua. Na te Metua i faaau i
Mesia i rave i te ohipa taraehara;na te Varua e haapa’o
te ravea; na te
i te reira
Varna
Te
a.
te pû
maitai
no
to tatou
aau.
E teie te huru
hia mai
o
te
tnaildi. oia
varua
hoi. te V. tei taa ê roa i te Varua ino : oia
note mau maitai atoa i roto i te taata. Sal. 143: 10.
b. Te Varua mo'a tei taa ê i te V.
tumu
i faaite
te Atua.
o
o
te
mo‘a,
no
te viivii
ore
o
viivii
te
e
o
te faufau. Oia te
Sal. 51: 11.
c.
Te Varna pure. Zek. 12: 10. Ei haapii
d.
Te
ia tatou i te pure. Rom. 8: 26.
faatamarii. Ei faaore i to tatou huru tamarii a te Dia¬
varua
bolo, ia riro ei tamarii a te Atua. Rom. 8: 14-15.
e.
tatou
Te
mau
Varua
faaa'o e te haamahanahana. Ei tauturu ia tatou i to
ati.
TUMU II.
lA TUUHIA MAI TAUA VARUA 1 ROTO IA TATOU
El AHA?
1.
aau
Ei huri i
taata faaroo
te
ore
ma.u
te
enemi
aorai
no
i rapae
i to tatou mau aau. O te
Satané. Ua
mana
oia i reira: Maria i
Magadala.
2.
Ei aratai ia tatou. I roto i te e‘a mau: haapapu i to tatou mana'ô
i te parau a
3.
te Atua.
Ei faatae maite atu ia tatou i te Atua ra. Eph. 2, 18. la urne
^
hia’tu tatou e tia'i. O te Varua te taura.
4. Ei faaau roa ia tatou i te hoho‘a o te Mesia. II Kor. 3, 18.
VEA
4
POROTETANl
TUMU III. TE TAUTUHU E
HOAA 1 TO TATOU ORARAA FA-
AROO I TO TE VARUA PARAHIÏÎAA MAI I
No’na
B
ROTO lA TATOU.
nehenelie ai ia talon ta tavini alu i te Atua.
3: 16; no’na e maitai ai ia
i te Atua ra. la tamau i te
haere e tia’i; i te horo i te hororaa faaroo; i te rave i te ohipa a te Atua.
Ei itoito, ei puai to tatou e au ai. Eph.
tatou ia haere i mua i roto i taua taviniraa
O te V. M. te
ravea.
OPANI : A titau onoono rahi tatou i te Mana o te V. M.
Verenie Metua.
Te ohipa a te ava!
Teie faahou ta’na ohipa. I te 12 no me i mairî aenei, i te tapaeraa
0
te hoe pahi iti tira piti i Papeete i te hora 10, ua horo noa te hoé pae
matero i uta e inu. E ere i te mea rave atâ, i Papeete nei te inu ava : i i e
mau poro purumu,
i pihai iho i te uahu, te hamama noa nei te mau tae-
hae (fare inuraa ava) i to raton mau vaha, e te rahi hoi o ta ratou mau
taparuraa (to te mata, to te taria) e pau mai ai te taata ia raton,..
Ua
na
reira teie tau pue matero.
E mau aito hoi ratou i tüa, i
nia i te are teitei, e aore ra i roto i te abuzo hohonu; ua ati ia ratou
te mau fenua-rii-motu atâatâ i te Tuamotu, e aore ra te mau
fenua
rii moemoe e te atea, mai ia Rapa ma ; e mea arue hia ratou e to ra¬
tou raatira papaa ; ia tae râ ratou i uta, i Papeete, ua ore roa ïa
huru aito, e ua riro i teie nei, ei tïtï maru e te vï noa no te ava :
Aita ïa e itoito no te patoiraa i te reira : e inahâ, o te reira mau te
aito, ia
au i te reo o
te papai lïaseli :
maitai rahi to’na, to tei vî
(Mas. XVI, 32. )•
E au paha i te hora hoê, i te hoiraa o te hoê matero i nia i te
pahi, mai te taero rahi, ua topa oia i te miti ; ua roaa mai râ. A tae
râ i te piti o to’na toparaa i te miti, te rahi noa ra to’na taero, aita
ïa i roaa faahou: Ua topa oia i raro roa i te moana. Ua tae roa i te
hora toru e te afa i noaa faahou mai ai to’na tino i te feia hopu :
Ua paremo hoi, e aita ta te taote e ravea faahou. No Opoa (Raiatea)
e
to’na ihora aau, i tei pau ia’na te oire.
taua tamaiti. Ahiahi a‘e i tanuhia’i i Paurani. E ia matou i faatere
i taua hunaraa aroha rahi, te feruri noa ra matou i te parafa o teie
enemi
riaria, oia hoi te ava tei tatara noa hia, mai te tiama, o tei
taparahi noa i te nunaa Tahiti.
Te hi‘o nei hoi te feia maitatai no te fenua i nia i te Hau, mai te
tiaturi i ta’na mau ravea mana. Tei ia’na te iriti i te hoê mau ture
note parururaa i te feia
roto i taua peu ra.
mana'o paruparu tei totova ia ratou
na
5
P 0 H 0 T lï T A N I
V ii A
Tuatapaparaa parau Tahiîo.
Ua ite paatoa tatou e, ua
tae mai te pahi orometua. o Duff
(Parapu)
i hamani ino
hia, e hoê iti a‘e e te arii ra o Pornare. Ua faarii maitaihia rà, e ua“tia
ia ratou ia faatia t te hoê fare pureraa, no te a‘o haere raa i te Evanelia.
nei, i te mafahiti 1797. Aita hoi te mau orometua
i Tahiti
E
faaroo atoa hoi tatou
ua
aita Pômare i farii vave i le Evanelia i te
râ, ei tapa'o ho lo’na faatura i te Atua apî oia hoi lehova,
haamata i te haapii i te taata, ua hapono oia i te
matamua: teie
ta te
e:
orometua-i
mau
Aahi) ia taamu faatautauhia i roto i taua fare pureraa, ei
hoi Tamaiti, ia lesu christ.
Ua ite atoa tatou e: i te matahiti 1813 to Pômare Piti farii papu raa
i le Evanelia, ma to’na aau atoa, e to’na fariu roa raa' ia lesu, te Faaora.
Hoê ahuru ma hitu matahiti to te mau orometua ohipa noa raa i Tahiti
e i Eimeo no te faufaa ore; e inaha! tei taua matahiti
1813 i hiti ai te
hihi matamua no te mahana parautia i nia i te fenua nei tei taoto noa
hoê i‘a rahi (e
tusia na te utuafare Arii i taua Atua apî ra, e i ta'na
i te marû
i roto
te pohe.
o
Ua ite tatou i te reira. Teie
râ na parau rii e piti i aramoi'a rii
paha
ia tatou.
i te mau orometua i te
Fepuare ISIS, ei pahonoraa i ta ratou aniraa maori râ, ia tapùhia
te Iioê tau tumu raati faahiahia rahi tei tupu i te hiti no te marae no
Oro, i Eimeo, e ia faarirohia ei taere no te pahi orometua i opuahia ra.
A riro ai taua ohipa ra, ei tapa‘o maramarama no te fariu raa o te Arii i '
i.
Te rala ta te Arii Pornare II i papai
17 110
te Evanelia.
Teie te paJiono raa a
E
mau
au
taeae here e
la haamaitai
i
faahi'a
te
mua
roa
marae a
mai te Atua e ta’na Tamaiti o
lesu-christ ia outou na, e
hoi, te taata hara rahi, tei rahi roa ta’na mau ohipa taparahi
ia’u atoa nei
taata,
te Arii:
:
nei au i ta outou aniraa, e ia tâpû
te Tamanu, e te Amai ( no
mai te tapitapiore e a tarai i te hoê
a‘e nei. Te faatia hua
outou i na tumu raau mo‘a ra,
Oro). A tâpû noa,
taere no ta outou
pahi.
mai? E mou anei tatou i te mau varua iino? Eita
pohe i te reira, no te mea, tei ia tatou te hoê Faaora
mana rahi, o lesu-christ. 1 te vahi e aratai ai outou ia’u ra, e pee â vau ia
outou. E nehenehe noa i te Atua hoê roa, te Toru-Tahi, ia fâariro ia’u ei
Eaha
ïa! Eita
taata
hoi te tupu
tatou e
marù, ia’u hoi te taata ino rahi ta outou
mai ta'u mau hara, ia
i ite. Te haere mai nei au
lesu-christ, o vau nei hoi o tei faarue i te Parau
6
VEA
POROTETANI
mau, mai te haapa'o mârô i te ino: te haere
mai nei au ia fàaora hia vau e te
Atua
te Atua hoê roa,
roto ia lesu.
na
la haamaitai
ia outou na, e ia tatou atoa, e ia
hoê
ora
mai
faaora-tahi-hia tatou
e
te Torii Tahi,
lesu, to tatou faa-
roa.
Papai hia: Pômare
No
reira, ua tâpû hia taua na raau mo‘a ra, ua haamou hia te mau idolo;
ua faatiahia te mau tare pureraa, e te mau haapiiraa
tamarii, e ua haamau
hia te hoê pahi orometua o
nelia i te
Ua
“Amaa olive” te i‘oa, o tei afai haere i te Eva-
ferma ê atu.
mau
tupu ruperupe rahi te Evanelia i reira.
(Te vai atura )
( Haaputu hia e André Vernier, or. )
i
Te
Te
omaomao
te hoê omaomao iti
piifare.
e
te
i
te tahi
paari i vaiihohia
tei hiamu i taua
pata ra. Na ô ihora te piifare te parau i te omaomao: «E
amu ra
maa
i nia i te raau, etii'ohia ihora oia e te piifare o
maa
iti râ
manu
oe
nehe i to te
hoi
reo
anei
e
i te neheuehe na‘u
mau
e! lirara hoi
e
!
E hau roa'e to
atoa, i roto i teie
manu
reo
uru raau.
navenaverahl roa i ta'u i faaroo. Eita
roa
a‘éra te
manu
iti i te reira
maa
ihora oia i te
e amu
i ta’na maa, ma te mana'o ore atu i ta te omao¬
iti himene.
mao
Auraa:
Eiaha
na oe e faaroo noa i te raau
parau navenave
ia parau mai ra, no te mea o ratou te ata noa i te
te taata,
feia
—
haamata
pata paari, o tei
parau;
himene, e mairi mai ra te maa
tapea maitaihia e ana. Haru hia ihora e te piifare, e horo
i
ê atura oia
a
nehe-
E to oe na
ti'a ia oe i te himene mai i te hoê noa a'e himene iti ? »
Mauruuru
ore
oe na
e
vare
i ta ratou
ra
mau
parau.
(aarau papaa)/
Ml mau
tatou
parau rh
mau
tuatapapa teie no te mau peu a to
hui tupuna i te tau tahito.
( la taio Ilia teie mau parau tahito no Tahiti nei, e haamana'o noa te taata
taio, i tei papai hia e Paulo i to Kolosa, 1 ; 12, 13 : Te haamaitai nei matou
i te Atua
o tei faaora ia tatou i te varua maua e te
pouri, e ua tâhiti mai
...
ia tatou i roto i te basileia
o
ta’na-tamaiti here ra).
VEA
Hou te
te
ratere
mau
reva’i
e
Atua i mûri :
mau
POKOTETANi
te moana, e
na
mata na ratou i te tiaoro i
Ruahotu, Poliu, Paahae, Papal, Haamuri, Ha'à,
Nota, Ha'U, FaatCi, Ato, Pana. Ua parauhia ratou i te mau Atua Ma‘oTeie te i‘oa no te mau Atua o tei. riro ei Peretiteni no te mau ohipa
faaapu: Toahit^ Pahuitû, Pipi, Raau, Pavahinemanioro, Amo'a Peepeeti,
Peepaha, Peepoaterona. Ua parauhia ratou i te mau Atua Peho.
Hou te
ohipa arearea, oia lioi te Heivâ e haamata’i, e tiaorohia te
Uitaeiae, Peematafaarhia, RcCrofeiapaa, Paha, Vaitou. Ua parauhia ratou i te mau Atua Upaupa.
Teie te mau Atya no te ohipa tai‘a; Tahura, Pâ, Fetia, Metaa, Paraimau
Atua i mûri nei.
mau
mavete, Timavi. Ua parauhia ratou i te mau Atua Ravaai.
la
pohe i te ma‘i
mau
Atua
i te
mau
ia tae mai te mau tahua
e
pure hia : Tama,
Atua rapaau ma‘i.
no
te
raveraa,
teie ïa te
Taaroatuihana, Rearea. Ua parauhia ratou
e
Ei paruru
ia ore ia roohia e te ma‘i pifao e ta‘u ïa ia: Roo, Temara,
Uira, Temata, TeriieiiaraataL O Hiro, o te Atua ïa o te feia êia e o
Oro
o
te Atua ïa
O Tamitehaa
Atua ïa
no
te
te Aroraa.
no
Atua ïa
te
o
no
taata hamani
mau
te
mau
tamuta
e
Matatinl
o
ra
o
te
upea.
O - Oromatua; o te Atua ia o te faatere i te mau fetii atoa i fè ao nei e
na’na hoi e tahoo mai i te feia faatupu peapea. Mai teie te huru o ta’na
tahooraa :
ra
e
fanau mai te mau vahiné
i te tama
no
roto i taua
fetii
faatupu
peapea
tuputupua,- aore e huru taata. No reira mai te parau e, ua
fanau i te oromatua.
O Heva, o te Atua ïa e haapao mai i te mau fetii o tei oto i to ratou
i 'pohe ra. No reira i parau hia’i te taata ïa oomo i te ahu ereere, ua heva,
Ei haamana'oraa ïa i taua Atua ra o Heva.
Te
area
o
Riorio, o te vari^a ïa no te aiu rii o tei pohe i te aruaru raa ra,Paara, o te varua ïa o te aiu rii, o te taparahi hia i te n^inai e
te
te hoi
mai i
i te vîvî. No reira te taata Maohi
roto
e
ore
e
taparahi ai
i te vîvî.
O Rii, o te Atua ïa o tei faataa ê i te fenua e te ra‘i e ua nena a'era
i te reira mai te ahu
Na Maui i hî te
tano i te tereraa
o
ra.
mau
fenua i araa’i i nia 'i te moana, na’na atoa i faa-
te Maui. Teie le huru no te hîraahia te fenua ra o Havai’i.
«
Ua
«
E
<■-
Erea
au
«
E
Purumaumau ia .Maearaî-nui-veroiaterai
«
E tuu atura i
«
<-
«
raraa
vaa
au
Maui tane i te
vaa
»
tutufau, a hume i te matau i te tauatea
rouru
hinahina te toi
raro
i Havai’i
la itehia e, o te reva mara te tumu
Mara te fatu, e mana te Atua Taaroa
Té Niu Maratia e, Teina
/
J
s
8
VKA
o te fenua
Tutuetii-i-muri-i Havai’i
«
Teinii aiai te tuimi
«
E ave niou'a
•
-
o
POliOTETANI
Maniia e, te fatu e,'a tito ni na
E mau fenua no te reva
«
Ua puta
«
Maui i te
«
Tafai rai hia te
oopi la Teua niatau
aro
ura,
o
reva
Parau
tona ïa ra‘i
e, a
v
huti
rii
Api
1. Te papai mai nei
M. Allêgret no te Totaiete Faatupuraa parau
Paris, e ; ua ineine roa oia, i teienei, no te hoê tere rahi i Aferita
tao‘a 0 te râ. E rave rahi te mau fenua eteneta’na e farerei, e e ta-
no
mata oia i te feruri i te mau ravea no te haamau i te hoê mau orometua apî, i uta roa i taua mau tuhaa fenua, ia tere te Evanelia i mua.
1. E tarahu huru rahi ta to tatou Taiete no Paris, i teienei matahit,i : ua iti te 200 tausani tara. Teie te tumu : e rave rahi te mau
fenua etene ta’na e amo nei, i te pae o te faaroo, i roto i teienei ao ;
i rahi ai ta’na mau haamau‘araa. Teie atoa te tahi : e rave rahi te
mau paroita i. Farani tei haa veve roa
hia, na roto i te pau rahi pape
i tupu iho nei i Farani ; e aita’tura i tia ia ratou i te tauturu i te Tai¬
ete. E haamana'o maite tatou i teati oto tatou metua.
3. Ua faaoti nehenehe to Ratoi to ratou mau “tere-Me”. Uatae
ratou i Huahine na mua ; e i mûri a‘e, o Tahaa ïa eô Raiatea. E i te
hopea, o Bora-Bora ïa e o Maupiti, E tere maitai e te manuia roa. E
anaanatae rahi to te itiau Paroita i te fariiraa i .te mau
Tomite, e te
Perete. E faura‘o iti itoito rahi to ratou, i taua mau tere ra, maori râ
te poti apî roa o
“Boulard” i tei avari hia no taua tere Evanelia ra.
Ua faatere atoa hia te mau Apooraa Tuhaa, i tera fenua e i tera fenua
4. Ua tauturu atoa na Paroita no Patio (Taahaa e o
Maupiti i'te
fare pure no Uturoa (Betela) : $ 226. 40 ta Patio ; $ 33. 50 ta
Maupiti
Mauruuru roa.
Na te Apooraa Rahi teie faaotiraa. Faaitoito te mau
Paroita aore â i tauturu.
5. Ua tae faahou mai te maubuka no Tihoni
Wiliamu, tei papaihia e Purune vahiné. Teie râ: “e reo Faz’ani”. E 2 tara e te afa te
hoo. Te feia tei hinaaro, papai noâ mai i te Vea.
6. Te faaite nei o Vea Porotetani i to’na aroha ia Manarii
t., diatono Tavana i Papara na roto'i to’na ati. Ua faautahia mai i
Tahiti
nei ta’na tamahine tei pohe i Marite. E
pureraa reo popaa tei faatupu hia i Papeete, i te 24 no Me, e tei Papara te hunaraa hia, i te 25.
-
Moni
tauturu
i
te
Vea
Papeete: Mere Sandford: 1 tara; Tilifa v. : 'I tara; M*"® Mere
Thélésio : 4 tara ; — Fana : M™® Lcverd : 3 tara
; — Makatea :
Hlmene v. : 2 tara ; Tutomn d“; 1 tara ; — llikitea : Emana or,:
1 tara, Punua a Mihnraa : !
tara; — Fare f''üii (fliiahine): Rero
Ropafi : 1 tara ; Tappta Niau : "2 toata; Tu a Tai; 2 loata. —Tihoni
Ropati: 2 toata; Teanan : 2 toata; Haainoe: 2 loata; Makatea:
Turo: 2 tara,
L, anuiihia: 19 tai-a.
MAURUURU.
Imprimerie Elie Juventin. - Rue du Com‘ Destremau
-
Papeete, Tahiti
)
Fait partie de Vea Porotetani 1930