EPM_Vea Porotetani_193004.pdf
- Texte
-
130
O
le Malahiti
EPERERA 1930
Hihi 4.
EA POROTETANI
l'ii.Æ
)ii’®.’TU
.
TAATA’TOA
E NIÜ E TIA I TE
HiA RA, oiA
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HOî TE Mesia RA O lESU.
HO O I TE MATAHITI HOE
C.
:
—
I Koi’inetia 3, 11.
H
TAS A
VERNIER, Directeur-Gérant
U'it'.'i
poheraa
lor-'
pohe
2 j
roa
de Pomaret Vahiné
o
to tatou hoa here, o de Pomaret vahiné, i Papeete i
mahana maa, i te 8 no mati.
pp
jM'pi te mea ra e, te haere rii noa ra to’na tino i te paruparu raa,
>4 rpto i teie tau ava'e i mairi a‘enei; teie râ te tumu rahi i polie
ja^ 013, maori ràto’na toparaa i roto i to’nafare, i te poipoi monire,
^
W Mati.
Ua afafa to’na
,(j,u [noa raa o
'
to’na aho,
e
e
piti ivi
aoao, e
mai reira mai â, te
pau-
to’na huru ê raa.
!l te poipoi mahana pae (7 no Mati) ua taa maitai i te feiatei utuiu îa’na e : eita o Pomaret vahiné e maitai faahou. E oia mau hoi : i te
1 mahana maa, ua
I8ft
‘i^^Ua
tanuhia
o
tuu oia i to’na' varua i te Atua, ta’na i tavini,
tae noa’tu i te hopea.
de Pomaret vahiné i Pa-Urani, i pihai iho i to’na
to’na hoa here,
e
o
de Pomaret t.
e
i te poipoi monire, 10 no Mati. E oro‘a hunaraa hanahana rahi
teL faatupu oto. Ua apee te mau orometua Taiete (orometua a‘o,
.{i,ioçpetua haapii) te mau tamarii no te haapiiraa, te Paroita, Metua
al) I^apeete, te hoê mau orometua Tahiti e tae noa’tu i te mau popaa
rave rahi i te pereoo ma‘i tei faauta i to’na tind mai to’na tare
ai^e tae noa’tu i te Hiero i Paofai, e mai te Hiero tae noa’tu i Pajja,
rf^i.
Elua hanahana
roa
taua oro'a hunaraa i te Tavana
Rahi note
fenua aihuaraau Farani i Oteania nei, tei tae tino roa
mai, oia
tdjiia hoa, e to’na mau taata mana i raro a‘e ia’na ( to te pae tivila
e paé o te Nuu) e ua pee atoa ratou i te tino o
de Pomaret v.,
au
0
VEA'
1^0 ROT ET A NI
mai to’na iho fare faaearaa, e tae noa’tu i Paofai, e mai
aua hunaraa i
Paurani._Na Ch. Vernier te pureraa
Paof.j
tae noa’tu i te
ra\[
Moreau Peretiteni o te A. R. te pureraa i Paofai, e na Andji
Vernier te pureraa i te pae apoo. I te otiraa te pureraa hopaa i j
pae apoo, ua orero atoa te Tavana Rahi i te hoê oreroraa .poto mf:;
ruLU’u rahi, no te aroharaa ia de Pomaret vahiné, na roto i te i 1'
O Farani
Rahi, e no te haamauruururaa ia’na no te ohipa mailr’
raa; na
ta’na i
atoa
0
te hui
rave i Tahiti nei.'na roto i
Teriieroo, tavana i Papenoo,
na
matahiti e 47. E ua na reiL
roto i te i‘oa 0 te hui arii.S
fenua Tahiti.
te
tnana no
E oia
na
â! 0 ta te Peretiteni ïa ta Moreau t. i faateniteni
mau
jt
mai
,
atoa, i Paofai, mai te huri i nia ia de Pomaret v. i te reo a Paul|n:
I tô na vau i te toraa maitai 0 te faaroo; ua oti io‘u horm-aa; i mau
.ma\
navau i teparaii.
II Tim. IV, 1.)
q
Ua tô
mau
to tatou hoa here i te toraa maitai
iho i to’na hoa tuiroo. I te mat. 1883 to
raua
o
te faaroo i
pili
taeraa mai i Tahiti-n.
te
ohipa a te Fatu. E 22 mat. raua i Mataiea; e mai te mat. 19l
ua parahi rauai Papeete. Te tahi ohipa rahi ta raua i amo; 0 te
apiiraa i te mau pipi-orometua. Eita e moe i te mau orometua
tei purara na roto i te mau fenua Tahiti nei, te hohoa odé Pomaret
no
.
ta ratou i mairi i te i'oa faatura
e:
teie nei, tei te ao oia na te At.ua,
rai teohijr'.
Apok. XIV, 13.
“To matou metua vahiné”,
tei pihai iho i te Fatu ! Te faL
V. P.
.
Vi
Irava Parau
E maha!
no
te.
Ua mahae iîiora
mai nia mai
â,
e rare rca.
Tapati Tiafaahouraa
te
pararu o
^
te hîero rt
Mat. XXVil, 51.
q
U
,
E
rahi te
rave
U(i
(lucuc
haamataraa
2.
i nia
o
te
m.au
te
ao
piri
fenua
a
te
ohipa
a
: taipe ïa no le
hopea
tiipu i to lesu polie;*
o
teie nei
^
ao, e no
mûri atu.
(Ja niakeu, (l'cra le
1
e te mau mea maere tei
mau
menema.
Taipe ïa
no
te
mana o
1.
:
te Diabolo.
!
■
bu lia mai te tahi pae mai
le'pohc moi. Taipe ïa no te tiak
hoLiraa a mûri atu. Ei faaitoitoraa i te mau
pipi e: e tiafaahou mau I
E tapa‘0 ana‘e no te hanahana o lesu.
3.
A
V E A
I.
idillsb
HOÊ
TE
P 0 R 0 T E T A N I
PIR! RÀHl TEl TUPU I ROTO I TE
HIERO, 1 TO
POHEHAA.
j, 1. A In'n ialoii i te
paruru.
Exo. XXVI: 31-33. Ua
Tiio'a
t,-
il
Aore te
roa.
haapaohia ei faataa ê i te vahi mo‘a i te vahi
taata i tae i reira, e te mata i ite, maori râ, hoê
avae
hfere raa i te matahiti, i te afairaa te tahua rahi i te toto faaoreraa hara
gj
n,|
leb. IX, 7.
E teie
nci,
ki'onai tei lupu ilaua paruru
a
ra: ua
mahaeihora.
ai^a. E ere i te rima taata tei rave. O vai hoi te taata paieti ore tei
il(raitau
i te rave i te reira
E
i
ere
te
O te rima iho â
le.
E
ere
mea
aueiieraa
no
i
ore
moa?
fenua. Ahiri
o
te
reira,
ua topa noa
ïa i
raro.
te Atua.
i te motu hailiai.
l4/(Eo aloa’îia i te tau i molu ai le paruru-, o te tau ïa i tupu ai
j^^piti oliipa hanahana rahi;.^Ha. Te tia ra te tahua rahi
i mua i te afata fauîaa mai te pûpû atu i te toto.
;\^b. Te pûpû ra lesu ia’na iho,
i nia iho i te Satauro,
ïï^’ TE TAHl TAU AUHAA VARÜA
;
^raa ïa
no te
to te
ao atoa nei.
NOTE PARURU I MAHAE RA.
\I. 0 te kuru Jaala no Icsu, o leimamae
lai te paruru
no
no
le hara
o
i haamoe i te vahi mo‘a roa, oia’toa te tino
Atua
ra.
le taata.
lesu,
no
e
No to lesu poheraa i ite ai tatou i te Atua.
0 le paruru ïa o le hara o tei faataa 6 alu ia' tatou i te
\lua- Heb. X, 19. 0 te lapa‘o rahi ïa no te mou'raa o te mau haapa‘oraa a te
^
luda.
'
;^^ore te
reira i haapaohia ei vairaa maoro. E taipe ana'e ïa no te Mesia.
raa o te vahi nio'a roa; ore atura te haapeeraa tusia.
P|e atura te mo‘a
Ua monohia te tahua rahi ia
•
•
-.i
0 le
e'i.
3
ïl|.
faaorc
lesu, te tahua
»
raa
i te laa ê
raa
mau ra.
Heb. IV, 14.
i ropu i te Ati luda
e te
Etene.
U, 13-16.
NAHEA TATOU I TE HIORAA 1 TAUA OHIPA MAERE RAHI ?
Tiaturi papu tatou i le mailai o le .tusia o I. M.
a
!Î2i
haapapuhia taua mailai
reraa.
?, la
Aida
e
ra e
te Atua, i te mau piri tei tupu i to lesu
No reira, eiaha ei faaroo tapetepete to'tatou.
na roto
tia’i.
i te
ca mau
to
tatou
pvpurau
ia tatou iho i te
4
V K A
P 0 R 0 T K T A N 1
O lesu Je e‘a, no ta tatou
paieti; oia te
mlihia te paruru oie kura i nia i lo tatou
3. la
Paruru
roto ia
pure, la tatou lîimene, ta tatou
faatusiaraa ia tatou ilio.
ea no to tatou
te
o
tatou,
ora
tiahapa
e
te liiio i‘o
i
repo
mau aau e
lia'
pouri, faaroo ore, haapao ore. la motu te hara tahitoi
ia ô mai te ora a lesu e tia’i.
i. la muhae atoa te
paruru o to tatou lino pohe
ai tatou i roto i le vaki mn‘a roa i te ao e tia’i.
E
ohij:
mau
le toto
e
ô i te valii
e
moa
noà
a
■
ia mairi
roa;
tomo al i
na mua i
maiiai ai.
raro e
OPANI: E haere paatoa tatou i to tatou tahua rahi ia faa ô atu oi
ia tatou i roto i te valii mo‘a roa’tu.
Verenie Metua.
Oro‘a faatahinuraa
K haainaitai tatou i te
no
te mau
Ekalesia
e
te hoê paeau
mau
rahi
Atua,
no
I mûri a‘e i te ma‘i
no'Henri Brémond.
le
rabi
te
no
aua
no
mea e
anotau maiiai
tei|
oronietua.
le mat.
no te mau Faroita
no
1918,
otare
Moorea e
ua val
Tahiti
-
nn
no
•
!
fenua i Raro.
K inaha, na roto i te turu o le
Fatu, ua tifai maitehia te ma:
vahi parari; e le ili nei, i leie
nei, te mau paroita otare i t
tatou maii fenua. Ua noaa’tura te hoê orometua
no
F
Mnhina;
ua
o
î hoi te
Heremona,
na
te
mau
aua
e le vai
mai i lo raton
api i te Paroit
paroita otare i Tahiti nei i teieneii
orometua. Too-8
pîpî teie e haapiihia nei
nei te lioè mau taeae
apî e rave rahi tei faailj
Faaa ana‘e
hinaarn i
Apooraa Tuhaa
le
ô atoa mai i roto i te
e
aua
orometun
.
hiopo'a ia ratou...
*
iJi
iJj.
@ Henri Brémond nei, e lamaili ïa no
Mahina. Na Teato, oi
tahito i Mahina oia i
liaapii e i luu mai i roto i te rima no l
Apooraa Rahi, ia l'aaintinehia i Moria e i Heremona, no te toro‘
orometua. Ua na
E 3 matahili
rÿ'ra hia ïa.
. . .
loua iaaearaa i
maiti te Paroita no Mahina
hana toru, Pi no Mali i
ineinc rnaite te Paroita
no
le
Apooi'aa Rahi. f
roto
'
i
le aua, e i te
hopea, iij
ei faatere i nia ia'na. I te ma
ia’na,
tupu ai to’na oro'a faatahinuraa. Ua fa; .;
no
te
te tiora
faai'iiraa ia’na ei
10
e
te mau manihiT
teafa i te avatea, to te mal ■
lino hoê, i roto i te liiero,
orometua toiiioraa, mai le
e ua
haa-
purefi’aa i reira. Na na orometua tahiti te tuhaa malamua; na André Vernier te a'oraa (Luka VI-40: O te pîpt i haairii hua hia ra, c riro ïa i te faite alo'a i ta'na orometua). Na
Charles Vernier, i irili i teié a'oraa na roto i te reo tahiti. Na
mala hia te
Peretiteni
le
te-A. H. i haamau ia Henri Brémond ei orometua
o
Mahina, i mûri a'e i ta’na mau parau aroharaa ; e na Terii t.
110
T., i l'arii nehenehe roa i te mau
parau a le Peretiteni. I te otiraa o teie oro'a rahi, na hope te
mau inanihini i te tare amuii-ia, no le hoê oro'a lamaaraa maitai mau; e ua purara ratou i te hora 3 mai te vaiiho ia Henri
Brémond t. e te v. i roto i te rima o te Atua, e to te Paroita
laatoa. E teie nei/'ei aito maitai raua no lesu-Mesia, e tae noa’tu
*
te hopea.
do. i Mahina, auvaha i te A.
Haamaramaramaraa Ture.
Te tojpo‘a metua-tiai.
! E
metua tiai ; e te
tupu nei na roto i te faatereraa hape a
farerei noa nei te Paruru i taüa mau peapea
fa. Mai teie te huru ; e mau
tamarii metua ore tei horo i to ratou metua
mea
hoê
e
rahi te
mau
tiai i
mua
riraa,
no
i te
mau
o
aro
peapea e
te haava i te mahana i naea’i to ratou matahiti paa-
te hape rahi o te faatereraa a taua mau metua tiai ra.
.j
No reira teie parau faaararaa.
■j la pohe roa na metua fanau no te hoê mau tamarii api, e faatupuhia
ïa te hoê Aporaa felii ei tiai e ei paruru ia raJ,ou e tae noa’tu i te naeafaa to ratou matahiti paarirâa. Teie te huru o taua Apooraa feüi nei: e 3
fetii tumu i te pae o te metua tane, e e 3 fetii i te pae o te metua vahiné.
C tae ratou i te aro o te haava faahauraa parau, ia maiti hia na roto i te reo
rahi te metua-tiai- la oti oia i te
maitihia,
e
maiti atoa hia i reira, eiaha
[â i
I
i
-
te aro o te metua tiai, te metua-hi'opo'a.
1 roto i te paeau ê atu, e maiti hia’i. Na te metua-tiai e
te mau haapa'oraa atoa no teie mau tamarii otare. '
Eaha’tura te hoê
mau
ohipa tumu e
au
tiai e e faatere
maitai ia’na ia ara e ia haapa'o,
ha nia i taua toro’a ra? teie:
h
] 1. E taio oia i
taufaa
maraa
e
I 2. Mai te mea
îa
ua
mau
mua
te
faufaa
i te aro no te notera i le huru e te rahiraa o te mau
niaraa
,
ra
ore
o
taua
mau
tamarii
ra.
-
O te ture ïa.
tei Raro i Raiatea ma, e mea maitai e ia taio hia taua
i le
aro o
te Haava ;
e
mai te mea tei te tahi atu â
6
VlilA
fenua aita
mau
tavana
e
3.
E
rave
o
te
mau
la
lapea
e
e
aro o
mau
6.
tiai,
aro
te apooraa
faufaa
ta
e
ratou
api atau te
i te
o a
i te
vHiua
aro o
ra
mau
faufaa
parau
no
nia i
faufaa: I te api
mau
mau
maite oia i
atu,
e
fetii,
taua
e na
mau
nei, maori
mâtahiti
noa
roto i
te haava
o
haamanahia
a
i
te!
te^
faahauraa parau, tuu atu ai i ta’na
parau
teie apooraa e hi‘o e e faaoti i to’na mana'o.
e te
e
te metua
apooraa
tamarii
ra na
eifi
mauj
paari ai te
tamarii, tei ia’na te haaputu i
mau
te|
te|
aui,.|
peeraa’toa, ia riro
e
te|
pau atu.
lii‘opoa î te hoê ohipa fifi rahi
ino ai te
e
fetii,
hi'opoa
no te
e:
roto
roa oia
e
hoo ata \ te faufaa
i te parau fâatiaraa
i te metua tiai
a
te
ia tarahu i te faufaa
a
Tiripuna.
e
tiai hia nei,
iva ana'e. Teie râ, e mea maitai a‘e te faatere
noa te me¬
tua tiai i taua mau faufaa
ra, no te mea e pau â hoi te tahi moni o teie mau
tamarii na roto i te faaauraa
tarahu, e te ere atoa nei ratou i te fenua e
te faufaa na roto i na mataliili
e 9.
Ira va
Habakuka 11-15
'I. O vai (ei
E
’
paraiiJiia i
atu
ra).
Patoi
poke lo’va,
lo tci
rolo i teionei irava
faaimi ia velalii
parau?
0 le Uiala’loa ïa, o tei
faainu alu ia velalti ê, ia laero oia.
2. 0 vai tei
paloi eiaela i te ohipa iilo a taua laalu ra?
O te Mua ïa.
3. Eaha te uUia riaria
0 le polie ïn.
e
fatata i taua taata hara rahi ra?
No reira, o oe atoa, tci
ore i matau ia
lehova, e tci faainu
Jiaere ia vetalii ê i fera
taime e tera tairne, i tera oro'a
e tera
oro'a, e haamana'o i tei
papal hia i roto i teionei irava, o aita
ra,
c
faaineine i
te
farerei
raa
i to
J
taua
e
iTe vai
j
e mau au-'
faatere maitairaa i
ra.
Ua opaniliia te metua tiai; elafia
tamarii
na
taio ïa i
a
ohipa, ia tae i te mahana
mau
noa’tu te metua
7. E nehenehe
no
la’na
te metua
vaha ana‘e raua,
mau
ra
la haama'o maite râ te metua tiai
5.
te
haava,
e
titan ai ratou i te reira.
e
apooraa fetii i te
i te
tamarii
mai ; i te
roaa
ia haaputu maitai
e
a
e
pau
mau o
4. la ite
faatereraa
notera
e
inetua-tiai i te hoê puta mailaf, e e
papai
faiifaa e noaa mai e te rnau faufaa e
o taua mau
faufaa
tapa‘o tia
tamârii
te
mau
haapa'oraa
te
reira
ite too-2.
na
huru
o
POROTKTANI
Atiia, Lei patoi i te feia teoteora.
^
VliA
^ faaipoipo i ta
i te
i^,hoi
inau
te
a
II
la,
tt^|e:
oe
roa oe e
no
oe,
i roto i taua
to'va ta lei faaiiiu iu vetalii
i te ta i
7
tamaiti e ta oe tamahine, eiaha
oe
iiianiliini
e: e polie
E,Biaaufau
POROTETANI
me no
te taata lei
horo'a i te mohiiia
ava
rave
e
oroa ra.
roa e
faa-
Uft papai-
ra.
i te
ohipa i ô oe ra,
te mohina uaina ci utna
ia taero oia l'fi, mai pi te lalit pae ra peu. Ua papai hia
e
pohe to’im la lei fïuiivu ia vetahi fi:.
ia lorno
i
Le hoê tare rahi
eiaha roa oe e
i le raau l'etii e te mau
Lupii no oe ra, ia taero ratou, e ia viivii taua torauraa fare
e ra. Ua papiii tiia hoi e : e rno'u lo te hicro o le Alita, e lima
ra, O oulouid.
Parau faaotiraa : Apok. 11-29; I Kor. X-22.
e
oe
haere i te uaina
e
Le
ava
api
no oo ra,
i rotopii
P.
Parau rii
|E
tei tupu i fiu’iirii (Tooa-o-te-râj ua roto i te pae maNo te rahi o te ua, e no te tamau
pia 0 te ua, e vai pue iti rahi tei tupu haere i te mau vahi atqa. Aitâ ïa
P’u pape hopuna i itea, maori ra è piti hauerq matahiti i mairi aenei. Te
|ip{|ii ra o “Taru "'’, ua parau hia e, ua taea oia 13 metéra i nia a‘e i to’na faite
Oia’toa te pape rahi ra,'o “Garonne”. No reira, ua parari haere te mau
iiti|^u, te mau tare piriti e te mau fare ofai e rave rahi; ua perehu i ra.ro, i
piîpe tahe; ua hanere e ua huuere te taata tei paremo, e tei painu. Oia’toa
;®iu iiânâ puaatoro, ,e te mamoe, e te puaahorofeiïua, ua pohepohe ana‘e.
av^io roa te mau faaapu maa, e ua ino atoâ te repo fenua. Ua 10 te tauaurjj|i te taata aita to ratou e fare faahou, e na te Hau i imi i te hoê mau
ilialiaraa no ratou. Na te niimiu teie mau parau i faaite mai ia tatou; ia tae
a®'â te, mau vea no te mau fenua popaa, ei reira tatou e taa maitai ai i te
pau
110
’
^
Api.
râhi ino
roa
te ava‘e no Mati. E pau pape.
,
mau 0
teie pau.
tupu te aroha i Farani, e i té mau fenua Europa e i Marite,
maa e fé ahu no taua feia ati rahi ra; e mau
ihma.atoa tei îaatomohia i te tauha.a ei tiiutururaa. I Papeete, ua hevahia te
■eva na roto i to hoê mau.maLianâ, ei tapa‘0 no to te aihuaraaunei arohaa
râ,
ua
o^ioi. Ua hapono ratou i te
SïrÆteic pau peapea
rahi.
l|ie
faarooraa to tatou Tavaua Rahi’ i te parau o teie pau rahi, ua uiuniu
te Hau Metua i te aroha rahi no te mau fenua a.ihuirraau nei. E
|,'*hono mai te Faaterehau Rahi (no te pae o te mau aihuaraau fa.iani) i
pi^i oia i
i
a
^l^nauruuru i te reira niana‘o. I teie nei râ, te ani nei te Tavana Rahi i
^lihuaraau
taatoa, noa’tu te liiiru o te nunaa, e no te reo, e no te
haa-
8
VEA
PO ROT ETANI
pa'oran, e ia tautiiru paatoa tatou i taua ati rahi nei, i te hoê maa tautup
inoni, ei hoo i te maa maa, e te aahu, e ei faatiaraa i te maa fare haapûitia ;
te feia e raveralii tel iiio roa, i te
pae o te tino, iia roto i üiiia pan ra. 7
fai'ii
mau
il tatou i taua aniraa ra,
2. I te
1,S
mai te
aroha
aau
mau.
I
llati, le iteraaliia, i Pirae, i roto i te aihere, i te pae puruin|
le lio6 vahiné no Pirao, o Teiva v. a Tautulefaatau, tei moe
aenei, e o tei poii
a’enn. E iva mahana lo’na poboraa, i ile liia’i to’na tino, ua iiio roa. Aita i
tj
te liimu o teie poheraa. 'Ua tae te Haava e te Taote e hi'opoa i teie ohi|A’
Na
tatou
lo
no
mau
8. I te H
lioa
no
Pirfie i taiiu i taua vahiné ra, i taua mahana
ra.
Mati, i Haamene (Tahaa) te polieraa o to tatou Iioa orometi.—
Teriii’â vahiné. E ma‘i tahito, e te pan noa te aho. Te taaite nei o \ >
l’orotetani, i to’na arolni ia Teriirâ t,, oromotua i Tiva (Tahaa).
no
V., o
4. 1 le K) no Mati, te roaaraa, i te hoé taata ta-ia iMarite, i tua i te
pari i
'Fautira, hi hoâ hahirâ iti rahi. l'I mea putû; âpâ papaa; ua parau hia e,
hora i pau, mai te taiiiie i amu ai te i‘a i to âpâ e tae noa’tu i te taime i ihii
ai oia i nia i te pahi. E OHO ]iaunu to teie i‘a, oia hoi e 800 kilo. Ua
ni|
uiuhia ïa parau
i te
mau vea
i (Marite.
5. Te
papai mai nei to tatou hoa, o Puna a Taputu (Rurutu) i te parau i
tupu i te oire Moerai, i te ava‘e no Tenuare; o te paapaaraa ïa o te f:Ja
rahi no Meluapapua a Parau. Ait.a e taata i te utuafare ; aita atoa te mau ta;i!
tupu i'ite i teie ati; tei te putuputuraa hiniene te tahi pae o te pire. I h
roohiaraa hia râ, ua. |)au te fare i te ura e te mau tauhaa maitatai atoa.
Jj
mahere e HOOO tara te faufaa i pau. Teie ra te ohipa nehenehe roa tei
tii|^,
i mûri a‘e, o te ai'()ha taeae ïa, ia au i te l'aatereraa o te
Evanelia; ua haigj
tei
uoa te taata e afai i la l'atou tauturu; ua noaa
paha mai te toru e aore
maha tauatini tara, mai te taioore i te fare, no te mea te
patu nei te hui
te
tare
api
la riro
7,. E
Vea i
teie
ohipa
tahi
no
e
Eperera, te
mauruuru
loa
teie ma.na‘o
maa
e:
oroa
te: Eaatero
ta raton utu'a iti
matahiti
j
no raua.
mau
ci te 20
^
raatii;|
G. la haamana‘0 maitai hia
raa;
ra
te
a to
ei te 18
Moerai ei hi'oraa rahi, etia’i.g;
Eperera nei, te Earaide-Pol'e
no
'l'iafaahouraa.
o
te
Vea, ia aufau mai
te mau hoa
no
matahiti
1931), i teioiei ; e iif na reira’toa to
(te talii pae). E te feia loi hinaaro i te apiti atoa mai iÆ
tauturu iti no te Vea, e farii poupouhia ïa.
no
1!)29
Moni tauturu
Papeete: M'’"'’ Jeanne Moua,
1 tara. — M™' Ch. Bro'vn, 3 tara 7
’Faea t., 8 toata; Taea v., l tara e te raera.
laainuihia; G
tara
e
2 toata.
Imprimerie Eue Juventin.
MAURUURU.
—
Papeete, Tahiti.
raera.
Fait partie de Vea Porotetani 1930