EPM_Vea Porotetani_193003.pdf
- Texte
-
'1
30 o.;te Matahiti
MATI 1930
Hihi 3.
—
U
or
Bta’TU
l,
■
E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU
HIA RA, OIA HDi TE
Mesia
RA O
lESU.
—
MAORI RA O TEI HAAMAU
I Korinetîa
3, 11.
lit
h
HOO I TE MATAHITI
Bil
C.
HOÊ
HOÊ
;
VERNXER, Directenr-Gérant.
Fe auraaotei’oa
1!I|
TARA
ra;
Porotetani
(
C
aii.
=
![Ja
riro te matahiti i mairi aenei ei matahiti lubili i roto i te
jj/àplraa lîo te mau Ekalesia
Porotetani i te mau fenua popaa. Eaha
U‘âUe tumu?No te mea : i te matahiti 1929 te roaaraa e 400 mataliti, mai te mahana mai â i mairi hia’i te i'oa ra : Porotetani i te
(iiiefa
faaroo tei faarue i te Haapaoraa -Roma Pope, e o tei hoi
te faatereraa maramarama o te Evanelia hanahana no lesute oire
Heremani i
Spire, i roto i te hoê Apooraa-Nui tei
Emepera ra o Charles Quint, tae noa’tu hoi
ul të feia-mana pope, mai te tauturu hia e te
Arii-Pope ( no te
ia-fafemouraa i te tupuraa o te Reforomatio) i reira to te velahi Hui
"trii no Heremani “ porotetaniraa” oia
hoi, faaite huaraa, mai te
.)uai, i to ratou farii-ore-raa i te mau faatereraa no taua Apooaatupuhia
(,iiaa
le
e
ra.
*
!aha’tura te
)ae au
luraa.
auraa
maü
o
teie i'oa
:
porotetani ? E riro paha
e: “patoi, patot u‘ana”
rahi, i ô tatou, i te pahono mai
Parau
mau
hoi ! Teie râ te afaroraa
mau
0"taua reo
ra.
t^.,^roto mai teie i’oa:
l!||eie
te auraa
i te
aro
I te oire
aa
o
porotetani i te hoê reo latino : pro-testari.
: « e ite i te aro te taata »... e aore ra : e faaite
te mau taata..
ra o
Spire, i
pi matamua. i faaite hua
""ï»
ratou i’oa? Teie
!■
ja
.
te matahiti tS29, eaha ta te feia poroteroa, i te aro o te taata, ia au i te auraa o
:
4
2
VF, A
POROTETANI
■
-
1. Eüa tf,
le la ata e
laahcpohia; e mea tiama
haapao i te haapaoraa ta to’na aau i hinaaro.
Tei le Parau a le Alua, le mana rahi e aüa’tu. Aita
aau o
ia’na te
2.
î|
e mana
h an i te reira
E te
i’oa.
pôrotétani
■
fiaamana’o maitai i te
e,
Ei ileiioilo oé note Parau
lesLi Mesia i
teie l’oa
oe
auraa
nehenehe
f-
t;
o
.
i, te aro
Porotçtani.
mua
;
Mau,
e no te
Evanelia hanahana
ne.
te taata! Ei reirà eau maitai ai
o
If^AVA Py^F^AU
tahi pae i te pae
e
ro
te hora-paiet|
no
É
'
Main ihora
ii||!
•
■
,
agatia. Mat. XIII, 4i:|
'
Aita’tu pure e
aau,
ia farii i te parau ora
faalliahia teie
Iniero
o te
e, ia
roto i te vaha
no
faaite mai i te huru
te Evanelia. O lesu te
o
haamahorahorahia to tatoi j
ia tatou maori râ
au
o
o
huero; te
ueue
to tatou Fatu. E
aua
E feruri tatou i te huero tei mairi i te pae purumu,
TUMU
HOÊ MAU TUMU
TE
E
•/.
rahi. E 4
rave
Te ma-uâ
e
râ
o
te
oia hoi te
ïa^
etaetd^^
taata
aau
aau
I.
NO TE ETAETA O TE AAU TAATA.
iho ta tatou
noa
parapo! \
te taata i te fariiraa mai i
e
feruri.
te ile ore.
c.-
No reira te etaeta
o
te tahi
matamua, 17 matahiti ratou i te
teie nei â. Oia te feia
ratou
te
E
mau
Etene
mea
metua i
mau
tei
to ratou huru. E
Te haamauraahia
le.ic nei (lo.
2.
e
e
tono atu ia ratou i reira.
h.uru rahi taua feia
Aita toratou
i
ore
taata
ra
o
manà'o maori
i
te
rahi. I Tahiti
nci, i Ifi
patoiraa i te parau ora. 1 Tahiti nei, 1
haapa'o i te Haapiiraa Evanelia. Aita tj'll
mau
aau
o
rave
E ma'ua taa ê to ratou:
ofa'i to ratou. Na Satané ïa
tatou nei.
hinaaro i nia iho i te
màu
mf^
ravea.
S
t(
mea
|
râ
tei
hi'ohia, tei omirimirihia, tei faitoJI
hia, tei hoohia mai, tei hoohia’tu, tei hotu i roto i te aua; tei afaihiai te m'atet(
e;
|
Area râ te parau no te Varua, no te faarueraa i te
ino, e te faaineinera; I
aita i haapaohia. No reira te faaroo ore e te nevaneva ia faaroo i te
a te Atua.
para|;|B
3.
Te opuaraa
i te paloi i te parau ora.
3
t
’ei-jE etaeta opuahia te reira. Aita ratou i hinaaro i te paieti, e te tatara^pa. la haere ratou i te pureraa, ua taoto to ratou.. mana'o, eita ratou e
..'Mü mai
lliu
i te a‘o
peu
tl>lEita
ï \4:
atoa.
mau
le Alua. E tamau
a
.
te hoê pae e tae i te pureraa o te faa fariuhia mai ratou.
Te mau peu iino i
n| |Mai
ratou huru e ta ratou
ratou i to
mataroliia
ra.
te inu ava, te liaapao taiata, te haavare, te nounou e te pere mon'
iwa te reira
tinai i te mori
e
Ua mania’tura
KM te ino.
attira e faaroo i te pii o te
a
te Atua
te ôê
o
II
RA E HOTU MAI AI TE HUERO GRArl ROTO
IA' TATOU?
^EjAhiri
o
hoi te Evanelta. ..Eita
Metua.
TUMU
ti".- Il»iNAHEATURA
i roto i to ratou aau. Ua paari
te Varua, oia
.
'
tatou ana'e ra, eita ïa e oti: ia tauturuhia mai rà e te Atua, e
ïa.
?
A
.
utft^u maile i te aua o 16 tatou aau ia marû.
l’A vai noa’i te aau mai te pururnu te huru, eita e hotu; aita e ravea.
oia hoi faanehenehe i te aau' ia haere mai i roto i te Tare o
’¥e Atua; e ia faaroo i te reira, haamana'o e a puPe. O te -ravea ïa e
jaru,
^Tnàrû
ai.
^2. E
Ilia
haarnoe maitai i te huero i ueuehia i roto i te repo. i utaru
ra.
.lO te peu ïa o te ueue
|a. Eiaha
c.-
ia paapaa i
Eialia ia pau
rahi teie
e
r^ira e mea
maori
tupu nei.i te
te Hau Tinito
mau
iti ta te Hau Tinito,
; teie râ, no te orure
mataeinaa tei reira teie peapea,
ravea. Aita’tu ta tatou i Tahiti
râ te pure i te Atua, ia pra taua
tjj^ira nei
rtttâi i te
te feia faaroo i te fenua
Atua. ( Sal. CXXI, 1. )
Parau rii
na
na
iSlCra oti
roa,
e
na
ra.
Te
te ora.
no
Prometua
mai te tiai i
Api.
i teie nei, te tare api o te faatere
no Heremona, i te liamapaari maitai hia eto tatou
diatono i Ame. lia haamata te Faatere no Heremona
at.riàj E tare ralïi ateatea, taupëe haati ;
ta^lJamuta,
papaa,
Taaroa,
jojl^aea i roto i taua fare api
l^a utuafare.
e mea,rave
ra, oia hoi o Moreau, Peretiteni no te A. R
2^Mai to Vairao, tei tantum ia Heremona i te ava‘e i mairi a'enei, ua na
r^oa to Teahupoo. Ua hapono ratou i te foi e rave rahi ei faaamu 1 te
^gl^'ave
ohipa.' Mauruuru
roa.
||®'e faaite nei o Vea Poroteiani i to’na aroha tumu ia Tapao orometua
)iti (Moorea), tae noa’tu î to’na hoa. Ua
pohe roa to raua ai’u iti, o
Tapao (8 aiva‘e) e ua tanuhia i te 9 no Fepuare.
la
e
papai mai nei Terii râ, orometua i Tira ( Tahaa ) mai te faatia i te
10
1 e te oro'a hunaraa no te orometua
haapii a te Hau, o Tauiu a Teururu. No roto mai hoi o Tautu i ta tatou
Haapiiraa Taiete, i Papeete
haapiiraahia, i te matamua.
VEA
8
Teie te hoè
mau
vahi
POROTETANI
rata ra.
o taua
.
.
.
,
tupuhia’i oia e te hoê ma‘i rahi, mai te tutoc
huru.
e i te 2 no Fepuare, o to’na ïa poheraa.
Ane te aroha o to’na poheraa e! Aita ta’na mau tamarii i farerei ia’
ua riro râ te Paroita e to te Tuhaa nei, ei metua no’na, Ua vai iho hia o
roto i. te fare amuiraa, e mai te hope mai te mau amuiraa i reira, e tae noi
I te 17
..
.
no
Tenuare i
.
i to’na tanu raahia.
roa to taua orometua. Ua tapoihia te purupeti
i te rej
oia’toa to’na piha. la oti te pureraa i roto i “Galilea”, ua afailfi i-oto i to’na vahi hunàraa. Ua haati taua apoo ra, mai te tamaruhia i
reva farani. Ua himene te mau tamarii i te na ô raa e: Te feia i haere
E hunaraa- taa ê
farani.
te
.
.
,
pahi
Ua faaotihia te pureraa i reira, e ia oti, ua himene faahou ta’na mau tama’
here i te hoê reo farani. la oti ta te orometua aroharaa, ua orero te tavanf*
te hoê mau parau faahiahia no taua orometua ra.
Ua oto rahi te taata ia’na, e ua aroha te Paroita e to te tuhaa taa’toa iaT
Te na ô nei te pae hopea o teié rata : e faariro o# i teie parau ei hioi]
na roto i teVea. i to’na mau hoa here.
i
mai te buka ta Purune vahiné i papai iho nei, ei tuatapapara
Tihoni Wiliamu, te aito rahi tei haamau haere
Evanelia i Raro, i Rarotoa, Hamoa. etc . . O te buka matamua ïa : - B
tara, 1 toata. te hoo - Te vai ra te mahana e hapono mai oia i te 2 1 î
te puta, oia hoi te pae hqpea o te parau. - E buka reo faraui teie.
iJV
E parau faahiahia rahi mau, te mau parau o .te reira mau tau, e te
ohipa tei oti i taua aito no lesu Mesia.
I roto i te parau omuaraa, ua papai tahiti o Purune vahiné i te mau
5. Ua tae
te huru
rau
o
te oraraa no
i mûri:
Te
pupuhia’tu ,nei teiewiputa iteElcalesia noIhiateci,te tiarenicdanma
o lesu o tei taparahi hia e te etem i Erromanga !
liei hanahana no te aito
Purune V. i
Tei i
o
papai.
—
Ch Vernie, orom. i
Papeete teie buka.
^
j
i
6. Ua oti te putuputuraa no te Apooraa tuhaa i Apatoerau ( I ) i te 18^
Fepuare i Papeet.e E 30 auvaha i tae mai : e piti diatono api i hiopoahiap;
7. Ei te mahana toru, 12 no
orometua
i
8. No te rahi
rama ture
mati,
e
faatahinuhia’i Henri Bremond,
Mahina.
o
te parau,
■bs
i teie ava'e, aita’tura ta tatou
fenua i ômai. Ei te ava‘e i
mua
parau
haamarat®*
tatou ehi'oai i tetoro‘a metua If
Moni taururu
i te Vea
VS
E
Iva {
Nuu Hivaÿ Titifa V. 1 tara .-Maria 1 tara.
Papeste: M""' A. I). 1 tara. la amuihia: 3 tara.
ai
Mauruuru.
r-:o
Imprimerie Elie
Juventin.
—
Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1930