EPM_Vea Porotetani_193003.pdf
- extracted text
-
'1
30 o.;te Matahiti
MATI 1930 —
Hihi 3.
U
or
Bta’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
l,
■
HIA RA, OIA HDi TE Mesia RA O lESU.
—
I Korinetîa 3, 11.
lit
h
HOO I TE MATAHITI
Bil
C.
HOÊ ;
TARA
VERNXER, Directenr-Gérant.
Fe auraaotei’oa
1!I|
HOÊ
ra;
Porotetani
(
C
aii.
=
![Ja riro te matahiti i mairi aenei
ei matahiti lubili i roto i te
jj/àplraa lîo te mau Ekalesia Porotetani i te mau fenua popaa. Eaha
U‘âUe tumu?No te mea : i te matahiti 1929 te roaaraa e 400 mataliti, mai te mahana mai â i mairi hia’i te i'oa ra : Porotetani i te
(iiiefa faaroo tei faarue i te Haapaoraa -Roma - Pope, e o tei hoi
te faatereraa maramarama
te oire
te Evanelia
o
hanahana no lesu-
Heremani i
Spire, i roto i te hoê Apooraa-Nui tei
Emepera ra o Charles Quint, tae noa’tu hoi
ul të feia-mana pope, mai te tauturu hia e te
Arii-Pope ( no te
ia-fafemouraa i te tupuraa o te Reforomatio) i reira to te velahi Hui
"trii no Heremani “ porotetaniraa” oia
hoi, faaite huaraa, mai te
.)uai, i to ratou farii-ore-raa i te mau faatereraa no taua Apooaatupuhia e
le
(,iiaa ra.
*
!aha’tura te
)ae au
luraa.
auraa
maü
o
teie i'oa :
porotetani ? E riro paha
rahi, i ô tatou, i te pahono mai e: “patoi, patot u‘ana”
Parau mau hoi ! Teie râ te afaroraa mau 0"taua
reo ra.
t^.,^roto mai teie i’oa: porotetani i te hoê reo latino : pro-testari.
l!||eie te auraa : « e ite i te aro te taata »... e aore ra : e faaite
i te aro
aa
I te oire
o
te mau taata..
ra o
.
Spire, i te matahiti tS29, eaha ta te feia porote-
pi matamua. i faaite hua roa, i te aro o te taata, ia au i te auraa o
""ï» ratou i’oa? Teie ja :
!■
4
2
VF, A
POROTETANI
■
-
1. Eüa tf, aau
le la ata e
laahcpohia; e mea tiama
haapao i te haapaoraa ta to’na aau i hinaaro.
Tei le Parau a le Alua, le mana rahi e aüa’tu. Aita e mana
o
ia’na te
2.
î|
h an i te reira
E te
i’oa.
pôrotétani
■
fiaamana’o maitai i te auraa nehenehe o t; f-
e,
.
Ei ileiioilo oé note Parau
lesLi Mesia i
teie l’oa
oe
Mau, e no te Evanelia hanahana ne.
i, te aro o te taata! Ei reirà eau maitai ai ii||!
Porotçtani.
■
• ro
mua
;
,
If^AVA Py^F^AU
te hora-paiet|
no
É
'
Main ihora
tahi pae i te pae
e
agatia. Mat. XIII, 4i:|
'
Aita’tu pure e
aau,
e, ia haamahorahorahia to tatoi j
ia farii i te parau ora no roto i te vaha o to tatou Fatu. E parapo! \
au
ia tatou maori râ
faalliahia teie o te faaite mai i te huru o te taata i te fariiraa mai i
Iniero
te Evanelia. O lesu te
o
huero; te
ueue
aua
E feruri tatou i te huero tei mairi i te pae purumu,
TUMU
TE
HOÊ MAU TUMU NO TE
E
rave
•/.
Te ma-uâ
rahi. E 4
e
iho ta tatou
noa
râ
o
te
aau
taata
ïa^
oia hoi te aau etaetd^^
I.
ETAETA O TE AAU TAATA.
e
feruri.
te ile ore.
c.-
No reira te etaeta
o
te tahi
taata
rahi. I Tahiti
nci, i Ifi
matamua, 17 matahiti ratou i te patoiraa i te parau ora. 1 Tahiti nei, 1
teie nei â. Oia te feia tei ore i haapa'o i te
Haapiiraa Evanelia. Aita tj'll
ratou
mau
metua i
mau
e
tono atu ia ratou i reira.
te
Etene mau to ratou huru. E
E
mea
aau
rave
E ma'ua taa ê to ratou:
h.uru rahi taua feia ra i o tatou nei.
Te haamauraahia
le.ic nei (lo.
2.
o
te
Aita toratou e manà'o maori râ
mf^
ofa'i to ratou. Na Satané ïa ravea.
hinaaro i nia iho i te
màu mea
S
t(
|
tei
hi'ohia, tei omirimirihia, tei faitoJI
hia, tei hoohia mai, tei hoohia’tu, tei hotu i roto i te aua; tei afaihiai te m'atet(
e;
|
Area râ te parau no te Varua, no te faarueraa i te
ino, e te faaineinera; I
aita i haapaohia. No reira te faaroo ore e te nevaneva ia faaroo i te
a
para|;|B
te Atua.
3.
Te opuaraa
i te paloi i te parau ora.
3
t
’ei-jE etaeta opuahia te reira. Aita ratou i hinaaro i te paieti, e te tatara^pa. la haere ratou i te pureraa, ua taoto to ratou.. mana'o, eita ratou e
..'Mü mai
i te a‘o
lliu peu atoa.
a
le Alua. E tamau
ratou huru e ta ratou
ratou i to
.
tl>lEita mau te hoê pae e tae i te pureraa o te faa fariuhia mai ratou.
ï \4: Te mau peu iino i mataroliia ra.
n| |Mai te inu ava, te liaapao taiata, te haavare, te nounou e te pere mon'
iwa te reira
te Atua
tinai i te mori
a
Ua mania’tura
te ôê
e
KM te ino.
o
i roto i to ratou aau. Ua paari
te Varua, oia
hoi te Evanelta. ..Eita
attira e faaroo i te pii o te Metua.
TUMU
II
ti".- Il»iNAHEATURA RA E HOTU MAI AI TE HUERO GRArl ROTO
IA' TATOU?
.
'
^EjAhiri o tatou ana'e ra, eita ïa e oti: ia tauturuhia mai rà e te Atua, e
?
ïa.
.
A
utft^u maile i te aua o 16 tatou aau ia marû.
l’A vai noa’i te aau mai te pururnu te huru, eita e hotu; aita e ravea.
jaru, oia hoi faanehenehe i te aau' ia haere mai i roto i te Tare o
’¥e Atua;
e
ia faaroo i te reira, haamana'o e a puPe. O te -ravea
ïa e
^Tnàrû ai.
^2. E
haarnoe maitai i te huero i ueuehia i roto i te repo. i utaru
Ilia ra.
.lO te peu ïa o te ueue huero.
/
-.
b. Eiaha ia-vài ïaufaa ' ore noa:
c.- Eialia ia pau i te manu. Farii i roto roa i te aau, tapea, pîpî i te p.urc.
|a. Eiaha
<3.
ia paapaa i
te mahana:
liai tamau maite i ta tatou àua, e maitai ai.
faaapu ohipa, e haere ïa i te tare: e tupu te maa, taoto
mea ê te faaapuraa varua: te vai ra hoi te ueue zizania.
maPT
la ara hoi tatou e la pure tamau.
lOPANI: E homa e, atira tatou i te faariro i to tatou mau aau, imai
la oti ta le
Ba’tu ai oia. E
te pae pururnu
te huru.
( Verenie Metua)
.’j
Te Evanelia i Oteania.. e te
mau
pahi paran'
( A hio i te Vea no Fepuare )
Fi'
....
Ua tupu teie parau i le pae hopeâ no te màtahiti 1814 oia Roii
Të iiiatahiti r faarueai te arii ra o Pômare II te fenua no Tahitl
1
,
6
hoî ai oia i
1
Eiineo, faaea’i. No lo’na maniiia-ore i
faahou i to’na Hau
naatahiti
to’na
e
mana
i Tahiti
Rahi,
tP
haamai,:<
i
na roto
piti i tamata noa’i oia, no reira lo’na hoi faahouraa '*
Eirneo. E na pceliia te arü e te feia’toa tei auraro i ta’na
maa}.
faatereraa api, oia hoi ta te Evanelia, la’iia i
farlipapu i te mat. 181 ■
E inaha ! tei Eimeo ratou te faaearaa, i ite ai raton 1 te
hojïf
palii rahi i te huri raahia i nia i te aau. 1 reira ra to te arü i
to’na pnpu taala ( 19 ratou ) e ta,e noa'tu hoi i te orometua
papa;°
ra O Wilson,
tuatapaparaa i teie pahi ati rahi tei fatala i tep;.
e
rari.
E
ra
i
roto i ta ratou nian ravea
na
i rapae
iloito,
ua
mahiti mai taua pali
i te aau . Ua ora !
Teie râ, i reira’loa te hoê ati rahi
.
.
api i te tupuraa mai ! Ait^i ■
mahia, o te matai jnaira, e matai rahi maraamu tei fai’ara mal
i te turai
raa
i te
pahi
nei e to nia
mâ e to’na pueraa taata, e o
Pomai(|^
i te pahi (oia hoi
Wilson hoi) i luâ roa. Ua tamata t^ •
pahi i te faa’û; aita râ- e ravea tüaori ra o te haapainù 'noa i
aléa roa.
E oia’mau ! ua
tapae ratou i- reira mai te. hau, e ua
ferma i te hoê ta maa raa rahi ia Pornare-Arii no te
pûpû to tA
ia’na.®
faatura
I roto râ i to
orometua ra o Wilson
Ravr^
Ç
hi'oraa, na te Atua maii^
teie ravea laae, ia tae le Evanelia no lesu i
tauafenua ra tei orffl
à i farerei i te e'a eora’i. A tahi roa
haapii Evanelia i tauafenuite
tei parahi i rotQ i te niaru o te
pohe mure ore. (1)
■
E no reira, ua haamala Wilson i ta’na
ohipa; e 3 ava'e to ta?pahi vai noa raa i Haiatea no le ino o le matai, (e matai na
mai). Na roto i lana na ava'e, aita o Wils'on j faaea i tea‘o i
nelia i Raiatea.
tgi
E i te hoê niahana, ia’na i
taala
paari roa,
I haamori
Tamal,
te
e
ai au i te
Ua
e teie ta’na
noa
na
mul^
teEvapi
na
lo matou
reira’Loa nei
haapaoraa a Oro.
haapii i te laata, ua lia mai te hoiil^
®
i parau mai :
raau
au
:
inetua
ia Oro, te Atua
aita ta ouiou -e
ravea
e
o
ÎÉ
...
ô faaliou taua taata
paari ra : « E o outou hoi !
â ta outou e liinaaro nei?
Aita’nei teie tavana
na
te^
haapae&i
Eaha’tii|
nui, o PomareJ
i riro ia outou? Ahani ! O vai atn â
ta outou e hinaaro nei?
Na te orometua, nâ Wilson i
})ahono atu...
îf
(1) Ua parauhia e na Noti raua Hewili (Hayward) i
hopoi i ti^
Evanelia
i
Huahine e
i Taliaa.
N
' '^
..
VE A
la
«
Ta matou
e
.
POROT ETAN]
liinaaro atu nei ? O to inau laata ïa.iio Rai-
tea nei! O oe
n
aa
iho, la‘u e hinaaro nei!
Eita, eita roa !'.E haamori noa vau ia üro, fe parau hua’tu
—
lai
ei au ia outou: eita
inaha,
E
roa
vau e
riro i ta outou
haapiiraa...
6 ava'e i mûri ae, ua riro atoa tele taata paari no
lOli laiatea*, ei taata haamori i te Atiia mau.
O te huru ïa o to te Evanelia taeraa i Raiatea, i te niatamua,
G. V.
^a
hoi e3 mataliiti hou Tihoiii Wiliamu.
Da
12
e
Tomoraa fare pureraa i Faaroa
(Raiatea)
gE oro’a iti nehenelie roa tei tupu i Faaroa (Raiatea) i te 20 no Fepiiare
nairi a'enei. Ua tomohia i reira te hoê maa fare iti pureraa maitai rahi.
‘itUï
Qa|
opuaraa tahito teie; e ua amohia niai te itoito j,tuutuu ore e te amuiraa
n| Faaroa (o Raa raua o Otare.ua diatono) mai té tauturu hia e te Paroita
*^'t»itoa no Avera.
ITaata rahi roa tei tae mai i taua oro'a ra, na te mau oire e te mau faa atoa
Qmmi, « na nia Loi i fe mau hinu faura‘o atoa. Eté mahana maitai rahi hoi!
:;;''|üa opuahia e, ùa te Tavana Hau no te mau Fenua i Raro e taviri i taua
pfm-e ra, no to’na râ fifi i te hora avatea, na Paulo Verenie atura i haapa'o.
^,jE* 3 tau oromotua a‘o i pihai iho ia’na: o Tunui, Tehapai e o -Raanui. Na Tu'
'n,|i or. i haamau i te Bibilia, e i faaite i te huru o te mau tao‘a faatau
^'*a^hâ‘ i horo'a hia mai; na Paulo te a'oraa, i roto i te Genese pene XXXII,
ül’fir^ 30. Te parau ïa no Peniela, ia au i te i‘oa o taua Fare ra. Ua anaanatae
U;te aau o te taata i
to
ratou hi'oraa
e;
ua
oti
atura te
Fare ô te
Atua tei
(Rallia; e riro taua fare ra i fe hâamau i te oire iti api i Faaroa. E te opua'
.
,
nei hoi te Hau o te hoê fare haapiiraa i reira.
Îo te pae tino, i taua oro'a ra, aita ïa e valu toe. E 300 manihini, e rahi
â.
'
■
aliiahi ra, to te Tavana Hau taeraa mai. Ua farii haapoupouhia oia e
au taata atoa; e ua rahi roa to ratou mauruuru ia’na c i ta’na mau
parau
te
OilBitoito raa i nia ia ratou. E 2 tau parau ta’na i tatara: Ei hau to teie nei
ao'^
la ite au hia mai te taata'toa nei, mai te huri i taua na parau ra i nia i
tO
|Faaroa. la riro mau taua pai'oita e taua mataeinaa ra, ei feia faatùpu i te
e te hi'oraa maitàhi nia iho i te mau
ohipa ta te Hau e faatupu nei, ei
aeinjitairaa no te fenua. I reira to te auvaha auiraa i to hoê fare haapiiraa na
fejmau tamarii. Ua farii te Tavana Hau.
'
^
teie nei, a rohi, e faaitoito, to
re,Ai
’wir
Faaroa.,
.
hoê mau irava rii fifi i roto i te Genese, Pene IV.
f. Irava 7.; la rave oe i le parau maitai ra,'tita and e ile Ida,
i? e aorc e mailai ra, le vai ra te laraehara i te
uputa.
tlWro râ Ota ia oe, e ei nia u‘e oe ia’na.
E au-^
VE
PO ROTI'T NI
Teie le auraa.: mai
mana'o tia
e
te
i te reo hebera
au
te mea e pùpû oe i ta oe tusia, na roto i te
maitai, mai ta Abela, eitâ’nei oe e “ faaleileihia” i;;
aau
tumu, oia hoi : eita’nei
oe
itehia mai
e
au?
e
Teie
râ, mai te mea, te vai noa nei to mau mana'o iino i roto i
to^-'
aau, le Iciolo nei le kara (e aore ra: te utua o te hara ) i te uputa. Oif
te huru mau no teie parau i roto i te Bibiüa hebera. E faaauraa
paraiiP
teie; mai le mea ra e, te tamoemoe nei te hoê taehae
(te hara) i te uputaf
te fare
O
o
te taata parau
taime e mahiti ai
te
tia
liai
ore, e te
nei taua
noa
liona
i
ra
torj
uputa, e du‘a’i i roto. Te liai nei te hara i te taim-.T
au, no te hartiraa i te aau o te taata mana'o tia ore,
E auraro râ oia ia
oc.
O to te
faahara’i ia’na. 1 Pet. V, 8.
hara teie
hinaaro: ia
j
ati atu oia iL
taata
te
ino, ia. riro roa raua ei hoê, mai ta lakobo i haapii mai.' E uol
là ana'e lauahinamo lia ore ra, fiwaa mai ra ta’iia, o te kuru
(1; 15)
I ô nei
râ, aita te hara i ati maitai ia Kaina, ho reira teie reo e; pkt
iliU' a'e oc ia'iiU oia hoi: a ara i te enemi tei taoto i te
uputa, eiaba oi;iïi
ia ô
mai, vahi iti noa a‘e. (Eph. IV, 27). Teie te ravea no te reira: ia?h
haapae roa Kaina i to’na feii, e to’na pohe-hae, e to’na riri. E tia maiijt
hoi ia Kaina
taua rê ra,
i te Atua o tei lauturu mai ( Gen. III, 15, v.
n
II. Iravu 14.
ïari le
V.
h.: E le laala
laparaki -mai ia'u.
Aita i
Te fenua ta Kaina
na
e
reira!
ra:
maere
E te
o
raua
o
te fenua
te huru atoa ia no te fenua
fenua taata fahi atoa ïa.
aenei; e aita lioi tatou i.faaite hia e:
tau vahiné o, raton ana'e te
i taua area matahiti. E huaai
i
nia i
mau
ê â ta
huaai
raua
e|i
nei te tahi pae il
i
o
Kaina
no
raua
ra,
ta’na;
api
ta’nai
o
fanau, e< ua rahi,
h
130
mat.ha
Àbela, e ta^
Adamu tei fanau
te fenua.
a
*
Taa noa’tu aPteie parau, e na ô atoa tatou: i taua anotau
i pau
manu
[
hou to’na ori-haere raa
i ite maitai; e te mana'o ra oia e:
e
aore
'
noho ra,
liaere, mai te.oere;
( j
_
e
.
.
Ua na ô hia râ; E le laala... E te
teie parau. Eiaha e
ori
farerei noa mai ia’u nei, erifo'li^
papaihia e; e te puaa e farerei-mai
farerei mai.
e
e
na
e ua
rotof
nanea^
ra'
Jll. Irara l.l: E
'
’
roa
koâ laala
e
luu'niaira i le lapa'o
ia Kaina ra, ia
farerei ia’na, ra, ia laparulii mai.
-
Eaha ïa tapa'o? e tapa'o rapae ïa. Aita râ i taa maitai to’na huru.
tinO rûrû noa anei ? e mata tu'âtu'a anei? e ahu taa ê anei? E riro
^
bm
pahai.-
e :
I
le
ua
to’na mata tu'atu'â' e te
to te .1 lua paruru raa
taiâ rahi. Ua riro râ
ia’na ia
ore
ia taparahfhia.
ïa
tapa'o, ei tapa'o nofei
C. V.
VEA
P^ROTETANI
7
Eiaraa ofometua.
{,i|.ita roa’tu e raaa parau api i faaroo faahouhia
no
na orometua
QP'too-4 tei haru hia e te ïoê nânâ eia haru i te fenua Tinito, e o
^iiKaautahia i uta roa, i te hoê mau vahi ano e te taata ore. Na te
Jê Taite rahi faatupuraa Eivanelia no Helevetia (Bâle) taua mau
^‘Jcinetua maitatai rahi i toao atu i te fenua Tinito ei a‘o i te Eva;
glla; e inaha! riro atura ratou i te haru, i teie tau orure hau rahi *
VÉenua Tinito.
8
^
■
Hoê noa iho ma'a vahi iti tei faaroohia mai, maori râ : aita ratou '
'mrahihia, e te ani nei te nânâ eiâ e ia aufauhia mai ia ratou e
milioni tara
oi’a.
no te faahoiraa i taua na
orometua papaa, mai
la farii noa’tu teie Taiete Faatupuraa parau i teie faaauraa
C'ftga, aita ïa ta te Evanelia e ravea faahou i te fenua tinito.' Eita
)i;i^eie moni e maraa, e o te riro atoa te aufau raa o teie utua gi
iapiita no te tahi atu mau haruraa api.
aiijlÿ horo te Hau Herevetia i te Hau Tinito ; teie râ, no te orure
a
lu; rahi teie e tupu nei.i te mau mataeinaa tei reira teie peapea,
>
e mea iti ta te Hau Tinito, ravea. Aita’tu ta tatou i Tahiti
maori râ te pure i te Atua, ia pra taua na Prometua ra.
Te
r^ira
tjj^ira nei te feia faaroo i te fenua papaa, mai te tiai i te ora. no
rtttâi i te Atua.
( Sal. CXXI, 1. )
Parau rii
na
na
Api.
iSlCra oti roa, i teie nei, te tare api o te faatere no Heremona, i te liama-
at.riàj E tare ralïi ateatea, taupëe haati ; e mea,rave paari maitai hia eto tatou
ta^lJamuta, e Taaroa, diatono i Ame. lia haamata te Faatere no Heremona
jojl^aea i roto i taua fare api ra, oia hoi o Moreau, Peretiteni no te A. R
l^a utuafare.
2^Mai to Vairao, tei tantum ia Heremona i te ava‘e i mairi a'enei, ua na
r^oa to Teahupoo. Ua hapono ratou i te foi e rave rahi ei faaamu 1 te
^gl^'ave ohipa.' Mauruuru roa.
||®'e faaite nei o Vea Poroteiani i to’na aroha tumu ia Tapao orometua
)iti (Moorea), tae noa’tu î to’na hoa. Ua
pohe roa to raua ai’u iti, o
Tapao (8 aiva‘e) e ua tanuhia i te 9 no Fepuare.
la
e
papai mai nei Terii râ, orometua i Tira ( Tahaa ) mai te faatia i te
10
1 e te oro'a hunaraa no te orometua
haapii a te Hau, o Tauiu a Teururu. No roto mai hoi o Tautu i ta tatou
Haapiiraa Taiete, i Papeete
haapiiraahia, i te matamua.
VEA
8
Teie te hoè mau vahi
I te 17
..
huru.
.
o taua
rata ra.
.
.
.
,
Tenuare i tupuhia’i oia e te hoê
ma‘i rahi, mai te tutoc
i te 2 no Fepuare, o to’na ïa poheraa.
e
.
no
POROTETANI
poheraa e! Aita ta’na mau tamarii i farerei ia’
Ua vai iho hia o
roto i. te fare amuiraa, e mai te hope mai te mau amuiraa i reira, e tae noi
Ane te aroha o
to’na
riro râ te Paroita
ua
e
to te Tuhaa nei, ei metua no’na,
i to’na tanu raahia.
roa to taua orometua. Ua tapoihia te purupeti
i te rej
oia’toa to’na piha. la oti te pureraa i roto i “Galilea”, ua afailfi i-oto i to’na vahi hunàraa. Ua haati taua apoo ra, mai te tamaruhia i
reva farani. Ua himene te mau tamarii i te na ô raa e: Te feia i haere
E hunaraa- taa ê
farani.
te
.
.
,
pahi
Ua faaotihia te pureraa i reira, e ia oti, ua himene faahou ta’na mau tama’
here i te hoê reo farani. la oti ta te orometua aroharaa, ua orero te tavanf*
te hoê mau parau faahiahia no taua orometua ra.
Ua oto rahi te taata ia’na, e ua aroha te Paroita e to te tuhaa taa’toa iaT
Te na ô nei te pae hopea o teié rata : e faariro o# i teie parau ei hioi]
na roto i teVea. i to’na mau hoa here.
i
mai te buka ta Purune vahiné i papai iho nei, ei tuatapapara
Tihoni Wiliamu, te aito rahi tei haamau haere
Evanelia i Raro, i Rarotoa, Hamoa. etc . . O te buka matamua ïa : - B
tara, 1 toata. te hoo - Te vai ra te mahana e hapono mai oia i te 2 1 î
te puta, oia hoi te pae hqpea o te parau. - E buka reo faraui teie.
iJV
E parau faahiahia rahi mau, te mau parau o .te reira mau tau, e te
ohipa tei oti i taua aito no lesu Mesia.
I roto i te parau omuaraa, ua papai tahiti o Purune vahiné i te mau
5. Ua tae
te huru o te oraraa no
rau
i mûri:
teiewiputa iteElcalesia noIhiateci,te tiarenicdanma
o lesu o tei taparahi hia e te etem i Erromanga !
Te pupuhia’tu ,nei
liei hanahana no te aito
Purune V. i papai.
—
Tei i o Ch Vernie, orom.
i Papeete teie buka.
^ j
i
6. Ua oti te
putuputuraa no te Apooraa tuhaa i Apatoerau ( I ) i te 18^
Fepuare i Papeet.e E 30 auvaha i tae mai : e piti diatono api i hiopoahiap;
7. Ei te mahana toru, 12 no
orometua
i
mati, e faatahinuhia’i Henri Bremond,
Mahina.
■bs
i teie ava'e, aita’tura ta tatou parau haamarat®*
fenua i ômai. Ei te ava‘e i mua tatou ehi'oai i tetoro‘a metua If
8. No te rahi o te parau,
rama ture
Moni taururu
i te Vea
VS
E
Iva { Nuu Hivaÿ
Titifa V. 1 tara .-Maria 1 tara.
Papeste: M""' A. I). 1 tara. la amuihia: 3 tara.
ai
Mauruuru.
r-:o
Imprimerie Elie Juventin. — Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1930