EPM_Vea Porotetani_193004.pdf
- extracted text
-
130 O le Malahiti
EPERERA 1930
Hihi 4.
EA POROTETANI
l'ii.Æ
)ii’®.’TU E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
.
HiA RA, oiA HOî TE
Mesia RA O lESU. — I Koi’inetia 3, 11.
HO O I TE MATAHITI HOE :
C.
H
TAS A
VERNIER, Directeur-Gérant
U'it'.'i
poheraa o de Pomaret Vahiné
lor-'
pohe roa to tatou hoa here, o de Pomaret vahiné, i Papeete i
2 j pp
mahana maa, i te 8 no mati.
jM'pi te mea ra e, te haere rii noa ra to’na tino i te paruparu raa,
>4 rpto i teie tau ava'e i mairi a‘enei; teie râ te tumu rahi i polie
ja^ 013, maori ràto’na toparaa i roto i to’nafare, i te poipoi monire,
^
W Mati. Ua afafa to’na e piti ivi aoao, e mai reira mai â, te pau-
,(j,u [noa raa o to’na aho, e to’na huru ê raa.
'
!l te poipoi mahana pae (7 no Mati) ua taa maitai i te feiatei utu-
iu îa’na e : eita o Pomaret vahiné e maitai faahou. E oia mau hoi : i te
1 mahana maa, ua tuu oia i to’na' varua i te Atua, ta’na i tavini,
I8ft e to’na hoa here, o de Pomaret t. e tae noa’tu i te hopea.
‘i^^Ua tanuhia o de Pomaret vahiné i Pa-Urani, i pihai iho i to’na
jja, i te poipoi monire, 10 no Mati. E oro‘a hunaraa hanahana rahi
teL faatupu oto. Ua apee te mau orometua Taiete (orometua a‘o,
.{i,ioçpetua haapii) te mau tamarii no te haapiiraa, te Paroita, Metua
al) I^apeete, te hoê mau orometua Tahiti e tae noa’tu i te mau popaa
rave rahi i te pereoo ma‘i tei faauta i to’na tind mai to’na tare
ai^e tae noa’tu i te Hiero i Paofai, e mai te Hiero tae noa’tu i Pa-
rf^i.
Elua hanahana
au
roa
taua oro'a hunaraa i te Tavana
Rahi note
fenua aihuaraau Farani i Oteania nei, tei tae tino roa mai, oia
tdjiia hoa, e to’na mau taata mana i raro a‘e ia’na ( to te pae tivila
e paé o te Nuu) e ua pee atoa ratou i te tino o
de Pomaret v.,
0
VEA'
1^0 ROT ET A NI
mai to’na iho fare faaearaa, e tae noa’tu i
tae noa’tu i te aua hunaraa i
Paofai,
e
mai
Paof.j
Paurani._Na Ch. Vernier te pureraa ra\[
raa; na Moreau Peretiteni o te A. R. te pureraa i Paofai, e na Andji
Vernier te pureraa i te pae apoo. I te otiraa te pureraa hopaa i j
pae apoo, ua orero atoa te Tavana Rahi i te hoê oreroraa .poto mf:;
rahi, no te aroharaa ia de Pomaret vahiné, na roto i te i 1'
Farani Rahi, e no te haamauruururaa ia’na no te ohipa mailr’
ta’na i rave i Tahiti nei.'na roto i na matahiti e 47. E ua na reiL
ruLU’u
O
atoa 0 Teriieroo, tavana i Papenoo, na roto i te i‘oa 0 te hui arii.S
te hui tnana no te fenua Tahiti.
E oia mau â! 0 ta te Peretiteni ïa ta Moreau t. i faateniteni mai
jt
,
atoa, i Paofai, mai te huri i nia ia de Pomaret v. i te reo a Paul|n:
I tô na vau i te toraa maitai 0 te faaroo; ua oti io‘u horm-aa; i mau
.ma\
navau i teparaii.
II Tim. IV, 1.)
q
Ua tô mau to tatou hoa here i te toraa maitai
o
te faaroo i
pili
iho i to’na hoa tuiroo. I te mat. 1883 to raua taeraa mai i Tahiti-n.
te ohipa a te Fatu.
E 22 mat. raua i Mataiea; e mai te mat. 19l
parahi rauai Papeete. Te tahi ohipa rahi ta raua i amo; 0 te
apiiraa i te mau pipi-orometua. Eita e moe i te mau orometua
tei purara na roto i te mau fenua Tahiti nei, te hohoa odé Pomaret
no
ua
.
ta ratou i mairi i te i'oa faatura e:
“To matou metua vahiné”,
teie nei, tei te ao oia na te At.ua,
rai teohijr'.
Apok. XIV, 13.
tei pihai iho i te Fatu ! Te faL
V. P.
.
Vi
Irava Parau
E maha!
no
te. Tapati
Ua mahae iîiora
mai nia mai
te
Tiafaahouraa
pararu o
^
te hîero rt
â, e rare rca. Mat. XXVil, 51.
q
U
,
E
rave
rahi te
U(i
(lucuc
haamataraa
2.
i nia
o
te
m.au
piri
e te mau mea maere tei
tiipu i to lesu polie;*
te
fenua : taipe ïa no le hopea o teie nei ao, e no ^
ao
a
mûri atu.
(Ja niakeu, (l'cra le mau menema. Taipe ïa no te mana
1
te
o
1. :
ohipa a te Diabolo.
bu lia mai te tahi pae mai
le'pohc
hoLiraa a mûri atu. Ei faaitoitoraa i te mau
3.
!
■
moi. Taipe ïa no te tiak
pipi
e: e tiafaahou mau
I
E tapa‘0 ana‘e no te hanahana o lesu.
A
V E A
I.
TE
HOÊ
P 0 R 0 T E T A N I
PIR! RÀHl TEl TUPU I ROTO I TE
HIERO, 1 TO
idillsb POHEHAA.
j, 1. A In'n ialoii i te paruru.
Exo. XXVI: 31-33. Ua
haapaohia ei faataa ê i te vahi mo‘a i te vahi
Tiio'a roa. Aore te avae taata i tae i reira, e te mata i ite, maori râ, hoê
il
t,-
hfere raa i te matahiti, i te afairaa te tahua rahi i te toto faaoreraa hara
gj
n,|
leb. IX, 7.
E teie
nci,
a
ki'onai tei lupu ilaua paruru ra: ua mahaeihora.
ai^a. E ere i te rima taata tei rave. O vai hoi te taata paieti ore tei ore i
il(raitau i te rave i te reira mea moa?
E
ere
i
te
aueiieraa
fenua. Ahiri
o
te
reira, ua topa noa ïa i
raro.
O te rima iho â no te Atua.
le. E ere i te motu hailiai.
l4/(Eo aloa’îia i te tau i molu ai le paruru-, o te tau ïa i tupu ai
j^^piti oliipa hanahana rahi;-
.^Ha. Te tia ra te tahua rahi i mua i te afata fauîaa mai te pûpû atu i te toto.
;\^b. Te pûpû ra lesu ia’na iho, i nia iho i te Satauro, no to te ao atoa nei.
ïï^’ TE TAHl TAU AUHAA VARÜA NOTE PARURU I MAHAE RA.
;
\I. 0 te kuru Jaala no Icsu, o leimamae
lai te paruru
no
le hara
o
i haamoe i te vahi mo‘a roa, oia’toa te tino
le taata.
no
lesu, e
^raa ïa no te Atua ra. No to lesu poheraa i ite ai tatou i te Atua.
0 le paruru ïa o le hara o tei faataa 6 alu ia' tatou i te
\lua- Heb. X, 19. 0 te lapa‘o rahi ïa no te mou'raa o te mau haapa‘oraa a te
^
luda.
'
;^^ore te reira i haapaohia ei vairaa maoro. E taipe ana'e ïa no te Mesia.
P|e atura te mo‘a raa o te vahi nio'a roa; ore atura te haapeeraa tusia.
Ua monohia te tahua rahi ia
•
•
-.i
0 le faaorc raa
e'i. U, 13-16.
3
lesu, te tahua mau
»
ra.
Heb. IV, 14.
i te laa ê raa i ropu i te Ati luda e te Etene.
ïl|. NAHEA TATOU I TE HIORAA 1 TAUA OHIPA MAERE RAHI ?
Tiaturi papu tatou i le mailai o le .tusia o I. M.
a
!Î2i
haapapuhia taua mailai ra e te Atua, i te mau piri tei tupu i to lesu
reraa.
?, la
No reira, eiaha ei faaroo tapetepete to'tatou.
na roto
Aida e tia’i.
i te
ca mau
to
tatou
pvpurau
ia tatou iho i te
4
V K A
P 0 R 0 T K T A N 1
O lesu Je e‘a, no ta tatou
pure, la tatou
lîimene, ta tatou mau ohij:
paieti; oia te ea no to tatou faatusiaraa ia tatou ilio.
mlihia te paruru oie kura i nia i lo tatou mau
3. la
Paruru
aau e lia'
te
pouri, faaroo ore, haapao ore. la motu te hara tahitoi
roto ia tatou, e ia ô mai te ora a lesu e tia’i.
o
i. la muhae atoa te
paruru o to tatou lino pohe
ai tatou i roto i le vaki mn‘a roa i te ao e tia’i.
E
ora
te liiio i‘o
le toto
e
ô i te valii
e
moa
roa;
noà a tomo al i
■
ia mairi
na mua i
tiahapa repo i raro e maiiai ai.
OPANI: E haere paatoa tatou i to tatou tahua rahi ia faa ô atu oi
ia tatou i roto i te valii mo‘a roa’tu.
Verenie Metua.
Oro‘a faatahinuraa
no'Henri Brémond.
K haainaitai tatou i te Atua,
no
te mau
Ekalesia
e
no
I mûri a‘e i te ma‘i
te hoê paeau
mau
rahi
le
rabi
te
no
mea e
aua
oronietua.
no
le mat.
no te mau Faroita
no
anotau maiiai
tei|
1918,
ua val otare nn
Tahiti - Moorea e no !
•
fenua i Raro.
K inaha, na roto i te turu o le
Fatu, ua tifai maitehia te ma:
vahi parari; e le ili nei, i leie
nei, te mau paroita otare i t
tatou maii fenua. Ua noaa’tura te hoê orometua
api i te Paroit
no
Mnhina; o Faaa
ana‘e le
paroita otare i Tahiti nei i teieneii
Too-8 pîpî teie e haapiihia nei
Heremona, e le vai nei te lioè mau taeae apî e rave rahi tei
faailj
F
ua
î hoi te
mai i lo raton
na
te
mau
aua
orometua.
hinaarn i
ô atoa mai i roto i te
aua
orometun
.
Apooraa Tuhaa e hiopo'a ia ratou...
*
iJi
iJj.
@ Henri Brémond nei, e lamaili ïa no
Mahina. Na Teato, oi
tahito i Mahina oia i
liaapii e i luu mai i roto i te rima no l
Apooraa Rahi, ia l'aaintinehia i Moria e i Heremona, no te toro‘
orometua. Ua na
E 3 matahili
maiti te Paroita
rÿ'ra hia ïa.
loua iaaearaa i
. . .
roto
'
i
le aua, e i te
hopea, iij
ei faatere i nia ia'na. I te ma
no Mahina ia’na,
hana toru, Pi no Mali i
tupu ai to’na oro'a faatahinuraa. Ua fa; .;
ineinc rnaite te Paroita no te
faai'iiraa ia’na ei te mau manihiT
no le
Apooi'aa Rahi. f te tiora 10 e teafa i te
avatea, to te mal ■
orometua toiiioraa, mai le lino hoê, i roto
i te liiero,
e ua
haa-
purefi’aa i reira. Na na orometua tahiti te tuhaa malamua; na André Vernier te a'oraa (Luka VI-40: O te pîpt i haairii hua hia ra, c riro ïa i te faite alo'a i ta'na orometua). Na
Charles Vernier, i irili i teié a'oraa na roto i te reo tahiti. Na
mala hia te
le
Peretiteni o te-A. H. i haamau ia Henri Brémond ei orometua
110
Mahina, i mûri a'e i ta’na mau parau aroharaa ; e na Terii t.
T., i l'arii nehenehe roa i te mau
parau a le Peretiteni. I te otiraa o teie oro'a rahi, na hope te
mau inanihini i te tare amuii-ia, no le hoê oro'a lamaaraa maitai mau; e ua purara ratou i te hora 3 mai te vaiiho ia Henri
Brémond t. e te v. i roto i te rima o te Atua, e to te Paroita
laatoa. E teie nei/'ei aito maitai raua no lesu-Mesia, e tae noa’tu
*
te hopea.
do. i Mahina, auvaha i te A.
Haamaramaramaraa Ture.
Te tojpo‘a metua-tiai.
! E
metua tiai ; e te
tupu nei na roto i te faatereraa hape a
farerei noa nei te Paruru i taüa mau peapea
fa. Mai teie te huru ; e mau
tamarii metua ore tei horo i to ratou metua
e
mea
hoê
tiai i
rahi te
mau
mua
i te
aro
mau
o
peapea e
te haava i te mahana i naea’i to ratou matahiti paa-
riraa, no te hape rahi o te faatereraa a taua mau metua tiai ra.
.j
No reira teie parau faaararaa.
■j la pohe roa na metua fanau no te hoê mau tamarii api, e faatupuhia
ïa te hoê Aporaa felii ei tiai e ei paruru ia raJ,ou e tae noa’tu i te naeafaa to ratou matahiti paarirâa. Teie te huru o taua Apooraa feüi nei: e 3
fetii tumu i te pae o te metua tane, e e 3 fetii i te pae o te metua vahiné.
C tae ratou i te aro o te haava faahauraa parau, ia maiti hia na roto i te reo
rahi te metua-tiai- la oti oia i te
maitihia, e maiti atoa hia i reira, eiaha
[â i te aro o te metua tiai, te metua-hi'opo'a.
I 1 roto i te paeau ê atu, e maiti hia’i. Na te metua-tiai e tiai e e faatere
i te
-
mau
haapa'oraa atoa no teie mau tamarii otare. '
Eaha’tura te hoê mau
ohipa tumu e au maitai ia’na ia ara e ia haapa'o,
ha nia i taua toro’a ra? teie:
h
] 1. E taio oia i mua i te aro no te notera i le huru e te rahiraa o te mau
taufaa
maraa
e
te
niaraa
ore
o
taua
mau
tamarii
ra. -
O te ture ïa.
I 2. Mai te mea , tei Raro i Raiatea ma, e mea maitai e ia taio hia taua
îa ua mau faufaa ra i le aro o te Haava ; e mai te mea tei te tahi atu â
6
VlilA
fenua aita
mau
tavana
e
na
3.
E
rave
huru
o
te
o
reira
te
la
notera
e
tamarii
mau o
tamârii
e
ra
ta
e
mai ; i te api
roaa
lapea e ia haaputu maitai
e
haava, a taio ïa i vHiua i
e
pau
tapa‘o tia
4. la ite
e
inetua-tiai i te hoê puta mailaf, e e
papai
faiifaa e noaa mai e te rnau faufaa e
mau
faufaa
mau
e
o
te|
maite oia i
te|
te|
te aro
ite too-2.
haapa'oraa o taua mau
te
POROTKTANI
la’na
mau
ratou
atau te
i te
o a
ra
mau
faufaa
parau
no
nia i
faufaa: I te api
mau
mau
atu,
e
aui,.|
pau atu.
peeraa’toa, ia riro
titan ai ratou i te reira.
noa’tu te metua
lii‘opoa î te hoê ohipa fifi rahi
i
roto i
faatereraa a te metua tiai, e ino ai te mau
tamarii, tei ia’na te haaputu i
apooraa fetii i te aro o te haava faahauraa
parau, tuu atu ai i
i te aro
o
te apooraa fetii, e na teie
apooraa e
la haama'o maite râ te metua tiai
5.
vaha ana‘e raua,
haamanahia
te
taua
faufaa
mau
6.
mau
a
nei, maori
7. E nehenehe
no
mau
e te
tamarii
na
noa
ra na
roto
e
fetii,
hi'opoa e:
no te
roa oia
e
e mau au-'
hoo ata \ te faufaa a taua
i te parau fâatiaraa
a
te
ia tarahu i te faufaa
Tiripuna.
e
tiai hia nei,
me¬
taua mau
faufaa ra, no te mea e pau â hoi te tahi moni
o teie mau
roto i te faaauraa
tarahu, e te ere atoa nei ratou i te fenua e
te faufaa na roto i na mataliili
e 9.
tamarii
na
iTe vai
Ira va
Habakuka 11-15 ’
'I. O vai (ei
atu
ra).
Patoi
E poke
lo’va, lo tci faaimi ia velalii
paraiiJiia i rolo i teionei irava parau?
0 le Uiala’loa ïa, o tei
faainu alu ia velalti ê, ia laero oia.
2. 0 vai tei
paloi eiaela i te ohipa iilo a taua laalu ra?
O te Mua ïa.
3. Eaha te uUia riaria
0 le polie ïn.
e
fatata i taua taata hara rahi ra?
No reira, o oe atoa, tci
ore i matau ia
lehova, e tci faainu
Jiaere ia vetalii ê i fera
taime e tera tairne, i tera oro'a
e tera
oro'a, e haamana'o i tei
papal hia i roto i teionei irava, o aita
ra,
c
j
faatere maitairaa i J
mâtahiti e iva ana'e. Teie râ, e mea maitai a‘e te faatere noa te
tua tiai i
te^
hi‘o e e faaoti i to’na mana'o.
ra.
i te metua tiai
te!
ta’na parau
te metua
apooraa
Ua opaniliia te metua tiai; elafia
tamarii
eifi
ohipa, ia tae i te mahana e paari ai te
mauj
faaineine i te farerei raa i to
Atiia, Lei patoi i te feia teoteora.
^
VliA
POROTETANI
7
^ faaipoipo i ta oe tamaiti e ta oe tamahine, eiaha roa e faai te
inau
iiianiliini
no
oe,
i roto i taua
i^,hoi e: e polie to'va ta lei faaiiiu iu vetalii
oroa ra.
Uft papai-
ra.
E,Biaaufau oe i te ta i me no te taata lei rave i te ohipa i ô oe ra,
te
a
II
la,
roa oe e
horo'a i te mohiiia
ava
e
te mohina uaina ci utna
ia taero oia l'fi, mai pi te lalit pae ra peu. Ua papai hia
tt^|e: e pohe to’im la lei fïuiivu ia vetahi fi:.
ia lorno
i
Le hoê tare rahi
api no oo ra, eiaha roa oe e
i le raau l'etii e te mau
Lupii no oe ra, ia taero ratou, e ia viivii taua torauraa fare
e ra. Ua papiii tiia hoi e : e rno'u lo te hicro o le Alita, e lima
ra, O oulouid.
Parau faaotiraa : Apok. 11-29; I Kor. X-22.
e
oe
haere i te uaina e Le
ava
i rotopii
P.
Parau rii
Api.
|E pau râhi ino roa tei tupu i fiu’iirii (Tooa-o-te-râj ua roto i te pae ma110 te ava‘e no Mati. E pau pape. No te rahi o te ua, e no te tamau
pia 0 te ua, e vai pue iti rahi tei tupu haere i te mau vahi atqa. Aitâ ïa
’
hopuna i itea, maori ra è piti hauerq matahiti i mairi aenei. Te
|ip{|ii ra o “Taru "'’, ua parau hia e, ua taea oia 13 metéra i nia a‘e i to’na faite
^
Oia’toa te pape rahi ra,'o “Garonne”. No reira, ua parari haere te mau
iiti|^u, te mau tare piriti e te mau fare ofai e rave rahi; ua perehu i ra.ro, i
piîpe tahe; ua hanere e ua huuere te taata tei paremo, e tei painu. Oia’toa
;®iu iiânâ puaatoro, ,e te mamoe, e te puaahorofeiïua, ua pohepohe ana‘e.
av^io roa te mau faaapu maa, e ua ino atoâ te repo fenua. Ua 10 te tauaurjj|i te taata aita to ratou e fare faahou, e na te Hau i imi i te hoê mau
ilialiaraa no ratou. Na te niimiu teie mau parau i faaite mai ia tatou; ia tae
a®'â te, mau vea no te mau fenua popaa, ei reira tatou e taa maitai ai i te
P’u pape
,
mau 0 teie
a
pau.
râ, ua tupu te aroha i Farani, e i té mau
fenua Europa e i Marite,
o^ioi. Ua hapono ratou i te maa e fé ahu no taua feia ati rahi ra; e mau
ihma.atoa tei îaatomohia i te tauha.a ei tiiutururaa. I
■eva na
roto i to hoê
SïrÆteic pau peapea
Papeete, ua hevahia te
mau.maLianâ, ei tapa‘0 no to te aihuaraaunei aroha-
rahi.
l|ie faarooraa to tatou Tavaua Rahi’ i te parau o teie pau rahi, ua uiuniu
pi^i oia i te Hau Metua i te aroha rahi no te mau fenua a.ihuirraau nei. E
i
|,'*hono mai te Faaterehau Rahi (no te pae o te mau aihuaraau fa.iani) i
a
^l^nauruuru i te reira niana‘o. I teie nei râ, te ani nei te Tavana Rahi i
^lihuaraau taatoa, noa’tu te liiiru o te nunaa, e no te reo, e no te haa-
8
VEA
PO ROT ETANI
pa'oran, e ia tautiiru paatoa tatou i taua ati rahi nei, i te hoê maa tautup
inoni, ei hoo i te maa maa, e te aahu, e ei faatiaraa i te maa fare haapûitia ;
te feia e raveralii tel iiio roa, i te
pae o te tino, iia roto i üiiia pan ra. 7
fai'ii
mau
2. I te
il tatou i taua aniraa ra,
1,S
mai te aau aroha
mau.
I
llati, le iteraaliia, i Pirae, i roto i te aihere, i te pae puruin|
le lio6 vahiné no Pirao, o Teiva v. a Tautulefaatau, tei moe
aenei, e o tei poii
a’enn. E iva mahana lo’na poboraa, i ile liia’i to’na tino, ua iiio roa. Aita i
tj
te liimu o teie poheraa. 'Ua tae te Haava e te Taote e hi'opoa i teie ohi|A’
Na
lo
tatou
no
mau
8. I te H
lioa
no
Pirfie i taiiu i taua vahiné ra, i taua mahana
ra.
Mati, i Haamene (Tahaa) te polieraa o to tatou Iioa orometi.—
Teriii’â vahiné. E ma‘i tahito, e te pan noa te aho. Te taaite nei o \ >
l’orotetani, i to’na arolni ia Teriirâ t,, oromotua i Tiva (Tahaa).
no
V., o
4. 1 le K) no Mati, te roaaraa, i te hoé taata ta-ia iMarite, i tua i te
pari i
'Fautira, hi hoâ hahirâ iti rahi. l'I mea putû; âpâ papaa; ua parau hia e,
hora i pau, mai te taiiiie i amu ai te i‘a i to âpâ e tae noa’tu i te taime i ihii
ai oia i nia i te pahi. E OHO ]iaunu to teie i‘a, oia hoi e 800 kilo. Ua
ni|
uiuhia ïa parau
i te mau vea i (Marite.
5. Te papai mai nei to tatou
hoa, o Puna a Taputu (Rurutu) i te parau i
oire Moerai, i te ava‘e no Tenuare; o te paapaaraa ïa o te f:Ja
rahi no Meluapapua a Parau. Ait.a e taata i te utuafare ; aita atoa te mau ta;i!
tupu i'ite i teie ati; tei te putuputuraa hiniene te tahi pae o te pire. I h
roohiaraa hia râ, ua. |)au te fare i te ura e te mau tauhaa maitatai atoa.
Jj
mahere e HOOO tara te faufaa i pau. Teie ra te ohipa nehenehe roa tei
tii|^,
i mûri a‘e, o te ai'()ha taeae ïa, ia au i te l'aatereraa o te
Evanelia; ua haigj
uoa te taata e afai i la l'atou tauturu; ua noaa
paha mai te toru e aore ra ^
maha tauatini tara, mai te taioore i te fare, no te mea te
patu nei te hui raatii;| j
tei tupu i te
te
tare
api no raua.
mau teie
ohipa e teie ma.na‘o a to Moerai ei hi'oraa rahi, etia’i.g;
la riro
G. la haamana‘0 maitai hia
raa; ci
te 20 no
7,. E
mauruuru
Vea i ta raton
e:
ei te 18
no
Eperera nei, te Earaide-Pol'e
Eperera, te oroa 'l'iafaahouraa.
loa
te: Eaatero
utu'a iti
o
te
Vea, ia aufau mai te mau hoa no
te matahiti
1931), i teioiei ; e iif na reira’toa to
(te talii pae). E te feia loi hinaaro i te apiti atoa mai iÆ
tahi maa tauturu iti no te Vea, e farii
poupouhia ïa.
matahiti
no
1!)29
Moni tauturu
Papeete: M'’"'’ Jeanne Moua,
1 tara. — M™' Ch. Bro'vn, 3 tara 7 raera.
’Faea t., 8 toata; Taea v., l tara e te raera.
laainuihia; G tara
e
2 toata.
MAURUURU.
Imprimerie Eue Juventin. — Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1930